Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivna mišljenja na prijedloge Vlade o postavljenju ambasadara u Austriji, pri Ujedinjenim nacijama (UN) i NATO-u.
Jednoglasnom podrškom poslanika većine dato je zeleno svjetlo da se Stanica Anđić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču.
Data je podrška i Dragani Radulović da bude stalna predstavnica Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Većina je podržala i prijedlog Vlade da se Milena Kalezić postavi za stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji pri Sjevernoatlantskom savezu (NATO), sa sjedištem u Briselu.
Današnjoj sjednici Odbora nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Nakon dobijanja mišljenja, koje nije obavezujuće, predsjednik države donosi ukaz o postavljenju ambasadora i potpisuje akreditivna pisma, čime se stvaraju uslovi da ambasador stupi na dužnost.
Prethodno je Odbor za međunarodne odnose i iseljenikedao pozitivna mišljenja na predloge da se Nebojša Đoković postavi za ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj na Kosovu, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je postavio ukaze o njihovom postavljenju na dužnost.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbor dao pozitivno mišljenje za ambasadore u Austriji, NATO i UN

Premijer Milojko Spajić predložio je vršiteljku dužnosti generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti Milenu Kalezić za ambasadorku Crne Gore pri Sjevernoatlantskom savezu - potvrđeno je Portalu ETV iz Vlade.
Ona, prema našim saznanjima, ima takozvano "top secret NATO clearance", odnosno odobrenje Alijanse najvišeg nivoa za pristup tajnim informacijama čije bi neovlašćeno otkrivanje nanijelo izuzetno ozbiljnu štetu tom vojno-političkom savezu.
Podsjećamo, iz Vlade su ranije saopštili da je Spajić uputio predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću prijedlog za imenovanje ambasadora Crne Gore u NATO-u.
Kako piše u saopštenju, u skladu sa dogovorom sa nedavno održanog sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom premijer Spajić je "na ovu važnu poziciju predložio karijernog diplomatu sa višegodišnjim iskustvom u radu sa Sjevernoatlantskim savezom".
- U uvjerenju da će predloženo rješenje kao karijerni diplomata sa bogatim iskustvom u ovoj oblasti biti prihvatljivo predsjedniku države, premijer Spajić očekuje da će se imenovanjem do kraja godine ispuniti obaveza popunjavanja ove važne diplomatske pozicije pri Sjevernoatlantskom savezu - rekli su iz Vlade.
Milena Kalezić je, kako se navodi u njenoj biografiji objavljenoj na sajtu &nbsp;Vlade, rođena u Podgorici 7. oktobra 1985. godine, gdje je završila osnovnu školu i Filološku gimnaziju.&nbsp;
Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka (FPN) Univerziteta Crne Gore, smjer - diplomatija i međunarodni odnosi. Dobitnica je nagrada za najbolje studente FPN 2005, 2006. i 2007. godine. Magistrirala je 2011. godine na Fakultetu političkih nauka, smjer – evroatlantske integracije. Doktorand je na Pandio univerzitetu društvenih i političkih nauka u Atini, Republika Grčka.
Usavršavala se na brojnim međunarodnim institutima i diplomatskim akademijama u oblastima međunarodnih odnosa i diplomatije, međunarodne bezbjednosti, evropskih i evroatlantskih integracija, međunarodnog prava i ekonomije, liderstva, pregovaranja i rješavanja kriznih situacija (Diplomatska akademija Gavro Vuković, &nbsp;Diplomatska akademija u Beču, Aušvic insitut za mir i pomirenje iz Njujorka, Institut za vanjske poslove Indije).
Profesionalnu karijeru započela je 2007. godine u Ministarstvu inostranih poslova, Generalnom direktoratu za bilateralne poslove. Od 2013. do 2017. godine bila je prvi sekretar i zamjenik ambasadora Crne Gore u Republici Grčkoj. Tokom mandata bila je član, a kasnije i predsjednica borda Diplomatskog kluba Atine.
Po povratku u Crnu Goru 2017. preuzima dužnost šefice Odsjeka za saradnju sa državama regiona u Generalnom direktoratu za bilateralne poslove Ministarstva vanjskih poslova, nakon čega (2019) stupa na dužnost savjetnice u Generalnom direktoratu za NATO i politiku bezbjednosti.
U periodu od 2019. do 2021. godine obavljala je dužnost prve savjetnice u Kabinetu ministra vanjskih poslova.
U septembru 2021. godine stupila je na dužnost šefice političkog dijela Stalne misije Crne Gore pri NATO, Brisel, Kraljevina Belgija. Ubrzo nakon toga preuzela je i dužnost zamjenika stalnog predstavnika Crne Gore pri NATO. U periodu od avgusta do decembra 2023. godine bila je otpravnica poslova a.i. u Stalnoj misiji Crne Gore pri NATO.
U decembru 2023. godine imenovana je na funkciju vršioca dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za NATO i politiku bezbjednosti.
Tečno govori engleski, grčki i italijanski, a služi se i španskim jezikom.

Tamara Klikovac

Spajić predložio Milenu Kalezić za šeficu misije Crne Gore pri Sjevernoatlantskom savezu

Ministarskim sastankom Američko-jadranske povelje (A5), održanom danas u Tirani, završeno je jednogodišnje predsjedavanje Albanije tom regionalnom inicijativom.
Crnu Goru je na sastanku predstavljala Milena Kalezić, v.d. generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova.&nbsp;
Tokom dvije radne sesije učesnici su diskutovali o aktuelnim bezbjednosnim i političkim izazovima, sa akcentom na buduće modalitete razvoja regionalne saradnje zemalja članica i posmatrača A5 u domenu suprotstavljanja hibridnim prijetnjama u regionu, kao i dostignuća i perspektivu ove inicijative.&nbsp;
U okviru prve sesije, razmatrani su mogući zajednički odgovori na trenutne bezbjednosne prijetnje, s ciljem jačanja regionalne otpornosti, posebno nakon rata u Ukrajini.&nbsp;
- Dodatno, učesnici su razgovarali i o potrebi efikasnije koordinacije i komunikacije između A5 zemalja u cilju unaprjeđenja razumijevanja evoluirajućih bezbjednosnih prijetnji u regionu - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Tokom druge sesije poseban fokus je stavljen na hibridne prijetnje i sajber bezbjednost, imajući u vidu izazove sa kojima se suočava region u ovom pogledu.&nbsp;
Na toj liniji je istaknuto da A5 može poslužiti kao platforma za dalje snaženje regionalne saradnje, kako bi se uspješno odgovorilo na savremene izazove koje dolaze iz svih strateških pravaca.
V. d. generalne direktorice za NATO i politiku bezbjednosti Kalezić ukazala je na značaj Povelje za dalju integraciju regiona, te podsjetila da su „regionalni mehanizmi još više dobili na značaju tokom prethodnih godina, budući da integrišu naše zajedničke napore za adresiranje bezbjednosnih izazova, rješavanje zajedničkih pitanja i promociju naše evropske i evroatlantske perspektive“.
Kalezić je istakla da je od izuzetnog značaja politička i praktična podrška promociji evropskih i evroatlantskih vrijednosti u regionu, posebno u kontekstu perspektive članstva u Evropskoj uniji.&nbsp;
Ukazala je da su hibridne prijetnje izazov koji zahtijeva usvajanje novih strategija u cilju zaštite nacionalne bezbjednosti, te da je A5 važan mehanizam i platforma za koordinaciju zajedničkih odgovora s ciljem jačanja otpornosti Regiona na maligne uticaje trećih strana.&nbsp;
Kalezić je podsjetila da je Crna Gora posvećena ispunjavanju ciljeva iz evroatlantske agende, te da intenzivno radi na zatvaranju pregovaračkih poglavlja, ističući da su članstvo u EU i NATO-u komplementarni procesi koji doprinose trajnoj stabilnosti u regionu.&nbsp;
Kalezić je čestitala Albaniji na uspješnom predsjedavanju inicijativom, te poželjela uspjeh narednoj predsjedavajućoj Bosni i Hercegovini.&nbsp;
Na sastanku je usvojena Zajednička izjava kojom su precizirani budući ciljevi u funkcionisanju ove inicijative i potvrđena posvećenost članica i posmatrača daljem radu u okviru A5 incijative, a sastanku su prisustvovali predstavnici država članica A5 inicijative - Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države, kao i država posmatrača - Kosovo, Slovenija i Srbija.

1250x600

1084x550

A5 važna platforma za dalje snaženje regionalne saradnje

U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturom do 22 stepena.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom jutra ili prijepodneva, na sjeveru se po kotlinama očekuje magla ili niska oblačnost.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim satima na jugoistoku umjeren do pojačan, sjeveroistočni.&nbsp;
&nbsp;Jutarnja temperatura od minus jedan do 11, najviša dnevna od 12 do 22 stepena.

Sjutra pretežno sunčano, do 22 stepena

Danas je u JU OŠ ,,Vladimir Nazor“ u Podgorici svečano otkrivena ploča novog objekta škole, koja svjedoči o uspješnoj saradnji naše države i Evropske investicione banke, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).&nbsp;
Tom prilikom školu su, kako se navodi, posjetili Robert De Grot, potredsjednik Evropske investicione banke, Bernard Brunet, predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Tatjana Ćalasan, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Marko Jokić, državni sekretar Ministarstva javnih radova.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, tokom posjete, gosti su imali priliku da se upoznaju sa radom škole, njenim programima i projektima koji se sprovode u cilju unapređenja obrazovanja.
Potpredsjednik EIB-a De Grot istakao je važnost ulaganja u obrazovanje kao ključno sredstvo za razvoj društva i ekonomije.
- Evropska investiciona banka će nastaviti da podržava projekte koji doprinose poboljšanju obrazovnog sistema u regionu - naglasio je De Grot.
Bernard Brunet, predstavnik Delegacije EU, pohvalio je trud i posvećenost nastavnog osoblja i učenika, naglašavajući da je obrazovanje temelj evropskih vrijednosti i prosperiteta. On je takođe ukazao na važnost saradnje između EU i Crne Gore u oblasti obrazovanja i inovacija.
Tatjana Ćalasan, državna sekretarka Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija je naglasila da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija posvećeno unapređenju obrazovnog sistema i stvaranju boljih uslova za učenike i nastavnike.
,- Kroz Program unapređenja crnogorskog obrazovanja, koji Vlada Crne Gore realizuje u saradnji sa EIB i uz podršku Evropske unije, stvaramo nova i bolja mjesta za učenje, druženje i razvoj. Ovaj projekat je važan ne samo zbog svoje finansijske vrijednosti, već i zbog njegove suštine – jer ulaže u najvrijednije što imamo, u našu djecu i njihovu budućnost - rekla je Ćalasan i izrazila zahvalnost EIB-u i EU, partnerima i svima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta.
Marko Jokić, državni sekretar Ministarstva javnih radova je naglasio da se realizacijom ovog projekta pokazalo da su obrazovanje i razvoj mladih, vrijednosti koje povezuju institucije, partnere i zajednicu, ali i jedan od ključnih prioriteta ove Vlade.
- Ovo nije samo infrastrukturni poduhvat, već simbol zajedničke vizije i opredjeljenja države – da svako dijete u Crnoj Gori ima pravo na savremene uslove za učenje i napredak. Jer samo znanjem i obrazovanjem gradimo održivu i evropsku budućnost naše zemlje - istakao je Jokić.
Ljiljana Marković, direktorica JU OŠ ,,Vladimir Nazor“ je zahvalila svima koji su pomogli da škola ,,Vladimir Nazor“ nastavi da bude simbol znanja, zajedništva i odrastanja mnogih generacija, sada moderna, savremena i na ponos svih koji su njen dio.

Svečano otkrivena ploča novog objekta škole ,,Vladimir Nazor“ u Podgorici

Liderstvo ne znači samo uspjeh, već i hrabrost, integritet i odgovornost prema zajednici, poručila je predsjednica Asocijacije liderki Crne Gore (ALCG) Marijana Kadić Bojanić.
 ALCG održala je danas u Podgorici Prvu konferenciju liderki Crne Gore, koja je okupila uspješne žene iz različitih sektora - biznisa, javne uprave, nauke, medija i civilnog društva, s ciljem afirmacije ženskog liderstva i promocije jednakih šansi u svim oblastima života i rada.
Kadić Bojanić, koja je otvorila konferenciju, kazala je da je ponos biti pred ženama koje stvaraju promjene, pred muškarcima koji te promjene podržavaju i pred svima koji razumiju da liderstvo znači znanje, vještine, integritet i ličnu odgovornost. 
 - Asocijacija liderki nastala je kao jednostavna, ali snažna ideja - da povežemo žene koje mijenjaju društvo- kazala je Kadić Bojanić. 

Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM) Budimir Raičković istakao je da je današnji trenutak presudan za jačanje vrijednosti, jedinstva i odgovornog liderstva u Crnoj Gori. 
 On je naglasio je da su vrijednosti, integritet i međusobna podrška suština svakog liderstva, posebno u periodu dubokih promjena i društvenih izazova. 

Raičković je čestitao ALCG i njenom Upravnom odboru na organizaciji konferencije i na, kako je rekao, „pokretanju jednog važnog društvenog pokreta“. 
 - Ovaj skup je dokaz da Crna Gora ima snagu da se ujedini oko zajedničkih vrijednosti i da sposobnost bude kriterijum za napredovanje, a ne pripadnost. Konferencija liderki je prekretnica na našem putu- istakao je Raičković. 
 Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić je, na panelu „Rušenje barijera za žensko liderstvo na evropskom putu“, kazala da su napravljeni pomaci, ali da ima još puno toga što treba uraditi zajedno. 
- Žensko liderstvo je nešto što trebamo da radimo zajedno sa muškarcima, kako bismo omogućili bolju budućnost za sve. Žene unose empatiju i posvećenost, one humanizuju politiku- rekla je Borovinić-Bojović.
 Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da je napredak moguć jedino ako se razbiju predrasude i ako politički i društveni sistem postane istinski progresivan. 
Predsjednica Upravnog odbora Zapad banke, Lesia Vykhodtseva, poručila je da žene treba da nastave da rade na sebi i ne razmišljaju o barijerama.
 - Ne čekajmo idealne uslove i idealan sistem nego ga takvim napravimo- poručila je Vykhodtseva. 
 Funkciju treba obavljati zato što znamo i možemo, a ne zato što smo žene. Naš zadatak je da ostavimo bolji svijet našim kćerkama, poručila je Adžović.
 Redovna profesorka na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore Ana Lalević Filipović kazala je da zna da prava liderka mora biti snažna i nježna u isto vrijeme - autentična i dosljedna sebi.
 Iz ALCG su rekli da je na konferenciji predstavljena digitalna platforma Asocijacije liderki - www.alcg.me koju su prezentovale direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) Sunčica Bakić i, izvršna direktorica Društva za reviziju Finexcellence Anđela Raičković. 
 One su pozvale sve zainteresovane da se prijave za članstvo putem pomenute platforme i najavile buduće besplatne radionice.
 Navodi se da je drugi panel bio posvećen temi „Mlade liderke u izazovnim vremenima“.

Osnivačica i izvršna direktorka agencije Strategist Katarina Milačić poručila je da se autoritet gradi integritetom - onim što radimo i kako se ponašamo, ne samo u poslu, već i u privatnom životu.

Izvršna direktorka digitalne agencije Alicorn i suosnivačica startapa ZUNO Games, Sanja Gardašević Janion, istakla je da ju je radoznalost i želja za izazovima usmjerila ka tehnologiji - industriji koja se svakodnevno mijenja i zahtijeva stalno učenje. 
 - Danas pričamo o vještačkoj inteligenciji, a svakog dana izađe sto novih servisa koje moramo razumjeti i znati kako ih koristiti. To stvara pritisak, ali i podstiče na razvoj- rekla je Gardašević-Janion.

Kristina Bokan iz kompanije Voli poručila je da njen profesionalni put, predstavlja spoj porodične tradicije, odgovornosti i lične posvećenosti. 
 Ona je istakla da je rasla uz preduzetnički duh svojih roditelja i da je najveća motivacija u poslu - razvoj i napredak ljudi unutar sistema Volija. 
 Rukovoditeljka službe za komunikacije i razvoj Universal Capital Banke, Ozana Popović, naglasila je da žensko liderstvo nije samo pitanje uticaja, već odgovornosti da svojim primjerom grade inkluzivnije, hrabrije i saosjećajnije društvo koje slavi različitost i podstiče zajedništvo. 
 Iz ALCG su naveli da je konferenciji prisustvovalo blizu 300 zvanica, predstavnika Vlade, parlamenta, Glavnog grada, najviših predstavnika diplomatskog kora, poslovnih organizacija, kompanija, akademske zajednice, medija i drugih, potvrđujući da tema ženskog liderstva zauzima važno mjesto u društvenom i ekonomskom razvoju Crne Gore.
 Konferencija je organizovana uz podršku Međunarodnog kluba žena (IWC) i Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM).

Kadić Bojanić: Liderstvo ne znači samo uspjeh, već i odgovornost prema zajednici

Radovi na rekonstrukciji kompleksa “Jusovača'' teku planiranom dinamikom, objavili su na mreži X iz Glavnog grada Podgorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105191140_5985a2139c2d8ff8aecc85d9a7a2f6eb516cd80e274758f74cac894eeaadb0c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105191140_5985a2139c2d8ff8aecc85d9a7a2f6eb516cd80e274758f74cac894eeaadb0c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Jusovača"></figure>  - Trenutno se izvode poslovi raščišćavanja terena, koji obuhvataju uklanjanje rastinja i otpadnog materijala, čime se uređuje prostor koji je godinama bio zarastao i zapušten- naveli su iz Glavnog grada.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105191144_ec309df1ead242fc0ea8f40111a9512d57b03d8a7e5f00857d9af16d99b2238f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105191144_ec309df1ead242fc0ea8f40111a9512d57b03d8a7e5f00857d9af16d99b2238f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Jusovača"></figure>

Glavni grad: Radovi na rekonstrukciji Jusovače teku planiranom dinamikom

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Tužilac Jovan Vukotić je u Višem sudu na suđenju Milošu Medenici koje se tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član, prema stavu SDT-a, bila i njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i još 15 osoba, kazao da će dopuniti dokazni postupak - novim skaj komunikacijama.
Sutkinja Vesna Kovačević dala je rok od tri dana da Specijalno državno tužilaštvo dostavi te poruke i nakon toga će odlučiti da li će biti uvrštene u dokazni materijal.
Na današnjem ročištu pregledana su dva foldera sa skaj komunikacijama iz 2019. godine ali u tim porukama su bili samo pinovi - nije bilo naznačeno ko su korisnici tih kodova.
Nakon toga uslijedila je reakcija odbrane i primjedbe da su na monitorima prikazani samo skrinšotovi poruka i da su tužioci Vukotić &nbsp;i Vuksa Radonjić morali da navedu za koga smatraju da su koristili pinove.
- Ne radi se o originalima. To je kopija kopije. Ni u ovom postupku ne bi trebalo da prihvatite kopije - kopija i skinšotove - kazao je advokat Miloš Vuksanović.
Isti stav su imale i njegove kolege advokati Stefan Jovanović i Zdravko Begović.
Sutkinja Kovačević je prihvatila prijedlog odbrane i saopštila tužiocima da dostave ko su korisnici pinova- između koga su komunikacije.
Ta odluka je izazvala žučnu polemiku i negodovanje tužilaca navodeći da neće postupiti po nalogu Suda jer su imena svih korisnika navedena u optužnici i saopštavajući na kojim stranama se nalaze.
Na to je reagovao advokat Begović tražeći da dostave podatke " ko je vlasnik pojedinih kodova".
Kada su tužioci odbili da postupe po nalogu Suda i advokat Vuksanović je konstatovao da o ovome treba obavijestiti glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića.
- Moramo da preciziramo ko su ti ljudi, da onda vještak odgovarajuće struke vidi da li su original komunikacije i da li su skrinšotovi original - kazao je advokat Vuksanović. Na taj zahtjev se nadovezao advokat Begović koji je zatražio da se sve prepiske izdvoje jer nemaju uporište u dokazima.
Tužilac Vukotić je ocijenio da zahtjev odbrane vodi ka odugovlačenju postupka.&nbsp;
Njegov kolega tužilac Radonjić je onda odlučio da pročita ko je po stavu SDT-a &nbsp;koristio pinove. Prema mišljenju tužioca Radonjića, komunikacije na skaj aplikaciji imali su Miloš Medenica, Darko Lalević, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Petar Milutinović.
On je za ove optužene naveo koje su, prema stavu SDT-a, koristili pinove.
Kada je tužilac Radonjić naveo imena sutkinja Kovačević je saopštila da će na narednom ročištu koje je zakazano za 11. novembar sud naznačiti između koga su bile komunikacije a na osnovu &nbsp;navoda SDT-a ko je koristio koji pin.
Kovačević je odbila prijedlog odbrane da se u svojstvu svjedoka saslušaju Duško Marković, Dragan Radonjić, Veselin Veljović, Mevludin Nuhodžić, Milivoje Katnić, Ivica Stanković, Enis Baković...
Optužena Medenica je objasnila da je njihovo saslušanje tražila da bi se provjerilo da li ih je ikad zvala za neki slučaj.
Na to je Kovačević rekla da "sud smatra da je to bespredmetno".
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Tag: milena-kalezic