Društveni diskurs treba okrenuti ka mladima kako bi se pospješile njihove želje i potrebe, ukoliko idu u pravom smjeru, poručio je glumac i producent Dušan Kovačević gostujući u Ljetnjem programu Televizije E.
Kovačević konstatuje da su danas influenseri dostupni mladim ljudima iz razloga što je to instant informacija koju oni dobijaju putem mobilnih telefona ili konzumacijom društvenih mreža. To, kako navodi, dovodi do otpora stvaranja kulture i umjetnosti.&nbsp;
- Kultura i umjetnost su jedan ozbiljan proces i zahtijevaju talenat, veliki rad i veliko odricanje, kako nas koji stvaramo kulturu, tako, siguran sam, i kod konzumenata kulture. Mladi ljudi, nažalost, nemaju vremena da se time bave, ili ne žele, jer im je sve dostupno. Potrebno je naći balans između brzine informacija koju oni dobijaju i pravih kulturnih vrijednosti, njegovati ih i uticati na njih. Dovoljno je da jednog mladog čovjeka okrenemo u pravom smjeru, da je naša misija uspjela - istakao je Kovačević.
Profesorica i prevoditeljica Milica Rajković smatra da je utopijski san mlađih generacija odlazak iz Crne Gore, uz vjeru da je negdje drugo bolje.
- Tamo se prihvataju svakakvih poslova da bi omogućili sebi neki pristojniji život, a takve poslove nikad ne bi radili u Crnoj Gori. Mislim da je ta šarena laža upravo plasirana preko društvenih mreža, gdje je jedan virtuelni svijet potpuno nestvaran. Ma koliko djelovao iskren i tačan, zapravo to nije. Konzumacija je najveća kod najmlađe populacije, ali ne zaostaju ni ljudi koji su možda ličnim talentima mogli da učine nešto od svojih života, da nešto promijene, ali nijesu – nego su život sveli na puko istraživanje preko socijalnih mreža, prateći slijepo ljude koji upravljaju njihovom sviješću - poručila je Rajković.
Profesorica muzike Andrea Demirović ističe da mladi ne poznaju ljude iz svijeta umjetnosti, ali poznaju influensere i političare, što vidi kao suštinu problema.
- Zašto moje dijete koje ima 11 godina zna, a nijesam mu ja rekla, ko je premijer ili predsjednik države? Ja to nijesam znala do svoje 24 godine. Kritika dobronamjerna upućena svim medijima u Crnoj Gori – nemojte praviti od političara zvijezde, medijske ličnosti i dovoditi ih u sve moguće emisije zabavnog karaktera. Zašto mi to moramo da znamo? To nije u opisu njihovog posla i apsolutno nema potrebe da znamo o njima ništa privatno. Radi svoj posao i nemoj da mi paradiraš ispred kamera, suštinski se bavi poslom kojim treba da se baviš - zaključila je Demirović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzBqUiE9TQd4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kovačević: Instant informacije koje mladi dobijaju na internetu dovode do otpora stvaranja kulture i umjetnosti

U večernjoj emisiji “Ljetnjeg programa” naša tema je - jesu li kultura i umjetnost u krizi.
Dok nas svakodnevno preplavljuju kič i šund, a pozorišne sale ostaju poluprazne, čini se da umjetnost sve teže pronalazi put do ljudi, posebno mladih. Djeca sve rjeđe odlaze u pozorište, odrastaju uz muziku sumnjivog kvaliteta, a ulaganja države u kulturu gotovo da i nema.
Ipak, uprkos svemu, postoje oni koji ne odustaju - umjetnici koji vjeruju da istinska umjetnost ima moć da mijenja svijet i da oplemenjuje svakodnevicu.
Naši sagovornici su glumac i producent Dušan Kovačević, profesorica muzike Andrea Demirović i profesorica i prevoditeljka Milica Rajković.

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Mlađe generacije su sve slobodnije u komuniciranju, imaju veće mogućnosti da putuju, pa samim tim da upoznaju strane nativne govornike što ih dodatno motiviše da uče strane jezike - kazala je za Budilnik prof.francuskog i latinskog jezika Milica Rajković na Televiziji E.
&nbsp;- Trenutna situacija među mlađom populacijom je vrlo povoljna i obećava. Među starijima to je diktirano stilom života koji smo imali, nemogućnošću putovanja, prije svega, na neki način zatvorenošću zemlje, takođe i mentalitetskoj barijeri koja neće dozvoliti sad tu nekom Crnogorcu da se nešto previše trudi, da lomi jezik - rekla je Rajković.
&nbsp;&nbsp;Ako se ljudi vežu za cilj &nbsp;,, moram da naučim strani jezik” često je to inhibitorni faktor, poručuje Rajković i dodaje da jezik treba učiti u kontekstu, u komunikaciji, griješiti i korigovati se.
&nbsp;- Glavni savjet je, uslovno rečeno, nemati kompleks da govorite &nbsp;i strah od greške, već da griješite i da se u hodu ispravljate. Samo ako pričate možete shvatiti gdje ste pogriješili i ispraviti se, i truditi se da korigujete svoju lingvističku misao, i da što bolje artikulišete. Dobar metod je stalna komunikacija, početi, nemati neku vrstu inhibicije u sebi da govorite nešto, da nešto kažete, već samo govoriti i griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati - poručuje Rajković.
&nbsp;Izgovor stranih riječi je glavna barijera kod naših ljudi, po mišljenju Rajković i kad je konkretno francuski jezik u pitanju, smatra ona, razlika je u načinu izgovaranja glasova, u našem jeziku većinu glasova izgovaramo iz stomaka, dok u francuskom jeziku se većina glasova izgovara na prednjenepčani način.
&nbsp;- Mislim da je ključ stvari da treba imitirati. Ja kažem svojim đacima - imitirajte me, imitirajte Francuze, slobodno imitirajte njihove poštapalice, način izgovora i nekako to dobije zamah. Ali, nekako, glavne prepreke kod učenja stranih jezika jesu, prije svega, taj momenat straha od izgovora, strah od greške. Na kraju kad se lansira i kad progovore onda izgovor- često pogrešno izgovorena riječ mijenja potpuno smisao, ( na francuskom t- toi &nbsp;i tu- tous &nbsp;nije isto, tu- tous &nbsp;znači svi, tu može biti i kašalj, a t-toi &nbsp;je ti). Često su glavni ometajući faktori kod učenja stranih jezika i kod izgovora, međutim, situacija rađa priliku, prilika rađa situaciju, kada se ljudi nađu u situaciji da moraju da progovore, kad u turizmu moraju dočekati gosta, pružiti, dati proizvod, odgovoriti, onda ih nekako prilika natjera i tu vidite ljude iz Crne Gore, i malo vremešnije, koji se dobro snalaze, tako da je važno informaciju primiti, informaciju plasirati i dobiti povratan odgovor - istakla je Rajković.
&nbsp;Sagovornica Televizija E je poliglota i &nbsp;za sebe kaže da je iskustvo naučilo da se lako ,, prebacuje sa jezika na jezik” , te poručuje da je ključ u stalnoj komunikaciji.
&nbsp;- Čini mi se da sam našla dobar ključ, a to je latinski jezik, koji je korijen svih romanskih jezika kojima ja vladam, izuzev engleskog, koji takođe pričam, a koji nije romanski. Kada uhvatite tu nit koja spaja romanske jezike, naročito kroz gramatiku, onda kroz sklapanje sintagmi, rečenica, onda mi se čini, meni se bar tako čini, da samo mijenjate melodiju i pomalo izgovor…Ja se uvijek pridržavam pravila da ljudi treba da se drže internacionalnih riječi, a mi u našem jeziku imamo puno stranih riječi kojih nijesmo svjesni, a koje u svakodnevnom diskursu koristimo. Trebalo bi ljudi da koriste što više tih internacionalnih riječi, ne samo u svom jeziku, nego kad govore strani jezik, pa da povezuju - naglasila je Rajković.
&nbsp;Trud je jako isplativ, kaže Rajković i dodaje da bi trebalo pratiti tržište i učiti deficitarne jezike, jer, poručuje ona, to je ono što čini ljude konkurentnim na trżištu rada.
&nbsp;- Nije neki ogromni kvalitet znati engleski jezik, jer se to podrazumijeva, to je jezik današnjice, gotovo kad aplicirate za svaku vrstu posla engleski se podrazumijeva…Jedan od savjeta bio bi da uzmu neki drugi jezik, koji im se sviđa, ali ne da preskaču sa jednog jezika na drugi. Ta megalomanska ideja ,,hoću da znam sve, hoću što prije” često dođe, posle dva tri mjeseca, do razočaranja, i kažu ma batalili su…Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati - zaključila je Rajković.

Rajković: Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati

Projekat „Prođoh Crnom Gorom – Made in Montenegro“ donosi jedinstvenu seriju od 25 ilustriranih razglednica, kroz koje su po prvi put objedinjeno predstavljene sve crnogorske opštine, svaka sa svojim prepoznatljivim simbolom, arhitekturom ili motivom. U vremenu kratke pažnje i brzih vizuelnih sadržaja, ovaj projekat vraća fokus na razglednicu kao vrijedan kulturni medij i savremeni nosilac identiteta prostora.
Iza projekta stoji kompanija VIVA VERO d.o.o, koja se primarno bavi izdavaštvom knjiga i časopisa, kao i organizacijom brojnih kulturnih događaja. Nosilac projekta je arhitekta Vildan Ramusović, dok je u njegovoj realizaciji učestvovala i Nikolina Ćoso, studentica Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica.
Njihova saradnja rezultirala je autorskom edicijom koja spaja savremeni grafički dizajn, ilustraciju i štampani medij, oslanjajući se istovremeno na tradiciju razglednice i moderan vizuelni izraz.
Umjesto klasičnog suvenira, razglednice su zamišljene kao mali vizuelni zapisi o prostoru – kao način da se kulturna, prirodna i arhitektonska raznolikost Crne Gore sagleda cjelovito, ravnopravno i bez hijerarhije. Svaka opština dobila je svoje mjesto i svoju priču, što projektu daje dodatnu simboličku vrijednost u kontekstu očuvanja lokalnih identiteta.
Posebna vrijednost projekta ogleda se u njegovoj edukativnoj dimenziji. Razglednice su tehnički i konceptualno osmišljene tako da mogu funkcionisati i kao interaktivna igra – grafički i tekstualni dio razdvajaju se perforacijom, čime se podstiče aktivno učenje i povezivanje slike sa informacijom.
Na taj način, projekat se naročito obraća djeci i mladima, ali i roditeljima koji žele da na jednostavan, kreativan i vizuelno privlačan način približe bogatstvo gradova, simbola i prostora Crne Gore.

Prođoh Crnom Gorom - kada razglednica postaje priča o prostoru i identitetu

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je za Portal ETV da je prosto nevjerovatno da je Miloš Medenica „lagano nestao pred očima crnogorskog sektora bezbjednosti“, pogotovo imajući u obzir da je proces protiv njega jedan od možda najvažnihiji sudskih postupaka u prethodnih nekoliko godina.
Miloš Medenica juče je u Višem sudu osuđena na dest godina i dva mjeseca zatvora i za njim je raspisana nacionalna potjernica jer nije pronađen na adresi stanovanja.
- Odgovornost je vrlo jasna i ona je definisana zakonom o krivičnom postupku, odgovornost za nadzor navedene mjere koja je od nadležnog suda izrečena Milošu Medenici, mjere zabrane napuštanja objekta stanovanja je na pripadnicima policije. Koliko znam oni su noć prije izricanja mjere Medenicu pronašli u objektu stanovanja međutim imajući u vidu da se za sjutradan pripremalo izricanje presude i da je potencijalno kao što se na kraju desilo on mogao biti osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, mislim da je obaveza policije bila da makar te večeri prije izricanja presude do momenta izricanja stalno nadzire ne samo Medenicu nego i ostale osobe iz postupka – decidan je Zirojević.
Zbog čega je to izostalo, prema njegovim riječima, sada ostaje pitanje ali nije sklon da vjeruje da se to dogodilo slučajno.
Na pitanje da li očekuje smjene u bezbjednosnom sektoru, on je podsjetio na dva masakra na Cetinju u kojima je među žrtvama bilo i četvoro djece i niko nije podnio odgovornost zbog toga.
- Vidjećemo da li će neko biti smijenjen zbog propusta u slučaju Medenice. Do sada smo imali mnogo strašnije situacije u Crnoj Gori. Samo na Cetinju u dva tragična događaja ubijeno je četvoro djece i 19 osoba i niko nije podnio odgovornost. I kada govorimo o odgovornosti i potencijalnim smjenama plašim se da je Crna Gora postala društvo u kojem to ne postoji - kazao je Zirojević.

ZIROJEVIĆ: Policija je morala nadzirati Medenicu, Crna Gora je postala društvo bez odgovornosti

Savjet za građansku kontrolu rada policije pokrenuo je provjeru postupanja policije nakon medijskih navoda da se traga za Milošem Medenicom, iako se on nalazio u kućnom pritvoru.
Provjeru su, kako se navodi u saopštenju, pokrenuli postupajući po sopstvenoj inicijativi.&nbsp;
- Povodom slučaja koji su prenijela sredstva javnog informisanja, a u kojima se navodi „da policija traži Miloša Medenicu, koji je 28. januara osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora za djelo iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije“ iako je lice bilo u kućnom pritvoru - stoji u saopštenju Savjeta za građansku kontrolu rada policije.&nbsp;

Savjet za građansku kontrolu rada policije pokrenuo provjeru postupanja policije u slučaju bjekstva Miloša Medenice

Vlada je, na predlog ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića, donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za realizaciju projekta "Reforma upravljanja otpadom u Crnoj Gori - remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog otpada na lokaciji Kombinata aluminijuma Podgorica" - saopšteno je iz tog Vladinog resora.
Kako navode, procijenjena predračunska vrijednost radova na rekonstrukciji bazena crvenog mulja, prema Glavnom projektu, je oko 32 miliona evra, dok vrijednost sanacije odlagališta čvrstog otpada na KAP lokaciji iznosi 13 miliona evra.
Ćulafić je tim povodom kazao da je donošenje ove Odluke važan korak ka sanaciji jedne od najvećih crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori i da resorno ministarstvo time još jednom pokazuje kontinuiran napor na zaštiti i unapređenju stanja životne sredine.
- MERS je na ovaj način pokazalo da Zaključci, koje je Vlada nedavno usvojila, nijesu mrtvo slovo na papiru. Oni nijesu ponuda, već opredjeljenje Vlade da ovaj i slične probleme rješava odlučno i efikasno. Znamo koliko je važna remedijacija bazena crvenog mulja i deponije čvrstog opasnog otpada, kako sa aspekta ljudi koji žive na tom prostoru, tako i za naš evropski put - istakao je ministar Ćulafić.
Ukazao je da sanacija bazena crvenog mulja nije tema za čije odlaganje ima prostora, kao i da je Ministarstvo iskoristilo sve mehanizme.
- Na ovaj način šaljemo poruku da smo ozbiljni i da sistemski, mjesecima, otklanjamo dugogodišnje nagomilane prepreke i da pronalazimo rješenje za jedan od zasigurno najvećih ekoloških izazova u državi - naglasio je ministar.
On je zahvalio međunarodnim partnerima - Svjetskoj banci sa kojom MERS kontinuirano i intenzivno sarađuje.
- Kako i do sada, tako i ubuduće, nastavljamo da svoj posao obavljamo temeljno, odgovorno i u opštem interesu, sa posebnim fokusom na zdravlje građana i zaštitu životne sredine - zaključio je ministar Ćulafić.

Tag: milica-rajkovic

Kovačević: Instant informacije koje mladi dobijaju na internetu dovode do otpora stvaranja kulture i umjetnosti

Ljetnje veče na TV E: Jesu li kultura i umjetnost u krizi?

Rajković: Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati

Prođoh Crnom Gorom - kada razglednica postaje priča o prostoru i identitetu

ZIROJEVIĆ: Policija je morala nadzirati Medenicu, Crna Gora je postala društvo bez odgovornosti

Savjet za građansku kontrolu rada policije pokrenuo provjeru postupanja policije u slučaju bjekstva Miloša Medenice

Ćulafić: Sanacija bazena crvenog mulja u Zeti od danas javni interes

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO