U analizi aktuelnih političkih procesa u Crnoj Gori, istoričar Milivoj Bešlin u razgovoru za Portal ETV upozorava da je današnja vlast, nastala 2020. godine na talasu klerošovinističkih litija i uz podršku Beograda, krenula u duboko identitetsko i vrijednosno preoblikovanje države. Njegove ocjene ukazuju na duboku podjelu unutar same vlasti, ali i na otvorene namjere jednog njenog dijela da dugoročno promijeni temelje crnogorske državnosti. 
 
- Državu i njene institucije već su prevrjednovali prema vlastitim ideološkim svjetonazorima- kazao je Bešlin. 
 
Prema njegovim riječima, „ideološki i politički cilj nacionalističkih i ultradesničarskih stranaka neskriven je – asimilacija i identitetski inženjering koji vodi poništenju odluke o nezavisnosti“. Istakao je i da je „ovo dugoročna strategija koja ne skriva svoje namjere“. 
 
Istoričar Milivoj Bešlin za Portal ETV je kazao da, u načelu, vlast koja je u Crnoj Gori došla 2020. na krilima klerošovinističkih litija i uz svakovrsnu podršku režima Aleksandra Vučića, obavještajnih službi, crkve i kriminogenih krugova, očito ima za cilj identitetsko i vrijednosno preoblikovanje društva u Crnoj Gori. 
 
 
Dalje šalje jasnu poruku: 
 
- Ako bismo precizno identifikovali generički pojam ‘vlasti’ u Crnoj Gori, onda tu vidimo najmanje dvije struje: jedna je umjereno desna, naglašeno pragmatična, čak ‘korporativna’, i njih naizgled ne zanimaju identitetska pitanja. Ipak, oni ne pružaju aktivni otpor ovoj drugoj struji, čiji su ciljevi krajnje destruktivni. Drugi, većinski dio vlasti čine nacionalističke stranke desnice i ultradesnice, i njihov ideološki i politički cilj je neskriven – kako ističe, ‘asimilacija i identitetski inženjering u skladu sa poznatim ciljevima, koji se naposlijetku završava poništenjem odluke o nezavisnosti’- ističe. 
 
Podvukao je: „Ovo nije skriveni proces — on je jasan, otvoren i planiran.“ 
 
- Uz to, osjetljiva identitetska pitanja dio vlasti koji čine Vučićevi lojalisti pokreće i zbog skretanja sa evropskog puta i pokušaja da se Crna Gora uspori ili zaustavi u procesu pridruživanja EU. Kada je riječ o kapeli na Lovćenu, ultranacionalističke partije i strukture nijesu načisto da li time počinje ili se okončava veliki identitetsko-politički i društveni rascjep u Crnoj Gori u korist jedne, prosrpske koncepcije. Istorijsko-revizionistički narativ o kapeli njihov je lajtmotiv i pojavljivaće se još dugo, jer je riječ o svojevrsnom simbolu- kazao je Bešlin. 
 
Poentirao je: „Lovćen je za njih polje simboličke borbe, ne pitanje tradicije.“

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bešlin: Poništenje nezavisnosti – ključni cilj ultradesnice u crnogorskoj vlasti

Istoričar Milivoj Bešlin upozorio je da je vlast u Srbiji svojim postupcima smanjila mogućnost demokratskog i institucionalnog raspleta krize, kao i da se, nažalost, iz diktature ne izlazi civilizovano i da to uvijek ima cijenu.
- Režim je pokrenuo spiralu nasilja, a kada će ona biti zaustavljena, to neće zavisiti od njih. Ušli smo u vrlo opasnu fazu, kada društvene i političke protivrječnosti i polarizacija moraju da se rješavaju institucionalno i na izborima - rekao je Bešlin, u intervjuu za današnji list Nova.
Međutim, kako je dodao, režim je razorio i obesmislio njihove institucije i ne dopušta nikakve, a kamoli fer izbore.
- Misle da će pojačanom represijom, koja poprima oblike državnog terora, ugušiti protestni pokret studenata i građana, a u stvari ga time samo jačaju, motivišu i homogenizuju - ocijenio je Bešlin.
Poručio je da je "dobro za sve, pa i za režim da izbori budu što prije, jer svako dalje odlaganje rješenja i pojačavanje terora podiže cijenu političkog raspleta".

Portal ETV

500x500

1250x600

1084x550

Bešlin: Iz diktature se ne izlazi civilizovano, potrebno je da izbori budu što prije

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Tema današnjeg podkasta je mogu li studenti promijeniti i Vučića i Srbiju?
Gost emisije je &nbsp;Milivoj Bešlin, istoričar i viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

''Drugačija radio veza'': Gost Milivoj Bešlin

Institucije u Crnoj Gori su u velikoj mjeri ispražnjene i urušene i to je rađeno sistematski. Kad hoćete da izvršite destrukciju jedne države prvo razorite institucije u materijalnom i duhovnom smislu i ugrozite vrijednosni koncept na kom se ta država zasniva. To nije nekakva apstraktna priča, kad pričam o uništenju kulturno-duhovnih temelja Crne Gore ili institucionalnih temelja, to će na svojoj koži osjetiti svi građani Crne Gore i to će se u konačnici odraziti na kvalitet života - ocijenio je za Televiziju E istoričar Milivoj Bešlin.
On je, odgovarajući na pitanje da li ga kao istoričara zabrinjava i šta mu govori rast nacionalizma, klerikalizma i populističkih trendova u Crnoj Gori, kazao da nema sumnje da oni koji su organizovali litije, a kasnije i sve što je došlo poslije 30. avgusta 2020, došlo sa idejom da se Crna Gora vrijednosno, politički i ideološki prevrijednuje ili, kako su sami govorili, da to bude "neka nova Crna Gora na koju ćemo se morati navići".
- Taj inženjering još nema direktna obilježja nacionalnog inženjeringa, ali ima ideološku i kulturnu komponentu i doći će na nacionalno-identitetsku priču, negdje sa vrha države, u smislu Vlade, ali dolazi od predsjednika Skupštine Crne Gore, dolazi od nekih važnih ministara - navodi Bešlin.
Može da se prati, prema njegovim riječima, kako pokušavaju da mijenjaju crnogorsko društvo i normalizuju neke stvari.&nbsp;
- Crna Gora je do 2020. zaista bila zasnovana na antifašističkom vrijednosnom konsenzusu. Taj konsenzus je sada u velikoj mjeri ugrožen istorijskim revizionizmom, rehabilitacijom ratnih zločinaca, kvislinga i kolaboracionista Drugog svjetskog rata, prije svega četničkog pokreta. Prvosveštenik srpske crkve u Crnoj Gori Joanikije je to juče direktno rekao - da su on i Amfilohije Radović izvršili jedan temeljni istorijski revizionizam. To se radi intencionalno, svjesno, sistematski, trebalo je da razruši antifašističke temelje Crne Gore i da uništi taj antifašistički konsenzus na kome se zasnivala građanska i evropska Crna Gora i da, naposljetku, promoviše vrijednosti četničkog pokreta, odnosno njihovu ideologiju - nacionalističku i neofašističku ideologiju koja je prema nekim narodima u Crnoj Gori bila čak i više nego zločinačka, nego genocidna - mislim na četnički genocid prema muslimanskom stanovništvu - rekao je Bešlin.
To je, kako je ocijenio, vrlo opasan pokušaj jer se time dubinski ne ugrožava samo jedan vrijednosni koncept, nego se ugrožavaju temelji Crne Gore.
- Crna Gora ako nije antifašistička i ako nije građanska onda je veliko pitanje i mogućnosti na kojim se temeljima ona zasniva i šta je njena budućnost - ističe Bešlin.
On je, na pitanje kuda to vodi sa institucijama koje su slabe, sa vrhom vlasti koje takve teme naziva seoskim i ne želi da govori o njima kazao je da se na dva kolosjeka Crna Gora urušava.
- I ova vlast, koja u velikoj mjeri zavisi od crkve i zavisi velikim dijelom od režima u Beogradu, nema mogućnosti ni hrabrosti niti volje niti želje da se ovakvim vrlo negativnim tendencijama suprotstavi, a to sve vodi daljem urušavanju države - naveo je Bešlin.
Komentarišući uticaj Beograda, te smatra li da je jači nego u nekom prethodnom periodu, te da li većina crnogorske vlasti odluke donosi pod uticajem Srbije ili suvereno, odgovara da nema nikakve sumnje da sve crnogorske institucije donose ključne odluke ili u saglasnosti ili uz naredbe iz Beograda od režima Aleksandra Vučića.
- Ako naredbe nisu stigle direktno, onda ovdašnji Vučićevi lojalisti koji vladaju Crnom Gorom pogađaju šta bi bile želje režima u Beogradu. Nedavno sam dao i jaču tvrdnju i spremam sam da je branim: Suštinski Crnom Gorom danas vladaju jedna crkva, jedan obavještajna služba i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju šefa u Beogradu i najveći problem što se ne zna kada se završava crkva ili obavještajna služba, a kada počinje klan. To je jedna vrlo opasna situacija - ocijenio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1254%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbeslin-crnom-gorom-vladaju-jedna-obavjestajna-sluzba-i-jedna-crkva-koje-imaju-glavu-u-beogradu-kao-i-jedan-klan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje gdje je u svemu tome evropski put, odnosno da li Evropska unija pokušava samo da nas izvuče iz tih kandži ili je sve formalnost i što će se desiti kada postanemo članica EU, kaže da nema sumnje da je strateška odluka EU da Crna Gora bude iduća članica.
- To je potvrđeno unutrašnjom potrebom EU da održava proces integracija živim. Crna Gora "ne košta mnogo", odnosno nije nepopularna na zapadu, istraživanja javnog mjenja pokazala su da to neće ugroziti bilo koju vladu u EU, Crna Gora nema veliki broj stanovnika da će neka migracija krenuti ka evropskim društvima, mali je sistem i moguće su brže reforme. U tom smislu samu EU ne košta gotovo ništa, a u političkom smislu dobija puno toga zbog toga što se šalje poruka i drugim državam Zapadnog Balkana da taj proces nije prestao, jer dugo nijedna država nije postala članica EU - rekao je Bešlin.
S druge strane, kako dodaje, unutrašnja je potreba Crne Gore da se izvuče iz ralja srpskog ili ruskog sveta.
- Nema nikakve sumnje da će učlanjenje Crne Gore i sa ovakvom vlašću se pozitivno odraziti - naveo je Bešlin.
Ključno je pitanje, prema njegovim riječima, da li će Crna Gora sa ovakvom vlašću, istorijskim revizionizmom, ljudima koji idu na poklonjenje Vojislavu Šešelju u Beograd može postati punopravna članica i šta nam to govori o samoj EU.
- I da li je moguće onda da Crna Gora bude neka nova Mađarska, koja je formalo članica EU, a zapravo je neka vrsta ruskog trojanskog konja. Vjerujem da kad se približi 2028. godina, kada će se, nadamo, završiti proces pridruživanja Crne Gore, da će tu ipak morati da dođe do značajnih promjena, ako ne vlasti, onda prekomponovanja unutar vrha vlasti, jer ne mogu da vjerujem da bi sa ovakvom atmosferom i ovakvim ljudima na ključnim pozicijama moglo da se desi da u tom trenutku postane članica EU, da zaista Andrija Mandić uvede Crnu Goru u EU. To mi je stvarno teško zamislivo - zaključio je Bešlin.
J. B.&nbsp;

Bešlin: Institucije u Crnoj Gori u velikoj mjeri urušene, to nije apstraktna priča i odraziće se na kvalitet života

U Informativnoj emsiji "24 sata" na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
Tema dana: Istorijski revizionizam na putu ka EU 
Govorimo o tome: 
- Mještani Botuna razapelišator, ne odustaju od namjere da spriječe gradnju kolektora. 
- Crna Gora 10. u Evropi po Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2025. 
- Nadležni bez adekvatnog odgovora na falsifikovanje istorijskih činjenica, ocijenjeno tokom drugog dana Cetinjskog foruma 
- Intenzivne borbe na istoku Ukrajine, oko grada Pokrivska. Ruske snage tokom noći gađale i civilnu infrastrukturu u Kijevu.
Gost: Milivoj Bešlin, istoričar.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi: Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Tema - istorijski revizionizam na putu ka EU, gost Milivoj Bešlin

Crnom Gorom danas vladaju jedna obavještajna služba, jedna crkva i jedan klan, a crkva i obavještajna služba imaju glavu u Beogradu, što izaziva frustraciju kod onih koji su na pozicijama, jer je Crna Gora u posljednjih pet godina ostala bez dobrog dijela svog suvereniteta - ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E istoričar Milivoj Bešlin.
Posthumno odlikovanje najvišim državnim ordenom.Amfilohija Radovića, kaže Bešlin, je još jedna od kontradikcija predsjednika Crne Gore.
Smatra da se na taj način Milatović obraća različitim grupama, a suštinski se bori protiv svoje irelevantnosti i suštinske marginalnosti.
- Danas moć i stvarna vlast u Crnoj Gori ne stanuju u institucijama i to je ljudima jasno. Ona formalna nezavisnost i dalje postoji, ali suštinski suverenitet Crne Gore je i dalje ispražnjen - rekao je Bešlin.
Smatra da se te tri strukture preklapaju, pa se ne zna kad se završava crkva, a kad počinje kriminogeni milje. Smatra da je primjer toga i formiranje lokalne vlasti u Podgorici.
- On se suštinski ovim destruktivnim aktom bori na jedan krajnje pogrešan, loš i nezreo način protiv vlastite nebitnosti i irelevantnosti i time se dodatno ukopava zbog toga što jedan dan govori o fašizmu, dok će sjutradan da odlikuje Amfilohija koji je učinio sve da razori antifašističko nasljeđe i antifašistički konsenzus na kom je bila nekad zasnovana Jugoslavija, pa dobrim dijelom i Crna Gora do posljednjih nekoliko godina - istakao je Bešlin.
<h1>Crna Gora jedina Vučićeva pobjeda u regionu&nbsp;</h1>
Progon i zastrašivanje medija, kritičara vlasti je, smatra Bešlin, prenošenje atmosfere iz Srbije u kojoj je režim pojačao represiju, koja prelazi u jedan oblik državnog terorizma prema vlastitim građanima.
Podsjeća da je u Srbiji već kvalifikovano od pravnika ponašanje režima kao jedan vid državnog terorizma, pa je logično da se dio te atmosfere prenosi na Crnu Goru.
Dodaje da je Crna Gora jedina ostala pod palicom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, jer predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik odlazi ponižavajuće sa političke scene, a na Kosovu je zaokružena kosovska državnost.
- U ovom trenutku &nbsp;je teško reći kolika je represija kojoj su u Crnoj Gori izloženi, sve rjeđi, slobodni i otvoreni mediji, jutjuberi ili ljudi koji su influenseri poput Radosava Vrbice. Teško mi je u ovom trenutku da kazem šta je od toga nalog iz Beograda, a šta je autentična potreba aktuelnih vlasti u Crnoj Gori da i oni sami sprovode represiju. Oni se svakako stalno dokazuju Vučiću i treba imati u vidu da mnoge od tih stvari nijesu vjerovatno čak ni naređene, pogotovu te neke sitnije stvari, ali oni imaju stalnu potrebu da se dokazuje. Činjenica je da kako je Crna Gora dolazila u sve veći unutrašnji problem, prije svega u bezbjednosnom sektoru, to su neriješena ubistva ljudi na Cetinju, to su bar jednonedjeljna kriminalna ubistva. Prosto vidimo jednu užasnu nebezbjednost ljudi u Crnoj Gori, kako je krahirao taj bezbjednosni sektor, tako se on okretao ka represiji prema političkim protivnicima i medijima. Opet sa druge strane moramo imati u vidu činjenicu da je taj pritisak koji ide od Vučićevog režima i njegovih kriminalno obavještajnih struktura, kao i crkvenih, nešto što neće nestati, jer Crna Gora je jedina Vučićeva pobjeda u regionu - naglasio je Bešlin.&nbsp;
<h1>Ruse jedino zanima otvaranje balkanskog fronta&nbsp;</h1>
Evropski parlament je usvojio i Rezoluciju o Srbiji, u kojoj ste ističe polarizacija i rastuće represije u zemlji, na šta je predsjednik Srbije burno reagovao i europoslanike nazvao patološkim lažovima.
Taj odgovor je, kaže Bešlin, paničan, histeričan i nevaspitan, nezapamćeno obraćanje u modernoj srpskoj istoriji, što je šešeljizam u javnom obraćanju.
- Vučić je u Srbiji delegitimisan i u ozbiljnom je problemu. On odbija da raspiše izbore, odbija sve uslove koji bi vodili ka fer izborima, regionalno mu stvari nikako ne idu dobro, osim u izvjesnom smislu u Crnoj Gori. Međunarodno se njegova politika laviranja se mijenja na četiri - pet stolica, varanja međunarodnih partnera, suštinski je doživjela neuspjeh, niti je uspio da se približi administraciji američkog predsjednika što je htio. Naprotiv, znamo kako je završio njegov put u SAD u maju. S druge strane. trpio je i trpi izvjesne pritiske režima ruskog predsjednika Vladimira Putina. U Kremlju očekuju više, očekuju da on ozbiljnije destabilizuje Zapadni Balkan i da na neki način otvori taj balkanski front, jer je to jedino što Ruse u ovom trenutku zanima kako bi se pažnja Evropske unije i zapadnog svijeta pomjerila sa Ukrajine. Što se tiče Evrope tu je karakter Vučićevog režima takođe demaskiran - rekao je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKjjWjNnYEXM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Crnom Gorom vladaju jedna obavještajna služba i jedna crkva, koje imaju glavu u Beogradu, kao i jedan klan

U petoj godini Vučićeve vladavine Crnom Gorom, treća litijaška vlada povukla je potez koji se brzo razbio o granitno snažan otpor demokratskog, građanskog društva, evropske i antifašističke Crne Gore. Spajićeva vlada je 19. juna uskratila pravo na upis prve godine studija Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), ali se nekoliko sati kasnije, posle masivnog odgovora društva, predomislila i promenila odluku. U srazu Harvarda i Trampa, jasno je da će pamet trijumfovati nad glupošću; u sukobu Vučića sa univerzitetima u Srbiji, odlazeći autokrata nema načina da pobedi. Ohrabrene delovanjem svojih uzora i gospodara, Vučićeve marionete u Crnoj Gori, naivno su pomislile da je došlo vreme obračuna sa najtvrđom tačkom identitetskog otpora i akademske kritičke misli u Crnoj Gori.
 Poslednji udar na FCJK simbolički je prekretna tačka. To nije samo pokušaj gašenja istaknute visokoškolske institucije. To je obračun sa svim onim što ovaj fakultet predstavlja u savremenoj Crnoj Gori. FCJK je za nešto više od decenije postojanja postao središnja i najprepoznatljivija visokoškolska i naučnoistraživačka institucija filološke i kulturološke montenegristike. Ali i mnogo više od toga: naučnim skupovima (Cetinjski forum i Cetinjski filološki dani), stotinama naučnih publikacija, časopisom (Lingua Montenegrina) koji je za kratko vreme došao na vodeće svetske liste, ovaj se fakultet pokazao dinamičnijim, kompetentnijim i vibrantnijim, a suštinski neuporediv sa bilo kojom visokoškolskom institucijom u Crnoj Gori.
Ipak, razlozi stalnih udara i pokušaja gašenja FCJK daleko su od naučnih. Naime, u epohi tri litijaške vlade i njihovog podsticanja i grupisanja svih anticrnogorskih snaga, institucije su ili razorene ili obesmišljene i zarobljene – pretvorene u ispostave BIA i Vučićevih marionetskih struktura. Društveni angažman FCJK nadrastao je akademske okvire, pozicioniravši se kao nepokoreni grad i najtvrđi orah, svojevrsni bedem odbrane kulturnih i identitetskih temelja evropske i građanske Crne Gore. Na ovu su tvrđavu ministri Spajićevog kabineta juče kratkotrajno i tragikomično neuspešno jurišali. 
Posle pokušaja prisvajanja crnogorske prošlosti (istorija, tradicija, nekropole) i budućnosti (blokada evropskih integracija) prešlo se na jezik kojim se udara na oba elementa. Dalekosežni cilj je stavljanje van legislativnih, a konačno i ustavnih okvira crnogorskog jezika. Ne diže Vučićev Pircio Biroli (vojvoda Mandić) histeriju zbog “neravnopravnosti” srpskog jezika sa ciljem da ovaj ravnopravni jezik postane još ravnopravniji, već da bi se van zakona stavio onaj koji ga jedino zanima – crnogorski. Prvi korak u tome cilju jeste zabrana rada središnje tačke akademske montenegristike – FCJK. Bez crnogorskog jezika kao temelja identiteta, denacionalizacija i asimilacija Crnogoraca išla bi brže i lakše, smatraju inspiratori toga projekta. Zbog toga se njihovi ekstremistički mediji mržnje od četvrtka uveče nalaze u stanju potpune histerije. 
Poraz koji su Vučićevi namesnici Crne Gore doživeli i nesposobnost da makar 24 sata istraju na pogrešnim odlukama, neće im pomoći u budućnosti. Do sada, uprkos intencijama, nisu uspeli da sruše nijedan identitetski stub države Crne Gore, nisu uspeli da poremete nijedan spoljnopolitički ugaoni kamen, nisu uspeli da razruše ustavne temelje države, nisu uspeli da izmene ključne unutrašnjopolitičke prioritete, nisu uspeli da na popisu realizuju identitetski inženjering, nisu razorili i zaorali vrh Lovćena, nisu eutanazirali procrnogorske političke strukture, nisu ukinuli crnogorske medije koji, iako svedeni na desetak procenata medijskog sadržaja, uspevaju da održe dominantnim narativ o građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. A vreme ističe. I beogradskom gospodaru i nedoraslim namesnicima u Crnoj Gori. Svaki njihov mali poraz je korak bliže onom konačnom – istorijskom. Neminovnom!

Tvrd je orah FCJK

Nakon subote i najvećeg protesta, barem u ovom vijeku, na kojem se u Beogradu okupilo nekoliko stotina hiljada građana Srbije, Aleksandar Vučić odlučio je da reaguje pojačavanjem represije, kaže u Drugačijoj radio vezi na Anteni M istaknuti srpski istoričar dr Milivoj Bešlin.
Bešlin kaže da je predsjednik Srbije upotrijebio terorističke metode prema vlastitim građanima.
- Upotreba "zvučnog" ili "energetskog" topa, o čemu se god radilo, ali i sve ono što je viđeno, u subotu, na ulicama Beograda govori da je režim upotrijebio opasna sredstva protiv mirnih građana - kaže Bešlin i ukazuje na još jednu bitnu činjenicu - više se sa demonstrantima ne obračunavaju Vučićevi "lojalisti" u civilu, nego državni organi.&nbsp;
Zato ocjenjuje da Srbija ulazi u "opasnu fazu masovne upotrebe sile".
- Što znači da smo na jednom novom nivou, ne samo spremnost režima da koristi nasilje nego mogućnosti da to nasilje sprovede - istakao je Bešlin.
Na pitanje treba li pridavati značaj očiglednom distanciranju Ivice Dačića i SPS od Vučića, naročito vidnom na temi (ne)postojanja "zvučnog topa" u arsenalu srpske policije, Bešlin odgovara potvrdno.
- &nbsp;Prvo, Dačić je na takvoj poziciji u Vladi da još uvijek ima značajnu moć. Ako ne da sprovede neke stvari, barem da ih zaustavi. S druge strane, Dačić je predsjednik partije koja, iako nema naročito veliki broj poslanika, što bi moglo da dovede do toga da se, uz još neke nedovoljno lojalne subjekte, u samom parlamentu, koliko god bio obesmišljen i sveden na kulise, dese nekakve promjene koje bi institucionalno kanališu ovu najdublju političku i društvenu krizu u Srbiji u 21. vijeku - naglasio je Bešlin.
<h2>Slika o Srbiji uskoro će u Evropskoj uniji postati jasnija</h2>
Komentarišući opasku da bi se po saopštenju nakon jučerašnjeg susreta Vučića i Marte Kos, moglo zaključiti kako predsjednika Srbije polako napušta najlojalniji koalicioni partner, ali ga ne napušta Brisel, Bešlin napominje da ne znamo o čemu su njih dvoje govorili, pa ni da li je bilo riječi o upotrebi nasilja protiv građana. Saglasan je da zvanično saopštenje evropske komesarke "nije ohrabrujuće".
- Mi, ipak, znamo da se politika EU ne formira baš u Briselu. I da ljudi sa kojima je Vučić juče razgovarao nijesu posebno uticajni u kreiranju politike, prije svega velikih evropskih država, prema Srbiji - naglasio je Bešlin.
On smatra ohrabrujućim što su najuticajnija zapadna glasila počela da pišu o zbivanjima na subotnjem protestu a onda i uopšte o dešavanjima u Srbiji. To će, ocjenjuje, neminovno dovesti do veće zainteresovanosti zapadnog javnog mnjenja, a onda, zakonomjerno, i vlada zapadnih država za prilike u Srbiji.
- Još uvijek gledamo neku nejasnu sliku koja ide iz Evrope ali mislim da će se pod uticajem medija, javnog mnjenja i budućih događaja u Srbiji koji, očito, zahvaljujući režimu idu ka nekakvoj radikalizaciji, gledati neki malo drugačiji odnos Evrope prema situaciji u Srbiji. Zato kažem da, uz dužno poštovanje, ne bih pridavao preveliki značaj držanju gospođe Kos. Ajmo da sačekamo formiranje nove vlade Njemačke. U ovom trenutku evropski državnički potencijal ja vidim u trouglu Tusk- Starmer-Merc - kazao je Bešlin.
<h2>"Vladavina vreća sa novcem"</h2>
Odnos predsjednika Francuske Emanuela Makrona prema Srbiji Bešlin ocjenjuje kao "nepolitički", dominantno zasnovan na interesu. S tim u vezi, komentarišući odnos Trampove administracije prema Vučiću, sagovornik Antene M primjećuje da se predsjednik Srbije sada osjeća "samouvjerenije" jer vjeruje da barem ne rizikuje kaznu ukoliko posegne za nedemokratskim sredstvima. Na primjeru Milorada Dodika, međutim, pokazalo se da su takva očekivanja neutemeljena.
Podsjećajući na posjetu Trampovog sina Beogradu, uoči subotnjeg protesta, Bešlin kaže da se Vučić uzda u te biznis veze, ali ističe da je vrijednost ti "duboko koruptivnih" poslova koji se pominju oko 100 miliona dolara.
- Da li je to dovoljno da skrene pažnju Trampove administracije na Vučića, u smislu nekakvog savezništva, zaštite ili političke podrške... ja nijesam siguran. Ovo je, kako se to nekada u Francuskoj govorilo između dvije revolucije, "vladavina vreća sa novcem", dakle ovo je vladavina oligarhije koja ima mnogo novca. Ali, da budem banalan, ja prosto nijesam siguran da Vučić ima dovoljno novca u ovom trenutku da kupi naklonost Trampove administracije - kazao je Bešlin.
<h2>Još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir</h2>
Dr Milivoj Bešlin komentarisao je i dešavanja nakon subotnjeg protesta i saglasan je da su se oni prethodnih nekoliko dana "kapilarno" proširili Srbijom.
- Svjedočimo fascinantnoj, istorijskoj pojavi u srpskom društvu. To je zaista najšira društvena pobuna koja u ovom trenutku još uvijek nema jasnu političku artikulaciju - rekao je Bešlin.
On podsjeća da u toj pobuni učestvuju i prosvjetari, advokati i brojni drugi esnafi. Naglašava pitanje "kondicije" da se izdrži ovakva građanska neposlušnost, jer režim preduzima sve jače mjere represije. Protesti, to pokazuju i istraživanja, kako kaže Bešlin, "delegitimišu režim". No, iako bi to bilo logično, uporedo sa delegitimizacijom režima, navodi on, ne ide porast podrške opoziciji.
- Kod nas se dešava politička entropija, jedan paradoks koji je meni teško objašnjiv, a to je da se sa režimom istovremeno delegitimiše i opozicija - istakao je Bešlin.
Zato je "pitanje od milion dolara", naglašava Bešlin, kako politički artikulisati tu najširu društvenu pobunu? U takvim okolnostima, zaključuje Bešlin, izbori koje bi organizovao režim nijesu način da se kriza riješi.
- Izbori pod njegovim (Vučićevim) izborima, još jedni lažni izbori ne dolaze u obzir. I mislim da je to svima prilično jasno - zaključio je Bešlin.

Bešlin: Masovna represija Vučića, ne vjerujem da ima dovoljno novca da kupi naklonost Trampove administracije

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, očekivao je za svoju ratnohučkaku i kriminalnu aktivnost podršku nove američke administracije, ne samo da je nije dobio, nego je državni sekretar Marko Rubio njegove aktivnosti ocijenio kao nedopustive i nelegalne. To je u intervjuu za centralnu informativnu emisiju "24 Sata" na Televiziji E kazao istoričar Milivoj Bešlin.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je kako djelovanje predsjednika Milorada Dodika podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH) i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost.
Posljednji događaji u BiH, kaže Bešlin, su vrlo ozbiljni i vrlo opasni i to je najveća kriza u toj državi od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Prvi put imamo situaciju da jedna strana, nekadašnja potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma najdirektnije ruši taj sporazum, odnosno ruši Ustav Bosne i Hercegovine, i koristi se nasiljem, koje nije više samo retoričko. Retoričko nasilje je postalo uobičajeno za Dodikov režim i njega lično, a ovoga puta je to nasilje i faktičko, jer on zaista prijeti ne samo stabilnosti, nego i miru, ne samo Bosni i Hercegovini, nego i širem regionu - rekao je Bešlin.
Smatra da je važno da predstavnici međunarodne zajednice i Vijeće za implementaciju mira u BiH budu proaktivni u situaciji u kojoj jedna strana otvoreno ruši državu.
- Dodik, u ovom trenutku, ima samo retoričku podršku od režima u Kremlju, i ima, ne samo retoričku, nego i faktičku podršku od Vučićevog režima, i od dijelova vlasti u Podgorici, prije svega od predsjednika Skupštine Crne Gore. U ovom trenutku Vučić je podijeljen, kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zbog najveće političke krize sa kojom se suočava od dolaska na vlast 2012.godine - kaže Bešlin.
Vučić bi, dodaje on, rado krizu iz svoje države izvezao negdje u region i pomjerio fokus sa nezadovoljstva građana Srbije, zbog kriminala i korupcije u Srbiji, na ,,poznata nacionalna pitanja”, tako što bi otvorio srpsko pitanje negdje u regionu.&nbsp;
- Ali, sa druge strane, Vučić nije toliko naivan, on zna da prvo za to ne samo da nema podršku bilo gdje u svijetu, nego zna ono sa čim sam, i predstavnici njegovog režima, vrlo vješto manipuliše, te će otvoreno iznositi političke neistine da je Srbija garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Srbija nije nikakav garant, kao ni Hrvatska, Dejtonskog mirovnog sporazuma, Srbija i Hrvatska su bile ‘95.godine potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma kao učesnice u ratu, učesnice u sukobu, i one su po toj osnovi potpisale sporazum, i taj potpis ne znači da su one garanti - istakao je Bešlin.
U Srbiji se, podjeća on, događa najveća politička kriza, od 2000.godine i smjene autoritativnog režima Slobodana Miloševića. Stotine hiljada građana Srbije je svakodnevno na ulici u različitim protestima.
- &nbsp;Riječ je o jednoj svojevrsnoj revoluciji odozdo, i riječ je o jednoj najširoj građanskoj neposlušnosti, o društvenoj pobuni koja postoji u srpskoj istoriji. &nbsp;U ovom trenutku ne postoji jasna politička artikulacija, jer ljudi vrlo solidarno, masovno staju uz studente. To i sva istraživanja govore, studenti su jedini legitiman faktor danas u Srbiji. Velika solidarnost postoji sa prosvjetarima. Prosvjetni radnici, koji saada ostaju bez plata i kojima se prijeti, pokazali su zapanjujuću i nevjerovatnu hrabrost i mislim da su od svih društvenih subjekata koji su ovoj građanskoj neposlušnosti danas aktivni, preuzeli najveći rizik na sebe - rekao je Bešlin.
Ipak, kako kaže, gledajući tu najširu pobunu u istoriji, fascinantnu građansku neposlušnost, još se ne vidi kakva će biti politička artikulacija toga. Povremeno se, dodaje on, organizuju probe za neki generalni štrajk, ogroman broj ljudi se pridruži tome, no, ključni izazov je u ovom trenutku kako će se to dalje politički &nbsp;artikulisati.
Govoreći o kontra protestima studenata koji kampuju ispred Predsjedništva Srbije i traže da se vrate na fakultete. Bešlin kaže da ne postoji nikakva suprotstavljena studentska grupa koja bi se protivila studentskim zahtjevima, već su solidarni, ne samo studenti već i ogroman dio cjelokupnog društva.&nbsp;
- Pokazuje se novo horizontalno i vertikalno povezivanje u srpskom društvu. To ne može da se razruši ničim, iako je u pitanju još jedna režimska prevara, a koristili su različite metode i mehanizme kako bi razbili studentski protest, počelo je sa prijetnjama, pa su sa prijetnji prešli na nasilje, gaženje, prebijanje, te je nakon toga režim pokušao da pacifukuje svoj odnos prema studentima i uzeo novi metod, optuživao opoziciju i civilni sektor da su neprijatelji, dok je prema studentima zauzeo bivalentni pristup…Stvarnim studentima u protestu ne pada na pamet nikakva vrsta sporazuma, dijaloga, sa jednim ovakvim režimom, koji se na brutalan način odnosi ne samo prema političkim protivnicima, kritičarima, nego da brutalan način zlostavlja i zloupotrebljava vlastite članove - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLjW1Lpr8DuE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Opasna dešavanja u BiH, Dodik ima retoričku podršku Kremlja, Vučić bi rado krizu iz svoje države izvezao u region

Demokrate Alekse Bečića su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija, koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, pokušaji kompromitacije, su brutalna i strašna propaganda, koja se u nekom trenutku mora pretvori i nekakvo fizičko nasilje - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E istoričar Milivoj Bešlin.
On ističe da je jugoslovensko društvo bilo inspirator nekih najbolje organizovanih studentskih protesta, ili studentskih revolucija, tridesetih godina 20. vijeka, na Beogradskom univerzitetu. To je, kaže, neraskidivo povezano Crnom Gorom, jer je veliki broj lidera tih protesta, u sklopu revolucionarnog omladinskog studentskog pokreta, bio upravo iz Crne Gore - od Milovana Đilasa, Veljka Vlahovića i tako dalje… Istorijat studentskih borbi za bolje društvo je dug.
- Tridesetih godina prošlog vijeka događale su se brutalne stvari. Student, ubijen četvrtog aprila 1936. godine, bio je Žarko Marinović, sa Cetinja, iz Crne Gore. Po njemu je kasnije u čitavoj Jugoslaviji obilježen Dan studenata. Obračuni su bili brutalni, postojala je studentska policija, otvarani su prvi logori, poput onog u Višegradu (1935) za studente, prije svega, Beogradskog univerziteta, koji su bili neposlušni. Tu je i čuvena ‘68. godina kada su u čitavoj Jugoslaviji, na svim univerzitetima, održani studentski protesti. Da ne govorim od devedesetim… Ogroman protest beogradskih studenata desio se ‘91, potom ‘92. godine, a možda i najpoznatiji, istorijski, četvoromjesečni studentski protest u Srbiji bio je ‘96. i ‘97. godine, zbog krađe rezultata na izborima na kojima je opozicija pobijedila. Svi ti protesti, buntovi, demonstracije, duboko su mijenjali naše društvo, mlade generacije su izlazile sa novom vizijom društva - podsjeća Bešlin.
<h2>Vijek studentskih protesta</h2>
Istoričar ističe i da mladi nijesu samo mijenjali društvo, već i sebe, što je obilježilo čitave njihove živote. Mnogi od njih, pogotovo tridesetih godina, završavali su kao komadanti, koji su se borili za svoje ideale tokom Drugog svjetskog rata, a potom postajali visoki državni i politički funkcioneri.
- Ljudi iz ‘68. godine, koji su bili vođe protesta, uglavnom su kasnije premrežili jugoslovensko društvo kroz kulturu i umjetnost, a kasnije, kad je došlo do političke pluralizacije ‘90, i čitavu političku scenu. Uticaj studentskih protesta uvijek je bio snažan - ističe Bešlin.
Smatra da studenti jesu bili samostalni, ali u sjenci nekakve političke strukture.
- Studentski pokret ‘30. djelovao je pod okriljem zabranjene ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Studenti ‘90. u Srbiji djelimično su bili u sjenci političkih struktura ili koalicije Zajedno, ili široke opozicione koalicije 9. marta ‘91. godine - podsjeća Bešlin.
Napominje da se aktulenim studentskim protestima i Crnoj Gori, i Srbiji, dešava presedan.
- Prvi put se dešava, što je presedan u našoj istoriji, da studenti i u Srbiji, i u Crnoj Gori, idu ispred političkih struktura. U Srbiji, prije svega, zato što je opozicija pod nemogućim represivnim i autoritarnim režimom, potpuno razbijena i potisnuta. Opozicija je prvi put sad u potpunoj sjenci studenata. Studneti prednjače, oni vode ovaj protest, oni su formirali zahtjeve i pozivaju na široke demonstracije, poput onih na Slaviji - kaže Bešlin.
Smatra da se u Crnoj Gori dešava isto. Studenti su neprikosnovene vođe protesta, s tim što je, kako kaže, opozicija, za razliku od Srbije, značajno snažnija.
- Zbog prirode zahtjeva, mislim da je mnogo logičnije što se u Crnoj Gori pojavljuje studentski pokret kao inicijator protesta, a ne opozicija. To je nešto što vidim kao specifikum. Mlada generacija je izašla na svjetlost dana i bukvalno, bez floskule, uzela stvar u svoje ruke - uvjeren je Bešlin.
<h2>Od verblanog do stvarnog nasilja</h2>
Društvo pokušava da drži korak sa studentima i štiti ih, kao što je to slučaj u Srbiji, jer su, ističe Bešlin, studneti ozbiljno ugroženi od različitih režimskih provokatora. Objašnjava da nasilje najprije kreće od riječi, a kada već postoji u govoru, kao što je to slučaj u retorici političara u Crnoj Gori, postaće i stvarno.
- Verbalno nasilje će da eskalira, kao što se desilo u Srbiji. Najprije su počela targetiranja studenata, onih koje je režim u Srbiji pokušavao da označi kao tobožnje lidere, iako je činjenica da su studentski zahtjevi univerzalni. U međuvremenu, studentska organizacija postala je toliko fraktalna, da režim nema koga da targetira, ne postoje lideri koje bi mogli da potkupe, ne postoji način da ih zaplaše, i ostaje im neselektivno nasilje. Režim poseza za suludim akcijama, kao što je, nažalost, ona u kojoj je povrijeđena studentkinja iz Beograda. Vidjeli smo i da je pristalica režima posezao nož na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu. To je primjer kako od riječi kreće nasilje, a zeleno svjetlo za nasilje u Srbiji dao je predsjednik Aleksandar Vučić porukom - da onaj ko blokira ulicu može biti žrtva nasilja - podvlači Bešlin.
Smatra da se retorika režima i u Beogradu, i u Podgorici, u odnosu prema studentima u mnogo tačaka poklapa.
- Činjenica je da kad razgrnete njihovu evropsku pozlatu možete da vidite da se režim, kad je u krizi, zapravo razotkriva po svojim metodama, po retorici, razotkriva svoju suštinu, a to je stara radikalska, ekstremno desničarska militantna i nasilnička politička organizacija. Slično je i u Crnoj Gori. Kad odbacite ekonomske ideje i evropsku retoriku, i kad dođe do krize, režim u Podgorici dođe do svoje suštine. A suština je, zapravo, šešeljevski govor i predsjednika Skupštine (Andrije Mandića), i njegove političke partije. To smo mogli da vidimo u saopštenju te partije u vezi sa situacijom u podgoričkoj Gimnaziji (slučaj seksulanog uznemiravanja bivše učenice), kao i zaista brutalnim i jezivim saopštenjima i targetiranjima Bečićevih Demokrata, koje su možda, danas, u tom retoričkom smislu i najopsanija politička organizacija koju Crna Gora ima. Njihova targetiranja mladih ljudi, ta vrsta pokušaja kompromitacije, je zaista jedna tako brutalna i strašna propaganda, koja neminovno mora da se u nekom trenutku pretvori i u nekakvo fizičko nasilje - smatra Bešlin.
U osnovi desničarskih i ultranacionalističkih režima je da se, kako kaže, neće libiti da upotrijebe nasilje. Dodaje da se autoritarni sistem u Crnoj Gori poziva na trideseto avgustovski zavjet i želi da vlast postane nepromjenjiva.
- Kroz političku artikulaciju protesta mora se pokazati da je vlast smjenjiva, pa će samim tim i postati odgovorna. U ovom trenutka oba režima (Beograd i Podgorica) duboko su neodgovorna. Svako pozivanje na vlastitu odgovornost tumače potpuno brutalno, kao na nekakvo neprijateljstvo, pozivaju na linč onih dijelova društva i studente koji ih pozivaju na odgovornost. To je karakteristika svake autokratije i u tom smislu ovi protesti moraju dobiti političku artikulaciju, kako bi se pokazalo da vlast mora da bude smjenjiva, pa samim tim i odgovorna - zaključio je Bešlin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxEuxgTbPVCM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bešlin: Demokrate su u retoričkom smislu najopasnija politička organizacija

Nije mi poznato da su se se dosad angažovali volonteri na način kako je to učinio direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević.
To je, u emisiji E-uživo, kazala nekadašnja direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Dragica Lompar komentarišući odluku Mrvaljevića da dozvoli volontiranje kadra Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu.
- I Nacionalna biblioteka je angažovala povremeno volontere za neke manje složene poslove, jednostavnije poslove, kao ispomoć ako imate neki zaostatak. Međutim, na razvrstavanju i sređivanju građe, koja jeste dio kulturne baštine, apsolutno nije dobro da se angažuju volonteru. Na toj građi treba da rade iskusni ljudi, iskusni stručnjaci, arhivisti. Građa ne smije biti dostupna tek tako, ona mora biti pod nekim režimom nadzora mnogo ozbiljnijim nego što je čitava ova priča - kazala je Lompar.
Sagovornica TV E, koja skoro 40 godina radi u Nacionalnoj biblioteci, kaže da je takav potez direktora Državnog arhiva iznenađujući.
- Što se mene tiče, ja smatram da ovo zaista nije dobar potez i da je gospodin Mrvaljević, na neki način, čak i ako je napravio neki, mogu reći, nesmotren potez, nesmotrenu odluku – trebalo je da uvaži mišljenje i svojih kolega, arhivista i da uvaži ambijent, koji se povodom toga desio u našem gradu, pa i šire u Crnoj Gori. Vidimo da su reakcije prilično različite, od nedoumice do ljutnje, i mislim da je zaista trebalo još jednom razmisliti, jer je imao vremena da, na neki način, tu situaciju riješi - kazala je Lompar.
Na pitanje da li bi, kao neko ko je čitav vijek proveo u Nacionalnoj biblioteci i bio na rukovodećoj poziciji, dozvolila kadrovima Srpske pravoslavne crkve da volontiraju na način na koji je Mrvaljević dozvolio, Lompar je kategorično odgovorila.
- Naravno da ne bih dozvolila. Svaka ustanova tog ranga ima fondove koji su namijenjeni korisnicima. Ali, ono što je dio kulturne baštine – ono mora imati poseban tretman, poseban vid zaštite i mora se koristiti u posebnim uslovima. Koliko ja znam, u Državnom arhivu ne postoje ti uslovi u kojima je taj vid nadzora moguć, a mislim da nije ni dobro - obzirom da imaju manjak stručnog kadra, kao i sve institucije kulture u CG - da vi odvojite specijalistu, arhivistu koji bi sjedio čitav dan, a ne bi mogao da radi svoj posao - kazala je ona.
Sagovornica TV E naglašava da je trebalo dobro promisliti prilikom donošenja ovakve odluke.
- Ne smijemo sticati utisak da građa koja se čuva u nacionalnim institucijama kulture može tek tako da se da bilo kome na uvid, na rukovanje tom građom - možda oštećenja ili, ne daj bože, otuđenje. Sve to dolazi nekako u pitanje i zato mislim da je ova odluka morala drugačije da se redefiniše, jer bilo je vremena, bilo je reagovanja, moglo se, naravno, i drugačije riješiti situacija - zaključila je Lompar.

Lompar o angažovanju volontera SPC u Državnom arhivu: Nije mi poznat sličan primjer

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke izdalo je upozorenje za svoje državljane koji putuju u Sjedinjene Američke Države, navodeći mogućnost “nasilnih sukoba” s vlastima, posebno u Minneapolisu i drugim američkim gradovima.
- U Minneapolisu i u drugim gradovima demonstracije se povremeno mogu pretvoriti u nasilne sukobe s migracionim i sigurnosnim vlastima - navodi se u saopštenju.
Njemačkim državljanima koji se nalaze u tim područjima savjetuje se da redovno prate lokalne medije, budu oprezni i izbjegavaju okupljanja na mjestima gdje bi moglo doći do nasilja.
Slično upozorenje ranije je izdala i Francuska. Francusko ministarstvo vanjskih poslova prošle je subote ažuriralo svoje smjernice za putovanja u Minneapolis, savjetujući francuskim državljanima da izbjegavaju centar grada, budu informisani o sigurnosnoj situaciji i klone se okupljanja.
Upozorenja dolaze u jeku pojačanih tenzija u Minneapolisu, nakon niza protesta i sigurnosnih operacija povezanih s imigracionom politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa.

Njemačka izdala upozorenje za putovanja u SAD zbog dešavanja u Mineapolisu

Sastanak je bio veoma konstruktivan, i smatramo da smo na dobrom putu do postizanja dogovora, saopštili su iz Udruženja prevoznika Crne Gore nakon sastanka sa predsjednikom Vlade i ministrom Ekonomskog razvoja Nikom Ðeljošajem.
- Takođe, ovo nije kraj, već sjutra bi trebali da imamo još jedan sastanak na kojem očekujemo da pronađemo riješenje i postignemo dogovor za ostale probleme. Naglasili bi da smo naišli na razumijevanje instuticija i prema njihovim mišljenjima većina zahtjeva je opravdana i realna - navode.
Dodaju da su sastanku prisustvovali članovi upravnog odbora na čelu sa predsjednikom Đorđijem Lješnjakom.
- Kao i članovi radne grupe Vesko Šljivančanin, Veselin Zeljko i Igor Zeljko, ministar finansija, ministarka saobraćaja, ministarka Evropskih poslova, v.d direktora Uprave Carina, generalna direktorica direktata Poreske Uprave, predstavnik iz Ministarstva saobraćaja i predstavnici udruženja saobraćaja iz Privredne Komore, zaključuju iz Udruženja.

Udruženje prevoznika: Na dobrom smo putu do postizanja dogovora

&nbsp;Bikovi su izuzetno brižni, te su među horoskopskim znakovima oni koji najviše vode računa o svojoj porodici, kako bi bila zbrinuta na svaki način, a prije svega da budu zadovoljene osnovne životne potrebe, kazao je astro-psihološki konsultant Nenad Gogić u emisiji "Srećan dan" na Televiziji E.
Kako je objasnio, Bik pripada zemljanoj grupi znakova i teži unutrašnjem miru, dok su njegove negativne osobine tvrdoglavost i sklonost zlopamćenju.
– Ovo je znak sa veoma snažnom emocionalnom memorijom. U situacijama kada prekine prijateljstvo, Bik se tačno sjeća kako se osjećao u tom trenutku kada mu je učinjena nepravda. U stanju je da rekonstruiše čitav scenario događaja – ko je bio prisutan, kako su ljudi izgledali, svaki detalj. Zbog toga riječ – izvini – teško prelazi preko usana osobe rođene u znaku Bika – rekao je Gogić.
Bikom, dodao je, vlada planeta Venera, koja je zadužena za ljepotu, hedonizam i uživanje u lijepim stvarima, ali i za samopoštovanje.
– Bik je znak koji izuzetno cijeni svoje kvalitete i ima snažno razvijen osjećaj lične vrijednosti. Kada želite da vidite koliko neko voli i poštuje sebe, to se najbolje vidi kroz poziciju Venere u natalnoj karti – istakao je Gogić.
Prema njegovim riječima, Venera upravlja grlom, glasnicama, štitnom žlijezdom i donjim dijelom usana, pa Mjesec u znaku Bika često daje dobre radijske voditelje i osobe sa prijatnom bojom glasa. Takođe, naglašena Venera je česta kod dobrih pjevača.
– Kod osoba rođenih u ovom znaku zdravstveni problemi često su vezani za ove djelove tijela. U mlađim godinama to su upale krajnika, zbog čega se nerijetko mora ukloniti jedan krajnik. U tridesetim i četrdesetim godinama, posebno kod žena, javljaju se problemi sa štitnom žlijezdom, jer hormoni često ne funkcionišu pravilno – zaključio je Gogić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DjZqoysyNkeo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: milivoj-beslin