Komemorativnoj sjednici u Vladinom domu, povodom stravičnog zločina na Cetinju. nijesu prisustvovali premijer Milojko Spajić, potpredsjednici Vlade Aleksa Bečić i Momo Koprivica, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kao ni jedan ministar iz redova Demokrata i Nove srpske demokratije.&nbsp;
Jutros se u Vladinom domu nijesu pojavili ni predstavnici Srpske pravoslavne crkve.
Za sada nema zvaničnog objašnjenja zbog čega se većina visokih predstavnika izvršne vlasti nije udostojila da izrazi poštovanje žrtvama tragedije i izrazi saučešće porodicama žrtava.
Komemorativnoj sjednici koja je počela jutros u 10 sati prisutvovao je predsjednik države Jakov Milatović, bivši predsjednik Milo Đukanović, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ministarka prosvjete Anđela Jakšić Stojanović, ministar zdravlja Vojislav Šimun, načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu, ombudsman Siniša Bjeković...
Komemoraciji su prisustvovali i predstavnici Crnogorske pravoslavna crkve, mitropolit Mihailo i vladika Boris.&nbsp;
Kao predstavnik gradske vlasti, komemoraciji je prisustvovao odbornik u Skupštini Prijestonice, predsjednik opštinskog odbora Demokrata Danilo Mrvaljević.
Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je da sa tugom koja je sve ujedinila "okupili smo se pred jednim od najtežih izazova koji nas je kao zajednicu pogodio".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fh4milWHTdoA%3Fsi%3DEzPCsq0PRIUwWGrc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
-Još jedna tragedija nezapamćenih razmjera pogodila Cetinje i Crnu Goru. Gubitak 12 života ostavio nas je u šoku i nevjerici. Posebno boli gubitak dva anđela koji su bili simbol nevinosti. Ostavili su prazninu u našim srcima. Jedino što možemo je da uputimo najiskrenije saučešće porodicama i da im pomognemo u njihovom bolu - kazao je, između ostalog, Đurašković, naglašavajući da ovo nije samo gubitak porodica već cijelog crnogorskog društva.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F_yEmoz4cw5E%3Fsi%3D4H7yRU96NCHyIel1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Komemoraciji nijesu prisustvovali premijer Spajić, potpredsjednici Bečić i Koprivica niti ministri iz DCG i NSD...

Vrlo je nezahvalno pisati, odmah nakon što se zločin desio, o tragediji koja je po drugi put zadesila meni omiljeni grad. Potrebno je biti vrlo oprezan u donošenju zaključaka i imati na umu da su osjećanja svih nas na granici nepodnošljivosti, pomiješani sa ogromnom tugom i bijesom da se to ponavlja drugi put, a da je izostala bilo koja aktivnost koju bi, na bazi već preživljenog iskustva, svako iole organizovano društvo preduzelo, kako bi se nešto slično preduprijedilo. Posebno je nezahvalno prema bližnjima žrtava ogriješiti se na bilo koji način. No, pored sve opreznosti, obaveza svih nas je da tražimo odgovore na mnoga pitanja koja se sama nameću. Kao neko ko često boravi na Cetinju u sopstvenom stanu i koristi to vrijeme boravka uglavnom u šetnjama po gradu za koji sam emotivno vezan, ono što odmah pada u oči je potpuna nevidljivost policije na ulicama Cetinja. Izvinjavam se: osim ispred Cetinjskog manastira, koji se, izgleda, čuva danonoćno. U prvi mah, neko bi pomislio – eto demokratske države u kojoj je policija nevidljiva. Ali, nije tako i nije to razlog što je u crnogorskoj Prijestonici policija nevidljiva: i nakon tragedije u Medovini ,,postavgustovska vlast“ nije povećala broj policajaca na Cetinju! Skoro da više ima potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ljudi u obezbjeđenju, nego što je policajaca u Centru bezbjednosti Cetinje?! I zato, s obzirom na to da do centra grada prolazim kroz Islandsku ulicu, koja vodi do policijske stanice, svaki dan viđam sveštenike SPC koji idu na neku njihovu ekonomiju, dok policijske atomobile viđam vrlo rijetko, jer cetinsjka policija raspolaže samo sa dva koja su u upotrebi?! Država koja više brine o crkvi tuđe države nego o sopstvenim organima reda - &nbsp;teško da može sebe proglašavati da je na evropskom putu.&nbsp; <h2>VIDOVITOST</h2> Ogradiću se ukoliko su moje informacije netačne, ali je do mene prije par godina došla informacija da su se dislocirali svi policajci koji vode porijeklo sa Cetinja i okoline, a da su njihova mjesta zauzeli policajci iz sjevernijih krajeva, navodno zbog bliskih veza policijaca sa građanima na cetinjskoj bazi. A zna se da Cetinjani imaju skoro plebiscitaran emotivan odnos prema svojoj otadžbini. Ako je to tačno, onda to govori o nerazumijevanju koliko je važno da policija ima odnos povjerenja sa građanima i koliko je važno da poznaje infrastrukturu i građane Cetinja.&nbsp; Nadam se da će policijski izvještaji razjasniti nedoumicu - kako tri sata nije bilo moguće identifikovati kretanje automobila, čija marka i registarski broj je morao biti poznat policiji, po ulicama Cetinja, kao da se radi o gradu veličine, makar Podgorice?&nbsp; Pogotovu, što ne bi trebalo da bude veliki problem blokirati Cetinje po sredini grada da ne može prelaziti sa jedne strane na drugu. Nedoumicu izaziva i to što je na konferenciji za medije rečeno da su ubistva izvršena u 30 minuta, pa nije jasno kako je uspio za to vrijeme obići sve lokacije koje policija navodi, opisujući njegovo kretanje, ili što se dešavalo ta dva i po sata vožnje zločinca ulicama Cetinja?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104010116_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250104010116_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="BEZ OSJEĆAJA ODGOVORNOSTI: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>BEZ OSJEĆAJA ODGOVORNOSTI: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nekako mi je teško prihvatiti hvalospjeve ministra unutrašnjih poslova Šaranovića ako se uzme u obzir samo to, da čak izuzmemo kretanje ubice bez automobila narednih tri sata. Takođe, volio bih da mi ministar objasni odakle mu saznanje da se zločinac ubio, jer je bio u bezizlaznoj situaciji zbog pritiska policije?! Vidovitost? Vjerovatno jeste istina da Crna Gora, s obzirom na stepen agresivnosti i svih vrsta suprotstavljenosti u društvu, u čemu najveći uticaj ima vlast svojim populističkim izazivanjem podjela i klasične diskreditacije pojedinih političkih, nacionalnih i ideoloških grupacija, kuburi sa dovoljnim brojem policajaca.&nbsp; Ali i to pada na dušu vlasti potonjih četiri godine, jer česte promjene na čelu MUP-a i policije, partijska kadrovska politika, omalovažavanje profesionalaca i davanje prednosti partijskim poslušnicima, oćeralo je stotine policajaca iz policije. I to onih iskusnih, u uniformi, spremnih i obučenih za akciju.&nbsp; Ideja da se raspiše konkurs i primi 1.500 ili 2.000 policajaca je nebulozna, jer nije jasno - koga će to da prime i na osnovu kojih kriterijuma? U normalnim zemljama policajci prolaze stručne procjene i vrlo zahtjevne obuke, i fizičke i psihološke, prije nego se pošalju na ulicu. Kad bih bio sarkastičan, pitao bih da neće obući uniforme oni tobož nenaoružani ljudi iz Cetinjskog manastira, koji nikada nijesu bili predmet policijske istrage, Miholjski zbor ili slične polumilitarne organizacije?&nbsp; Čini se kao da se đeca igraju, umjesto kauboja i indijanaca, države i izigravaju autoritete u poslovima kojima se nikada nijesu bavili. Da stvari budu još gore, mnogima koji odlučuju o sudbini zemlje i njenih građana to su prvi poslovi kojima se bave, ne računajući politički angažman.&nbsp; <h2>POSRNULA DRŽAVA</h2> Iako većina Cetinjana uveliko govori o karakteru zločinca, vjerovatnim razlozima masovnog zločina, iz nekih razloga država izbjegava da obavijesti javnost o tome, jer nije za vjerovati da policija samim ulaskom u zločinčevu kuću nije mogla utvrditi neke očigledne činjenice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104010148_77af6e5b451c6cf3398d1427e184f6182019d1b7ef6d61ceb2eaaf8c5ae3a9b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250104010148_77af6e5b451c6cf3398d1427e184f6182019d1b7ef6d61ceb2eaaf8c5ae3a9b0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TEŠKE RANE PRIJESTONICE: Cetinje (FOTO: S. Adamović)"> <figcaption>TEŠKE RANE PRIJESTONICE: Cetinje (FOTO: S. Adamović)(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  One koji seire po društvenim mrežama, iskazujući mržnju prema Cetinjanima i Cetinju, govoreći da su masovni zločini na Cetinju posljedica nedostatka vjere, pri tom misle na SPC, moram ih razočarati da im se istina neće sviđeti. Odnosno, očekuje se odgovor da se kaže ko mu je bio „psihoterapeut“, pošto se tvrdi da je bio psihički bolestan?&nbsp; Ali da ja ne prejudiciram, sačekaću da to potvrde zvanični organi, jer se nadam da ne vjeruju da je to moguće sakriti. Istina, Cetinje je većinski nacionalno crnogorski grad, što se mnogima ne sviđa, što može izazvati frustracije. Odnos vlasti prema Cetinju iz tih razloga proizvodi mnoge pretpostavke među Cetinjanima da su zbog toga žrtve.&nbsp; Kad je u pitanju nedostatak policajaca, najmanje poželjno što se traži od premijera je, dok se opravdava nedostatkom policijskog kadra, da objavi koliko policajaca učestvuje u obezbjeđenju državnih činovnika i ko se sve obezbjeđuje? Posebno je zanimljivo ko sve umišlja da je ugrožen i da je bitan bilo kome da bi bio predmet zaštite.&nbsp; Kao što rekoh, mnogo je pitanja koja traže odgovor. Recimo, ko je dao oružje zločincu nakon što mu je oduzeto nelegalno oružje, da li je njegova sestra žrtva prijave za nelegalno oružje i, ako je to tačno, ko mu je dojavio da ga je prijavila? U kakvoj je to bezbjednosnoj situaciji Crna Gora kada beogradska štampa bezmalo dva sata ima tačne podatke o broju žrtava prije crnogorskih medija?! Da li je istina da je potonja žrtva zločinčeva sestra?&nbsp; Ovo potonje, jer vlast pokušava da ovaj stravičan zločin prikaže kao situacioni, odnosno, da je zločin izvršen u afektu, iako se zločinac kretao više puta, makar po policijskim izvještajima, duž ulica Cetinja i vrlo planirano birao žrtve.&nbsp; Ako je nešto situaciono u ovoj stravičnoj realnosti, to je crnogorska vlast. Jer samo u afektu biračkog tijela ovakva nesposobna bulumenta, mnogi sa prvim stvarnim zapošljenjem u životu, mogla je da se dokopa vlasti i da nju manipulativnim sredstvima održava.&nbsp; Svojim neznanjem, amaterizmom, zlim namjerama, populizmom doveli su crnogorsko društvo do nivoa u kojem bijes i jed se gomila do opasnih razmjera, do stanja u kojem nasilje predstavlja najčešći odgovor. Prosto je degutantno sa kojom strvinarskom bahatošću su se ostvrvili na mjesta koja im ni po čemu ne pripadaju, koji svoj opstanak ne baziraju na boljitku države, već na propagandnom obračunu sa političkim protivnicima, učeći od svog glavnog mentora iz Beograda, da je najvažnija stvar dehumanizovati i ocrniti političke protivnike.&nbsp; Dodatno gorivo mržnji i podjelama dodaje Joanikije Mićović i organizacija na čijem je čelu, potpomugnata centralom iz Beograda, najavama kojima podiže temperaturu i kojima obećava kršenje i crnogorskih i civilizacijskih zakona. Kao da ne zna što znači zaštićeno kulturno dobro i kako se skrnavi i krši zakon, koji predviđa čak i dugogodišnje robijanje.&nbsp; Ali, oni se ponašaju kao vlasnici države Crne Gore i kao nedodirljivi, pa njihova zvonjava dok su građani Cetinja palili svijeće kod Lovćenske vile samo iritira zdravi razum. Da ne ponavljam još jedno zašto! Slika Alekse Bečića kojom on serijski izražava formalno saučešće žrtvama bezumlja na Cetinju i odsjaj u naočarima ministra unutrašnjih poslova, dok se od njega očekuje da građane obavijesti o najvećem zločinu koji se desio u Crnoj Gori, i njegova „umirujuća“ izjava da se vratimo „normalnom životu“, nakon pokolja koji je izvršen, uključujući dvoje đece, najbolje govore o tim farsičnim likovima, beskrupuloznim, bezosjećajnim, koji se samo sebi dive i jedino ih okupira sopstveni, ničim zasluženi, uspjeh i imidž pred medijima.&nbsp; Nažalost, to je i slika posrnule Crne Gore dok njeni građani spavaju mrtvim snom.

Slobodan Jovanović

Situaciona vlast

Već viđeno. Djelovalo je kao da nas je sve u neđelju veče, nakon završetka glasanja u Budvi, obuzeo sindrom deja vu, onaj čudan fenomen kada vam se čini da ste već jednom proživjeli u prošlosti nešto što se upravo dešava. ,,DAN MRMOTA“ U BUDVI  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031124_1235228aef2f465cd1a1d1ae6c800b98802e326029e4bf7ac5d267f0a337049b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241119031124_1235228aef2f465cd1a1d1ae6c800b98802e326029e4bf7ac5d267f0a337049b" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="Jovanović slavi u Budvi"> <figcaption>JEDAN OD MNOGIH ,,POBJEDNIKA": (Photo: Jovanović slavi u Budvi)</figcaption> </figure>  Prvo se uzbuđeni Nikola Jovanović, uz slavlje okupljenih pristalica liste ,,Budva naš grad“, proglasio pobjednikom budvanskih izbora, isto kao i maja ove godine. Oglasio se, dvadesetak minuta kasnije te neđeljne večeri i Mladen Mikijelj nosilac liste ,,Za budućnost Crne Gore“ i nije baš izgledao ushićen, &nbsp;već više ustravljen ili pod tremom što je okružen Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem. Ipak, kada je stavio naočare, tečno je pročitao sa dostavljenog papira da je kolicija koju je predvodio ,,opet pobjednik i buduća vlast u Budvi“...&nbsp; Iako nije proglasio pobjedu, nosilac liste Demokratske partije socijalista Nikola Milović je te večeri, bez zazora, zaključio nešto što je govorio i maja mjeseca nakon lokalnih izbora - da stabilne vlasti u Budvi ,,napaćenom gradu“, neće biti bez DPS-a. O budućnosti lokalne vlasti mnogo je konkretnije i nadobudnije progovorio Đorđe Zenović, čelnik novoformiranog ,,Pokreta za naš grad“ koji je sa svoja dva mandata najavio da će prihvatiti postizbornu saradnju – ali samo ako on bude predsjednik opštine... Ličilo je na vječno ponavljanje istoga, kao iz onog kultnog filma ,,Dan mrmota“, samo što je ovo neka vrsta crnogorskog rimejka na pjeni od mora. PORAZI POBJEDNIKA Već po navici svi, koji su do sada bili vlast, ponavljali su mantru da će – naravno, svi bez omrznutog DPS-a - obezbijediti ekspresno blagostanje. Tačnije: sada će uraditi sve ono što nijesu mogli za sve ove godine?!&nbsp; Ne treba smetnuti s uma: ,,pobjednici“ koji su u neđelju veče tvrdili da se nakon trodecenijske vlasti DPS-a nije moglo više učiniti, svjesno ne žele reći, po njih gorku, istinu - stranke sadašnje parlamentarne većine na vlasti su u Budvi duže od osam godina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031128_afc107d7ac0db53e6dfc5b9eaaeedf1b5645428a51b45e4b9ac1ca97198e0765.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241119031128_afc107d7ac0db53e6dfc5b9eaaeedf1b5645428a51b45e4b9ac1ca97198e0765" data-rendition-name="original" width="1028" height="525" loading="lazy" alt="Tužni skup: Nedović, Krapović, Kažanegra-Stanišić, Bečić..."> <figcaption>GROZNICA IZBORNE VEČERI: (Photo: Tužni skup: Nedović, Krapović, Kažanegra-Stanišić, Bečić...)</figcaption> </figure>  <blockquote>Mada su se trudili da glume zadovoljstvo, Jelena Nedović, Dragan Krapović, Aleksa Bečić i drugi su više ličili na ožalošćenu političku familiju koja bi voljela da se ukopavanje umrlih izbornih ambicija obavi ,,u krugu porodice“.&nbsp;</blockquote> U stvari, kada se skinu koprene partijskih spin-izjava, ostaje mučna istina: heroji ,,avgustovske pobjede“, tokom skoro devet godina vladavine u Budvi, &nbsp;uspjeli su samo da ponavljaju nakaradnu praksu dakle, praksu Svetozara Marovića.&nbsp; Nekadašnji moćni depeesovac, nakon što je priznao učešće u krimianlnoj organizaciji u Budvi, a potom pobjegao za Beograd, postao je u međuvremenu, neformalni ali lojalni, savjetnik Aleksandra Vučića za djelovanje na politička dešavanja u Crnoj Gori. Naročito za kupovinu glasova i predizbornu lažavinu, što je očito Marovićeva uža specijalnost.&nbsp; No, izgleda da i Marovićeve usluge, i u maju i u novembru, nijesu pomogle Mandiću, Kneževiću, Mikijelju i ostalima: mnogo su obećavali, mnogo započinjali, mnogo prijetili i onda – ništa. Dvije struje kleronacionalističke vlasti, iako su zbog svađa oko fotelja ugrozili pozicije u budvanskoj upravi, i dalje imaju najveću podršku građanki i građana Budve – 18 mandata. Dakle: većina njihovih pristalica ne zamjera im mnogo zbog kleronacionalističke politike, već je oštra podjela nastala zbog sukoba ličnih i grupnih interesa.&nbsp; Djeluje kao da nema velikih, strateških, promjena – stranke i pokreti &nbsp;kleronacionalističke politike i dalje su apsoltna verćina u Budvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031128_22a7900056e1a704149cb54d30883ca6980bf82fd02a6c5eff1b5c57b0e6a157.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241119031128_22a7900056e1a704149cb54d30883ca6980bf82fd02a6c5eff1b5c57b0e6a157" data-rendition-name="original" width="911" height="405" loading="lazy" alt="Milović i DPS su imali razloga za zadovoljstvo "> <figcaption>RAST PODRŠKE: (Photo: Milović i DPS su imali razloga za zadovoljstvo)</figcaption> </figure>  Istina, na opozicionom polu Milovićev DPS ima razloga za zadovoljstvo ostvarenim rezultatom. Za samo nekoliko mjeseci dobili su 300 glasova više, odnosno punih 15 odsto novih glasača. I to sve dok su u dubokoj opoziciji, u kojoj će ostati ako Jovanović i Mikelj budu poštovali vlastite riječi i odbiti bilo kakvu saradnju sa DPS-om.&nbsp; E, sad, vjerovati crnogorskim političarima na riječ, očekivati poštovanje vlastitih predizbornih obećanja u postizbornim pregovorima - to bi bila iluzija.&nbsp; Zato valja analizirati: što se može očekivati nakon drugih lokalnih izbora u Budvi u istoj godini; kakve posljedice lokalnih izbora se mogu očekivati na državnom nivou?&nbsp; SLOM, PA ŠTO ONDA?&nbsp; Jer, samo na prvi pogled sve djeluje isto. Nakon četvrtog izbornog ciklusa, trećeg na lokalu u nepune dvije godine, svi u Budvi glumataju pobjednike, i ne izgleda da ima nekog velikog pomaka u rasporedu osvojenih glasova.&nbsp; I, baš kao i prije pet mjeseci, u Budvi opet nema apsolutnog pobjednika. Mandićeva koalicija i Jovanovićeva lista imaju po devet mandata kao i u maju, DPS je ostao na sedam osvojenih odbornika iako im je dvadesetak glasova nedostajalo za osmi mandat. Uz to, Odžićev Evropski savez je osvojio i drugi mandat, pa građanske stranke imaju isti skor u mandatima kao i Mikijeljeva i Jovanovićeva lista.&nbsp; Najteže je, bez dileme, bilo čelnicima koalicije PES-a i Demokrata. Mada su se trudili da glume zadovoljstvo, Aleksa Bečić, Dragan Krapović, Jelena Nedović i drugi, više su u neđelju veče ličili na ožalošćenu političku familiju koja bi voljela da se ukopavanje umrlih izbornih ambicija obavi ,,u krugu porodice“.&nbsp; Samo, neće to baš tako moći, odzvanjaju brojke i ukazuju na novu političku realnost. Prije svega: Savez PES-a i Demokrata, koji čini dvije trećine izvršne vlasti u Crnoj Gori, savez dvije stranke koje daju premijera i tri potpredsjednika Vlade Crne Gore, pa još i kamarilu od 14 ministara, osvojio je u Budvi – tri odbornička mandata?!&nbsp; To se ne može nazvati samo lošim rezultatom: to je politički sunovrat, slom. Pokazalo se da teatralna pojavljivanja i budvanske šetnje Spajića i Bečića, sa gomilom tjelohranitelja, sve pod pratnjom i kolonom vozila pod rotacijom, nijesu imale efekat. &nbsp; DOMINO EFEKAT&nbsp; Iako su sve partije parlamentarne većine, nakon negativnih iskustava iz Kotora i Budve, angažovali sva dozvoljena (i nedozvoljena) državna sredstva, premda su brzinski pozapošljavali brojne nove ,,svoje“ opštinske službenike, rezultati pokazuju da partije Mandića, a posebno Spajića i Bečića gube političku snagu i uporište među građanima.&nbsp; I to rapidno, to je neka vrsta političkog domino efekta.&nbsp; Prvo su u Kotoru, đe je na čelu lokalne vlasti bio demokrata Vladimir Jokić, stranke parlamentarne većine na državnom nivou osvojili samo 13 od 33 moguća odbornička mandata, jedva 39 odsto.&nbsp; Tada je malo ko osim DPS-a i Evropskog saveza, zbog malog uzorka, razmišljao da se radi o trendu. &nbsp; Onda je došlo izborno odmjeravanje u Podgorici koja je trećina crnogorskog stanovništva. U Glavnom gradu, kada se saberu mandati stranaka parlamentarne većine koja je bila na vlasti na lokalu - i koja u Skupštini Crne Gore ima podršku od 67 odsto poslaničkih glasova – ispada da su Mandić, Spajić, Bečić, uključujući i ,,vancenzusnog“ Ibrahimovića iz Bošnjačke stranke pali na svega 45 odsto podrške.&nbsp; A, ukoliko dođe do dogovora DPS-a Danijela Živkovića sa Milatović-Abazović koalicijom u Podgorici, onda će Spajićev PES, Mandićeva NSD i Kneževićev DNP da pretrpe dodatni odliv podrške.&nbsp; Slika iz Kotora i Podgorice ponovila se u neđelju i u Budvi; građanska opozicija predvođena DPS-om bilježi rast, a padaju rejtinzi partijama parlamentarne većine - osvojile su svega 12 mandata, odnosno 35 odsto podrške.&nbsp; DVA MOGUĆA PUTA &nbsp; Rezultati izbora u tri grada, koji čine skoro polovinu stanovništva, ključni su pokazatelj da je državna koalicija - ,,avgustovska većina“ ojačana strankama Bošnjačkom strankom i Alabanskom aternativom - izgubila politički legitimitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241119031132_a5441925de2b69e797a41fa0621a955bfa6069cf9faef45036a521ecb763e78d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241119031132_a5441925de2b69e797a41fa0621a955bfa6069cf9faef45036a521ecb763e78d" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Mandić u razgovoru sa predstavnicima EU "> <figcaption>VIDI LI EVROPA CRNOGORSKU REALNOST: (Photo: Mandić i Radunović u razgovoru sa predstavnicima EU)</figcaption> </figure>  Kako drugačije tumačiti podatak da velika državna koalicija, koja u Skupštini ima praktično dvotrećinsku većinu, nije uspjela da u Kotoru, Podgorici i Budvi premaši četrdesetak procenata podrške? Ujedno to je i signal da ,,nikad stabilnija Vlada“, kako to nedavno reče Milojko Spajić, više nema apsolutnu podršku građana, a njegov PES pada do ivice cenzusa. &nbsp; U nekom normalnijem političkom sistemu, u kojem se poštuje data riječ i prihvata realno političko stanje, već danas bi bilo jasno da se parlamentarna većina nije više većina ni u Budvi, ni u Kotoru ni u Podgorici. I već bi se govorilo o vanrednim izborima 2025. godine.&nbsp; Ali, ovo je Crna Gora. Čelnici PES-a i Demokrata, Spajić i Bečić, čije stranke &nbsp;većinski čine najbrojniju vladu u istoriji Crne Gore ali i Evrope, sada su u političkoj stisci, u strahu i nevoljni da se pogledaju u ogledalu – politički rejting partija na čijem su čelu, nezaustavljivo pada. Zbog brojnih pogrešnih političkih poteza, ali i očite nesposobnosti ljudi koje su delegirali na ministarska mjesta u 44. Vladi Crne Gore.&nbsp; Taj strah od mogućih novih izbora, goniće i Spajića i Bečića da budu još poslušniji i još zavisniji od volje Andrije Mandića, koji će u narednom peridou da bude, ne samo ,,prvi među jednakima“ kako on to voli reći – nego dominantni vođa jedne raznorodne koalicije.&nbsp; I tako će se ,,kotrljati“ parlamentarni savez većine, sve pokušavajući da zaboravu preda nedavne izborne neuspjehe, ali i da snagom državne sile i političkih ucjena natjera neke političke saveze, kao Jovanovićev u Budvi, na saradnju i formiranje vlasti, prvo u Budvi, poslije i u Podgorici.&nbsp; Na taj način, nadaju se u vrhu PES-a i Demokrata, održala bi se parlamentarna većina, a oni opstali na sadašnjim pozicijama (čitaj: odstali u foteljama) vlasti. To izgleda kao jedina taktika koju će sprovoditi Spajić i Bečić, nadajući se da će tako opstati 44. Vlada Crne Gore.&nbsp; I sve to djeluje kao jedini put za njihov o(p)stanak na vlasti. Osim, ako se, ipak, ne odigra neki drugačiji scenario, pa se pokaže da Jovanović, lider ,,Pokreta naš grad“ i Milović iz DPS-a, skupa sa Odžićem iz Evropskog saveza ipak mogu da sarađuju, formiraju vlast, sve u korist građana Budve.&nbsp; A što ako se ta politička šema kasnije ponovi i u Podgorici, da li će i tada Vlada biti ,,nikad stabilnija“? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Izgleda kao da je sve isto, a sve je mnogo drugačije

Fudbaleri Pari Sen Žermena (PSŽ) plasirali su se u finale Lige evropskih šampiona.
PSŽ je večeras na Parku pinčeva, u revanš meču polufinala, savladao Arsenal 2:1 i sa dva trijumfa izborio veliko finale.
Prvi duel u Londonu dobio je 1:0.
Domaćin je poveo golom Fabijana Ruisa u 27. minutu.
Priliku da riješi sve dileme imao je Vitinja, ali je njegov šut sa 11 metara odbranio golman Arsenala David Raja.
Raja je ipak savladan tri minuta kasnije, strijelac je bio Ašraf Hakimi.
Konačan rezultat postavio je Bakajo Saka u 76. minutu.
Pari Sen Žermenu biće to drugo finale Lige šampiona, nakon 2020. godine, u kojem je poražen od Bajerna.
Plasman u finale juče je izborio Inter, koji je u Milanu, nakon produžetaka, savladao Barselonu 4:3. Utakmica je u regularnom toku, kao i prva na olimpijskom stadionu Luis Kompanis, završena neriješeno 3:3.
Finale je zakazano za 31. maj u Minhenu.

Pari Sen Žermen u finalu

Student prava Varšavskog univerziteta ubio je večeras sjekirom portirku koja je pokušavala da zatvori ulaz u zgradu kada je taj 22-godišnji napadač upao u kampus, a čuvar koji je pokušao da je zaštiti teško je povrijeđen i prevezen hitno u bolnicu, saopštila je poljska policija. 
 
- Počinilac je 22-godišnji državljanin Poljske. Ne zna se kakve su mu bile pobude. Znamo da je napao oštrim oružjem. Jako brutalno, već je uhapšen. Ubijena je tehnička radnica Varšavskog univerziteta. Druga osoba je teško povrijeđena i prevezena u bolnicu. Detaljnije informacije daćemo za 40 sati poslije uviđaja - kazao je dnevniku Gazeta viborča portparol Okružnog tužilaštva u Varšavi Pjotr Skiba.
Rektor Varšavskog univerziteta proglasio je dana žalosti sutra, 8. maja i sazvao krizni štab a prema prvim saznanjima žrtvu je ubica odabrao nasumično.
Poslije napada kada je pred brojnim studentima napao portirku i žestoko je udarao sjekirom tako da joj je odrubio glavu, napadač nije bježao već je sačekao da ga uhapsi obezbjeđenje univerziteta, javljaju poljski mediji.
- Potresen sam zvjerskim zločinom na Varšavskom univerzitetu. Nadam se da će muškarac povrijeđen u napadu ozdraviti. Za taj brutalni napad mora da padne žestoka kazna - poručio je na mreži Iks gradonačelnik Varšave Rafal Tšaskovski.
U trenutku napada na Univerzitetu je bio i ministar pravde Adam Bodnar na jednom predavanju koji je odmah evakuisan ali napad prema izvorima iz poljskog Ministarstva pravde nema veze sa politikom i ministrom.
Policija za sada na početku istragu nema saznanja o razlozima a prema saznanjima medija zločin su vidjeli brojni studenti.

Zločin na univerzitetu u Varšavi: Student sjekirom portirki odrubio glavu, teško ranio čuvara

Crnogorska vlast i opozicija treba da pojačaju svoju ozbiljnost, a politička scena je od 2020. godine pretvorena u političku trgovinu, smatra predsjednik Centra za međunarodnu politiku i evropske integracije Miodrag Lekić.
- Taj momentum 30. avgusta je izgubljen i jako teško ga je vratiti. Nikad nijesam mislio da je to nulta tačka u istoriji, niti sam taj datum idealizovao, ali bio je to trenutak promjena da se pokuša nešto ozbiljno - ocijenio je Lekić.
Lekić navodi da se politika u Crnoj Gori nakon 30. avgusta svela na dioničarsko trgovačko društvo.
- To je jedna trgovina da bi se došlo do zbira koji ima većinu. Koalicije jesu u jednom dijelu stvar dogovora, ali nikako da se ide baš ovako brutalno: da svako ima svoj feud - smatra Lekić.
Lekić je prokomentarisao i aktuelnu crnogorsku političku scenu, primijetivši da kada član DPS-a kritikuje Vladu, on ne kritikuje cijelu Vladu i premijera.
- Krivci su dakle jedan segment Vlade. Tu se teži dosta providnom i jeftinom triku: da se izbaci jedna grupacija koja je dežurni krivac i genetski destruktivna na ovom prostoru – a da oni (DPS) uskoče u Vladu - komentariše Lekić u emisiji “Klub Aplus”.
<h2>Propaganda uzela maha, pitanje je da li će EU i NATO opstati</h2>
Lekić nije siguran da Crna Gora ostavlja utisak ozbiljne zemlje koja se bazira na pravilima.
- Građani trebaju malo ozbiljniji rječnik, bez propagande koja je uzela maha na političkoj sceni Crne Gore već duži period. A tu se treba suočiti sa ozbiljnim promjenama na međunarodnom planu, gdje se dovodi u pitanje da li će Evropske unije i NATO-a uopšte biti - ukazao je Lekić.
Lekić je podsjetio da su Slovenija i Hrvatska pred ulazak u Evropsku uniju bile jako složne, dok se u Crnoj Gori konstantno “vodi neprekidna borba”.
- Te zemlje su pred ulazak u EU figurativno zakopale ratne sjekire. Bili su podređeni tom cilju, ojačali su snage i iskazali su ozbiljnost prema partnerima. Kod nas se nastavlja neprestana borba. Ja jesam pristalica pluralizma i legitimnih konfrotacija, ali sam pristalica i zajedničkih stvari - zaključio je Lekić.

Lekić: Crnogorska politička scena pretvorena u političku trgovinu, nikad nijesam idealizovao 30. avgust

Srbija u borbi za demokratiju nije imala većeg prijatelja od evropskog izvjestioca Tonina Picule, jer se na pošten i odgovoran način stavio u službu borbe za demokratiju i za evropsku budućnost Srbije. To kaže izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazao da je rezolucija Evropskog parlamenta veliki vjetar u leđa svima koji su sumnjali da li Evropska unija podržava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.&nbsp;
To, kako kaže, građanima Srbije vraća povjerenje u evropske institucije.
Evropski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj se ocjenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka Evropskoj uniji. To se prije svega odnosi na unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i potpuno usklađivanje sa vanjskom politikom EU.
Picila je, kaže Božović, bez ostatka jasno i činjenično naveo stanje u Srbiji, Aleksandra Vučića i njegov režim odredio je kao autokratski, sa nedemokratskim tendencijama, antizapadnim, veoma bliskima Rusiji.
- Njegov izvještaj pokazuje da se spoljna politička orijentacija Srbije takođe odnosi i na unutrašnju situaciju u zemlji, koja postaje sve više represivna prema onima koji protestuju, prema svima koji kritikuju režim. On je rekao da je korupcija najveći problem, pomenuo je ona najvažnija dešavanja u Srbiji u posljednjih nekoliko mjeseci, nadstrešnicu u Novom Sadu. Mislim da je taj izvještaj veoma važan, on je pozdravljen od strane opozicije u Srbiji, proevropske, što je veoma bitno i danas je ipak potpuno drugačija slika o Aleksandru Vučiću, nego što je bila do prije samo nekoliko mjeseci u tom istom parlamentu i od strane iste, rekao bih, Evropske komisije - istakao je on.
Svi su, dodaje on, znali za bliske i posebne odnose predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Sada, kako kaže, na vidjelo izlazi ono što je Aleksandar Vučić 13 godina radio tajno.
- On je rame uz rame sa zločinačkim režimom, na trgu koji ne slavi pobjedu nad fašizmom vojnom paradom, on slavi ruski militarizam, slavi zločine u Ukrajini, a Aleksandar Vučić će imati priliku da zajedno sa tim zločinačkim režimom da aplaudira onim vojnim jedinicama koje vrše danas ratne zločine u Ukrajini - navodi Božović.
Prema njegovim riječima logičan slijed događaja u Srbiji bio bi raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, s obzirom da su, prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, prije svega, &nbsp;ugroženi popularnost SNS-a, a onda i kredibilitet Aleksandra Vučića.&nbsp;
- Sada studentski plenumi zajedno pokušavaju da naprave taj jedan politički izraz cijelog ovog protesta i da se politički artikuliše to nezadovoljstvo građana koji su ih pratili svih ovih mjeseci - kazao je on.&nbsp;
Studenti u Srbiji traže vanredne parlamentarne izbore što je, kako kaže, važno jer je studentski bunt ušao u političku fazu, te se cijelom protestu pokušava dati politički izraz.
Studenti su bili apolitični, podsjeća Božović, pa je zahtjev za vanrednim izborima pozitivna vijest, ali je i opasno pa je neophodno uključivanje opozicije i svih ostalih u jedan front da bi se pobijedio režim kakav je u Srbiji.
- Studenti su ipak shvatili da se ne očekuje od ovoga režima da ispuni bilo kakve studentske zahtjeve. Ovaj režim dok je Aleksandar Vučić na vlasti i dok je Srpska napredna stranka na vlasti neće ispuniti bilo kakve studentske zahtjeve - rekao je Božović.
Opozicija, kaže, ima važnu ulogu bez obzira na slabost i nepopularnost kod dijela anti Vučićeve Srbije, ali je neophodno da opozicija, univerziteti, studenti i pobunjeni građani zajedno politički riješe sve ono što je, prema njeovim riječima, zadesilo Srbiju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0FtaE8yYQZs%3Fsi%3DxzBVl3JqrZytahOF&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Picula jasno i činjenično naveo stanje u Srbiji, Vučića i njegov režim odredio kao autokratski

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Iako se čelnici demokrata Aleksa Bečić i Boris Bogdanović hvališu preko društvenih mreža da uspješno čiste policiju od kriminalaca u njoj, podaci o postavljenju partijskih uhljeba i preletača razotkrivaju teške, razarajuće posljedice stranačke kadrovske kombinatorike. SPECIJALAC ZA SPECIJALNE NAMJENE Slučaj Miloša Pekovića, imenovanog posljednjeg dana prošle godine za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije, pokazuje kako partijski vojnici skrivaju nepočinstva unutar sektora bezbjednosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506230552_3541837c5e3aeb9f08f398ea1f9694b860f13f8648c2a233ae391da95444e689" data-rendition-name="original" width="1600" height="1219" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA: Miloš Peković, specijalni kadar Demokrata(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Početkom 2021. godine Miloš Peković je bio najniži starješina, pomoćnik komandira stanice policije za bezbjednost saobracaja u Centru bezbjednosti Podgorica. Po dolasku na vlast Ure, kasnije i Demokrata, Peković se odmah novim partijskim moćnicima stavio na raspolaganje. Napredovao je ekspresno: preskočio je više nivoa i policijskih zvanja, uvijek ispunjavajući želje lidera partija koje su ga postavljale na rukovodeće pozicije u policije. Aprila 2021. godine Peković je postavljen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Sektora posebne namjene. Tom sektoru pripadaju Specijalna jedinica, Posebna jedinica policije, kao i jedinica koja se bavi zaštitom štićenih ličnosti i štićenim objektima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506230556_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića"> <figcaption>RODBINSKE VEZE KAO USLOV: Danilo Mandić u pratnji Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  MANDIĆEV ZAŠTITNIK&nbsp; Stoga je Peković i po funkciji koju obavlja znao da Danilo Mandić odavno obezbjeđuje - privatno a protivzakonito strica Andriju Mandića - predsjednika Skupštine Crne Gore. Međutim, Peković nije dao da se o tome raspravlja na kolegijumima njegovog sektora i da se oko toga postupa po proceduri. Tako je kršen zakon: bezbjednosno-interesantna osoba i čovjek sa podebljim dosjem Danilo Mandić je – prema informacijama Televizije E – imao ugovor o djelu i na raspolaganju službeno vozilo Skupštine Crne Gore. Ko je kriv za skandalozni bezbjednosni propust? Nema ni traga od istrage. I ne treba očekivati da će bilo ko od policijskih starješina postavljati nezgodna pitanja jer su na bitne pozicije Demokrate postavile sebi lojalne ljude.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506230556_e7c56770f80e8efec8d38be945b7329a34884531d041b56d0fb124af626dff68" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević"> <figcaption>PARTIJSKE I POSLOVNE VEZE: Rakonjac i Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ,,NAŠI LJUDI”&nbsp; Željko Pavićević je još jedan je od preletača iz DPS-a, prvo u Uru Dritana Abazovića, potom u Demokrate Alekse Bečića. Aktuelni komandant Protivterorističke jedinice policij (PTJ) kadrovski je izbor Duška Stijepovića, poslanika Demokrata.&nbsp; Kad je Lazar Šćepanović postavljen za v.d. direktora Uprave policije, na zahtjev Demokrata došlo je do kadrovskih rotacija: Miloš Peković sa mjesta komandanta PJP ide na poziciju v.d. pomoćnika direktora kojU je pokrivao Miloš Rakonjac. Istovremeno, Rakonjac, čija je uloga ogromna u skandaloznom ponašanju policije septembra 2021. prilikom ustoličenja Joanikija Mićovića, postaje komandant Specijalne jedinice. A Pekovićevo mjesto zauzima – Pavićević. Tako su Demokrate izgradile mrežu lojalnih policijskih službenika.&nbsp; Sve ove veze funkcionera Demokrata sa policijskim službenicima razotkrivaju motive čistke politički nepodobnih u policiji: bilo je potrebno ukloniti profesionalce, da bi se doveli partijski lojalni ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050700054_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić"> <figcaption>SNAGA AGITPROPA: B. Bogdanović i A.Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TEST LOJALNOSTI A za održavanje lojalnosti čelnika u policiji, ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović – po uputstvima Alekse Bečića I Borisa Bogdanovića - koriste efikasno sredstvo: najveći dio rukovodioca dobili su rješenja za vršioca dužnosti. Prema zakonu, policijski službenik može biti imenovan na poziciju vršioca dužnosti samo dva puta po šest mjeseci. Što će reći da u tih 12 mjeseci Demokrate koje upravljaju bezbjednosim sektorom očekuju apsolutnu poslušnost. Zato su neka od ključnih imenovanja i bila u formatu – vršioca dužnosti. Kao neka vrsta testa lojalnosti. O tome govore i neki podaci: Lazar Šćepanović imenovan je 16. decembra 2024. godine za vršioca dužnosti direkztora Uprave policije. Sredinom janura ove godine Velimir Furtula je postavljen za v.d., pomoćnika direktora policije Sektora borbe protiv kriminala. Milošu Rakonjcu je 7. septembra 2024. produženo v.d. stanje, baš kao i Milutinu Vasiljeviću, načelniku granične policije i načelniku Draganu Goroviću.&nbsp; Upravo ovi podaci otkrivaju kako Demokrate drže pod kontrolom policijske službenike: oni koji budu poslušni, koji izvršavaju komande čuvenog dvojca Bečić- Bogdanović - na kraju će dobiti trajni raspored.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250506230556_839634407cd4c0fe45ce5ab98ab8061197b7e3d74b40ae1144e2ba8b086c7528" data-rendition-name="original" width="1080" height="545" loading="lazy" alt="LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović"> <figcaption>LOJALAN DOK MU ODGOVARA: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAGRADE ZA LOJALNOST &nbsp; Prvi koji je prošao kvalifikacije i test bespogovorne odanosti je Lazar Šćepanović. Aktuelnom vršiocu dužnosti direktora Uprave policije ističe drugi šestomjesečni mandat 16. juna. Ali za njega nema zime. ,,Nemam dileme da će, saglasno zakonu, ministar Šaranović predložiti da gospodin Šćepanović nastavi ovu misiju - kazao je juče potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ispovijedajući se na Gradskoj televiziji. &nbsp; Tako će Lazar Šćepanović - koji 1. januara ove godine, sa stotinu policajaca, nije mogao na Cetinju da nađe i uhapsi krvoloka Aca Martinovića, koji je komandovao skandalozno neuspješnom akcijom potrage za Alijom Balijagićem – i koji danas komanduje nezakonitim čistkama u policiji - biti nagrađen direktorkom pozicijom u višegodišnjem mandatu.&nbsp; To je poruka i drugim koji su na privremenim pozicijama: poslušnost se isplati, naročito kad slušaju anređenja Demokrata. A da li se tako postiže efikasnost policije? To očito nikoga iz sadašnje vlasti nije briga.

,,V.D. STANJE” – šifra Demokrata za disciplinovanje policijskog kadra

Tradicionalna, pozitivistička, Rankeova škola, u istorijskoj nauci, veli da treba pisati kako je uistinu bilo (te teze je ponovio i znameniti Karel Kosik) i da treba pustiti činjenicama da same govore. Nepristrasno i bez posrednika. To u istorijskoj nauci, modernoj, ipak, i na žalost, nije moguće, jer je istoričar taj koji pronalazi i objavljuje istorijske izvore, on je posrednik između prošle stvarnosti i sadašnjosti i preko istoričara se saznaju dokumenta, uglavnom, i on ih saopštava i interpretira u skladu, sa, nadasve, utvrđenim istorijskim činjenicama.&nbsp; Drugo ime za utvrđene istorijske činjenice se naziva ISTINA, premda se istorija uvijek piše, a nikad napisati ne može, konačno. To je jasno, makar u istorijskoj nauci. No da budeno konkretni, u konkretnom slučaju istoriografske teme i ekspozicije. Četnički pokret 1941-1945. bio je &nbsp;zločinački, kvislinški, a jedan od njegovih glavnih vođa u Crnoj Gori bio je kapetan Jakov Jovović iz Bjelopavlića. &nbsp;Klasični ubica, mučitelj i sluga fašističko- nacističkog italijanskog i njemačkog okupatora i kukavički bjegunac iz Crne Gore 1944. I krvnik Crnogoraca. &nbsp;Sa njim u stroju pobjegao je i bivši zemljoradnik- Blagoje Jovović 1944, lažni atentator na poglavnika NDH Anta Pavelića 1957. Pobjegli i Jakov i Blagoje u Argentinu 1944 i kasnije i tamo obojica umrli. Jedan prije, drugi kasnije.&nbsp; Obojica proglašeni službeno ratnim zločincima i obojicu grli svetosavska sekta pod nazivom Srpska pravoslavna crkva, lažnim imenom jer je vaseljenski carigradski patrijatrah zove ispravno Crkva Srbije jer ona to jeste. A ona je okupatorska u Crnoj Gori od kraja 1918. godine. A zločinačka četnička politika i ideologija je njen savremeni i bivši , jedinstveni oficijelno spiritus movens oličena u vođstvu Crkve Srbije i režima u Srbiji i partijama bitnim, na žalost u vlasti u današnjoj Crnoj Gori. &nbsp;Baš upravo to. Oni glorifikuju četničke ratne zločince i zločine i pokušavaju "pravdati" njihove zločine. Od Draže, Pavla itd. To su oni i ne čudimo se tome ništa. Oni su vazda tom projektu pripadali. U ovom tekstu objavljujem, dva zanimljiva dokumenta, koja vrijedi pročitati, kako su zloglasni četnički komandant Jakov Jovovic i ostali, među kojima i Blagoje Jovović činjeli povrede ratnog i humanitarnog prava, i zatvarali, pljačkali i mučili crnogorske rodoljube i civile Momčila Kovačevića, Dušana L. Simonovica, koji su bili žrtve proganjanja od strane četničke bande Jakova Jovovića, a u svemu tome je učestovavo je i Blagoje Jovović kao saizvršilac, i bjegunac, koji je i zvanično (Blagoje Jovović, koga glorifijuje Crkva Srbije i režim u Srbiji i ovdašnji četnički paževi) proglašen ratnim zločincem 10. juna 1946. godine.&nbsp; I u sjajnoj emisiji "Drugačija radio veza", na Anteni M, Darko Šukovic je u razgovoru sa uvaženim dr Dragutinom Papovićem, između ostalog, jasno i tačno rekao pominjući Blagoja Jovovića da je on bio- prevarant. Izmislio Jovović po nalogu četničke bratije da je on pucao na poglavnika NDH zločinca Pavelića. Obična laž i nista više. &nbsp;U nastavku slijedi faksimil arhivskih dokumenta.&nbsp; IZVOR:&nbsp; DRŽAVNI ARHIV CRNE GORE, ARHIVSKO ODJELJENJE PODGORICA, KUTIJA 3, PREDMET RG. BR. 81, INV. Br. 273, FOND- PRINOVLJENI SPISI NOB-a (1941-1945), MATERIJALI (ODLUKE) ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE ZLOČINA OKUPATORA I NJEGOVIH POMAGAČA, DOSIJE ČETNIKA BLAGOJA JOVOVIĆA.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506200528_5497015ca3e76be3f4b5d5dd1d08a90f40a7e9f0b78fa2e4c54100417db6f13c" data-rendition-name="original" width="1209" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250506200532_eed8bdc542bce99526a3eff0098a6ea6c75856169dd987c97aa99425b403ba14" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250506200532_0fe164e21d8536e51a0fe6d9a860201f9fba9d00caf6229ee2cb9e974a8f95c3" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="faksimil"> </figure>

Četnički komandant Jakov Jovović i njegov vojnik Blagoje Jovović bili su zvanično proglašeni ratni zločinci

Suspendovani službenik policije Petar Lazović negirao je navode optužnice da je zloupotrijebio službeni položaj i da je radio u korist kavačkog kriminalnog klana. Lazović je naveo sve predmete i istrage koje su pokrenute na osnovu njegovih informacija koje je prosljeđivao svojim nadređenim. On je na pitanje jednog od svojih branilaca, advokata Nikole Martinovića naveo da je dobio informaciju o kretanju broda Budva do odredišta u Hamburgu. - O tome sam obavijestio Dejana Kneževića - kazao je Lazović. On je istako i da je dobio informaciju o pripremanju likvidaciij Slobodana Kašćelana, koje bezbjednosne službe tretiraju kao jednog od šefova kavačkog klana. - Tada sam donio informaciju o potencijalnim mjestima gdje je planirana egzekucija Kašćelana. Ubistvo je bilo planirano plastičnim eksplozivom velike razorne moć. U pitanju je bilo 3, 5 kilograma eksploziva i trebalo je da ga postave na krov njegovog vozila ili na bočnu stranu auta kada se približe motorom - ispričao je Lazović.&nbsp; Dodao je da je o tome obavijestio tadašnjeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića. Suspendovani policajac je ukazao i da je dobio informaciju o švercu veće količine marihuane preko rijeke Bojane. - Zbog propusta u službi i pojedinaca u pravosuđu izgubili smo časnog policajca Rudolfa Elezovića - kazao je Lazović. On je dodao i da je imao informaciju o dolasku dvojice plaćenika iz Kolumbije i on je o tome obavijestio Žižića. I ta informacija, kako kaže, ispostavila se tačna. Oni su tada uhapšeni u Crnoj Gori. Lazović je naveo da je Kolumbijce vozio Goran Brajović, ali je rekao da ne zna da li je Brajović bio upoznat što oni pripremaju. Lazović je takođe naveo i da je on saopštio Miloradu Žižiću da se u Kotoru ili Tivtu priprema ubistvo srpskih državljana Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. - Po tadašnjim informacijama Goran Marković i Milo Jovanović bili su potencijalni izvršioci. Uhapšen je Marković i kod njega je nađeno oružje. Marković je uhapšen sa Jovanovićem u štek stanu - kazao je Lazović. On je dodao i da je pretpostavljene obavijestio da se iza autobuske stanice u Tivtu nalazi " opel astra" zatamnjenih stakala i u vozilu se nalazio kreč i lopata. - Ja sam imao informaciju da je Belivuka i Miljkovića na Aerodromu Tivat trebalo da ubije Goran Marković. Zatim bi organizatori ubili Markovića i prikrili tragove. Vjerovatno je taj kreč i lopata trebalo da posluži kako bi Markovića zakopali - kazao je Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250505110524_ed28390a11a27223009eb3601eb001c3d31942f98a4a749d991258d06341b63a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Borivoje Borović i Nikola Martinović"> <figcaption>Borivoje Borović i Nikola Martinović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  On je na pitanje advokata Martinovića rekao da je zahvaljujući njegovoj informaciji razbijen ogranak kavačkog kriminalnog klana u Nikšiću, da su na osnovu njegovih podataka procesurane osobe za pripremanje likvidacije Marka Ljubiše Kana, kojeg službe bezbjednosti označavaju kao viskopozicioniranog člana škaljarskog klana i da to pripremaju osobe iz kavačke grupe. Ali to, prema riječima Lazovića, nije sve. On je takođe dobio podatke o potencijalnim izvršiocima ubistva Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića. Njegove informacije bile su i o švercu cigarete i o tome je obavijestio šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića. Lazović je na pitanje advokata Martinovića rekao i da je svojim kolegama dao operativne informacije o osobama za pokušaj ubistva novinarke Olivere Lakić. Od njega je takođe potekla i informacija gdje se krije potraživani Dragoslav Ćetković najbliži saradnik sada ubijenog Jovana Vukotića. Na pitanje drugog branioca, advokata Borivoja Borovića kazao je da nikada nije korsiti skaj aplikaciju, da od 2018. godine nije putovao van Crne Gore. - Nikada nijesam putovao u Južnu Ameriku, Australiju i Afriku. Sve informacije koje sam dobio dijelio sam sa nadređenim ali i sa svojim kolegama operativcima- kazao je Lazović. To je, kako kaže, bilo zbog potrebe službe i da bi se podaci uporedili i uparili. - Ja sam se ponašao kao profesionalac, nijesam ništa krio - naglasio je Lazović. Osim Lazovića i ostali optuženi - Slobodan Kašćelan, Radovan Mujović, Radovan Pantović, Nikša Perović i Petar Mujović negirali su navode optužnice. Kašćelan je rekao da ne priznaje krivično djelo i da nema nikakve veze sa optužbama. - Nijesam koristi skaj komunikaciju, to nije moje kodno ime koje se pominje u optužnici. Možete da me pitate što god hoćete. Ležim nevin u pritvoru. Nemam &nbsp;primjedbi na odbranu Petra Lazovića, niti me zanima što je rekao - kazao je Kašćelan. Optuženi Radovan Mujović je negirao navode optužnice navodeći da je šest godina na izdržavanju kazne. - Stavlja mi se na teret da sam dospio do Amerike, Afrike a ja nigdje iz Spuža nijesam mrdnuo. Kod mene nikada ništa nedozvoljeno nije pronađeno - kazao je Radovan Mujović. Optuženi Radovan Pantović kazao je da je uhapšen zbog navodnog šverca 74 kilograma droge iz Amerike, Azije. - To je neistina i fabrikovano je sve kao i poruka i optužnica protiv mene. Podigli su dvije pa treću optužnicu da ne bih izašao iz pritvora. Malo im je jedna bila pa su iste poruke iskoristili i za druge dvije - kazao je Pantović. Ovi postupci će, kako je kazao, ići u nedogled i to će završiti negdje 2070. - Jedini cilj je da ne izađem iz pritvora - rekao je optuženi. Nikša Perović negirao je optužbe za parnje novca naglašavajući da nikada nije koristio skaj aplikaciju. - Sav novac koji smo zaradili moja porodica i ja uložili smo u taj objekat, čak smo se i kreditno zadužili - kazao je Perović. Petar Mujović je rekao da nije član nikakve kriminalne organizacije i da nije pokušao da ubije Jovicu Vukotića. Na ročištu je zatraženo ukidanje pritvora Lazoviću, Petru Mujoviću i Nikši Peroviću ali je sud odbio taj prijedlog nakon pauze od sedam minuta. Suđenje se nastavlja 29. maja.

Tag: milojko-spajic-i-aleksa-becic