<p>Crna Gora, uz političku hrabrost, znanje i dosljednost onih koji vode zelenu tranziciju, u narednih deset godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope - ocijenjeno je na konferenciji “Da li je dug put od realnosti do zelene budućnosti”, koju je danas u Podgorici organizovala Građanska alijansa (GA).<br/>
<br/>
U saopštenju te nevladine organizacije (NVO) navodi se je na konferenciji zaključeno da je za sprovođenje zelene tranzicije potrebna sinergija svih - institucija, građana, civilnog sektora i medija.<br/>
<br/>
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ukazao je na bitnu ulogu NVO sektora u promovisanju zelenih politika.<br/>
<br/>
On je kazao da put od realnosti do zelene budućnosti uključuje širok spektar aktera - od institucija i privatnog sektora, preko lokalnih zajednica, do svakog građanina.<br/>
<br/>
Programski direktor GA, Milan Radović, poručio je da se u Crnoj Gori već godinama govori o nužnosti zelene tranzicije i potrebi da se zaštiti ono što Crnu Goru određuje kao ekološku državu - priroda, vazduh, vode, planine, more.<br/>
<br/>
- Između deklaracija i realnih promjena često stoje otpori: politička inertnost, nedovoljna ulaganja, niska ekološka svijest, korupcija u prostornom planiranju i ignorisanje preporuka stručnjaka i civilnog sektora - istakao je Radović.<br/>
<br/>
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, ukazala je na značajnu povezanost Savjeta Evrope kao organizacije koja se bavi ljudskim pravima i životne sredine.<br/>
<br/>
Ona je podsjetila da je u Rejkjaviku 2023. godine, usvojena Deklaracija u kojoj Savjet Evrope potvrdjuje svoju posvećenost ovom pitanju, ističući da se zaštita životne sredine ne može odvojiti od osnovnih ljudskih prava, odnosno da je zdrava zivotna sredina osnovno ljudsko pravo.<br/>
<br/>
Poslanica Aleksandra Despotović, govoreći o najvećim preprekama koje sprečavaju da odrednica „ekološka država“ postane temelj stvarne državne politike, ukazala je na važnost pronalaženja balansa između ekonomije i ekologije.<br/>
<br/>
- Pored političke volje, neophodno je da ovu oblast sprovode ljudi koji je poznaju. Smatram da ako mijenjamo vlasti, ne smijemo automatski mijenjati ljude koji imaju znanje i daju rezultate - kazala je Despotović.<br/>
<br/>
Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Crne Gore, Draško Boljević, kazao je da je Eko fond u protekle četiri godine zabilježio značajan porast interesovanja građana za energetski efikasne mjere.<br/>
<br/>
Kako je naveo, i dalje je glavni fokus građana finansijska korist, dok se značaj ekoloških benefita nedovoljno prepoznaje.<br/>
<br/>
On je naveo da će Eko fond u narednom periodu sredstva prikupljena od naplate naknada za korišćenje plastičnih kesa usmjeriti na projekte podizanja svijesti građana, kroz saradnju sa civilnim sektorom i lokalnim zajednicama.<br/>
<br/>
Izvršni direktor NVO UZOR, Danko Jokanović, kazao je da je porazna činjenica da nakon 30 i više godina u Crnoj Gori postoji smanjeno povjerenje u koncept ekološke države.<br/>
<br/>
On je ocijenio da građani zelenu tranziciju neće podržati dok ne osjete ličnu korist i jasno razumiju zašto im je važna.<br/>
<br/>
Jokanović je kazao da NVO treba da budu ravnopravan partner državnim institucijama na putu ka zelenoj tranziciji i evropskim standardima.<br/>
<br/>
- Jer mogu doprinijeti u prevazilaženju problema kada građani ne razumiju proces, jer kada ga ne razumiju onda mu se suprotstavljaju - naveo je Jokanović.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz GA, na konferenciji je predstavljena analiza “Inovativne akcije za zeleniju budućnost” koja se bavi jednim od najozbiljnijih ekoloških i infrastrukturnih izazova današnjice - upravljanjem otpadom.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora uz znanje i dosljednost u narednih 10 godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope

<p>Količina razaranja u Bosni Hercegovini, u poplavama koje su je nedavno pogodile, nešto je s čim smo se prvi put sreli… Kataklizmična situacija bila je dva kilometra od centra Jablanice, uz Neretvu, gdje je srušeno naselje koje je imalo do hiljadu ljudi. Da li je to opomena da se priroda pobunila zbog ono što joj čovjek čini, ili je to prirodni fenomen, biće predmet istraživanja - kazao je u 24 sata Televizije E, rukovodilac spasilačkog tima Crne Gore, Milan Radović.</p>
<p>Crnogorski spasilački tim povukao se poslije pet dana iz poplavama pogođenih djelova BiH, kada je prestala potreba za spasilačkim akcijama, objašnjava Radović. Kaže da, nažalost, na tom području ne postoji ni promil šanse da je još neko preživio katastrofu.</p>
<p>- Naš tim je, prije svega, spasilački, terenski tim. Dali smo sve od sebe da svaka porodica dobije ono što se najmanje može, da se pronađu njihovi najbliži, da ih dostojno sahrane… U BiH sad dolaze neki drugi timovi, a uključeni su timovi Ministarstva sigurnosti, Federalne uprave za civilnu zaštitu, razne nevladine organizacije, gorske službe spašavanja, Kantonalna uprava za civilnu zaštitu, Uprava za civilnu zaštitu RS-a... Svi su došli sa najboljom namjerom, da pomognu. Ostaće na terenu dok postoji i najmanja šansa da se pronađe i izvuče neko tijelo - rekao je Radović.</p>
<p>Na terenu, tokom akcija, mještani su, kaže, davali posljednje atome snage kako bi spasilačkim timovima bili podrška.</p>
<p>- Dva kilometra od centra Jablanice, uzvodno uz Neretvu, situacija je bila kataklizmična. Tamo je potpuno srušeno naselje koje je brojalo do hiljadu stanovnika… Teško je gledati nekog ko je izgubio porodicu kako vama donosi hranu, piće, kafu… Momci jesu naučili da rade u takvom okruženju, ali koliko god je neka situacija poznata, teško se oduprijeti emocijama. Ljudi u Jablanici su dali sve od sebe da se osjećamo kao kod kuće. Inostrani spasilački timovi bili su smješteni u Srednjoj stručnoj školi. Tamo su se svi, od direktorice, do kompletnog osoblja, nastavnog i vannastavnog kadra, trudili da mi funkcionišemo u normalnim uslovima, da možemo da spavamo, da se okupamo, da jedemo i da podijelimo, bukvalno, što se kaže, posljednju koru hljeba - prepričava Radović nedavno iskustvo iz BiH.</p>
<p>Poslije svake spasilačke akcije, kaže rukovodilac crnogorskog tima, dolazi emotivna iscrpljenost, ali i osjećaj ponosa, jer momci znaju da su dali sve od sebe. Standard pružanja psihosocijalne pomoći spasiocima uveden je 2022. godine, nakon zemljotresa u Turskoj.</p>
<p>- Ponoso mogu da kažem da tim čine 33 pripadnika, 24 profesionalna vatrogasca iz deset različitih službi zaštite i spašavanja iz Crne Gore, zatim predstavnika Crvenog krsta i menadžmenta, koji po uobičajenoj praksi, čine četiri pripadnika direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova - kaže Radović.</p>
<p>Crnogorski spasioci sa kolegama iz regiona sarađuju duže od decenije, prolaze edukacije, vježbe, realne akcije. Vremenom se spasilački timovi srode kao da su, kako kaže, porodica.</p>
<p>- Od Albanije 2019. godine, Turske 2022. godine, sada u BiH, sreli smo Sinišu Badovinca, vođu hrvatskog tima. Njega poznajem duže od petnaest godina. Zatim, Alešu Cedilnika, takođe, vođu slovenačkog tima. Sa njima smo sarađivali na polju edukacije i obuke. Zatim, Davora Vidovića, rukovodioca srbijanskog tima, koji je takođe naš prijatelj i drug. Svi ti momci se između sebe poznaju i sarađuju - naglasio je Radović.</p>
<p>Zadatak vođe spasilačkog tima je da primarno vodi računa da sve spasioce vrati u Crnu Goru, njihovim porodicama.</p>
<p>- Cilj je da se u što većem obimu pomogne ugroženom i napaćenom narodu. Takva situacija je bila pogotovo u Turskoj, gdje je devastacija bila takvih razmjera, da to ne može prikazati ni fotografija, ni video... to je trebalo doživjeti. Ti ljudi su bili izuzetno ponosni, kao što su ponosni, vjerujte mi, i ljudi u Bosni i Hercegovini, koji svoju nesreću suzbijaju u drugi plan, i žele da vam pomognu i da vam pruže ono što sa čim raspolažu. Posljednje što imaju dijele sa ljudima, koji sudbinu dijele sa njima - zaključio je Radović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddcjo52i0eKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Poplave su u BiH donijele kataklizmične situacije

<p>Crnogorski spasilački tim od 32 člana vraća se u Crnu Goru nakon što su prethodnih dana pomagali u saniranju posljedica katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i potrazi za nestalim osobama.</p> <p>Vođa spasilačkog tima <b>Milan Radović </b>kazao je za Portal ETV da su jutros, u 8 sati, u svoje matične zemlje krenule ekipe iz Slovenije i Hrvatske, a crnogorski, koji mahom čine vatrogasi i spasioci iz deset crnogorskih opština, te pripadnici Crvenog krsta i Direktorata za zaštitu i spašavanja, zaputio se ka Podgorici u 15 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D125-JWOgJIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Crnogorski nacionalni tim za spašavanje iz ruševina i tim sa pumpama visokog kapaciteta je prethodnih pet dana bio angažovan u Donjoj Jablanici gdje je u poplavama i klizištima život izgubilo 17 osoba, a bujice i odroni prouzrokovali ogromne materijalne štete. Dio tima zadužen za spašavanja na vodama tragao je za nestalim osobama i na području Buturović Polja.</p> <p>- Prestala je potreba za timovima naših kapaciteta... Sada nastupa sanacija terena i procjene klizišta koje će raditi kolege iz BiH sa svojim inženjerima geodezije. Radiće se posebne brane koje bi spriječile eroziju tla - rekao nam je Radović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101116100_83fd8ab4ad5a990f513ff0ff2f03105d991062926de7aa9b8a20b4f132863461.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101116100_83fd8ab4ad5a990f513ff0ff2f03105d991062926de7aa9b8a20b4f132863461" data-rendition-name="original" width="1333" height="1600" loading="lazy" alt="Crnogorski spasilački tim"> <figcaption>Crnogorski spasilački tim<span>(Photo: Ustupljena fotografija)</span></figcaption> </figure>  <p>Javnost je ostala nijema na sumorne slike koje danima dolaze iz BiH. Svijetli kadar u tom nizu je ljudska solidarnost koja ne izostaje kad nesreća zadesi.</p> <p>Fotografije i video sadržaj koji nam je ustupio Radović svjedoče jedinstvu i spremnosti da se pruži ruka pomoći komšijama kada je to najpotrebnije.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fiyplj8yLbgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Predviđeno je da naš spasilački tim dođe u Crnu Goru oko 23 sata, a u Podgorici će ih dočekati ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>.</p> <p>Bujične poplave pogodile su, u noći s četvrtka na petak 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, i izazvale bujice, poplave i klizišta. Prekinuta je željeznička i cestovna komunikacija između Sarajeva i Mostara.</p> <p>Zemlje regiona i Evropske unije, osim što su angažovale spasilačke ekipe, prikupljaju novčanu i drugu pomoć za preživjele i saniranje šteta.&nbsp;</p> <p>Crveni krst Crne Gore je otvorio žiro-račun na koji se mogu uplatiti sredstva kod Hipotekarne banke: 520-5188-31.</p> <p>Takođe, platforma humanost.com pokrenula je akciju za pomoć građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni poplavama.</p> <p>Pomoć građanima u BiH može se uplatiti platinum karticama putem linka&nbsp;</p> <p><a href="https://humanost.com/Pomoc_za_BiH" target="_blank">https://humanost.com/Pomoc_za_BiH</a>;<br/> <br/> uplatom na žiro-račun 520-44402-50;&nbsp;</p> <p>devizni račun: 520004200000315503<br/> IBAN: ME25520004200000315503<br/> SWIFT: HBBAMEPGXXX<br/> <br/> i SMS-om 54 na 14565. Cijena poruke je jedan euro.</p> <p>Sva prikupljena sredstva biće uplaćena humanitarnoj organizaciji iz BiH - pomozi. ba koja će pomoć usmjeriti prema najteže pogođenim ovom prirodnom katastrofom.</p>

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

FOTO i VIDEO: Crnogorski spasioci završili misiju u BiH, večeras stižu u Podgoricu

<p>Crnogorski spasilački tim, zajedno sa kolegama iz regiona, treći dan pomaže u saniranju posljedica katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini i potrazi za nestalim osobama.</p> <p>Vođa spasilačkog tima, koji broji 32 člana,<b> Milan Radović </b>kazao je za Portal ETV da su danas nastavili intenzivnu potragu za još pet osoba u Donjoj Jablanici i Buturović Polju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009161048_45bc7daae23e4dcc56b4f6861dd67ed79bad728c72b86383e6d142c1b5574622.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009161048_45bc7daae23e4dcc56b4f6861dd67ed79bad728c72b86383e6d142c1b5574622" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pomoć bih"> </figure>  <p>Fotografije i video sadržaj sa lica mjesta svjedoče tragediji koju je pretrpio ovaj dio Bosne, ali i solidarnosti i požrtvovanosti timovima sa Balkana koji ulažu nadljudske napore da pruže pomoć susjedima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzDmDZyDTBE8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>U poplavama i klizištima koja su pogodila sjevernu Hercegovinu i središnju Bosnu tokom noći s četvrtka na petak 4. oktobra poginule su 22 osobe, od čega 19 u Jablanici i Konjicu, te tri osobe u Fojnici. Još se traga za desetak nestalih osoba čiji tačan broj vlasti nijesu objavile.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRrJl-RkNfsc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>- Treći dan zajedno sa timovima iz Srbije, Hrvatske i Slovenije radimo na terenu na sanaciji klizišta i odrona koji su posljedica katastrofalnih poplava koje su pogodile ovo područje prije pet dana. Naš tim danas je podijeljen u dva segmenta - jedan koji radi u Donjoj Jablanici zajedno sa timovima iz zemalja regiona u potrazi za još uvijek tri osobe. Dio time zadužen za spašavanja na vodama bio je na području Buturović Polja i tragao za još dvije osobe - rekao nam je Radović.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOx0RWdvMlKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Nakon što je BiH putem mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije uputilo zahtjev za međunarodnu pomoć u saniranju posljedica poplava i klizišta, u tu zemlju su u ponedjeljak rano ujutro pošli vatrogasci-spasioci lokalnih službi zaštite i spašavanja, pripadnici Crvenog krsta Crne Gore i stručnjaci Direktorata za zaštitu i spašavanje. Svi su, kako kaže Radović, dobrog psihofizičkog stanja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009171036_3cbb9cbc441cd43e24fcdadcd025995005ec38a0bfae09e2d8cbd1238756779a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241009171036_3cbb9cbc441cd43e24fcdadcd025995005ec38a0bfae09e2d8cbd1238756779a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="posljedice nevremena u bih"> </figure>  <p>- Momci se drže odlično, psihofizički su dobro. Poštedjelo nas je i vrijeme. Nije bilo najavljene kiše, tako da se nijesu otvorila neka nova klizišta - rekao je Radović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009171016_1be2f0e7470e7e4f6f5186165e67390ba73c589da910d6c5859bf1aa7c7296bf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241009171016_1be2f0e7470e7e4f6f5186165e67390ba73c589da910d6c5859bf1aa7c7296bf" data-rendition-name="original" width="1143" height="630" loading="lazy" alt="Milan Radović"> <figcaption>Milan Radović<span>(Photo: Privatna arhiva)</span></figcaption> </figure>  <p>Očekuje da će uskoro prestati potreba za njihovom angažovanošću i da će se od petka svi timovi vratiti u matične zemlje.</p> <p>- Ta odluka će biti donijeta u dogovoru sa našim matičnim državama i pretpostavka je da bi od petka mogli očekivati povratak timova u svoje zemlje - zaključio je Radović za Portal ETV.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009161048_44598906ccd92dee885a009cec9eac7f088a56244c2ff36ed1dbb834c151ee34.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241009161048_44598906ccd92dee885a009cec9eac7f088a56244c2ff36ed1dbb834c151ee34" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pomoć bih"> </figure>  <p>Osim na terenu, Crna Gora gora se uključila i u akciju prikupljanja novčane pomoći za građane BiH pogođene bujičnim poplavama</p> <p>Crveni krst je otvorio žiro-račun na koji se mogu uplatiti sredstva kod Hipotekarne banke: 520-5188-31.</p> <p>Takođe, platforma humanost.com pokrenula je akciju za pomoć građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni poplavama.</p> <p>Pomoć građanima u BiH može se uplatiti platinum karticama putem linka&nbsp;</p> <p><a href="https://humanost.com/Pomoc_za_BiH">https://humanost.com/Pomoc_za_BiH</a>; <br/> <br/> uplatom na žiro-račun 520-44402-50;&nbsp;</p> <p>devizni račun: 520004200000315503 <br/> IBAN: ME25520004200000315503<br/> SWIFT: HBBAMEPGXXX <br/> <br/> i SMS-om 54 na 14565. Cijena poruke je jedan euro.</p> <p>Sva prikupljena sredstva biće uplaćena humanitarnoj organizaciji iz BiH - pomozi. ba koja će pomoć usmjeriti prema najteže pogođenim ovom prirodnom katastrofom.</p>

FOTO i VIDEO: Sumorne slike iz BiH, crnogorski spasioci tragaju za pet osoba u Donjoj Jablanici i Buturović Polju

<p>Evropska centralna banka (ECB) naredne godine planira sprovesti stres test vodećih finansijskih institucija eurozone, kojim će provjeriti njihovu otpornost na različite izazove, od rata, preko ekonomske krize, do hakerskog napada.</p>
<p>ECB je saopštio da će rezultate testa objaviti narednog ljeta, prenosi SEEbiz.</p>
<p>Spoljni šokovi mogu negativno uticati na nedovoljno otporne finansijske institucije putem različitih kanala, podsjetila je centralna banka.</p>
<p>Pod nadzorom ECB-a mora proći stres test 110 banaka. Potrebno je da pokažu otpornost na relevantne geopolitičke rizike koji mogu narušiti njihov temeljni kapital.</p>
<p>Osnovni kapital su sredstva kojima banka mora omogućiti neograničen pristup u slučaju gubitaka.</p>
<p>U testu će banke predstaviti svoje upravljanje rizicima, odnosno kako će prevladati krizu suočene s određenim izazovom. Stres test uopšteno služi pravovremenom otkrivanju i preventivnom uklanjanju slabosti.</p>

ECB naredne godine planira stres test banaka

<p>U Crnoj Gori jutros se saobraća po pretežno suvim putevima, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).</p>
<p>Oni su upozorili vozače da voze pažljivije na putevima preko planinskih prevoja i duž klisura i usjeka.&nbsp;</p>
<p>Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.</p>
<p>Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.</p>
<p>Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.</p>
<p>Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.</p>
<p>Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.</p>
<p>Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.</p>
<p>Zbog održavanja Bokeškog maratona odobrava se totalna obustava saobraćaja na magistralnom putu M-11 dionica Lepetani-Tivat-Krtolska raskrsnica (potez Pekara Kordić-kružni tok Tivat-stara Opština i potez crkva Sv. Roka, izlaz na magistralu Opatovo- Sv. Roka), od 14 sati i 45 minuta do 16 sati i 30 minuta.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.</p>
<p>Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.</p>
<p>Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.</p>
<p>Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.</p>
<p>Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.</p>
<p>Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.</p>

AMSCG: Putevi suvi

<p>Uprkos ranijim najavama da će izborna reforma na kojoj radi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biti okončana do kraja ove godine to se, kako sada stoje stvari, ipak neće dogoditi. Prioritetna pitanja i zakonska rješenja poput čišćenja biračkih spiskova i uvođenje otvorenih lista, i dalje ostaju neriješena, piše Pobjeda.</p>
<p>Jedan od dvojice kopredsjedavajućih tim patrlamemntarnim radnim tijelom, poslanik Demokratske partije socijalista <b>Nikola Rakočević,</b> kaže da radne grupe tog skupštinskog tijela napreduju određenom dinamikom i da će dio planiranih zadataka biti završen do kraja godine, ali i upozorava da najkompleksniji dio posla, koji se odnosi na zakon o izboru odbornika i poslanika, neće moći biti zaokružen u predviđenom roku.</p>
<p>Rakočević je to kazao u izjavi za Pobjedu, upitan da prokomentariše inicijativu predstavnika civilnog sektora iz Centra da demokratsku tranciju koji od članova Odbora traže da predlože produžetak roka za završetak njegovog rada do 15. juna 2026. godine, kako bi se omogućilo cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa odlukom o osnivanju Odbora i međunarodnim preporukama.</p>
<p>“Ako radne grupe, zbog skupštinske dinamike u decembru, ne uspiju da završe posao do kraja godine, Odbor može, uz dogovor svih poslaničkih klubova, produžiti rok rada na određeno vrijeme”, kazao je Rakočević za Pobjedu.</p>
<p>Na pitanje da li eventualno produženje roka može usporiti evropski put Crne Gore, Rakočević kaže da ne može doći do toga.</p>
<p>“Brisel od nas ima jasna očekivanja u pogledu formiranja Centralne izborne komisije, a taj dio smo uspjeli da privedemo kraju. Prijave još traju, zatim slijedi selekcija kandidata i očekujem da ćemo do kraja godine imati kompletiran sastav”, poručio je poslanik DPS-a.</p>
<p>Drugi kopredsjedavajući, šef poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je Pobjedi potvrdio da se inicijativa Centra za demokratsku tranziciju može razmotriti na kolegijumu Skupštine.</p>
<p>On je naveo da je kraj decembra rezervisan za sjednicu sa velikim brojem zakona važnih za EU agendu, što otvara prostor za razgovor o produženju roka za rad Odbora.</p>
<p>Iz CDT-a je prije nekoliko dana upućen poziv svim poslanicima i poslanicama u Odboru da produže mandat tom skupštinskom tijelu do 15. juna 2026. godine, kako bi se, kako navode, omogućilo kvalitetno i cjelovito sprovođenje izborne reforme u skladu sa međunarodnim preporukama.</p>
<p>Iz ove organizacije su poručili da su radne grupe pripremile tek djelimična rješenja, te da zbog opterećene skupštinske agende u decembru, sa oko 100 zakona i budžetom, nije moguće kvalitetno zaključiti reformu do kraja godine.</p>
<p>CDT predlaže da Odbor od 15. januara do 15. aprila naredne godine intenzivno radi na finalizaciji zakonskih rješenja i etičkog kodeksa, zatim otvori javnu raspravu i zatraži mišljenja međunarodnih institucija do 1. juna, a da Skupština najkasnije do 15. juna 2026. usvoji zakone. Time bi, ističu, bio ispoštovan međunarodni standard da se izborni propisi ne mijenjaju godinu prije izbora.</p>
<p>Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica, podsjetio je da je Evropska komisija prošlog mjeseca kritikovala julski paket zakonskih izmjena zbog nedostatka konsultacija i samo djelimičnog usklađivanja sa preporukama Venecijanske komisije, OSCE/ODIHR-a i GRECO-a.</p>
<p>Koprivica u svom pozivu zato insistira da nova faza reforme uključi javnu raspravu, međunarodne partnere i obradi sve ključne oblasti, od otvorenih lista i individualnih kandidatura, do ažurnog biračkog spiska, finansiranja kampanja, prevencije zloupotreba i regulisanja drugog kruga predsjedničkih izbora.</p>
<p>“Naš prijedlog je racionalan i izvodljiv i ispravlja propuste iz jula. Nadamo se da će i Skupština donijeti jednako racionalnu odluku”, poručio je Koprivica.</p>
<p>Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu čine tri radne grupe. Jedna se bavi izradom nacrta zakona o izboru odbornika i poslanika, druga definisanjem Zakona o biračkom spisku, Zakonom o registrima prebivališta i boravišta, analizom primjene Zakona o ličnoj karti i analizom primjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, dok treća radi na izradi zakona o političkim partijama, zakona o predsjedniku i definisanju Etičkog kodeksa ponašanja u izbornoj kampanji.</p>
<p>U prvoj fazi procesa sveobuhvatne izborne reforme, koja je okončana u julu ove godine, poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su izmjene i dopune Zakona o izboru odbornika i poslanika, lokalnoj samoupravi i finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.</p>

Izvjesno produženje roka za reformu izbornih zakona

<p>Predstavnici Francuske u radnoj grupi Savjeta Evropske unije (COELA) blokirali su juče pregovaračka poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, a koja je Crna Gora pripremila za zatvaranje na predstojećoj Međuvladinoj konferenciji, koja je zakazana za utorak u Briselu.</p>
<p>Crna Gora će tako, umjesto planiranih pet, zatvoriti svega tri poglavlja.</p>
<p>Francuski predstavnici u radnoj grupi Savjeta EU smatraju da poglavlja 11 i 13 nijesu spremna za zatvaranje, jer nijesu dovoljno usklađena sa tekovinama Unije, ali taj stav nijesu detaljnije obrazložili.</p>
<p>Odluka Francuske juče je potvrđena i na zasijedanju Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).</p>
<p>Teorijski, Francuska bi svoju odluku mogla da preinači na Međuvladinoj konferenciji, ali dosadašnja praksa govori da se to ipak neće desiti.</p>
<p>Crna Gora je planirala da u utorak, osim dva koja je Francuska u međuvremenu blokirala, zatvori još tri poglavlja. Riječ je o poglavljima 3 - koje se odnosi na pravo osnivanja preduzeća i slobodu pružanja usluga, 4 - koje se tiče slobode kretanja kapitala i 6 - iz oblasti privrednog prava.</p>
<p>Ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević </b>juče je, na zasijedanju Odbora za evropske integracije u Skupštini Crne Gore, rekla da je ispunjeno svako završno mjerilo za zatvaranje tih pet poglavlja i da je to konstatovala i Evropska komisija.</p>
<p>- Sa naše strane ispunjenost postoji. Sada je neophodna samo politička volja 27 država članica EU. Kao što to biva, postoje države koje su postavile neka pitanja. Ovo nije ništa novo. Neke interesuje možda malo više poljoprivreda, pa postavljaju pitanje o tome, druge možda zanima prelazni period za Poglavlje 13. Dakle, sva ta poglavlja mi smo riješili i na tehničkom i političkom nivou. Svaka država donosi odluku za sebe. Urađen je ogroman posao kada govorimo o ovih pet poglavlja – naglasila je ministarka Gorčević.</p>
<p>Odluka Francuske da Crnoj Gori ne da zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja 11 i 13, uslijedila je dan nakon što je srpski lider Aleksandar Vučić crnogorskom premijeru Milojku Spajiću poručio „prvo skoči pa reci hop“.</p>
<p>Podsjećanja radi, Vučić je tu poruku uputio nakon što je Spajić prethodno, reagujući na njegov prijedlog da sve zemlje regiona Evropskoj uniji pristupe u isto vrijeme, kazao kako će „Crna Gora Srbiju u EU čekati već od 2028. godine“.</p>
<p>Komentarišući novonastalu situaciju u ovim okolnostima, politički konsultant iz Zagreba <b>Aleksandar Musić </b>ističe da odluka zvaničnog Pariza ipak nije rezultat Vučićevog lobiranja preko saveznika u Francuskoj.</p>
<p>Musić objašnjava kako „nema potrebe za trenutnim lobiranjem, jer je lobiranje već obavljeno Vučićevom kupovinom i zaduživanjem za milijarde eura francuske vojne opreme i projekata“.</p>
<p>- U tom odnosu svako zna šta mu je činiti. Ovo je prirodni nastavak toga. Francuskoj ulazak Crne Gore same i prve u EU nije nikakav prioritet, dok je Crnoj Gori to dubinsko i previše važno pitanje – kaže Musić.</p>
<p>On navodi i da je objašnjenje za blokadu zatvaranja dva poglavlja „vrlo nemušto i neuvjerljivo“ što, kako kaže, znači da je proradila „dobra stara unutarevropska geopolitika“.</p>
<p>- Ovo potvrđuje tiho rivalstvo njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona. Francuska ipak najviše od svih tetoši Vučićev režim – naglašava on.</p>
<p>U tom kontekstu Musić objašnjava i da ovakvom odlukom Francuska postiže dva cilja.</p>
<p>- Usporava njemački momentum i šalje poruku Vučiću da ipak misli i na njega. Time prećutno daje malo novog života u priču o kolektivnom ulasku Crne Gore u EU, odnosno u paketu sa ostalima – zaključio je Musić.</p>
<p>Crna Gora je od početka pregovora za članstvo u EU otvorila sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila njih sedam.</p>
<p>Odlukom Francuske da onemogući zatvaranje poglavlja 11 i 13, broj blokiranih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU povećao se na tri, budući da je Hrvatska prošle godine u ovo vrijeme blokirala zatvaranje još jednog poglavlja.</p>
<p>Riječ je o Poglavlju 31, koje se odnosi na spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku i za čije su zatvaranje bili ispunjeni svi tehnički uslovi, što su više puta konstatovali i najviši evropski zvaničnici, ističući da je Crna Gora u potpunosti usklađena sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom bloka.</p>

Musić: Crna Gora kolateralna šteta Makronovih političkih ambicija i Vučićeve trgovine francuskog naoružanja

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića <b>Danila Mandića,</b> optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.</p>
<p>– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.</p>
<p>Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.</p>
<p>Majka okrivljenog,<b> Ljiljana Mandić,</b> takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.</p>
<p>Oštećeni <b>Aris Turković</b> naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.</p>
<p>– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.</p>
<p>Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:</p>
<p>– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.</p>
<p>Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.</p>
<p>– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.</p>
<p>Naveo je da je konobarica te večeri bila <b>Mina Vujković.</b></p>
<p>Tužilac <b>Ivan Bojanić</b> prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.</p>
<p>Turkovićev advokat, <b>Damir Lekić</b>, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.</p>
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
<p>Oštećeni <b>Darko Perović</b> zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.</p>
<p>– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.</p>
<p>I pored upozorenja sutkinje <b>Ivane Becić </b>da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.</p>
<p>– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.</p>
<p>Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.</p>
<p>Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.</p>
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
<p><b>Jelena Gajević, </b>vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma <b>Mina Vujković</b>.</p>
<p>– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.</p>
<p>Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.</p>
<p>– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;</p>
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
<p>Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.</p>
<p>– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.</p>
<p>Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.</p>
<p>Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.</p>
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
<p>Svjedočio je i <b>Mihailo Čađenović</b>, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.</p>
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
<p>Advokat oštećenih <b>Damir Lekić</b> kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;</p>
<p>- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;</p>
<p>Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.</p>
<p>- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;</p>

Tag: milan-radovic