Rezidentni koordinator Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori Dijego Sorilja, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova, programska koordinatorka UNESCO-a Milica Nikolić i šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei, posjetili su danas Cetinje povodom tragedije koja se dogodila 1. januara, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje.
Na sastanku sa gradonačelnikom Prijestonice Cetinje Nikolom Đuraškovićem razgovarano je o posljedicama tragedije, značaju pružanja podrške ugroženim građanima i mogućnostima buduće saradnje. Delegacija Ujedinjenih nacija izrazila je solidarnost sa građanima Cetinja i ponudila pomoć u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta.
Posebna pažnja tokom razgovora posvećena je temama zaštite mentalnog zdravlja, pružanju podrške najugroženijim kategorijama stanovništva, kao i promociji mira i tolerancije. Predstavnici UN-a govorili su o programima socijalne kohezije i podrške mladima i istakli značaj zajedničkog djelovanja na lokalnom i međunarodnom nivou kako bi se spriječile slične tragedije u budućnosti.
Gradonačelnik Đurašković zahvalio se predstavnicima UN-a na posjeti i iskazanoj podršci, naglašavajući važnost saradnje sa međunarodnim organizacijama u jačanju socijalne kohezije i unaprjeđenju kvaliteta života građana Cetinja.
&nbsp;- Tragedija koja nas je zadesila zahtijeva zajednički napor svih nas – lokalne uprave, državnih institucija i međunarodnih partnera. Ujedinjene nacije su još jednom pokazale spremnost da budu uz nas u najtežim trenucima- poručio je Đurašković.
Sastanku su prisustvovali rukovodilac sektora za upravljanje i odgovorne institucije Ivan Bošković i šefica Kancelarije rezidentnog koordinatora Ana Zec.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predstavnici UN-a sa Đuraškovićem: Pomoć institucija UN-a u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta na Cetinju u cilju sprečavanja sličnih tragedija u budućnosti

Opština Bar inicirala je mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa, najstarijeg vjerskog objekta na ovim prostorima, saopšteno je iz te lokalne samouprave.
Poslanik Demokrata Momčilo Leković ranije je kazao da će predložiti da se pokrene inicijativa za stavljanje barskog Trikonhosa na UNESCO listu zaštite, i ocijenio da je taj objekat klasičan primjer (ne)rada lokalne vlasti u Baru.
Iz Opštine Bar su u reagovanju naveli da su zaštita kulturnih dobara, spomenici i materijalna svjedočanstva istorije “vrela” tema u društvu ovih dana.
- Pa je vjerovatno zato Leković uskočio da pripomogne ministarki iz svojih partijskih redova, kako bi pokazali da se eto nešto radi na polju zaštite kulturnih dobara - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da razumiju, da je uzburkana situacija, a valja pronaći izlaz.
- Tako se Leković sjetio inicijative da se barski Trikonhos stavi pod UNESCO zaštitu, i to kako kaže nakon konsultacija sa Ministarstvom kulture i medija, jer je njima izgleda bila neophodna Lekovićeva dosjetljivost za tako nešto - navodi se u reagovanju Opštine Bar.
Oni su kazali da neće reagovati na kritike Lekovića upućene lokalnoj upravi u vezi sa Trikonhosom.
- Ipak, budući da se radi o jedinstvenom objektu, koji je kao takav zaštićeno kulturno dobro, Opština Bar preduzima mjere za sanaciju i, u mjeri mogućeg, očuvanje Trikonhosa, što zna i on i ministarka iz njegovih političkih redova - naveli su iz Opštine Bar u reagovanju na saopštenje Lekovića.
Oni su rekli da su se 19. juna obratili Upravi za zaštitu kulturnih dobara zahtjevom za davanje saglasnosti za sprovođenje hitnih mjera sanacije, radi zaštite i očuvanja tog kulturnog dobra do izrade glavnog konzervatorskog projekta.
Iz Opštine Bar su dodali da su tom prilikom ukazali na oštećenja na samom objektu i neophodnost hitnog reagovanja.
Oni su kazali da je Uprava, dopisom od 2. jula, dala saglasnost uz smjernice za postupanje, a nakon toga lokalitet Trikonhosa je obišao i stručni tim Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore u cilju sagledavanja stanja i predlaganja daljih aktivnosti.
- Dalje, nakon dostavljanja ponude od strane Centra, 25. jula, blagovremeno je data saglasnost Sekretarijatu za kulturu Opštine Bar za pokretanje postupka javne nabavke u cilju realizacije predloženih mjera sanacije - navodi se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su dodali da se sve te aktivnosti sprovode bez finansijske podrške Ministarstva kulture i medija.
Oni su poručili da će sve dalje aktivnosti neophodne za očuvanje tog objekta, shodno nadležnostima i mogućnostima lokalne uprave, biti preduzete bez da ih na to upozora Leković.
- Dalje, kada je u pitanju iniciranje za stavljanje na UNESCO listu zaštićenih kulturnih dobara, nadamo se da se Leković konsultovao u vezi procedure za nominaciju na UNESCO tentativnu listu i ko je sprovodi - kazali su iz Opštine Bar.
Iz te lokalne samouprave su rekli da se nadaju da se Leković oko toga nije konsultovao i sa ministrom Slavenom Radunovićem koji bi, kako su naveli, o tome odlučivao na referendumu.
- A kada smo već kod tentativne liste UNESCO-a, podsjetićemo Lekovića da se na njoj od 2010. godine nalazi i Stari grad Bar, a on neka upita partijsku koleginicu ministarku zašto već mjesecima ne odgovara na inicijativu za izradu Menadžment plana Starog grada Bara, kao dokumenta koji se obavezno donosi za kulturno dobro koje se nominuje za upis na UNESCO listu - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine Bar su rekli da su se tim povodom još 5. decembra obratili Ministarstvu kulture i medija.
- Podsjećanja radi, izradom Plana upravljanja, shodno članu 91 Zakona o zaštiti kulturnih dobara, rukovodi resorno ministarstvo kojem se Opština Bar obratila ponovnim dopisom od 16. aprila ove godine - kaže se u reagovanju.
Iz Opštine su rekli da je odgovor izostao što, kako su ocijenili, sasvim dovoljno govori o (ne)radu Ministarstva.
- Imajući u vidu činjenice na koje smo ukazali, posve je jasno da lokalna uprava u najvećoj mogućoj mjeri preduzima aktivnosti na zaštiti kulturnih dobara u našem gradu - navodi se u reagovanju Opštine Bar.

Opština Bar: Inicirali smo mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju jula u blokadi bilo 21,02 hiljade preduzeća i preduzetnika, 0,17 odsto više nego na kraju juna.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,49 milijardi EUR, što je 0,86 odsto više nego u junu.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 34,91 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 520,9 miliona EUR.
Kako se navodi, 53,7 odsto ukupnog iznosa blokade ili 801,32 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,24 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1,28 hiljada dužnika čija je blokada iznosila 35,45 miliona EUR, što je 2,38 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 19,75 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,46 milijardi EUR.

CBCG: U blokadi preko 21 hiljada kompanija

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,87 milion vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-put od početka godine opslužio 1,87 miliona vozila

Prijetnje, pritisci i ultimatumi su dolazili i prolazili, ali predsjednik Rusije Vladimir Putin zadržava nepopustljive zahtjeve Moskve u ratu u Ukrajini, izazivajući strah da bi na planiranom samitu sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom na Aljasci mogao primorati Kijev da prihvati nepovoljan dogovor. Maksimalistički zahtjevi odražavaju Putinovu odlučnost da ostvari ciljeve koje je postavio kada je 24. februara 2022. pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Putin vidi mogući susret sa Trampom kao priliku da pregovara o širokom sporazumu koji bi ne samo učvrstio teritorijalne dobitke Rusije, već i spriječio Ukrajinu da se pridruži NATO-u i primi bilo kakve zapadne trupe, omogućavajući Moskvi da postepeno vrati zemlju u svoju orbitu. Kremaljski lider vjeruje da vrijeme radi za njega dok iscrpljene i slabije naoružane ukrajinske snage teško zaustavljaju ruska napredovanja na mnogim sektorima fronta dugog preko 1.000 kilometara, a rojevi ruskih projektila i dronova pogađaju ukrajinske gradove. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski takođe je ostao čvrst u svojim stavovima, prihvativši prekid vatre koji je predložio Tramp, ali ponovivši da zemlja neće odustati od namjere da uđe u NATO i odbacujući priznavanje ruske aneksije bilo koje ukrajinske regije. <h2>Ruski zahtjevi</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081015088_2f30b436c2b9032939d34333b0f824e461585431c9b399ccafdc2978e58005f1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025081015088_2f30b436c2b9032939d34333b0f824e461585431c9b399ccafdc2978e58005f1" data-rendition-name="original" width="2525" height="1727" loading="lazy" alt="Vladimir Putin"> <figcaption>Vladimir Putin(Photo: Mikhail Sinitsyn)Sputnik</figcaption> </figure>  U memorandumu predstavljenom na pregovorima u Istanbulu u junu, Rusija je ponudila Ukrajini dvije opcije za uspostavljanje 30-dnevnog prekida vatre. Jedna je zahtijevala da se ukrajinske snage povuku iz Donjecke, Luganske, Zaporoške i Hersonske oblasti — četiri regije koje je Moskva nezakonito anektirala u septembru 2022, ali ih nikada u potpunosti nije zauzela. Kao alternativni uslov za prekid vatre, Rusija je iznijela „paket-prijedlog“ da Ukrajina zaustavi mobilizaciju, zamrzne isporuke zapadnog oružja i zabrani bilo kakve trupe trećih zemalja na svojoj teritoriji. Moskva je takođe predložila da Ukrajina ukine ratno stanje i održi izbore, nakon čega bi obje zemlje potpisale sveobuhvatan mirovni sporazum. Nakon primirja, Moskva želi da dogovor uključi „međunarodno pravno priznanje“ njene aneksije ukrajinskog poluostrva Krim iz 2014. i četiri oblasti iz 2022. Rusija traži da mirovni sporazum predvidi da Ukrajina proglasi neutralni status između Rusije i Zapada, odustane od ulaska u NATO, ograniči veličinu svojih oružanih snaga i prizna ruski jezik kao službeni, ravnopravan ukrajinskom — što su ciljevi koje je Putin zacrtao od početka. Takođe zahtijeva zabranu „veličanja i propagande nacizma i neonacizma“ i raspuštanje takvih &nbsp;grupa. Od početka rata Putin lažno tvrdi da neonacističke grupe oblikuju ukrajinsku politiku pod Zelenskim, koji je Jevrej. Kijev i zapadni saveznici te optužbe oštro odbacuju. Prema ruskom viđenju, sveobuhvatan mirovni sporazum trebalo bi da predvidi ukidanje svih sankcija i ograničenja, odustajanje od zahtjeva za ratne odštete, obnovu trgovine i komunikacija te ponovno uspostavljanje diplomatskih odnosa. Na pitanje da li je Moskva signalizirala spremnost na kompromis kako bi došlo do susreta sa Trampom, Putinov savjetnik za spoljne poslove Jurij Ušakov odgovorio je u četvrtak da nije bilo promjena u ruskom stavu. <h2>Ukrajinski zahtjevi</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810150812_516406163fbe236f0fca82fdbb343d1bf8c952fdcf584237c426c22386822c37.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810150812_516406163fbe236f0fca82fdbb343d1bf8c952fdcf584237c426c22386822c37" data-rendition-name="original" width="4482" height="2988" loading="lazy" alt="Volodimir Zelenski"> <figcaption>Volodimir Zelenski(Photo: Vadym Sarakhan)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Memorandum koji je Ukrajina predstavila Moskvi u Istanbulu naglasio je potrebu za potpunim i bezuslovnim 30-dnevnim prekidom vatre kao uvodom u mirovne pregovore. Potvrdio je dosljedno odbijanje ruskih zahtjeva za neutralnim statusom kao napad na suverenitet zemlje, uz konstataciju da Ukrajina ima pravo da sama bira saveze i da će članstvo u NATO-u zavisiti od konsenzusa unutar alijanse. U dokumentu se naglašava i odbacivanje bilo kakvih ograničenja u pogledu veličine i drugih parametara oružanih snaga, kao i zabrana stranih trupa na ukrajinskoj teritoriji. Ukrajinski memorandum se protivi priznavanju bilo kakvih ruskih teritorijalnih dobitaka, pri čemu sadašnju liniju dodira smatra početnom tačkom za pregovore. Navodi se i potreba za međunarodnim bezbjednosnim garancijama kako bi se osigurala primjena mirovnog sporazuma i spriječila nova agresija. Kijev traži i povratak sve djece deportovane ili nezakonito premještene u Rusiju, te potpunu razmjenu zarobljenika. Predviđa i mogućnost postepenog ukidanja dijela sankcija Rusiji ako bude poštovala dogovor. <h2>Trampove pozicije</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810150812_9d5c5a25380df8bc7ec60e9323953d2ccec7e6edc3e4f963f02114fc83d05e50.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810150812_9d5c5a25380df8bc7ec60e9323953d2ccec7e6edc3e4f963f02114fc83d05e50" data-rendition-name="original" width="3000" height="1998" loading="lazy" alt="Ovalna soba incident"> <figcaption>Incident u Ovalnoj sobi, 28, februara 2025.(Photo: Mystyslav Chernov)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Donald Tramp često je govorio s divljenjem o Putinu i čak ponavljao njegove teze o ratu. Imao je oštar sukob sa Zelenskim u Ovalnoj sobi 28. februara, ali je kasnije ublažio ton. Dok je Putin odbijao prekid vatre i nastavio vazdušne napade, Tramp je pokazao frustraciju prema ruskom lideru, prijeteći Moskvi novim sankcijama. Iako je izrazio razočaranje Putinom, Trampova saglasnost da se sastane s njim bez Zelenskog za stolom izazvala je zabrinutost u Ukrajini i među evropskim saveznicima, koji strahuju da bi to moglo omogućiti Rusiji da pridobije Trampa na svoju stranu i prisili Ukrajinu na ustupke. Tramp je, ne iznoseći detalje, rekao da će „doći do neke razmjene teritorija, na dobrobit obje strane“ kao dio svakog mirovnog sporazuma koji će razgovarati s Putinom kada se sastanu u petak. Putin je više puta upozorio da će Ukrajina dobiti teže uslove mira ako ne prihvati zahtjeve Moskve, dok ruske trupe ulaze u druge regione kako bi, kako kaže, izgradile „zaštitnu zonu“. Neki analitičari smatraju da bi Rusija mogla trgovati tim novim osvojenim teritorijama za oblasti od četiri anektirane koje su i dalje pod ukrajinskom kontrolom. - To je potencijalno situacija koja Putinu daje ogroman prostor za manevar, dokle god to može da iskoristi da natjera Ukrajince na dogovor koji im se neće dopasti i da efektivno zaobiđe Evropljane - rekao je Sem Grin sa Koledža King’s u Londonu.&nbsp; - Pitanje je, hoće li se Tramp složiti s tim i hoće li zaista imati polugu da natjera Ukrajince i Evropljane da to prihvate – navodi on. Grin smatra da bi Putin mogao prihvatiti privremeno primirje kako bi pridobio Trampovu naklonost i ostvario šire ciljeve. - Mogao bi pristati na prekid vatre sve dok je on takav da mu ostavlja kontrolu i ne pruža stvarno odvraćanje od nove agresije u budućnosti &nbsp;- rekao je, uz ocjenu da Putin razumije da mu jedini put do tog cilja vodi preko Trampa. U mogućem znaku da vjeruje kako bi prekid vatre ili mirovni sporazum mogli biti blizu, Putin je pozvao lidere Kine, Indije, Južnoafričke Republike i nekoliko bivših sovjetskih država, očigledno kako bi ih obavijestio o mogućim dogovorima. Tatjana Stanovaja iz Karnegi centra za Rusiju i Euroaziju smatra da Putin neće odustati od svojih ciljeva. - Kako god bili formulisani, ti uslovi se svode na isti zahtjev: Ukrajina prestaje da pruža otpor, Zapad obustavlja isporuke oružja, a Kijev prihvata ruske uslove, što praktično znači de fakto kapitulaciju — napisala je na mreži X. Dodala je da ruska strana to može predstaviti na desetine načina, stvarajući utisak da je Moskva otvorena za ustupke i ozbiljne pregovore. &nbsp;- To radi već duže vrijeme, ali osnovna pozicija ostaje ista: Rusija želi da Kijev kapitulira – kazala je Stanovaja. Ona predviđa da bi Putin mogao pristati da se sastane sa Zelenskim, ali napominje da bi Kremlj to prihvatio samo ako postoji unaprijed dogovorena agenda i unaprijed određeni ishodi, što je, kako kaže, teško zamisliti. - Najvjerovatniji scenario je da će ovaj mirovni pokušaj ponovo propasti. To bi bio negativan ishod za Ukrajinu, ali ne bi Putinu donio Ukrajinu „na tacni“, barem ne onako kako on to želi. Sukob, u kojem se smjenjuju otvorena ratna dejstva i periodi tinjajuće napetosti, vjerovatno će se nastaviti u doglednoj budućnosti – kazala je ona.

Rusija i Ukrajina ostaju pri svojim zahtjevima pred planirani samit Putina i Trampa

Fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević, kao i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički su napadnuti danas ispred crkve u Gornjem Zaostru.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala.
Fotoreporteri Pobjede i Vijesti i novinar Vijesti su trenutno u beranskoj policiji gdje daju izjave povodom slučaja.

Napadnuti fotoreporteri Pobjede i Vijesti: Tukli ih i prijetili im da će ih zadaviti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije poručio je sa liturgije kod hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama u čijoj je blizini juče osvanuo spomenik u čast &nbsp;četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, te da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana. Metodije je otkrio spomenik Đurišiću, nakon čega je intonirana himna države Srbije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFgZScJLiTGc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Ova crkva nikad nije osveštana 20 godina od kako je izgrađena. Da se sabiramo ovde u Pavlovo ime, a onda ćemo ovde da pravimo trbine i predavanja, da dovedemo eminentne istoričare od nauke. Prvo spomenik utvrditi u srcima. Stavićemo spomenik u crkvu, pa nek ruše crkvu. Spomenik mu neće biti samo ovde, nego i u centru Berana, ako Bog da - kazao je &nbsp;Metodije ranije tokom liturgije, prenosi Pobjeda. Vojvodi Pavlu i Dragoljubu su, kako je rekao, ubili tijelo, ali im "nisu ubili dušu", &nbsp;rekao je misleći na Đurišića i Mihailovića. - Bez boga ni preko praga, bez kralja ništa valja. To su naši stari znali da kažu. A onda poslednjih 80 godina, od kada više nema kralja, nije toliko problem što više nismo bili ono što su bili naši stari ili što naša zemlja nije imala uređenje kakvo je imala prije tog nesretnog Drugog svijetskog rat. Najveća tragedija ovog naroda je što mu se ubijala duša cijelih 80 godina. Evo ne prestaju ni danas sa svojim mentorima da uništavaju sve što je sveto i čestito u ovom narodu. Sve što je sveto u ovom narodu, tradicija, istorija. Oni koji ubijaju dušu ovoga naroda, to je najveći genocid – rekao je i dodao kako ćemo se najbolje sačuvati u sabornosti - kazao je Metodije.&nbsp; Dodao je da vojvoda Pavle, rodom iz Lješanske nahije, po gubitku oca došao u Vasojeviće. - Mnogo je onih koji su završili vojne akademije i bili oficiri, ali je malo onih tako hrabrih kao Pavle, koje su poštovali ne samo oni koji su s njim ratovali, njegovi saveznici, već i njegovi protivnici. Bio je kod ujaka koji je bio kod vojvode Vuka, ratnik, četnik u ovim oslobodilačkim ratovima, kada smo od Otomanske imperije oslobađali Srbiju, Crnu Goru i ova brda istaru srbiju i makedoniju. Taj njegov ujak, pod njegovom komandom je ratovo i bio veliku junak. Poslije Prvog svjetskog rata, kad je vojvoda Vuk poginuo na Kajmakčalanu sa većinom svojih boraca, jedan od onih koji su ostali bio je ujak vojvode Pavla, koji ga je podigao i nadahnuo slavom srpskog viteza i junaka. Onda nijednim drugim putem nije mogao poći mali Pavle Đurišić nego putem slavnih svojih vitezova i junaka srpskih, ruskih i ratnika - kazao je on. Istakao je i kako je Đurišić, zajedno sa svojim narodom, prvi podigao ustanak protiv okupatora i oslobodio Berane, Rašku oblast i Sandžak. - Borio se sve vrijeme da odbrani srpski živalj i svoj narod, na koga su zinule ale sasvih strana da ga zbrišu i progutaju, i odbranio ga je. Ne bi uveta srpskog bilo, sve bi ustače poklale sa svojim ulizicama, da nije stao u odbranu svoga naroda - rekao je on. Naglasio je i kako je Đurišić završio kako završava svaki čestiti i pošteni junak. - Stradao je sa svojim narodom na najvećem stratištu, jasenovcu najvećem gradu pod zemljom srpskom. Tu je svoje kosti ostavio, ne zna mu se ni groba. Ali njegov duh napaja ovaj narod. Juče su mu čestiti dobrašinovići na svojoj zemlji podigli spomenik koji od 2002. dišu u vazduh titoisti i njihovi naslijednici. Ne daju da se pomene ime srpsko i onoga viteza koji je srpski narod branio. Ta čestita kuća, žao mi je što su sami to radili, što nisu sa mnom - kazao je on. Poručio je i da će spomenik Đurišiću on u crkvu staviti, pa neka, kako je rekao, sruše crkvu. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede. Došli su da ruše spomenike najvećih srpskih vitezova. Došli su da ispune naredbu nečiju. To rade mladi momčići obučeni u fina odijela koji su zauzeli visoke političke i državne pozicije i misle da sa tog mjesta mogu da rade kako oni hoće. Nikad ga neće moći srušiti, jer što više vrijeme prolazi sve je veće ime i slava generala Dragoljuba i vojvode Pavla - naveo je Metodije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250808110844_6d6419b0180231f2c4b3a92b3675101c8f74c8379cad69eaef270fe784fa9479" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Metodije Gorenj Zaostro"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmetodije-drzi-liturgiju-u-blizini-spomenika-durisicu-okupljeni-nisu-dozvolili-uklanjanje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Metodije otkrio spomenik Đurišiću, intonirana himna Srbije, spomenik postaviti i u centru Berana

Na današnjem nezakonitom podizanju spomenika ratnom zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, u selu Gornje Zaostro kod Berana, prisustvovalo je više desetina osoba, među kojima i član Glavnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Andije Mandića, direktor Doma učenika i studenata i nekadašnji predsjednik SO Berane Goran Kiković, kao i predsjednik Skupštine Andrijevica Vesko Raketić. Potonji je u žižu javnosti dospio prije dvadesetak dana kada je na svečanoj sjednici povodom Dana opštine u Andrijevici, u prirustvu predsjednika države Jakova Milatovića, ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, ministara sporta i ekologije Dragoslava Šćekića i Damjana Ćulafića, građane koji se protive četničkoj ideologiji nazvao „fašistima“ i „montenegrinima“ – koristeći izraz „montenegrini“ u pežorativnom i omalovažavajućem smislu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpredsjednik-skupstine-andrijevica-gradane-nazvao-fasistima-i-montenegrinima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Drugi je prije oko dvije godine, u maju 2023, privođen u prostorije Centra bezbjednosti Berane zbog sumnje da je prebio suprugu. Kiković je, inače, jedan od zagovarača podizanja spomenika Pavlu Đurišiću, a predlagao je i da ulica u Beranama nosi naziv po ratnom zločincu Ratku Mladiću, pa su njegovo naimenovanje na funkciju direktora Doma učenika i studenata pratili komentari i fotografije na društvenim mrežama, gdje je opisan kao veliki pristalica četničkog pokreta. Kiković, koji je po struci istoričar, već 20-ak godina revizionističkim tretiranjem istorije potencira ideju da se četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, poznatom po ratnim zločinima u Drugom svjetskom ratu, podigne spomenik. Kiković je jedan od organizatora četničkih skupova koji se od 2003. godine organizuju u Gornjem Zaostru u blizini Berana gdje je tokom rata bio štab Pavla Đurišića. On stoji iza nevladinih organizacija Srpski monarhistički pokret i Srpski kulturni centar ,,Župan Prvoslav“, koje su predložile da beranske ulice ponesu imena osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i četničkih komandanata u Drugom svjetskom ratu vojvode Momčila Đujića i Pavla Đurišića. Kiković je i jedan od osnivača Srpskog kulturnog centra ,,Župan Prvoslav“, kao i član Upravnog odbora tog udruženja, a nosilac je i „titule“ četničkog vojvode, baš kao i predsjednik NSD-a Andrija Mandić. Nezakonito podizanje spomenika ratnom zločincu slavio je danas i crnogorski bokserski reprezentativac, Petar Liješević. Doduše, na Instagramu gdje je na objavu Centra za građansko obrazovanje u kojoj navode da je Pavle Đurišić zločinac, a ne heroj, napisao komentar: „Vječna mu slava i hvala“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807230828_7012bbb593687174b49bd43575b1b444e5f95d760d4483dc13e74a5fed17457f" data-rendition-name="original" width="978" height="1040" loading="lazy" alt="Petar LIješević slavi Đurišića"> </figure>

Direktor-vojvoda Doma učenika, predsjednik SO i reprezentativac slavili spomenik četničkom zločincu

Incident koji se odigrao juče u selu Gornje Zaostro kod Berana, tokom uklanjanja spomenika zločincu Pavlu Đurišiću, kada su fizički i verbalno zlostavljani novinari imao je elemente linča, a država je pokazala da nema stvarnu kontrolu nad tim prostorom, opisao je Pobjedin novinski fotograf Stevo Vasiljević za Televiziju E dramatične trenutke koje je doživio, zajedno sa kolegama Borisom Pejovićem i Balšom Rudovićem iz Vijesti.
Kako je naveo, jutro na lokaciji proteklo je mirno, uz korektan odnos domaćina. No, po povratku iz Berana, kada je počelo uklanjanje biste situacija je eskalirala.
- Na platou gdje smo ranije normalno radili, masa je krenula ka nama. U jednom trenutku to je bilo na ivici linča. Ljudi su nas vrijeđali, gurali, prijetili. Meni je jedan čovjek razbio kameru pivskom bocom, pa pokušao da me udari po glavi. Drugi, stariji muškarac, zaletio se na mene s nožem. Svi su bili naoružani, masa bez kontrole. U takvim uslovima prestajete da izvještavate i pokušavate da se zaštitite - kazao je Vasiljević.
On tvrdi da je incident mogao da bude spriječen u nekoliko sekundi, jer su, prema njegovim riječima, kontrolu nad događajem imali sveštenici, a ne državne institucije.&nbsp;
- Oni su faktički određivali šta se može, a šta ne. Da je sveštenik, s kojim smo ujutro ljubazno razgovarali, prišao i rekao ‘stanite da vidimo što se dešava’, masa bi stala. Ali on se povukao. Saruman kad kaže ‘kreni’, Orci krenu. Kad kaže ‘stani’, Orci stanu. Tako je to izgledalo - opisao je.
Vasiljević smatra da incident pokazuje ozbiljan problem – da izvršna vlast ne kontroliše dio teritorije Crne Gore, te da se više apsolutno ne osjeća bezbjedno jer predstavnici izvršne vlasti ne mogu garantovati bezbjednost na teritoriji države.
- Ako ja, kao novinar sa decenijama iskustva i akreditacijom u svim državnim organima, treba da tražim od sveštenog lica ‘blagoslov’ da bih radio, onda to znači da oni kontrolišu taj prostor. Država tu ne važi. Pravila ponašanja određuju sveštena lica - rekao je Vasiljević.
On je povukao paralelu sa situacijama u kojima države izgube suverenitet nad dijelom teritorije.&nbsp;
- Kao što Ukrajina nema kontrolu nad Krimom, tako i ovdje, kad prođete tunel kod Kolašina, čini mi se da država više nema kontrolu. To je poraz institucija. Odluke tamo donose druge organizacije, ne izvršna vlast – kazao je Vasiljević.
On je kritikovao i odsustvo policije tokom događaja.&nbsp;
- Na događaju koji je zabranjen, nije bilo nijednog policajca. Kada nema policije kada prijeti ozbiljna eskalacija, To je još jedan dokaz da tamo država nema kontrolu – kazao je on.&nbsp;
Vasiljević je upozorio da situacija u kojoj građani i novinari počinju sami da organizuju svoju zaštitu vodi u anarhiju.&nbsp;
- Ako ja moram da razmišljam kako da se sam zaštitim na događaju u Crnoj Gori, to znači da država ne funkcioniše. Ipak, nastaviću da izvještavam, jer je to jedini način da ti prostori jednog dana postanu sigurni – poručio je Vasiljević.

Tag: milica-nikolic

Predstavnici UN-a sa Đuraškovićem: Pomoć institucija UN-a u unapređenju socijalnih i institucionalnih kapaciteta na Cetinju u cilju sprečavanja sličnih tragedija u budućnosti

Opština Bar: Inicirali smo mjere za sanaciju i zaštitu Trikonhosa

CBCG: U blokadi preko 21 hiljada kompanija

Auto-put od početka godine opslužio 1,87 miliona vozila

Rusija i Ukrajina ostaju pri svojim zahtjevima pred planirani samit Putina i Trampa

PRATITE TVe UŽIVO