Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić osvojio je srebrnu medalju, dok je Ilija Marković zauzeo četvrto mjesto na međunarodnoj regati Lanserote u Španiji, prenosi agencija Mina. 
 
Markovića je jedna greška u sedmoj regati koštala plasmana na pobjedničko postolje. 
 
To takmičenje organizovano je u okviru početka priprema novog olimpijskog ciklusa za Los Anđeles 2028. na ostrvu Lansarote, jedriličarskom regatnom centru koji je privukao vrhunske jedriličare i učesnike Olimpijskih igara. 
 
Tokom cijelog nadmetanja, Dukić i Marković su pokazali vrhunsku formu i borbenost, najavljujući još uspješniji period za crnogorsko jedrenje, navodi se u sopštenju. 
 
Zlatnu medalju osvojio je Duko Bos (Holandija), dok je treće mjesto pripalo Tomasu Van Ofegenu (Holandija). 
 
Iza Ilije Markovića ostali su Luka Zakubovec (Slovenija), Gutijer Verhulst (Švajcarska), Džeremi Motut (Francuska), Vilijem Viersema (Holandija), Antun Tomašević (Hrvatska) i Stjin Van Der Valk (Holandija). 
 
Crnogorski reprezentativci sada prebacuju opremu na Palma de Majorku i vraćaju se kući na kraći predah. 
 
Prvo sljedeće takmičenje je upravo na Palmi, gde će u martu učestvovati na prvoj od pet regata prestižne serije The Sailing Grand Slam, Zatim ih u aprilu očekuje druga regata serije u Ieru, Francuska. 
 
Sezona se nastavlja Svjetskim prvenstvom u maju u Kini, dok ih u junu očekuje treća regata iz serije SGS u Kilu. 
 
Veliki izazov biće i Evropsko prvenstvo, koje je na programu u avgustu u Švedskoj

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jedrenje: Dukić osvojio srebrnu medalju, Markoviću četvrto mjesto

Sportska komisija Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) izabrala je Milivoja Dukića, istaknutog jedriličara, za novog predsjednika Komisije.&nbsp;
Dukić će obavljati ovu funkciju do kraja 2028. godine. Sastav Sportske komisije ostaje nepromijenjen, a članovi su Draško Brguljan (vaterpolo), Majda Mehmedović (rukomet), Marija Vuković (atletika), Danka Kovinić (tenis), Bojan Kosić (skijanje) i Filip Radović (para sport).
Sportska komisija Crnogorskog olimpijskog komiteta osnovana je s ciljem zastupanja stavova i interesa crnogorskih sportista i sportistkinja, osiguravajući da njihov glas bude uključen u proces donošenja odluka u okviru COK-a. Komisija služi kao most između sportista i rukovodstva COK-a, promovišući olimpijske vrijednosti i zagovarajući prava i odgovornosti sportista unutar Olimpijskog pokreta.
- Misija Sportske komisije je zaštita prava sportista i sportistkinja, pružanje platforme za njihovo zastupanje i aktivno doprinošenje razvoju sportskih politika i inicijativa koje su u interesu sportista u Crnoj Gori. Komisija će zastupati i štititi prava i interese sportista i sportistkinja na svim nivoima, pružati mišljenja i savjete o politikama, programima i odlukama COK-a koje se tiču sportista, te promovisati čisti sport podržavajući antidoping inicijative i zalažući se za etičku praksu. Takođe, podsticaće obrazovanje i lični razvoj sportista i sportistkinja tokom i nakon sportske karijere, osiguravati njihovo aktivno učešće u procesima donošenja odluka unutar COK-a i djelovati kao veza između crnogorskih sportista i sportskih komisija MOK-a i EOK-a - saopšteno je iz COK-a.
Pored toga, Sportska komisija će učestvovati na evropskim i međunarodnim forumima sportista, sarađivati sa Klubom crnogorskih olimpijaca, kao i sa sportskim komisijama nacionalnih sportskih saveza radi razmjene iskustava i informacija o položaju bivših, sadašnjih i budućih vrhunskih sportista i sportistkinja. Takođe, planirano je organizovanje Sportskog foruma u Crnoj Gori najmanje jednom tokom trajanja mandata.
Članovi Sportske komisije zastupaju interese sportista i sportistkinja unutar COK-a, aktivno učestvuju u sastancima Komisije i doprinose diskusijama i inicijativama. Njihova uloga uključuje promociju olimpijskih vrijednosti, podršku principima fer-pleja, inkluzije i rodne ravnopravnosti, kao i angažman u komunikaciji sa sportistima kako bi prikupili povratne informacije i prenijeli ih rukovodstvu COK-a. Predsjednik Komisije djeluje kao glavni predstavnik sportista unutar COK-a, koordinira aktivnosti i sjednice Komisije i redovno obavještava Upravni odbor COK-a o aktivnostima i preporukama Komisije.
- Ovim izborom, Sportska komisija nastavlja svoj mandat s jasnim ciljem da unaprijedi položaj sportista u Crnoj Gori i osigura njihovu aktivnu ulogu u razvoju sportskih politika - poručeno je iz COK-a.
<h2>Dukić sa Simonovićem o ključnim planovima za 2025.</h2>
Predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, Dušan Simonović, održao je prvi zvanični sastanak sa novoizabranim predsjednikom Sportske komisije COK-a, Milivojem Dukićem.
Na sastanku su razmatrani ključni planovi za 2025. godinu, uključujući međunarodne aktivnosti i strategije za unaprjeđenje položaja sportista u Crnoj Gori. Posebna pažnja posvećena je učešću crnogorskih predstavnika na MOK-ovom Sportskom forumu u Lozani, koji će omogućiti razmjenu iskustava sa sportistima i ekspertima iz cijelog svijeta.
- Razgovaralo se o podršci sportistima, trenerima i nacionalnim savezima, pri čemu su razmotreni kriterijumi za stipendije, s ciljem osiguranja da finansijska pomoć bude što bolje prilagođena potrebama sportista. Takođe, dogovoreno je da se krajem godine organizuje Forum sportista Crne Gore, koji će okupiti sportiste, trenere, predstavnike saveza i stručnjake kako bi se otvorile ključne diskusije o razvoju sporta i budućim inicijativama - ističu u COK-u.
Na sastanku je naglašena i važnost jačanja uloge Sportske komisije COK-a i njenog aktivnog učešća u donošenju odluka unutar organizacije.
U narednom periodu planiran je i sastanak predsjednika Sportske komisije sa predstavnicima kompanija FITREVOLUTION i Artfit, partnerima COK-a u okviru projekta priprema za Olimpijske igre Los Anđeles 2028. Cilj ovog projekta je pružanje sveobuhvatne podrške sportistima kroz inovativne metode treninga, rehabilitacije i sportskih naučnih istraživanja.

Milivoj Dukić na čelu Sportske komisije COK-a

Predsjednik Bokserskog saveza Aleksandar Klemenko uputio je predsjedniku Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušanu Simonoviću dopis u kojem poručuje da Milivoj Dukić, koji je proglašen za najboljeg sportistu u ovoj godini, ne može da parira rezultatu koji je Tomislav Đinović ostvario kao jedini crnogorski sportista koji je osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u olimpijskom sportu.
- Danas smo saznali da ste Milivoja Dukića proglasili za najboljeg sportistu Crne Gore u 2024. godini. Milivoj Dukić je izvanredan sportista koji je već duže vrijeme konkurentan na svjetskom nivou u svom sportu i njegova kandidatura svakako zaslužuje posebno priznanje COK-a, Ministarstva &nbsp;sporta i mladih i eventualno drugih državnih organa. Ali na osnovu Pravilnika o kriterijumima i &nbsp;načinu izbora sportiste godine (Broj: 02-235/2 od 02.12.2024. izdatog od strane COK-a), rezultat &nbsp;koji je on postigao u 2024. godine nikako ne može da parira rezultatu Tomislava Đinovića, &nbsp;jedinog crnogorskog sportiste koji je ove godine osvojio medalju na Evropskom prvenstvu u &nbsp;olimpijskom sportu. &nbsp;Tomislav Đinović je jedini crnogorski sportista koji je u 2024. godini na osnovu svog rezultata u &nbsp;skladu sa Zakonom o sportu, stekao status sportiste sa vrhunskim reprezentativnim rezultatom i &nbsp;dobio rješenje o doživotnoj mjesečnoj naknadi za ostvaren sportski rezultat - naveo je Klemenko.
Milivoj Dukić je, kako je ukazao, učestvovao na četiri Olimpijske igre.
- I nikada od vas nije bio proglašen za najboljeg &nbsp;sportistu godine. Tih godina ste davali prednost drugim sportistima po rezultatima, koji su bili &nbsp;apsolutno slični ili čak manje značajni od rezultata Tomislava Đinovića. &nbsp;Svi moramo iskreno priznati da je nastup svih učesnika crnogorskog tima na prošlim &nbsp;Olimpijskim igrama, uključujući Milivoja Dukića i predstavnika BSCG, bio nezadovoljavajući. &nbsp;Zauzeti 14. mjesto na Olimpijskim igrama je možda veliki uspjeh za određenog sportistu i &nbsp;njegovog trenera, ali ovo je, naravno, još jedan neuspjeh COK-a. A pokušaj da se ovaj neuspjeh &nbsp;sakrije dodjelom titule „Najbolji sportista godine“ je još jedno profaniranje rada COK-a - istakao je Klemenko.
Bokserski savez Crne Gore nije, ističe on, saglasan sa odlukom i izražava kategoričan protest po ovom &nbsp;pitanju.&nbsp;
- Nečuveno je da je ovakva nepravda, u najmanju ruku u vašem izvršenju, ponavljana iz godine u &nbsp;godinu, postala dio nezdrave tradicije koja se veoma negativno odražava na imidž COK-a, a takođe i grubo krši prava crnogorskih sportista, trenera i nacionalnih saveza - zaključio je Klemenko.

Klemenko Simonoviću: Dukić ne može da parira rezultatu koji je ostvario Tomislav Đinović, nečuveno da je ovakva nepravda postala dio nezdrave tradicije

Jedriličar Milivoj Dukić najbolji je sportista u 2024. godini, odlučeno je na današnjoj sjednici Upravnog odbora Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK).
Dukić, koji je ostvario izuzetne rezultate na međunarodnoj sceni, učestvovao je na četiri izdanja Olimpijskih igara, uključujući i Igre u Parizu 2024, gdje je zauzeo 13. mjesto.
- Osvojio je 21. mjesto na Svjetskom prvenstvu u klasi Ilca 7, čime je obezbijedio normu za Olimpijske igre u Parizu 2024 - navodi se u saopštenju COK-a.
Trenutno se nalazi na 16. mjestu Svjetske rang liste.
Upravni odbor COK-a je, na osnovu prijedloga Komisije za izbor najboljih mladih sportista i nacionalnih selekcija, odlučio da titule najboljih nacionalnih selekcija pripadnu ženskoj rukometnoj i muškoj vaterpolo reprezentaciji Crne Gore, koje su u protekloj godini ostvarile zapažene rezultate.
Za najbolje mlade sportistkinje izabrane su Jelena Vukčević (rukomet) i Jovana Damjanović (karate)
Za najbolje mlade sportiste proglašeni su Srđan Janović (vaterpolo) i Viktor Dukić (kik boks).
Upravni odbor je takođe donio odluku da se nagrada za "Sportski podvig godine" uruči bokseru Tomislavu Đinoviću, u znak priznanja za izuzetno postignuće na sportskoj sceni.

Milivoj Dukić sportista godine

Trećina odbornika u parlamentu Prijestonice, odnosno njih 10 od 33, pridružila su večeras blokadi na Kruševom ždrijelu zbog masovnih ubistava na Cetinju, koja je počela u 17.26 sati.
Građani Cetinja, koji tri mjeseca blokiraju Kruševo ždrijelo na putu Podgorica - Cetinje, pozvali su prošle sedmice predstavnike iz opštine i lokalnog parlamenta da im se pridruže u blokadi koja traje sat, odnosno do 18.26 sati.
Blokada počinje simbolično u vrijeme kad se desio tragični događaj u Prijestonici 1. januara kada je Aco Martinović ubio 13 ljudi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-cetinja-koji-tri-mjeseca-blokiraju-krusevo-zdrijelo-trazimo-odgovornost-onih-cije-su-odluke-dovele-do-toga-da-dva-cetinjska-krvnika-setaju-naoruzani-do-zuba&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Građani Cetinja su ranije ove sedmice uputili otvoreno pismo čelnicima ove opštine, lokalnog parlamenta i odbornicima u kom navode da traže istinu i odgovornost za djelovanje svih odgovornih u institucijama čije su odluke, kako navode, dovele do toga da dva cetinjska krvnika slobodno šetaju ulicama naoružani do zuba.
Kad se, kako dodaju, utvrdi odgovornost "svima po zaslugama" iako, kako ističu, ništa ne može nadomjestiti stradanje 23 njihova sugrađana.
Oni su pozvali i predstavnike u opštini i parlamentu da im se pridruže.
- Ne treba vam članska karta zađenuta za pas, već kao naši sugrađani i naši predstavnici dođite svih vas 33 u neđelju 20. aprila u 17:20 sati na Kruševo ždrijelo - Belveder i bez stranačkog prefiksa, članskih partijskih knjižica, političkih i partijskih mimoilaženja. Dokažite da ste uz narod. Čekamo vas, bez izuzetka, preśednicu lokalnog parlamenta Prijestolnice, sve odbornike Prijestolnice, preśedika i potpreśednike Prijestolnice - poručili su u otvorenim pismu prošle sedmice građani Cetinja.
Kako nam je saopšteno sa blokade, pozivu građana odazvalo se 10 odbornika od njih 33 - Oskar Huter (Demokratska partija socijalista), Borislav Pravilović (DPS), Radovan Brnović (DPS), Maja Koljević (DPS), Ana Leković (DPS), Vesna Knežević (DPS), Marko Jabučanin (DPS), kao i nezavisni odbornici Draško Nikčević i Ivan Popivoda.

Trećina odbornika parlamenta Prijestonice pridružila se blokadi Kruševog ždrijela na Cetinju

Nakon više od tri godine rata, razgovori o uskršnjem primirju u borbama između Rusije i Ukrajine su dočekani sa skepticizmom i čini se da se zaista nisu ostvarili.
Jednostrano primirje je najavio ruski predsjednik Vladimir Putin 19. aprila od 18 sati tog dana do ponoći 20. aprila.
- Putin ili nema punu kontrolu nad svojom vojskom ili situacija dokazuje da u Rusiji nemaju namjeru da naprave pravi korak ka okončanju rata - napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na Iksu 20. aprila.
Zelenski je rekao da će njegova zemlja poštovati primirje i predložio da se produži na 30 dana.
Međutim, obje strane su izvijestile da su napadi od strane druge strane nastavljeni na uskršnju nedjelju, iako nije bilo moguće nezavisno potvrditi tvrdnje sa ratišta.
Video koji je ukrajinska humanitarna organizacija poslala Radiju Slobodna Evropa, navodno prikazuje napad dronom na vozila koja su evakuisala civile u blizini Kostjantinivke u regiji Donbas.
Jevhen Tkačev iz organizacije Proliska i jedna žena civil su ranjeni.
Zelenski je objavio na društvenim mrežama 20. aprila da je "najviši nivo ruske borbene aktivnosti ovog Uskrsa u pravcu Pokrovska", koji se nalazi oko 50 kilometara jugozapadno od Kostjantinovke.
- Putinove riječi o "prekidu vatre" su takođe pokazale da su prazne u Kurskoj oblasti, pravcu Siverska i drugim pravcima u Donjeckoj oblasti - dodao je Zelenski.
Ukrajinski generalštab je izvijestio o granatiranju i napadima dronovima.
Ruske vlasti su rano 20. aprila prijavile najmanje tri eksplozije u ukrajinskoj regiji Donjeck koju je okupirala Rusija. Ministarstvo odbrane tvrdi da je Kijev tokom noći izveo 48 napada dronom na ciljeve u Rusiji i Ukrajini pod ruskom okupacijom.
Zelenski je rekao da ukrajinske snage djeluju "na potpuno simetričan način" prema Moskvi.
U međuvremenu, kao dalji znak pojačanih međunarodnih tenzija od kada je Rusija pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, britansko Ministarstvo odbrane je izvijestilo o nedavnom presretanju ruskih ratnih aviona iznad Baltičkog mora.
Navodi dva incidenta, 15. i 17. aprila, u kojima su britanski avioni bili poslani da presretnu ruske avione. Ministar oružanih snaga Luk Polard je rekao 20. aprila da "ruska agresija" raste i da britanski avioni rade sa švedskim zračnim snagama na odbrani NATO vazdušnog prostora.
<h2>Šta Ukrajinci misle o uskršnjem prekidu vatre?</h2>
U Kijevu vlada dubok skepticizam u pogledu Uskršnjeg primirja.
- Zaista se nadam tome, ali ne vjerujem u to. Oni (Rusi) kažu jedno, ali rade suprotno - rekao je Dmitro, 37-godišnji IT radnik.
- Niko ne vjeruje u to - kazala je Olha Malašuk (40), koja radi u prodaji.&nbsp;
- (Putin) vjerovatno želi naoružati vojsku ponovo, zato mu niko više ne vjeruje - dodaje ona.
Sumnje su se mogle čuti i među civilima u Moskvi, gdje je djelovanje Radija Slobodna Evropa faktički zabranjeno.
- To je besmisleno jer ne vjerujem Ukrajini. Ne bismo im trebali davati predaha. Ako ih već pritiskamo, trebamo završiti posao - rekao je Evgenij Pavlov (58) agenciji AFP.&nbsp;
- Moramo ovome stati u kraj – ili da, ili ne. Ili trajni mir ili nikakav mir - riječi su Marije Goranine (85).
Sličan stav iznijela je i portparolka EU za vanjske poslove Anita Hiper.
- Rusija može prekinuti ovaj rat u bilo kojem trenutku ako to zaista želi. Nastavljamo podržavati Ukrajinu u ostvarenju dugotrajnog, pravednog i sveobuhvatnog mira - rekla je nakon što je u subotu objavljeno primirje.
<h2>Trampova prijetnja da će se povući</h2>
Putinova najava primirja uslijedila je nakon signala od američkog predsjednika Donalda Trampa i drugih američkih zvaničnika koji su se žalili na spor napredak u pregovorima za rješavanje rata u Ukrajini, koji sada ulazi u četvrtu godinu.
Tramp je 18. aprila rekao da pregovori između Ukrajine i Rusije "dolaze do vrhunca" i insistirao da se nijedna strana ne "igra" s njim u njegovom nastojanju da okonča sukob.
Državni sekretar Marko Rubio, u međuvremenu, upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle "odustati" od pokušaja da osiguraju mirovni sporazum ako ne bude napretka u narednim danima.
Putin je u prošlosti predlagao primirja za praznike. U januaru 2023. godine, Putin je naredio 36-satno primirje za pravoslavni Božić. U to vrijeme, Zelenski je odbacio ruski poziv kao pokušaj da se dobije vrijeme za pregrupisanje snaga.

Najavljeno uskršnje primirje izgleda da nije donijelo olakšanje u Ukrajini

Izraelska vojska je saopštila da je "operativni nesporazum" doveo do ubistva 14 radnika hitne pomoći na jugu Gaze prošlog mjeseca.
Istraga o incidentu koju su provele Izraelske odbrambene snage (IDF) otkrila je niz propusta. Navodi se da je ubistvo radnika UN-a ubrzo nakon toga bilo "kršenje naredbi tokom borbenih dejstava".
Dodaje se da je zamjenik komandanta jedinice koja je učestvovala u incidentu smijenjen "zbog davanja nepotpunog i netačnog izvještaja tokom brifinga".
Četrnaest radnika hitne pomoći i jedan radnik Ujedinjenih nacija su ubijeni kada je konvoj ambulantnih vozila Palestinskog društva Crvenog polumjeseca (PRCS), vozilo UN-a i vatrogasni kamion Civilne zaštite Gaze bio pod vatrom blizu Rafe 23. marta.
U saopštenju, IDF je naveo da su njihove trupe otvorile vatru vjerujući da se suočavaju s prijetnjom od neprijateljskih snaga.
Izrael je prvobitno tvrdio da su trupe otvorile vatru jer se konvoj približavao "sumnjivo" u mraku bez farova ili signalnih svjetala. Navodi se da kretanje vozila nije prethodno koordinisano ili dogovoreno s vojskom.
Međutim, video koji se kasnije pojavio pokazuje vozila sa upaljenim svjetlima i signalnim svjetlima.
IDF je naveo da je njihova istraga otkrila da su šest žrtava bili članovi Hamasa, te odbacio tvrdnje da je bilo pogubljenja po kratkom postupku.
Nisu pružili dokaze za bilo kakvu povezanost s Hamasom, iako su imena onih koji su poginuli javno dostupna.

Istraga vojske Izraela: "Operativni nesporazum" doveo do ubistva medicinskih radnika u Gazi

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će Izrael pojačati pritisak na palestinsku militantnu grupu Hamas da oslobodi sve preostale taoce i vrati tijela preminulih talaca.
Netanjahu je naveo da je do sada oslobođeno 196 talaca, od toga 147 živih, a da se vjeruje da su još 24 živa u Pojasu Gaze, dok je potvrđeno da je 35 talaca mrtvo.
Netanjahu je sinoć obećao da će Izrael nastaviti vojne operacije u Pojasu Gaze sve dok Hamas ne bude uništen, prenio je "Jewish News Syndicate" (JNS).
Izraelski premijer je odbacio prijedloge o prekidu vatre, navodeći da bi trenutno prekid rata bio „strateški poraz“.
Istakao je da rat neće biti završen dok se ne osigura da Pojas Gaze nikada više ne predstavlja prijetnju za Izrael.
Netanjahu je rekao i da je Hamas nedavno odbio prijedlog za oslobađanje polovine preostalih živih talaca, zahtijevajući umjesto toga očuvanje svoje vlasti u Pojasu Gaze.

Netanjahu: Hamas do sada oslobodio 196 talaca, 24 zarobljena taoca još živa

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: milivoj-dukic