Popis stanovništva, domaćinstava i stanova, koji je sproveden krajem prošle godine, potvrdio je tradicionalne demografske probleme u Crnoj Gori, kazala je demografkinja Mileva Brajušković Popović i poručila da su državi potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.
Brajušković Popović je rekla da se tradicionalni demografski problemi, koje je popis potvrdio, odnose na demografsko starenje, smanjen broj rađanja i neravnomjernu prostornu distribuciju stanovništva u Crnoj Gori.
Ona je navela da je neravnomjerna prostorna distribucija stanovništva izazvana neravnomjernim regionalnim razvojem, koji sa sobom povlači migracije stanovništva prema dominantno Glavnom gradu i opštinama primorskog regiona, a što se odrazilo na ukupno kretanje broja stanovnika po regijama.
- Iako situacija nije dobra ni na nivou države, ipak je najnepovoljnija na prostoru opština sjevernog regiona - kazala je Brajušković Popović u intervjuu Agenciji MINA.
Ona je navela da je, u odnosu na podatke popisa iz 2011, broj stanovnika sjevernog regiona manji za 25.258, dok je, u odnosu na podatke popisa iz 1991. godine, manji za 65.940.
Brajušković Popović je dodala da su, u međupopisnim periodu 2011-2023, sve opštine sjevernog regiona zabilježile smanjenje broja stanovnika, osim Rožaja, koje je porast broja stanovnika zabilježilo zahvaljujući svom prirodnom priraštaju.
- Sada na teritoriji sjevernog regiona, koji obuhvata oko 52 odsto površine Crne Gore, živi 24,5 odsto stanovništva, dok je prema podacima popisa iz 1971. godine ovdje živjelo 43,4 odsto od ukupnog broja stanovnika Crne Gore - rekla je Brajušković Popović.
Jasno je, kako je kazala, da su se socioekonomska dešavanja prethodnih decenija negativno odrazila na demografski potencijal sjevernog regiona, koji je godinama izložen depopulaciji po dva osnova, i prirodnim i mehaničkim putem.
- Kako u migracijama najčešće učestvuju mladi ljudi, srž fertilnog i radnog kontigenta, u tom regionu je sve manje mladih, zbog čega imamo i sve manji broj rađanja, a sa druge strane imamo sve veći broj starih osoba, zbog čega su veće stope mortaliteta, pa su vrijednosti prirodnog priraštaja niske, a zatim prelaze u negativne - pojasnila je Brajušković Popović.
Prema njenim riječima, negativan migracioni saldo i negativne vrijednosti prirodnog priraštaja dovele su do podatka da je devet opština u Crnoj Gori u stadijumu najdublje demografske starosti, od kojih je osam na prostoru sjevernog regiona.
Brajušković Popović je podsjetila da je na prethodnom popisu samo opština Plužine bila u stadijumu najdublje demografske starosti.
Međutim, kako je kazala, analiza je već tada pokazivala da sve opštine pokazuju tendeciju da pređu u sljedeći stadijum demografske starosti.
- Naravno, potrebno je napomenuti da u okviru sjevernog regiona imamo i najstariju i najmlađu opštinu u Crnoj Gori, opštinu Plužine sa prosječnom starošću od 47,3 godine i opštinu Rožaje sa prosječnom starošću od 35,8 godina - navela je Brajušković Popović.
Podaci, kako je upozorila, jasno pokazuju da se proces demografskog starenja na nivou države intenzivirao.
Brajušković Popović je pojasnila da su smanjivanje stopa mortaliteta u starijoj dobi, odnosno produženje trajanja života ljudi, kao i smanjivanje stopa fertiliteta doveli do procesa demografskog starenja.
Ona je kazala da je u ukupnom broju stanovnika povećano učešće starijih od 65 godina, a da je, sa druge strane, smanjeno učešće osoba od 0 do 14 godina.
- Učešće osoba starijih od 65 godina, prema podacima popisa iz 1971. godine, u Crnoj Gori je iznosilo 7,1 odsto, dok su podaci najnovijeg popisa pokazali da je njihovo učešće 16,8 odsto - navela je Brajušković Popović.
Ona je ukazala na to da je, takođe, broj rađanja u kontinuiranom padu.
- Najviša vrijednost stope ukupnog fertiliteta je zabilježana u 1951. godini (4,6 djeteta po ženi), dok stopa ukupnog fertiliteta danas iznosi 1,8, što znači da nije obezbijeđena ni jednostavna reprodukcija stanovništva - rekla je Brajušković Popović.
Smanjeno rađenje je, kako je kazala, dovelo do smanjenja broja djece predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta.
- Što nikako nije dobro, jer to znači da imamo sve manje onih od kojih zavisi budućnost ove države, sve manje onih koji će da rađaju, rade i grade ovu državu - istakla je Brajušković Popović.
Ona je naglasila da se, uz te komponente prirodnog kretanja stanovništva, ne smije zaboraviti ni veoma važna - emigracija van države, jer se na taj način direktno ostaje bez najvrednijeg resursa svake države – mladih ljudi.
- Moramo da prihvatimo činjenicu da je demografsko starenje naša relanost i da svoje politike i strategije prilagođavamo stanju u kojem se nalazimo, pogotovu imajući u vidu činjenicu da situacija teško da će biti bolja, već naprotiv, biće gora - poručila je Brajušković Popović.
Ona je kazala da su posljedice demografskog starenja višestruke. 
- Usporen je rast broja stanovnika Crne Gore, usljed sve manjeg učešća mladih generacija u ukupnom stanovništvu sve je izraženije opadanje stopa nataliteta, a povećanjem učešća starih osoba dolazi do povećanja opšte stope mortaliteta, a to dovodi do pada vrijednosti prirodnog priraštaja – rekla je ona.
Brajušković Popović je rekla da je, usljed sve većeg učešća starih osoba u ukupnoj populaciji, sve veće izdvajanje troškova za zdravstvenu i socijalnu zaštitu.
- U krajnjem dovodi se u pitanje i održivost penzionog sistema Crne Gore, koji funkcioniše po principu međugeneracijske solidarnosti, a usljed sve veće opterećenosti radno sposobnog stanovništva staračkim - dodala je Brajušković Popović.
Ona je navela da, prema podacima Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja iz avgusta ove godine, u Crnoj Gori ima 115.775 penzionera, što u odnosu na broj građana koji imaju crnogorsko državljanstvo i državljanstvo Crne Gore i neke strane države, čini 20 odsto stanovništva.
Crnoj Gori su, kako je poručila Brajušković Popović, potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike.
-Prije svega, moramo da znamo da nijedna mjera populacione politike ne može da da rezultat odmah, zbog čega mjere moraju da budu dugotrajne, široko postavljene i sinhronizovane - kazala je Brajušković Popović.
Ovo je, kako je rekla, pitanje za tim stručnjaka iz različitih oblasti, koji će pokušati da predlože najbolja rješenja u cilju popravljanja nepovoljne demografske situacije u Crnoj Gori.
- Nakon objavljivanja svih rezultata popisa, potrebna je dobra analiza podataka, koja bi trebalo da bude praćena setom mjera za poboljšanje situacije, kako na državnom, tako i na regionalnom i opštinskom nivou shodno specifičnim geografskim, demografskim i socioekomskim karakteristikama svake od opština - poručila je Brajušković Popović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Brajušković-Popović: Crnoj Gori potrebne pronatalitetne i redistributivne populacione politike

Nakon objavljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva potrebna je kvalitetna analiza podataka dobijenih iz njega, gdje bi stručnjaci, svako iz svoje oblasti, dali prijedloge kako da se situacija poboljša, kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
Popis, kako kaže, pokazuje zabrinjavajuće podatke koji se tiču ukupnog kretanja stanovništva, a poseban je akcenat na regionalne razlike.
- Imam podatke koji kažu da je sjeverni region, u odnosu na podatke prethodnog popisa, zabilježio smanjivanje broja stanovnika za preko 25 hiljada, dok je, sa druge strane došlo do povećanje učešća stanovništva, u središnjoj i južnoj regiji. Prosto dolazimo u situaciju, da sada na površini koja obuhvata preko 50 procenata teritorije, govorim o sjevernom regionu, živi svega 24,5 posto stanovništva. Sve opštine sjevernog regiona su zabilježile smanjivanje broja stanovnika, izuzev opštine Rožaje, koja je zabilježila porast broja stanovnika, zahvaljujući prirodnom priraštaju - rekla je Popović.
Alarmantan je podatak da je devet opština u najdubljoj demografskoj starosti, a kako podsjeća Brajušković Popović osam tih opština se nalazi na sjeveru, a jedna u centralnoj regiji i to je Cetinje.
Podaci o naciji, vjeri i jeziku ne mogu, smatra ona, biti važni za poboljšanje kvaliteta života u Crnoj Gori. Za to su, kaže, važni socioekonomski podaci, za koje vjeruje da će biti alarmantni.
- U demografiji su podaci od juče zastarjeli, te moramo voditi računa o toj vremenskoj odrednici u tom smislu će ići reforma Monstata gdje će se podaci prikupljati na godišnjem nivou. U ovom slučaju moramo da radimo sa onim s čim raspolažemo, tako da su ovom momentu to podaci koǰe imamo - kazala je Brajušković Popović.
U jednom momentu, kako objašnjava, za realizaciju određenih strategija i planova, ti podaci biti zastarjeli, no, dodaje da se suština neće mnogo promijeniti, pogotovu ako se imaju u vidu kretanja u sjevetrnom regionu države I u crnogorskim selima.
Potrebno je, dodaje Brajušković popović, uložiti trud da se zadrži stanovništvo unutar granica države, jer postoje istraživanja, prema kojima od 30 do 50 procenata stanovništva želi da napusti Crnu Goru iz čisto ekonomskih razloga.
- Nizak dohodak, zdravstvo, obrazovanje, faktori korupcije, nepovjerenje u institucije, ali i stvarenje vjerskih i političkih tenzija su razlozi zbog kojih bi napustili zemlju. Sa te strane moramo oslušnuti naše građane i otklanjati uzroke zbog kojih oni odlaze odavde. A sa druge strane, kada govorimo o pronatalitetnim politikama, moramo voditi računa o ekonomskom aspektu koji je upravo vezan za nemogućnost zapošljavanja, nizak dohodak, nemogućnost rješavanja stambenog pitanja. To su upravo te ekonomske kategorije koje dovode do odlaganja, ili, na kraju krajeva, izbjegavanje odluke o roditeljstvu - rekla je Brajušković Popović.
Većina podataka sa popisa je zabrinjavajuća, navodi ona, ali se pozitivni podaci mogu očekivati iz dijela obrazovne structure. Vjeruje da će značajno biti manji broj nepismenih lica.
- Mislim da se moramo osvrnuti na one glavne demografske probleme koji nas opterećuju, i da naša pažnja mora da bude usmjerena u tom pravcu, pošto demografska situacija u Crnoj Gori, u ovom momentu, sa ovakvim podacima, zaista nije ohrabrujuća - zaključila je Popović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw5A6l7bW1I0&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Brajušković Popović: I Cetinje u najdubljoj demografskoj starosti

Osnovna škola "Jovan Tomašević" upisala je ove školske godine samo jednog đaka prvaka, a nalazi se u regionu koji &nbsp;je kolijevka crnogorske pismenosti, jer je prva škola otvorena davne 1831.godine u Brčelskom manastiru - istakao je u Budilniku direktor ove škole Miodrag Šćepanović.
Od 1832. do 1951.godine, kako je dodao u jutarnjem programu Televizije E, otvoreno je jedanaest škola u crmničkoj regiji, dok je OŠ "Jovan Tomašević" sedamdesetih godina prošlog vijeka brojala 650 učenika.
- Nažalost, od tada do danas se deset puta smanjio broj učenika. Imamo jednog prvačića malog Mihaila Pekića, i to nije iz Crmnice, nego iz Vranjine. Imamo vozača koji prevozi djecu s ovih prostora i očekujemo, nadamo se, da će se ubuduće povećati broj učenika, zato što, moram da naglasim, da crmnica i Virpazar privlače turiste. Iz godine u godinu raste broj turista, ali sve manje i manje Crmničana - rekao je Šćepanović.
Ovih dana će biti raspisan tender za renoviranje škola, kaže Šćepanović, i zahvaljujući Ministarstvu prosvjete već je urađeno dosta na obnovi enterijera same škole.
- Imam nagovještaj da će iduće godine biti više prvaka, makar četiri, pet. Trebalo bi da bude, jer imamo ovdje područno odjeljenje vrtića, u vrtiću su četiri učenika, koji će dogodine krenuti u prvi razred. Nadam se uzlaznom trendu, ubuduće, što se tiče broja učenika - naglasio je Šćepanović.
Škola "Jovan Tomašević" &nbsp;trenutno broji šezdeset šest učenika, objašnjava Šćepanović dodaje da je u školi zaposleno sedamnaest nastavnika i učitelja, domar, bibliotekar, sekretar, dvije higijeničarke i dva vozača.
- Imamo osam odjeljenja, a prvi i drugi razred je spojen, upravo zbog tog jednog učenika, pa smo ga pripojili drugom razredu, zato što smatramo da su mu oni najbliži po godinama, te da će se najbolje uklopiti sa njima - istakao je Šćepanović.
Sagovornik Budilnika se nada, pošto se škola oprema i osavremenjava, da će se promijeti situacija, i, ističe on, obzirom i na porast turista, da će se ljudi vraćati u ove krajeve, te kako kaže, škola imati bar duplo više učenika.
<h2>Popović: Ako ugasimo neku školu, budućnost tog mjesta više ne postoji&nbsp;</h2>
Svjedoci smo da posljednjih decenija imamo, u kontinuitetu, smanjivanje broja đaka u seoskim školama, a sa druge strane, i isti takav trend u gradskim školama u sjevernom dijelu Crne Gore - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, demografkinja Mileva Brajušković Popović.
- Problem smanjivanja broja đaka možemo posmatrati na regionalnom, opštinskom i na lokalnom nivou. Nestanak djece sa jednog prostora, i zatvaranje škola u nekom mjestu, znači zamiranje tog mjesta. Jer, ako ugasimo školu budućnost nekog mjesta praktično ne postoji, jer, tek ko će se onda vratiti tu da živi i ko će tu osnovati porodicu - rekla je Popović.
Crna Gora je zašla u posttranzicionu &nbsp;demografsku etapu, objašnjava Popović, a tu etapu karakteriše niska stopa nataliteta, i, dodaje ona, niskom, ali u blagom porastu stope mortaliteta, zbog sve većeg, kako kaže, učešća starijih generacija u ukupnoj populaciji.
U osnovi smanjenja prirodnog priraštaja, podsjeća Popović, je stopa smanjenom rađanja &nbsp;ili fertiliteta, a ta stopa je, na primjer, 1954.godine iznosila 4,6 što znači, dodaje ona, da su žene u prosjeku rađala četvoro djece, a danas, napominje Popović, ona iznosi 1,8, što ne obezbjeđuju ni prostu reprodukciju, nema ni zamjene generacija.
- &nbsp;Korijen regionalnih razlika,( u prirodnom priraštaju), leži u migracijama. One su uzrokovane jednom centralizacijom, koja je pomjerila sva dešavanja u glavni grad, i dijelom primorski region, što su potvrdili i podaci popisa, jer smo, recimo, imali od 2011.godine do 2023.godine da je stanovništvo sjevernog regiona se smanjilo za preko 18.800, sa druge strane, stanovništvo srednjeg regiona je poraslo za oko 16.000, što jasno potvrđuje tu priču - naglasila je Popović.
Crnu Goru je od 2011.do 2023. godine napuštilo više od 70.000 njenih stanovnika, međutim, &nbsp;poručuje Popović, tačne podatke nemamo o spoljašnjim migracijama, te je realno, dodaje ona, kad Crna Gora uđe u Evropsku uniju, da će doći, kako kaže, do većeg broja iseljenika, jer se slično desilo i Hrvatskoj.
- Demografsko pitanje je veoma komplekso, i rješavanju tog pitanja se mora pristupiti studiozno i multidisciplinarno. To znači da nije ovo pitanje samo za demografe. Ovo je pitanje za čitavu zajednicu, i za sociologe, i za ekonomiste i za obrazovni sistem, i za nevladine organizacije, i tako dalje. Ovo mora biti jedan timski rad, ka rješavanju ovog pitanja, ali prvi korak jeste da mi dobijemo podatke, evo očekuje se da će do 15.oktobra dobiti rezultate popisa. Onda će ići analiza tih podataka, zatim izrada nacionalne demografske strategije, koja je najavljena, ja se zaista nadam da će biti kvalitetna i da će pružiti odgovore na ova pitanja o kojima govorimo - istakla je Popović.
Regionalna strategija je dobra, poručuje Popović, ali je problem u implementaciji iste, i, dodaje ona, gdje god da se strategije sprovode, one se, kako kaže, moraju zasnivati na slobodnoj volji pojedinca o broju njegovih članova porodice.
- O ovim stvarima se ne govori dovoljno, i zaista se nadam da sad, kad dođu rezultati popisa, i da se neće fokusirati sva pažnja na pitanja koja tiču etno kulturoloških karakteristika stanovništva, nego da ćemo se pozabaviti ovakvim pitanjima - rekla je Popović.
<h2>Đalović: Učitelj putuje svaki dan 100 kilometara, bez eura naknade za prijevoz&nbsp;</h2>
Moji radnici svakog jutra moraju proći četrdesetak kilometara, a jedan radnik još desetak kilometara, da bi došli do svog mjesta, pošto je potpuna obustava saobraćaja od Ribarevina do Berana, radnici su u mogućnosti da prođu u 14 sati, a ako zakasne moraju čekati 17 sati - kazao je &nbsp;za Budilnik direktor Osnovne škole "Milomir Đalović" iz Sušice Milko Đalović.
Direktor škole kaže da je veliki problem raditi u takvim sredinama, i kao primjer naveo školu koja ima samo jednog učenika, jednog učitelja i domara.
- Zamislite taj čas, od 45 minuta, gdje je učitelj stalno upućen na to dijete, ili to dijete na učitelja. Zamislite učitelja koji putuje 100 km svaki dan, a da mu Ministarstvo prosvete, ili država, ne nadoknađuje ni eura za taj put. Apelovao bih ovom prilikom i na Sindikat prosvjete, i na Ministarstvo, da svim prosvjetnim radnicima izađu u susret i da se nađe neki modul za isplatu prevoza, pa makar i 5 ili 10 km, ko god putuje, a ne samo što je do sada bilo da plaćaju radnicima iz susjednih opština - poručio je Đalović.
Sagovornik problematizuje razliku u odnosu na sjever Crne Gore, u Podgorici je besplatan gradski prevoz za sve učenike, dok na sjeveru, dodaje on, učitelji putuju, svakodnevno, bez ikakve naknade za prevoz.
Škola koja broji samo šezdeset pet đaka ima problem sa obezbjeđivanjem kvalitetnog nastavnog kadra, podsjeća Đalović, jer se škola nalazi na 1200 metara nadmorske visine, i, kako kaže, temperature nekad padaju i do 39° ispod nule, te, ističe da nemaju grijanje.
- Apelovao bih, takođe, na Ministarstvo prosvjete, da i mi uđemo u program toplifikacije ove škole. Pored toga je kombi, kojim se prevoze učenici, kupljen kombi, &nbsp;od strane naših učenika, i ove godine vidim da je u programu da se dobije kombi, te apelujem na ministarku Jakšić da i nama jedan kombi dodijeli da bi i mi mogli funkcionisati - naglašava Đalović.
Bjelopoljska Skupština opštine izlazi u susret, u skladu sa mogućnostima, ističe Đalović, ali te mogućnosti, dodaje on, nijesu velike.

U OŠ "Jovan Tomašević" u Virpazaru u prvi razred upisan samo jedan đak

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: mileva-brajuskovic-popovic