Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić kao drugoplasirani završio je prvu kvalifikacionu regatu na Gran priju u portugalskoj Vilamuri, na otvaranju jedriličarske sezone.
Drugi crnogorski predstavnik Ilija Marković nije se najbolje snašao po slabom vjetru, jačine oko 5,6 čvorova, pa je do &nbsp;cilja stigao kao 24.
U generalnom plasmanu je na koti 47.
Takmičenje se nastavlja u petak, a završava 30. novembra.
Biće formirane finalna, odnosno zlatna i srebrna grupa, ali je neophodno da se odjedre četiri kvalifikacione regate prije toga.
Gran pri u Vilamuri okupio je 80 najboljih jedriličara planete.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dukić drugoplasirani na regati u Vilamuri

Crnogorski olimpijski komitet (COK) i Sportska komisija COK-a, uz podršku Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) i Evropskih olimpijskih komiteta (EOK), organizovali su prvi Crnogorski sportski forum – nacionalni skup posvećen unapređenju položaja sportista i izgradnji modernog, efikasnog sportskog sistema u Crnoj Gori.
Forum je otvoren obraćanjima predsjednika COK-a Dušana Simonovića, ministra sporta i mladih Dragoslava Šćekića i predsjednika Sportske komisije COK-a Milivoja Dukića, uz video-poruku predsjednice Sportske komisije MOK-a Eme Terho.
Predsjednik Simonović poručio je da sport mora biti jasno prepoznat kao društvena i državna vrijednost:
– Sport je škola života i ogledalo društva. Na uspjesima naših sportista gradimo povjerenje da zajedničkim radom možemo stvarati bolje uslove za buduće generacije.
Ministar Šćekić naglasio je da država ima posebnu odgovornost prema sportistima i njihovom razvoju:
– Ovaj forum pokazuje da Crna Gora ima znanje, kapacitet i volju da sportistima obezbijedi sistem koji ih podržava na svakom koraku – od razvoja karijere do zaštite njihovih prava.
Predsjednik Sportske komisije i četvorostruki olimpijac Milivoj Dukić istakao je da sportisti moraju imati aktivnu ulogu u kreiranju sportskih politika:
– Ovaj forum je nastao da pokažemo da želimo da budemo dio rješenja. Jer samo kada sportisti imaju glas – sport ima budućnost.
Prvi Crnogorski sportski forum označio je početak kontinuirane platforme za dijalog institucija, sportskih saveza i sportista, sa ciljem izgradnje održivog i modernog sportskog sistema Crne Gore.

1250x600

1084x550

COK organizovao prvi Crnogorski sportski forum: Sportistima mora biti obezbijeđeno veće učešće i snažnija podrška sistema

Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić zauzima 19. mjesto na Svjetskoj rang listi, u klasi ilka 7, na kraju takmičarske 2025. godine, objavljeno je na zvaničnom sajtu te asocijacije. 
Dukić je početkom aprila osvojio 12. mjesto na prvom Grend slemu sezone - 54. regate Trofej princeze Sofije u Majorci, dok je na Grend slemu u francuskom Ieru bio 16. 
Na Evropskom prvenstvu u Švedskoj osvojio je 12. mjesto, dok je bio 15. u generalnom plasmanu, za koji su računati i rezultati takmičara van Evrope.
Boljeg plasmana na Svjetskoj rang listu koštalo ga je 58. mjesto na Svjetskom prvenstvu u kineskom Kingdauu.
Taj šampionat obilježio je nedostatak vjetra, pa jedriličari prva tri takmičarska dana nijesu jedrili, dok četvrtog magla i slaba vidljivost nijesu dozvolili da šampionat zvanično počne. 
- Zadovoljan sam rezultatima koje sam postigao u ovoj godini, a posebno odlukom da zajedrim još jedan olimpijski ciklus. Ovo je bila veoma uspješna takmičarska sezona. Drago mi je da sam na kraju odlično jedrenje potvrdio na Evropskom prvenstvu u Švedskoj, koje mi je poslužilo kao dobra smjernica za izazove koji me očekuju u narednom periodu - rekao je Dukić.
On je početkom maja zauzimao peto mjesto na Svjetskoj rang listi, što je njegov najbolji plasman u karijeri.

Dukić 19. na Svjetskoj rang listi

Crnogorski jedriličar Ilija Marković zauzeo je 34, dok je Milivoj Dukić nastup na Svjetskom prvenstvu u kineskom Ćingdau završio na 58. mjestu.
Najbolji plasman od jedriličara iz regiona ostvario je Filip Jurišić iz Hrvatske, koji je zauzeo 11. mjesto.
Šampionat je obilježio nedostatak vjetra, pa jedriličari prva tri takmičarska dana nijesu jedrili, dok četvrtog magla i slaba vidljivost nijesu dozvolili da šampionat zvanično počne.
Organizatori su pretposlednjeg dana na ivici regularnosti, što se tiče jačine vetra i vidljivosti, uspjeli da realizuju dvije regate, od kojih je druga prekinuta u momentu kada su jedriličari prešli pola regatnog polja.
Posljednjeg dana odjedrene su tri regate - Marković je zauzeo dva šesta i jedno deseto, što je bilo dovoljno da na kraju zauzme 34. mjesto.
Dukić je bio 24, 26. i 11, pa je na kraju Svjetsko prvenstvo završio na 58. mjestu.
Do zlatne medalje je stigao Vilijem Virsema iz Holandije, srebrnu je osvojio Pavlos Kontides, Kipranin koji je član Jedričarskog kluba Mornar iz Splita, dok je treće i bronzanu medalju prigrabio Zek Litlvud iz Australije.

SP: Marković 34, Dukiću 58. mjesto

Milivoj Dukić zauzima deseto, a Ilija Marković 28. mjesto nakon prvog finalnog dana zlatne grupe jedriličarskog Grend slema u francuskom Ieru.
Dukić je tokom prvog finalnog dana imao problema na regatnom polju i za jedno mjesto pokvario je plasman, ali je i dalje na mjestu koje vodi u medal race, odnosno u borbe za medalju.
Marković je jedrio sjajno, pa se sa 41, probio na 28. mjesto.
Slijedi još jedan finalni dan i dvije regate.
Grend slema u francuskom Ieru okupio je 112 najboljih jedriličara planete, od kojih je 56 izborilo stiglo do finalne, odnosno zlatne grupe.
Uoči posljednjeg finalnog dana među deset najboljih su Nikolas Holidej (Hong Kong), Dimitri Peroni (Italija), Duko Bos (Holandija), Fransisko Rigonat (Argentina), Tomas Sanders (Novi Zeland), Džonatan Vadnai (Mađarska), Atilio Borio (Italija), Evan Mekmahod (Irska), Filip Jurišić (Hrvatska) i Milivoj Dukić (Crna Gora).
Dukić je na prvom Grend slemu, na Palma de Majorci, zauzeo 12. mjesto, a bod ga je dijelio od medal race regate. Markoviću je bod nedostajao za plasman u finalnu grupu.
Crnogorskim jedriličarima Grend slem u Ieru ujedno je i generalna proba za Svjetsko prvenstvo koje će u maju biti održano u Kini.

Dukić deseti, Marković na 28. mjestu

Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić osvojio je srebrnu medalju, dok je Ilija Marković zauzeo četvrto mjesto na međunarodnoj regati Lanserote u Španiji, prenosi agencija Mina. 
 
Markovića je jedna greška u sedmoj regati koštala plasmana na pobjedničko postolje. 
 
To takmičenje organizovano je u okviru početka priprema novog olimpijskog ciklusa za Los Anđeles 2028. na ostrvu Lansarote, jedriličarskom regatnom centru koji je privukao vrhunske jedriličare i učesnike Olimpijskih igara. 
 
Tokom cijelog nadmetanja, Dukić i Marković su pokazali vrhunsku formu i borbenost, najavljujući još uspješniji period za crnogorsko jedrenje, navodi se u sopštenju. 
 
Zlatnu medalju osvojio je Duko Bos (Holandija), dok je treće mjesto pripalo Tomasu Van Ofegenu (Holandija). 
 
Iza Ilije Markovića ostali su Luka Zakubovec (Slovenija), Gutijer Verhulst (Švajcarska), Džeremi Motut (Francuska), Vilijem Viersema (Holandija), Antun Tomašević (Hrvatska) i Stjin Van Der Valk (Holandija). 
 
Crnogorski reprezentativci sada prebacuju opremu na Palma de Majorku i vraćaju se kući na kraći predah. 
 
Prvo sljedeće takmičenje je upravo na Palmi, gde će u martu učestvovati na prvoj od pet regata prestižne serije The Sailing Grand Slam, Zatim ih u aprilu očekuje druga regata serije u Ieru, Francuska. 
 
Sezona se nastavlja Svjetskim prvenstvom u maju u Kini, dok ih u junu očekuje treća regata iz serije SGS u Kilu. 
 
Veliki izazov biće i Evropsko prvenstvo, koje je na programu u avgustu u Švedskoj

Jedrenje: Dukić osvojio srebrnu medalju, Markoviću četvrto mjesto

Sportska komisija Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) izabrala je Milivoja Dukića, istaknutog jedriličara, za novog predsjednika Komisije.&nbsp;
Dukić će obavljati ovu funkciju do kraja 2028. godine. Sastav Sportske komisije ostaje nepromijenjen, a članovi su Draško Brguljan (vaterpolo), Majda Mehmedović (rukomet), Marija Vuković (atletika), Danka Kovinić (tenis), Bojan Kosić (skijanje) i Filip Radović (para sport).
Sportska komisija Crnogorskog olimpijskog komiteta osnovana je s ciljem zastupanja stavova i interesa crnogorskih sportista i sportistkinja, osiguravajući da njihov glas bude uključen u proces donošenja odluka u okviru COK-a. Komisija služi kao most između sportista i rukovodstva COK-a, promovišući olimpijske vrijednosti i zagovarajući prava i odgovornosti sportista unutar Olimpijskog pokreta.
- Misija Sportske komisije je zaštita prava sportista i sportistkinja, pružanje platforme za njihovo zastupanje i aktivno doprinošenje razvoju sportskih politika i inicijativa koje su u interesu sportista u Crnoj Gori. Komisija će zastupati i štititi prava i interese sportista i sportistkinja na svim nivoima, pružati mišljenja i savjete o politikama, programima i odlukama COK-a koje se tiču sportista, te promovisati čisti sport podržavajući antidoping inicijative i zalažući se za etičku praksu. Takođe, podsticaće obrazovanje i lični razvoj sportista i sportistkinja tokom i nakon sportske karijere, osiguravati njihovo aktivno učešće u procesima donošenja odluka unutar COK-a i djelovati kao veza između crnogorskih sportista i sportskih komisija MOK-a i EOK-a - saopšteno je iz COK-a.
Pored toga, Sportska komisija će učestvovati na evropskim i međunarodnim forumima sportista, sarađivati sa Klubom crnogorskih olimpijaca, kao i sa sportskim komisijama nacionalnih sportskih saveza radi razmjene iskustava i informacija o položaju bivših, sadašnjih i budućih vrhunskih sportista i sportistkinja. Takođe, planirano je organizovanje Sportskog foruma u Crnoj Gori najmanje jednom tokom trajanja mandata.
Članovi Sportske komisije zastupaju interese sportista i sportistkinja unutar COK-a, aktivno učestvuju u sastancima Komisije i doprinose diskusijama i inicijativama. Njihova uloga uključuje promociju olimpijskih vrijednosti, podršku principima fer-pleja, inkluzije i rodne ravnopravnosti, kao i angažman u komunikaciji sa sportistima kako bi prikupili povratne informacije i prenijeli ih rukovodstvu COK-a. Predsjednik Komisije djeluje kao glavni predstavnik sportista unutar COK-a, koordinira aktivnosti i sjednice Komisije i redovno obavještava Upravni odbor COK-a o aktivnostima i preporukama Komisije.
- Ovim izborom, Sportska komisija nastavlja svoj mandat s jasnim ciljem da unaprijedi položaj sportista u Crnoj Gori i osigura njihovu aktivnu ulogu u razvoju sportskih politika - poručeno je iz COK-a.
<h2>Dukić sa Simonovićem o ključnim planovima za 2025.</h2>
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, održao je prvi zvanični sastanak sa novoizabranim predsjednikom Sportske komisije COK-a, Milivojem Dukićem.
Na sastanku su razmatrani ključni planovi za 2025. godinu, uključujući međunarodne aktivnosti i strategije za unaprjeđenje položaja sportista u Crnoj Gori. Posebna pažnja posvećena je učešću crnogorskih predstavnika na MOK-ovom Sportskom forumu u Lozani, koji će omogućiti razmjenu iskustava sa sportistima i ekspertima iz cijelog svijeta.
- Razgovaralo se o podršci sportistima, trenerima i nacionalnim savezima, pri čemu su razmotreni kriterijumi za stipendije, s ciljem osiguranja da finansijska pomoć bude što bolje prilagođena potrebama sportista. Takođe, dogovoreno je da se krajem godine organizuje Forum sportista Crne Gore, koji će okupiti sportiste, trenere, predstavnike saveza i stručnjake kako bi se otvorile ključne diskusije o razvoju sporta i budućim inicijativama - ističu u COK-u.
Na sastanku je naglašena i važnost jačanja uloge Sportske komisije COK-a i njenog aktivnog učešća u donošenju odluka unutar organizacije.
U narednom periodu planiran je i sastanak predsjednika Sportske komisije sa predstavnicima kompanija FITREVOLUTION i Artfit, partnerima COK-a u okviru projekta priprema za Olimpijske igre Los Anđeles 2028. Cilj ovog projekta je pružanje sveobuhvatne podrške sportistima kroz inovativne metode treninga, rehabilitacije i sportskih naučnih istraživanja.

Milivoj Dukić na čelu Sportske komisije COK-a

Predsjednik Bokserskog saveza Aleksandar Klemenko uputio je predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću dopis u kojem poručuje da Milivoj Dukić, koji je proglašen za najboljeg sportistu u ovoj godini, ne može da parira rezultatu koji je Tomislav Đinović ostvario kao jedini crnogorski sportista koji je osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u olimpijskom sportu.
- Danas smo saznali da ste Milivoja Dukića proglasili za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini. Milivoj Dukić je izvanredan sportista koji je već duže vrijeme konkurentan na svjetskom nivou u svom sportu i njegova kandidatura svakako zaslužuje posebno priznanje COK-a, Ministarstva &nbsp;sporta i mladih i eventualno drugih državnih organa. Ali na osnovu Pravilnika o kriterijumima i &nbsp;načinu izbora sportiste godine (Broj: 02-235/2 od 02.12.2024. izdatog od strane COK-a), rezultat &nbsp;koji je on postigao u 2024. godine nikako ne može da parira rezultatu Tomislava Đinovića, &nbsp;jedinog crnogorskog sportiste koji je ove godine osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u &nbsp;olimpijskom sportu. &nbsp;Tomislav Đinović je jedini crnogorski sportista koji je u 2024. godini na osnovu svog rezultata u &nbsp;skladu sa Zakonom o sportu, stekao status sportiste sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i &nbsp;dobio rješenje o doživotnoj mjesečnoj naknadi za ostvaren sportski rezultat - naveo je Klemenko.
Milivoj Dukić je, kako je ukazao, učestvovao na četiri Olimpijske igre.
- I nikada od vas nije bio proglašen za najboljeg &nbsp;sportistu godine. Tih godina ste davali prednost drugim sportistima po rezultatima, koji su bili &nbsp;apsolutno slični ili čak manje značajni od rezultata Tomislava Đinovića. &nbsp;Svi moramo iskreno priznati da je nastup svih učesnika crnogorskog tima na prošlim &nbsp;Olimpijskim igrama, uključujući Milivoja Dukića i predstavnika BSCG, bio nezadovoljavajući. &nbsp;Zauzeti 14. mjesto na Olimpijskim igrama je možda veliki uspjeh za određenog sportistu i &nbsp;njegovog trenera, ali ovo je, naravno, još jedan neuspjeh COK-a. A pokušaj da se ovaj neuspjeh &nbsp;sakrije dodjelom titule „Najbolji sportista godine“ je još jedno profaniranje rada COK-a - istakao je Klemenko.
Bokserski savez Crne Gore nije, ističe on, saglasan sa odlukom i izražava kategoričan protest po ovom &nbsp;pitanju.&nbsp;
- Nečuveno je da je ovakva nepravda, u najmanju ruku u vašem izvršenju, ponavljana iz godine u &nbsp;godinu, postala dio nezdrave tradicije koja se veoma negativno odražava na imidž COK-a, a takođe i grubo krši prava crnogorskih sportista, trenera i nacionalnih saveza - zaključio je Klemenko.

Klemenko Simonoviću: Dukić ne može da parira rezultatu koji je ostvario Tomislav Đinović, nečuveno da je ovakva nepravda postala dio nezdrave tradicije

Jedriličar Milivoj Dukić najbolji je sportista u 2024. godini, odlučeno je na današnjoj sjednici Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).
Dukić, koji je ostvario izuzetne rezultate na međunarodnoj sceni, učestvovao je na četiri izdanja Olimpijskih igara, uključujući i Igre u Parizu 2024, gdje je zauzeo 13. mjesto.
- Osvojio je 21. mjesto na Svjetskom prvenstvu u klasi Ilca 7, čime je obezbijedio normu za Olimpijske igre u Parizu 2024 - navodi se u saopštenju COK-a.
Trenutno se nalazi na 16. mjestu Svjetske rang liste.
Upravni odbor COK-a je, na osnovu prijedloga Komisije za izbor najboljih mladih sportista i nacionalnih selekcija, odlučio da titule najboljih nacionalnih selekcija pripadnu ženskoj rukometnoj i muškoj vaterpolo reprezentaciji Crne Gore, koje su u protekloj godini ostvarile zapažene rezultate.
Za najbolje mlade sportistkinje izabrane su Jelena Vukčević (rukomet) i Jovana Damjanović (karate)
Za najbolje mlade sportiste proglašeni su Srđan Janović (vaterpolo) i Viktor Dukić (kik boks).
Upravni odbor je takođe donio odluku da se nagrada za "Sportski podvig godine" uruči bokseru Tomislavu Đinoviću, u znak priznanja za izuzetno postignuće na sportskoj sceni.

Milivoj Dukić sportista godine

Da je u Crnoj Gori na vlasti krilo Momira Bulatovića, možda bi najslikovitije dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva, kazao je funckioner Evropskog saveza i Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković, komentarišući apel Ministarstva energetike i rudarstva građanima da ne kupuju prekomjerne količine goriva, kao i da je, zbog trenutne blokade teretnog saobraćaja, na zalihama ostalo goriva za još svega par dana.
Sve ostalo je, kako je rekao, već isporučeno iz arsenala devedesetih, "iz vremena kada smo bili pod šapom njihovog političkog oca Slobodana Miloševića".
- Polusvijet sa lažnim diplomama, rehabilitaciju četništva kroz pomene i spomenike, sistematsko ponižavanje Crnogoraca, jezika, zastave i države, te permanentne sukobe sa gotovo svim susjedima - kazao je Đuričković.
Sreća u nesreći je, kako je rekao, što u Briselu uče na greškama, pa su, ističe on, odlučili da uspjeh evropskih integracija više ne zavisi od naše pameti, odgovornosti i političke volje.
- „Dobro je: pošte rade, nema rata…I ništa više." P.S. Što bi rekao vojvoda Mandić: sve je isto, samo su metode drugačije (lukavije) - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Da je na vlasti krilo Momira Bulatović najslikovitije bi dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće u kojoj je poginulo 45 osoba, dok je više od 150 povrijeđeno, izjavio je danas ministar saobraćaja Oskar Puente.
Nesreća se dogodila 18. januara, u blizini Kordobe, i radi se o najtežem željezničkom udesu u Španiji od 2013. godine.
Porodice poginulih će u roku od tri mjeseca dobiti po 216.000 eura, u vidu oslobađanja od poreza i isplate osiguranja.
Žrtve ne smiju godinama čekati na pomoć, izjavio je Puente.
Povrijeđenima će biti isplaćeno od 2.400 do 84.000 eura, javlja Rojters.

Španija će isplatiti odštetu od 20 miliona eura žrtvama željezničke nesreće

Mještani Botuna organizovali su večeras mirnu šetnju kroz svoje naselje, izražavajući nezadovoljstvo zbog izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i, kako su rekli, nepoštovanja Opštine Zeta.&nbsp;
Tokom protesta došlo je do kraćeg verbalnog sukoba između mještana i policijskih službenika koji su bili na licu mjesta. Incident se dogodio ispred gradilišta, kada su policajci zatražili od okupljenih da se legitimišu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoseOpYH-yu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Botunjani su odbili da pokažu lična dokumenta, nakon čega je uslijedila prepirka.&nbsp;
- Mi smo mirni ljudi, ne možeš nam zabraniti da prođem ovuda. Slobodno javi Šćepanoviću... Možeš slobodno da nas hapsiš, imaš ti đe da legitmišeš - poručio je je jedan Botunjanin.
Policijski službenik je odgovorio da im ne ograničava kretanje, već da samo traži da mu pokažu lična dokumenta i da ga oni ometaju u službenoj radnji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F7TP2TpvanJI%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prema riječima pojedinih mještana za Portal ETV, policija im je i prethodnih noći tražila lične karte u blizini gradilišta, ali su večeras odlučili da se ogluše o taj zahtjev
Situacija se, ipak, ubrzo smirila i mještani su se razišli bez problema, poručujući da ne žele da budu izloženi, kako kažu, pritiscima i torturi.
Mještani Botuna i Zete su danima blokirali kružne tokove u Podgorici, na izlazu iz grada, ka primorju i aerodromu nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović uručio je prošlog petka gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću odluku lokalnog parlamenta po kojoj je zabranjena gradnja kolektora na parceli njihove opštine.&nbsp;
Nakon sastanka sa Mujovićem, Asanović je rekao da su spremni na razgovore pred Vladom, a Opština Zeta da da učestvuju u troškovima štete ukoliko se odustane od lokacije za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Poručio je da očekuju poziv Vlade kako bi što prije započeli pregovore o njihovim zahtjevima, a do tada obustavljeni su protesti Botunjana.
Mujović je, nakon sastanka sa predstavnicima Opštine Zeta, poručio da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće biti prekinuti, niti će se spalionica mulja graditi na nekoj drugoj lokaciji.
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table. Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.

Tag: milivoj-dukic