Crnogorski zdravstveni sistem godinama stagnira zbog lošeg upravljanja, partitokratije i nepostojanja sistemske odgovornosti, što dovodi do odliva kadra i nezadovoljstva građana, ocijenila je predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić.
Ona je u intervjuu agenciji MINA, kazala da reforme u zdravstvu nijesu moguće bez sveobuhvatne analize stanja, promjene načina rukovođenja, objektivnog praćenja kvaliteta rada i očuvanja ljudskog potencijala.
- Stanje u zdravstvenom sistemu Crne Gore je loše - kazala je Popović Samardžić, navodeći da analize i sugestije koje su tokom deset godina davali iz Sindikata doktora medicine, ali i drugi sindikati i udruženja, niko nije ozbiljno razmotrio i na osnovu toga napravio program i plan rada.
Prema njenim riječima, ključni problemi zdravstvenog sistema danas isti su kao i u posljednjih deset godina. 
- To jako puno govori. To je samo jedan indikator da ne rješavamo na adekvatan način probleme - rekla je Popović Samardžić.
Govoreći o problemu nedostatka i odliva kadra, Popović Samardžić je kazala da su posljednja povećanja zarada djelimično zaustavila taj trend, ali da “haotično stanje u zdravstvenom sistemu, slaba snabdjevenost i loše upravljanje koji dovode i ljekara i pacijenta u rizik, dovode do odlazaka ljekara iz državnog zdravstvenog sistema".
Kako je pojasnila, ljekar čiji obim posla odgovara radu tri ili četiri ljekara, koji je premoren, iscrpljen i funkcioniše u improvizovanom sistemu, definitivno će taj sistem napustiti i preći u privatni sektor.
- Zanemiranje javnog zdravstvenog sistema udarilo je čvrst temelj za razvoj privatne prakse, što će da dovede do ozbiljnog odliva Ijekara iz javnog zdravstvenog sistema, koji sad ne odlaze više samo zbog zarada, već zbog haosa koji vlada u zdravstvenom sistemu - rekla je Popović Samardžić.
Navodeći da takav problem u crnogorskom zdravstvenom sistemu postoji odavno i da se stanje samo pogoršava, Popović Samardžić je rekla da volja za rješavanje stanja ne postoji zato što je partitokratija glavni kriterijum i u zdravstvu. 
- Zato što nas kao društvo sahranjuju privilegije pojedinaca kojima je jedina referenca pripadnost političkoj partiji, zato što smo zemlja koja ne trpi kompetentne ljude, koja sabotira kompetentne ljude - navela je Popović Samardžić.
Crna Gora, kako je upozorila, nema sopstveni projekat razvoja i napretka, pa se najbolji ljudi ne motivišu da daju svoj maksimum, već se sabotiraju.
Na pitanje da li postoji politička volja i dijalog između sindikalnih organizacija, stručnjaka i onih koji rukovode zdravstvenim sistemom, Popović Samardžić je odgovorila odrično.
Ona je kazala da su premijeru Milojku Spajiću poslali poziv za sastanak na temu stanja u zdravstvenom sistemu, tražeći da sastanku prisustvuje i ministar zdravlja Vojislav Šimun.
- Nikad nijesmo dobili odgovor - rekla je Popović Samardžić, navodeći da je stigao jedino odgovor u vidu “pojačane propagandne kampanje” o tome šta je Ministarstvo zdravlja uradilo u proteklom periodu i pokušaja nadležnih da objavama na društvenim mrežama izmijene percepciju javnosti.
Popović Samardžić smatra da takav odnos i stanje produbljuju jaz između građana, odnosno pacijenata i zdravstvenog sistema.
 - Većina građana u Crnoj Gori zavisi od javnog zdravstvenog sistema i samo će doći do povećanja nivoa frustracije - rekla je Popović Samardžić dodajući da to ugrožava zdravstveni sistem koji vapi za kvalitetom, uređenjem i hijerarhijom.
Govoreći o povjerenju građana u zdravstveni sistem, Popović Samardžić je ukazala na činjenicu da građane u kontaktu sa zdravstvenim sistemom opterećuju, između ostalog, liste čekanja.
Često, prema njenim riječima, građani potraže alternativu kroz privatnu praksu.
- I naravno da su ljuti, zato što u privatnoj praksi vjerovatno srijeću ljekare koji rade i u državnom sektoru - rekla je Popović Samardžić ocjenjujući da neko državni sektor namjerno opstruira.
Prema njenim riječima, sistem bez velikih čekanja je moguć, ali samo sa dobrom organizacijom, posvećenošću i odgovornim upravljanjem od strane države. 
Popović Samardžić je rekla da Crnoj Gori trebaju sve vrste reformi zdravstvenog sistema, ali i ozbiljna analiza, te da se mora sagledati gdje postoje deficiti.
- Ali ne na način na koji to radi Ministarstvo zdravlja. Desi se nešto i iz Ministarstva zdravlja kažu da su formirali komisiju, da sprovode istrage. Time se sistemski ništa ne rješava - navela je Popović Samardžić.
Ona je naglasila da je neophodno sistemski rješavati stvari i da se mora utvrđivati uzrok problema.
Potrebno je, kako je pojasnila, ispitati gdje je nastao propust i na to usmjeriti dalje djelovanje i edukacije, umjesto da se “kidaju ljudima glave”.
Kako je navela Popović Samardžić, u Crnoj Gori ima primjera da se onemogućavaju edukacije ljekara, ali se i smanjuju izdvajanja za kontinuiranu medicinsku edukaciju, koja nije ni formulisana na objektivan način i shodno potrebama. 
- Vi im ne omogućavate edukacije, imate jedan haotičan sistem u kome upravljaju ljudi koji nijesu obrazovani i nijesu obučeni da znaju da upravljaju zdravstvenim sistemom, ali onda kidate glave pojedincima koji u takvom zdravstvenom sistemu prave greške. Naravno da će da ih prave, ali nijesu oni krivi - navela je Popović Samardžić.
Odgornost je, kako je dodala, na onima koji rukovode i koji ne otvaraju prostor za razgovor i rješavanje problema.
- Ali u ovoj zemlji zbog objektivne odgovornosti niko ne odgovara nažalost. Da postoji stvaran sistem odgovornosti, ne bi oni tako radili - navela je Popović Samardžić.
Komentarišući tragične slučajeve koji su u posljednje vrijeme potresli crnogorsku javnost, Popović Samardžić je ocijenila da sistem nije adekvatno reagovao, navodeći da je “sistem reagovao tako što je formirao komisiju”.
- Stvari se ponavljaju zato što ovaj sistem nije reagovao kako treba. Zato što ovaj sistem radi vrlo licemjerno, abolira sebe od odgovornosti tako što će da upire prstom u najslabije karike u zdravstvenom sistemu, u pojedinice. A ogroman je broj pojedinaca koji svakodnevno ustaje ujutro, odlazi na posao znajući da je mu je glava u torbi - navela je Popović Samardžić.
Prema njenim riječima, tako je jer zdravstveni sistem funkcioniše sa toliko improvizacija da su ljekari koji su kliničari u ozbiljnom riziku u takvom sistemu.
Navodeći da se greške u liječenju i neželjeni događaji i ishodi dešavaju svuda, Popović Samardžić je kazala da druge sisteme od crnogorskog razlikuje to što oni iz takvih slučajeva nešto nauče. 
- U drugim sistemima imate jednu objektivnu istragu kojoj je cilj da utvrdi gdje je deficit znanja, zašto je došlo do propusta i da sistem popravi i osnaži u dijelu gdje utvrdi slabu tačku. U Crnoj Gori se to ne dešava. Dešavaju se floskule - "komisija će utvrditi", "biće sankcionisani", "biće smijenjeni" - kazala je Popović Samardžić.
Ona je kazala da se za tajve slučajeve mora snositi odgovornost.
- Prvo treba da bude sankcionisan i smijenjen ministar zdravlja (Šimun), ali i premijer (Spajić), zato što on ne reaguje na sve ovo što se dešava, nego ostavlja stvari da budu onakve kakve jesu. A sve mu je jasno - rekla je Popović Samardžić.
Popović Samardžić, kako je kazala, najviše zamjera Vladi to što se neželjeni ishod desio jviše puta, ali nije bilo jedne sistemske reakcije.
- Nijesmo imali novi protokol postupanja - rekla je Popović Samardžić, dodajući da nijesu konsultovani stručnjaci i nije došlo do edukacija za oblasti i nivoe gdje je to potrebno kako se propusti ne bi ponavljali.
- Jedino od takvog pristupa građani bi mogli imati koristi -rekla je Popović Samardžić.
Prema nejnim riječima, problem je i to što u Crnoj Gori nema nezavisne eksterne komisije koja će reći šta se tačno desilo i šta je na osnovu toga promijenjeno.
Popović Samardžić je kazala da odsustvo jasnog utvrđivanja uzroka i problema vodi u defanzivnu medicinu i situaciju u kojoj se ljekar plaši pacijenta.
- To nas vodi u jednu defanzivnu medicinu gdje se lijekar plaši ishoda liječenja, plaši se i samog pacijenta. To je zato što postoji rizik za oboje. Jedna takva nesređenost, haos u zdravstvenom sistemu vodi do toga da se svako od svakoga plaši - rekla je Popović Samardžić. 
Govoreći o potencijalima koji bi mogli iskorišćeni za reforme i napredak u sistemu, Popović Samardžić je naglasila da u Crnoj Gori ima primjera zdravstvenih ustanova i sektora koji veoma dobro funkcionišu.
Ona je naglasila i da zdravstveni sistem grade, čine i čuvaju ljudi i da je zato za napredak najvažnije sačuvati ljudski potencijal.
- Možete kupiti mašine, zamijeniti opremu, okrećiti zidove, renovirati kuhinje. Ali da dobijete savjesnog, odgovornog, stručnog ljekara, medicinskog tehničara, instrumentarku - za tako nešto potrebne su godine rada i kada to izgubite ne može lako nadoknaditi. Kad vidite da se neko odriče ljudskog potencijala, znajte da je ta osoba neodgovorna i da ne poznaje zdravstveni sistem - navela je Popović Samardžić. 
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori najvažnije je promijeniti način na koji se upravlja sektorom zdravstva i kvalitet obrazovanja.
- Morate da imate kriterijume, morate da izgradite indikatore koje ćete da pratite i koji će da vam neprestano daju informaciju o tome gdje je nastao deficit u znanju. Ne da kidate ljudima glave. Sistem kvaliteta mora da postoji, prati i uoči deficit u znanju i greške u praksi i da ih ispravlja - rekla je Popović Samardžić.
Na pitanje da li smatra da je u Crnoj Gori, sa postojećim kapacitetima, moguće postići funkcionalnu reformu u skorije vrijeme, Popović Samardžić je kazala da to nije moguće na način na koji se radi u Crnoj Gori. 
- Crna Gora radi stvari partitokratski, kroz privilegije, neobjektivno. Ovo o čemu pričam je rezultat zapravo takvog načina rada. Ako se napravi otklon od toga, a ne vidim da se pravi, mogu nas iznenaditi. Ako nas time iznenade, biću vrlo srećna da kažem da sam pogriješila - zaključila je Popović Samardžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Popović Samardžić: Reformu zdravstva graditi na analizi stanja i ljudskom potencijalu

Bolnice bez ljekova i kadra, pacijenti bez terapije, a ministar zdravlja bez odgovora. Dok se nižu smrtni slučajevi i alarmi iz zdravstvenih ustanova, Vojislav Šimun službeno je odsutan i to polovinu mandata. Zdravstveni sistem, upozoravaju stručnjaci, sve dublje tone u krizu.
<h2>Tragične posljedice</h2>
Smrt porodilje Drite Tafe iz Ulcinja gotovo da je izblijedila iz javnog sjećanja. Skoro godinu kasnije, slovenačka komisija potvrdila je ono što su mnogi sumnjali, da su u njenom liječenju napravljeni propusti. I? Tišina. Ministar nastavlja da ćuti, a sistem da ponavlja iste greške.
U jednoj sedmici krajem oktobra, u nikšićkoj bolnici umrlo je novorođenče, a zatim 35-ogodišnja pacijentkinja. I opet se čeka nalaz komisije, a ministar je opet odsutan.
- Mi za sobom imamo puno smrtnih slučajeva, nekoliko preminulih beba, trudnice, djecu sa neprepoznatim endokarditisom, toliko alarma, ministar se nije udostojio ni da se pojave. Kad se desilo na Cetinju šta se desilo, ljekari su mi rekli da se nikad nije pojavio ni u Domu zdravlja, ni u bolnici. Sad u Nikšiću vidite direktora bolnice koji sam stoji i sam iznosi situaciju.. Šta je on uradio da se svi osjetimo malo sigurnije? Ništa. Dok su bili požari, ministar je ležao na plaži ispred Splendida, kad se desio masakr na Cetinju ministar se sakrio, kad se desilo ovo u Nkšiću ministar je bio u Kopenhagenu, pa u Budimpešti - kazala je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti doktorka Milena Popović Samardžić.
Na saslušanje skupštinskog Odbora za zdravstvo nije došao jer je, kako je rečeno, morao da prisustvuje međunarodnom forumu o vodi, koji je održan dva dana kasnije.
<h2>Davljenje u političkim vodama</h2>
Istovremeno, zdravstveni sistem davi se u političkim vodama. Fond za zdravstveno osiguranje traži dodatna sredstva, nestašice ljekova postaju svakodnevica, pacijenti terapiju plaćaju iz svog džepa. Na listama čekanja hiljade ljudi, mnogi mjesecima bez pregleda. Ljekari odlaze.
- Zdravstveni sistem više ne može da čeka, nije pitanje ima li problema, već koliko može da izdrži ovaj odnos vlasti. Svjedočilii smo da su najteži pacijenti ostajali bez terapije, da su ljekovi skuplji i da je veći skok nego u EU, a građani plaćaju iz svog džepa 40 odsto - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Elvir Zvrko.
Dok građani broje živote izgubljene u bolničkim sobama, zadnje pare za terapiju i mjesece do hitnog pregleda, ministar se bavi političkim kadrovanjem i putnim nalozima.
Smijenjeni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da iza nezakonite smjene vidi politički uticaj ministra zdravlja Vojislava Šimuna i istakao da je smjena povezana sa njegovim upozorenjima o lošem finansijskom stanju Fonda.
<h2>Sistem na aparatima</h2>
Fond nema novca, dugovi rastu, a sistem se održava na aparatima.
- Može se obezbjedjivati sve dok budu imali mogućnost za zaduživanje i zaduživaće se sve više, a zdravstveni sistem ne funkcioniše. Prošle godine imali smo kupovinu ljekova iz džepa u visini od 60 miliona eura, što je tri puta više nego par godina ranije. 2019. su privatne zdravstvene usluge radile s minusom, a sad imamo procvat privatnih zdravstvenih ustanova. Sve to govori da naš zdrvastveni sistem loše funkcioniše - ocijenio je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
Pacijenti u svemu postaju dio statistike države u kojoj je zdravlje postalo privilegija, a tragedije samo još jedna tačka u arhivi Ministarstva zdravlja.

Amra Tahirović

500x500

1084x550

Ministar ćuti i putuje, a zdravstveni sistem "na aparatima"

Od pet aktivnosti koje je Ministarstvo zdravlja trebalo da realizuje u prva dva kvartala ove godine, urađen je samo Završni izvještaj o realizaciji Akcionog plana Programa za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike 2022-2024, za 2024. godinu. I to bi bilo dvadeset odsto učinkovitosti, koliko je i bilo prikazano u tabeli koju su mediji nezvanično dobili prije sjednice Vlade u četvrtak.
- Vrijeme je da se postavi pitanje – ne samo što Ministarstvo radi, već u čijem interesu to ne-radi – kazala je Pobjedi predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović- Samardžić.
Nakon sjednice Vlade ispostavilo se da je Ministarstvo zdravlja ispunilo 40 odsto od zadatog - tako što je u tabeli prikazana aktivnost od 10. jula, a to je Godišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije ranog razvoja djeteta, za 2024. godinu, sa Akcionim planom za 2025. godinu.
<h2>Bez odgovora&nbsp;</h2>
Zbog čega je Vlada, ne samo ovom, već i drugim ministarstvima dopustila da pojačaju svoj učinak tako što su dodavali aktivnosti nakon perioda koji se ocjenjuje, nema odgovora.
Ni iz Ministarstva zdravlja, kojim rukovodi dr Vojislav Šimun, nijesu odgovorili na molbu za komentar ovog skromnog učinka, niti na pitanje zbog čega je julska aktivnost uvrštena u tabelu i izvještaj koji se odnosi na prvih pola godine.
U ovom Vladinom dokumentu se može naći i obrazloženje – predviđeni prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti u postupku je usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Za drugu aktivnost, godišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana Strategije razvoja zdravstva 2023-2027, za 2024. godinu, sa Akcionim planom 2025-2027. razlog nerealizovanja je taj da je u toku izrada Akcionog plana. Treći predviđeni cilj bio je Program prevencije i kontrole malignih bolesti 2025-2027. sa Akcionim planom 2025-2027, i u pojašnjenju je navedeno da je izrada u toku.
<h2>Poređenje s Hrvatskom</h2>
Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić je odgovorila na Pobjedina pitanja. Ona je na molbu da iskomentariše učinkovitost Ministarstva kazala da je, kako bi izbjegla subjektivnost u procjeni učinka Ministarstva zdravlja Crne Gore, odlučila da ukaže na konkretne podatke i napravi kratku komparativnu analizu sa susjednom članicom EU – Republikom Hrvatskom.
- Hrvatska, sa svojih 4,3 miliona stanovnika, ima Ministarstvo zdravstva u kojem je zaposleno 250 službenika i namještenika. To je samo dvostruko više od broja zaposlenih u crnogorskom Ministarstvu zdravlja (117 zaposlenih u novembru 2024. godine), iako Hrvatska ima sedam puta više stanovnika. Jasno je, dakle, da administrativni kapaciteti ne mogu biti izgovor za slab učinak- poručila je ona.
Međutim, poredeći konkretne rezultate, razlika je ogromna.&nbsp;
Popović-Samardžić navodi da je Ministarstvo zdravstva u 2024. godini pripremilo čak devet zakona i sprovelo na hiljade aktivnosti – od podzakonskih akata, planova i strategija, do redovnih odgovora javnosti i medijima. Njihov izvještaj o radu prezentovan je javnosti na čak 129 strana.
- Nasuprot tome, Ministarstvo zdravlja Crne Gore je tokom cijele 2024. godine realizovalo svega 14 aktivnosti – jednu uredbu, jedan prijedlog zakona, tri strategije, jedan program, jedan sporazum i sedam izvještaja. Za prvu polovinu 2025. godine planirano je samo pet aktivnosti, od kojih su sprovedene tek dvije (40 odsto)- podsjeća ona.
<h2>Strategija pasivnosti</h2>
Ističe da je još poraznije od broja realizovanih aktivnosti - njihova suština.&nbsp;
- Tako se, na primjer, potpisivanje sporazuma sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom navodi kao jedna od ključnih aktivnosti – kao da Ministarstvo do sada nije sarađivalo sa SZO. U međuvremenu, odustalo se od izrade programa razvoja palijativne njege, jer, kako se navodi, nijesu postojali kadrovski kapaciteti. Isto se dogodilo i sa planom razvoja kadrova u zdravstvu 2024–2033 - ukazala je dr Milena Popović-Samardžić.
Ona naglašava da sada imamo situaciju u kojoj Ministarstvo sa rekordnim brojem zaposlenih – više nego ikada u svojoj istoriji – planira samo pet aktivnosti, od kojih su tri puka izvještavanja.&nbsp;
- Čak je i prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti naslijeđen iz mandata prethodnog ministra. Budući da je kvalitet ovog normativnog akta nezadovoljavajući, Sindikat doktora medicine Skupštini Crne Gore predložiće da ne pruži podršku predloženom zakonskom prijedlogu- naglasila je ona.
Prema njenom mišljenju, postaje očigledno da je Ministarstvo zauzelo strategiju pasivnosti – smanjivanje obima rada kako bi se izbjegla odgovornost i mogućnost greške.&nbsp;
- Umjesto da bude aktivni nosilac reformi i zaštitnik prava pacijenata i zdravstvenih radnika, Ministarstvo djeluje kao zatvoren sistem sam za sebe – bez odgovornosti, inicijative i rezultata- kazala je dr Popović-Samardžić.
Upozorava da upravo ovakva inertnost u sektoru zdravstva ostavlja ozbiljne posljedice po zdravlje i živote građana.&nbsp;
- Zdravstveni sistem se ne može graditi bez jasne vizije, odgovornosti i rada. I dok susjedi bilježe napredak, mi ostajemo taoci institucionalne neaktivnosti- poručila je dr Popović-Samardžić.

Popović-Samardžić: Ministarstvo bez rezultata i odgovornosti

Sindikat doktora medicine Crne Gore uputio je pismo podrške medicinskim sestrama i tehničarima koji su danas najavili protest ispred Ministarstva zdravlja u 15:30 sati.
Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da svakodnevno svjedočimo odlivu &nbsp;medicinskih sestara i tehničara iz zdravstvenog sistema.&nbsp;
- Na raspisane konkurse za ova radna mjesta više se niko i ne javlja. Srednji medicinski kadar je iscrpljen, ponižen i zaboravljen. Dok se ministarstvo bavi administrativnim formama, bolnice ostaju bez ljudi koji nose najveći dio tereta liječenja - navela je ona u pismu.
Popović Samardžić je napomenula da u jedinicama intenzivne njege, gdje standard zahtijeva jednu sestru na dva pacijenta, postoji jedna sestra na cijelu smjenu. To, kako kaže, nije samo kršenje struke i etike, već direktno ugrožavanje života pacijenata.
- Ovakva situacija nije samo rezultat nedostatka kadra, već nedostatka volje da se zdravstveni sistem unaprjeđuje. U ime onih koji su ostali da rade u nemogućim uslovima, u ime svih pacijenata koji zavise od neodvojivog tima zdravstvenih radnika, ljekara, medicinskih sestara i tehničara, u ime Sindikata doktora medicine Crne Gore ističemo punu podršku današnjem protestu medicinskih sestara i tehničara -zaključila je Popović Samardžić.

Popović Samardžić: Srednji medicinski kadar je iscrpljen, ponižen i zaboravljen

Doktorka Žanka Cerović reizabrana je večeras za predsjednicu Ljekarske komore, saznaje Portal ETV.
U trci za ovu funkciju bila je i doktorka Milena Popović-Samardžić.&nbsp;
Cerović je izabrana na sjednici Skupštine Ljekarske komore.
Dobila je 32 glasa, a Popović-Samardžić 18.

Miraš Dušević

Žanka Cerović ponovo na čelu Ljekarske komore

Pred čitaocima je 104. broj časopisa „Matica“, zimska sveska koju otvara tekst Ivana Jovovića o crnogorskom ustavu u funkciji nacionalnog i državnog identiteta. Razmišljanja Maksa Vebera i Vilijama Tomasa o poljskom nacionalnom pitanju tematizuje u svom radu Milojica M. Šutović. Crnogorsko-rumunske odnose razmatra Cvetko Pavlović, a o bici na Martinićima piše Nenad Dragić. Jugoslovenstvo kroz prizmu teorijskog modela Benedikta Andersona raščlanjuje Danilo Kalezić.
Pasažom iz romana Henrija V. Milera „Jarčeve obratnice“ bavi se Selman Repišti, a predmet analize Đorđa Sankovića je žanrovsko određenje romana „Život i smrt Milana Junaka“ Vojislava Pejovića. U tekstu „Izvanredna sinematička kreativnost Vernera Hercoga“ Žarko Martinović obuhvata najvažnije radove iz šest decenijea duge karijere slavnog njemačkog filmskog autora. Luka I. Milunović u tekstu „Na početku redovnoga pozorišta“ vraća nas do 1884. godine, doba kad je teatarski život u Crnoj Gori počeo da se uspostavlja. Ničeov pojam „posljednjeg čovjeka“ u društvu umora proučava Vesna Stanković-Pejnović.
Nekoliko neostvarenih graditeljskih snova crnogorskih neimara sagledava Velizar Radonjić. Mjerne jedinice u Crnoj Gori s osvrtom na najvažnije vinogradsko-vinarske mjere analizira Svetozar Savić, a u rubrici Kultura sjećanja o znamenitim ljudima iz crnogorske prošlosti piše Branislav Borilović. Crnogorski iseljenci od Kine do Brazila tema su kojom se bavi Srđa Martinović.&nbsp;
Obim ove sveske je 380 strana, a objavljena je u tiražu od 500 primjeraka. Glavni urednik časopisa je Dragan Radulović. &nbsp;&nbsp;

Objavljena zimska sveska časopisa "Matica"

Direktor Ispitnog centra, mr Miloš Trivić, najavio je značajne novine u načinu ocjenjivanja eksterne provjere znanja, odnosno male mature, koje imaju za cilj veću objektivnost i transparentnost cijelog procesa.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Trivić je kazao da će se po prvi put primjenjivati digitalizovani sistem u kojem ocjenjivači neće imati uvid ni u lične podatke učenika, niti u njihove šifre.
- Stvara se transparentan sistem objektivnosti na najvišem nivou, pa će svaki zadatak pregledati i ocjenjivati dva ocjenjivača, ukoliko se pojavi razlika u bodovima treći ocjenjivač će dati konačne bodove, a ukoliko učenik nije zadovoljan moći će da podnese prigovor u školi, škola će prigovor proslijediti Ispitnom centru koji će formirati komisiju za provjeru spornog testa - rekao je Trivić.
On je podsjetio da je važećim Pravilnikom za eksternu provjeru znanja predviđeno da se testovi pregledaju u školama, ali da je praksa u prethodnom periodu pokazala određene nepravilnosti.
- Ono što smo mi uočili pregledanjem uzorka u posljednje dvije godine jeste da je bilo propusta, odnosno da se dešavalo da su testovi ocijenjivani i na načine koji nijesu predviđeni, odnosno da su negdje dodani a ne negdje oduzimani bodovi. Da bismo sve to spriječili i da bismo doveli da bude krajnje objektivno ocjenjivanje eksterne provjere znanja odlučili smo da eksterne provjere znanja, odnosno malu maturu pregledamo u Ispitnom centru, kao što to sada radimo sa maturskim, odnosno stručnim ispitom, ali smo se odlučili i na jedan korak naprijed, odnosno da taj sam proces digitalizujemo - rekao je Trivić.
Kako je naveo, u završnoj fazi je izrada digitalne platforme koja će omogućiti kompletan proces putem MEIS aplikacije, od obrade podataka i izrade testova do njihove distribucije školama, nakon čega se testovi istog dana vraćaju u Ispitni centar.
- Mi ćemo da skeniramo sve testove i unesemo u našu bazu podataka i tada nastupaju ocjenjivači Ispitnog centra. Ono što je najveća novina u realizaciji ovog načina jeste da će se ocjenjivači ulogovati preko platforme i neće vidjeti cijeli test učenika, iako je test do sada bio pod šifrom i bio zaštićen identitet učenika. Sada neće moći da vide uopšte ni šifru učenika, naravno neće moći da znaju o kom učeniku se radi jer će svaki ocjenjivač ocjenjeviti jedan zadatak učenika. Svaki zadatak je sada šifrovan i povezan sa šifrom učenika da bi nama to kasnije omogućilo obradu podataka. Takođe će se raditi dvostruko ocjenjivanje, jedan isti zadatak će ocjenjivati dva ocjenjivača, a ukoliko se pojavi razlika u bodovima taj zadatak ide na konačnu odluku kod trećeg ocjenjivača - pojasnio je Trivić.
Dodao je da će učenici moći da se, pod svojom šifrom, uloguju na platformu i imaju uvid u svoj test i ostvarene bodove, dok će eventualne primjedbe podnositi preko škole.
Prema njegovim riječima, oko 7.000 učenika svake godine polaže malu maturu, a digitalizacija procesa dodatno doprinosi smanjenju subjektivnosti u ocjenjivanju.
Trivić je zaključio da je novi sistem rezultat uočenih nedostataka, ali i usklađivanja sa praksom zemalja regiona i Evropske unije.
- Primijetili smo nedostatke u prethodnom periodu i reagovali smo na te nedostatke, ali ugledali smo se i na zemlje regiona i članice Evropske unije koje rade na ovakav način kao mi, a vrijeme je i da malo rasteretimo škole - zaključio je Trivić.

Trivić: Ocjenjivači neće moći da vide lične podatke, ni šifru učenika, već samo zadak koji ocjenjuju

Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) odbacila je odgovornost u u vezi sa bjekstvom Miloša Medenice, kome je juče Viši sud izrekao kaznu zatvora od deset godina i dva mjeseca zatvora i odredio pritvor.
Iz ANB-a navode da su nadležnosti, obaveze i odgovornosti u konkretnom slučaju jasno definisane Zakonikom o krivičnom postupku, te da Agencija, u skladu sa važećim propisima, nije nadležna za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana.
- Agencija za nacionalnu bezbjednost nema zakonska ovlašćenja za nadzor mjera u krivičnom postupku, niti prati izvršenje izrečenih mjera nadzora od strane suda, uključujući zabranu napuštanja stana. Takođe, ANB nema operativnu odgovornost za fizičko obezbjeđenje ili nadzor lica - navodi se u saopštenju ANB-a.
U Agenciji poručuju da nemaju ni procesnu ni izvršnu nadležnost u sprovođenju mjera krivičnog postupka, zbog čega ne može snositi odgovornost za događaj u ovom slučaju.
- Pominjanje ANB-a u tom kontekstu zasniva se na nepoznavanju Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kao i njene pozicije i uloge u bezbjednosnom sektoru Crne Gore - poručeno je u saopštenju ANB-a.

ANB odbacuje odgovornost u slučaju Medenice: Nijesmo zaduženi za izvršenje mjere zabrane napuštanja stana

U okviru saradnje Specijalne Olimpijade Crne Gore i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, u Podgorici je izvršena primopredaja sportske opreme za 15 osnovnih i srednjih škola.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129090144_49a4ff3a38bf4f7ae934a0d671d663a2025f15ecf3aaf09c184c305217f1b976" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Ovim činom nastavljena je realizacija programa „Inkluzivni sport u školama“, koji se sprovodi u sklopu globalnog projekta „Global Coalition of Inclusion“. Događaju su prisustvovali predstavnici 15 podgoričkih škola kojima su uručeni rekviziti neophodni za sprovođenje inkluzivnih treninga. Opremu su dobile škole: JU OŠ „ 21. maj“, JU OŠ „ Milor Musa Burzan“, JU OŠ „ Pavle Rovinski“, JU OŠ „ Novka Ubović“, JU OŠ „ Vuk Karadžić“, JU OŠ „ Oktoih“, JU OŠ „ Savo Pejanović“, JU OŠ „Radojica Perović“, JU OŠ „Vladimir Nazor“, JU OŠ „Vlado Milić“, Srednja Medicinska škola, SGGŠ „Inž. Marko Radević“, SSŠ „Ivan Uskoković“, SSŠ „Spasoje Raspopović“ i ŠSVSO „Sergije Stanić“.&nbsp; Primopredaji su prisustvovali Ivan Radović, direktor Specijalne Olimpijade Crne Gore, Dragan Mijušković, u ime Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, kao i predstavnici i koordinatori iz partnerskih osnovnih i srednjih škola. - Ova aktivnost direktan je rezultat potpisanog Memoranduma o razumijevanju (MoU) i projektnog ugovora koji za cilj imaju stvaranje ravnopravnog sportskog okruženja za svu djecu. Program ,,Unified Champion Schools" je akreditovan od starne Special Olympics International , koji se uspješno primjenjuje u preko 100 zemalja svijeta - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260129090144_ae9bb17785bf5185e701db3ca162f946109f3714319deefbf702ce0414910fc1" data-rendition-name="original" width="2048" height="1367" loading="lazy" alt="Sa dodjele opreme"> <figcaption>Sa dodjele opreme(Photo: MPNI)</figcaption> </figure>  Kako su rekli u tom resosu, njegova snaga leži u tri ključne komponente: zajednički treninzi i takmičenja djece sa i bez intelektualnih smetnji, osnaživanje učenika da postanu nosioci promjena u svojim zajednicama i kreiranje školske klime koja promoviše prihvatanje, poštovanje i dostojanstvo za svakog pojedinca - Oprema koju uručujemo samo je alat, a prava suština je u povezivanju mladih ljudi i rušenju barijera kroz sport. Ponosni smo što su škole iz Podgorice dio ove globalne porodice inkluzije - poručeno je tokom događaja.

Tag: milena-popovic-samardzic