Crna Gora, uz političku hrabrost, znanje i dosljednost onih koji vode zelenu tranziciju, u narednih deset godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope - ocijenjeno je na konferenciji “Da li je dug put od realnosti do zelene budućnosti”, koju je danas u Podgorici organizovala Građanska alijansa (GA). 
 
U saopštenju te nevladine organizacije (NVO) navodi se je na konferenciji zaključeno da je za sprovođenje zelene tranzicije potrebna sinergija svih - institucija, građana, civilnog sektora i medija. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ukazao je na bitnu ulogu NVO sektora u promovisanju zelenih politika. 
 
On je kazao da put od realnosti do zelene budućnosti uključuje širok spektar aktera - od institucija i privatnog sektora, preko lokalnih zajednica, do svakog građanina. 
 
Programski direktor GA, Milan Radović, poručio je da se u Crnoj Gori već godinama govori o nužnosti zelene tranzicije i potrebi da se zaštiti ono što Crnu Goru određuje kao ekološku državu - priroda, vazduh, vode, planine, more. 
 
- Između deklaracija i realnih promjena često stoje otpori: politička inertnost, nedovoljna ulaganja, niska ekološka svijest, korupcija u prostornom planiranju i ignorisanje preporuka stručnjaka i civilnog sektora - istakao je Radović. 
 
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, ukazala je na značajnu povezanost Savjeta Evrope kao organizacije koja se bavi ljudskim pravima i životne sredine. 
 
Ona je podsjetila da je u Rejkjaviku 2023. godine, usvojena Deklaracija u kojoj Savjet Evrope potvrdjuje svoju posvećenost ovom pitanju, ističući da se zaštita životne sredine ne može odvojiti od osnovnih ljudskih prava, odnosno da je zdrava zivotna sredina osnovno ljudsko pravo. 
 
Poslanica Aleksandra Despotović, govoreći o najvećim preprekama koje sprečavaju da odrednica „ekološka država“ postane temelj stvarne državne politike, ukazala je na važnost pronalaženja balansa između ekonomije i ekologije. 
 
- Pored političke volje, neophodno je da ovu oblast sprovode ljudi koji je poznaju. Smatram da ako mijenjamo vlasti, ne smijemo automatski mijenjati ljude koji imaju znanje i daju rezultate - kazala je Despotović. 
 
Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Crne Gore, Draško Boljević, kazao je da je Eko fond u protekle četiri godine zabilježio značajan porast interesovanja građana za energetski efikasne mjere. 
 
Kako je naveo, i dalje je glavni fokus građana finansijska korist, dok se značaj ekoloških benefita nedovoljno prepoznaje. 
 
On je naveo da će Eko fond u narednom periodu sredstva prikupljena od naplate naknada za korišćenje plastičnih kesa usmjeriti na projekte podizanja svijesti građana, kroz saradnju sa civilnim sektorom i lokalnim zajednicama. 
 
Izvršni direktor NVO UZOR, Danko Jokanović, kazao je da je porazna činjenica da nakon 30 i više godina u Crnoj Gori postoji smanjeno povjerenje u koncept ekološke države. 
 
On je ocijenio da građani zelenu tranziciju neće podržati dok ne osjete ličnu korist i jasno razumiju zašto im je važna. 
 
Jokanović je kazao da NVO treba da budu ravnopravan partner državnim institucijama na putu ka zelenoj tranziciji i evropskim standardima. 
 
- Jer mogu doprinijeti u prevazilaženju problema kada građani ne razumiju proces, jer kada ga ne razumiju onda mu se suprotstavljaju - naveo je Jokanović. 
 
Kako je saopšteno iz GA, na konferenciji je predstavljena analiza “Inovativne akcije za zeleniju budućnost” koja se bavi jednim od najozbiljnijih ekoloških i infrastrukturnih izazova današnjice - upravljanjem otpadom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora uz znanje i dosljednost u narednih 10 godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope

Količina razaranja u Bosni Hercegovini, u poplavama koje su je nedavno pogodile, nešto je s čim smo se prvi put sreli… Kataklizmična situacija bila je dva kilometra od centra Jablanice, uz Neretvu, gdje je srušeno naselje koje je imalo do hiljadu ljudi. Da li je to opomena da se priroda pobunila zbog ono što joj čovjek čini, ili je to prirodni fenomen, biće predmet istraživanja - kazao je u 24 sata Televizije E, rukovodilac spasilačkog tima Crne Gore, Milan Radović.
Crnogorski spasilački tim povukao se poslije pet dana iz poplavama pogođenih djelova BiH, kada je prestala potreba za spasilačkim akcijama, objašnjava Radović. Kaže da, nažalost, na tom području ne postoji ni promil šanse da je još neko preživio katastrofu.
- Naš tim je, prije svega, spasilački, terenski tim. Dali smo sve od sebe da svaka porodica dobije ono što se najmanje može, da se pronađu njihovi najbliži, da ih dostojno sahrane… U BiH sad dolaze neki drugi timovi, a uključeni su timovi Ministarstva sigurnosti, Federalne uprave za civilnu zaštitu, razne nevladine organizacije, gorske službe spašavanja, Kantonalna uprava za civilnu zaštitu, Uprava za civilnu zaštitu RS-a... Svi su došli sa najboljom namjerom, da pomognu. Ostaće na terenu dok postoji i najmanja šansa da se pronađe i izvuče neko tijelo - rekao je Radović.
Na terenu, tokom akcija, mještani su, kaže, davali posljednje atome snage kako bi spasilačkim timovima bili podrška.
- Dva kilometra od centra Jablanice, uzvodno uz Neretvu, situacija je bila kataklizmična. Tamo je potpuno srušeno naselje koje je brojalo do hiljadu stanovnika… Teško je gledati nekog ko je izgubio porodicu kako vama donosi hranu, piće, kafu… Momci jesu naučili da rade u takvom okruženju, ali koliko god je neka situacija poznata, teško se oduprijeti emocijama. Ljudi u Jablanici su dali sve od sebe da se osjećamo kao kod kuće. Inostrani spasilački timovi bili su smješteni u Srednjoj stručnoj školi. Tamo su se svi, od direktorice, do kompletnog osoblja, nastavnog i vannastavnog kadra, trudili da mi funkcionišemo u normalnim uslovima, da možemo da spavamo, da se okupamo, da jedemo i da podijelimo, bukvalno, što se kaže, posljednju koru hljeba - prepričava Radović nedavno iskustvo iz BiH.
Poslije svake spasilačke akcije, kaže rukovodilac crnogorskog tima, dolazi emotivna iscrpljenost, ali i osjećaj ponosa, jer momci znaju da su dali sve od sebe. Standard pružanja psihosocijalne pomoći spasiocima uveden je 2022. godine, nakon zemljotresa u Turskoj.
- Ponoso mogu da kažem da tim čine 33 pripadnika, 24 profesionalna vatrogasca iz deset različitih službi zaštite i spašavanja iz Crne Gore, zatim predstavnika Crvenog krsta i menadžmenta, koji po uobičajenoj praksi, čine četiri pripadnika direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova - kaže Radović.
Crnogorski spasioci sa kolegama iz regiona sarađuju duže od decenije, prolaze edukacije, vježbe, realne akcije. Vremenom se spasilački timovi srode kao da su, kako kaže, porodica.
- Od Albanije 2019. godine, Turske 2022. godine, sada u BiH, sreli smo Sinišu Badovinca, vođu hrvatskog tima. Njega poznajem duže od petnaest godina. Zatim, Alešu Cedilnika, takođe, vođu slovenačkog tima. Sa njima smo sarađivali na polju edukacije i obuke. Zatim, Davora Vidovića, rukovodioca srbijanskog tima, koji je takođe naš prijatelj i drug. Svi ti momci se između sebe poznaju i sarađuju - naglasio je Radović.
Zadatak vođe spasilačkog tima je da primarno vodi računa da sve spasioce vrati u Crnu Goru, njihovim porodicama.
- Cilj je da se u što većem obimu pomogne ugroženom i napaćenom narodu. Takva situacija je bila pogotovo u Turskoj, gdje je devastacija bila takvih razmjera, da to ne može prikazati ni fotografija, ni video... to je trebalo doživjeti. Ti ljudi su bili izuzetno ponosni, kao što su ponosni, vjerujte mi, i ljudi u Bosni i Hercegovini, koji svoju nesreću suzbijaju u drugi plan, i žele da vam pomognu i da vam pruže ono što sa čim raspolažu. Posljednje što imaju dijele sa ljudima, koji sudbinu dijele sa njima - zaključio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddcjo52i0eKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Poplave su u BiH donijele kataklizmične situacije

Crnogorski spasilački tim od 32 člana vraća se u Crnu Goru nakon što su prethodnih dana pomagali u saniranju posljedica katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i potrazi za nestalim osobama. Vođa spasilačkog tima Milan Radović kazao je za Portal ETV da su jutros, u 8 sati, u svoje matične zemlje krenule ekipe iz Slovenije i Hrvatske, a crnogorski, koji mahom čine vatrogasi i spasioci iz deset crnogorskih opština, te pripadnici Crvenog krsta i Direktorata za zaštitu i spašavanja, zaputio se ka Podgorici u 15 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D125-JWOgJIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Crnogorski nacionalni tim za spašavanje iz ruševina i tim sa pumpama visokog kapaciteta je prethodnih pet dana bio angažovan u Donjoj Jablanici gdje je u poplavama i klizištima život izgubilo 17 osoba, a bujice i odroni prouzrokovali ogromne materijalne štete. Dio tima zadužen za spašavanja na vodama tragao je za nestalim osobama i na području Buturović Polja. - Prestala je potreba za timovima naših kapaciteta... Sada nastupa sanacija terena i procjene klizišta koje će raditi kolege iz BiH sa svojim inženjerima geodezije. Radiće se posebne brane koje bi spriječile eroziju tla - rekao nam je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101116100_83fd8ab4ad5a990f513ff0ff2f03105d991062926de7aa9b8a20b4f132863461.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101116100_83fd8ab4ad5a990f513ff0ff2f03105d991062926de7aa9b8a20b4f132863461" data-rendition-name="original" width="1333" height="1600" loading="lazy" alt="Crnogorski spasilački tim"> <figcaption>Crnogorski spasilački tim(Photo: Ustupljena fotografija)</figcaption> </figure>  Javnost je ostala nijema na sumorne slike koje danima dolaze iz BiH. Svijetli kadar u tom nizu je ljudska solidarnost koja ne izostaje kad nesreća zadesi. Fotografije i video sadržaj koji nam je ustupio Radović svjedoče jedinstvu i spremnosti da se pruži ruka pomoći komšijama kada je to najpotrebnije. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fiyplj8yLbgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Predviđeno je da naš spasilački tim dođe u Crnu Goru oko 23 sata, a u Podgorici će ih dočekati ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Bujične poplave pogodile su, u noći s četvrtka na petak 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, i izazvale bujice, poplave i klizišta. Prekinuta je željeznička i cestovna komunikacija između Sarajeva i Mostara. Zemlje regiona i Evropske unije, osim što su angažovale spasilačke ekipe, prikupljaju novčanu i drugu pomoć za preživjele i saniranje šteta.&nbsp; Crveni krst Crne Gore je otvorio žiro-račun na koji se mogu uplatiti sredstva kod Hipotekarne banke: 520-5188-31. Takođe, platforma humanost.com pokrenula je akciju za pomoć građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni poplavama. Pomoć građanima u BiH može se uplatiti platinum karticama putem linka&nbsp; <a href="https://humanost.com/Pomoc_za_BiH" target="_blank">https://humanost.com/Pomoc_za_BiH</a>; uplatom na žiro-račun 520-44402-50;&nbsp; devizni račun: 520004200000315503 IBAN: ME25520004200000315503 SWIFT: HBBAMEPGXXX i SMS-om 54 na 14565. Cijena poruke je jedan euro. Sva prikupljena sredstva biće uplaćena humanitarnoj organizaciji iz BiH - pomozi. ba koja će pomoć usmjeriti prema najteže pogođenim ovom prirodnom katastrofom.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

FOTO i VIDEO: Crnogorski spasioci završili misiju u BiH, večeras stižu u Podgoricu

Crnogorski spasilački tim, zajedno sa kolegama iz regiona, treći dan pomaže u saniranju posljedica katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini i potrazi za nestalim osobama. Vođa spasilačkog tima, koji broji 32 člana, Milan Radović kazao je za Portal ETV da su danas nastavili intenzivnu potragu za još pet osoba u Donjoj Jablanici i Buturović Polju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009161048_45bc7daae23e4dcc56b4f6861dd67ed79bad728c72b86383e6d142c1b5574622.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009161048_45bc7daae23e4dcc56b4f6861dd67ed79bad728c72b86383e6d142c1b5574622" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pomoć bih"> </figure>  Fotografije i video sadržaj sa lica mjesta svjedoče tragediji koju je pretrpio ovaj dio Bosne, ali i solidarnosti i požrtvovanosti timovima sa Balkana koji ulažu nadljudske napore da pruže pomoć susjedima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzDmDZyDTBE8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U poplavama i klizištima koja su pogodila sjevernu Hercegovinu i središnju Bosnu tokom noći s četvrtka na petak 4. oktobra poginule su 22 osobe, od čega 19 u Jablanici i Konjicu, te tri osobe u Fojnici. Još se traga za desetak nestalih osoba čiji tačan broj vlasti nijesu objavile. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRrJl-RkNfsc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Treći dan zajedno sa timovima iz Srbije, Hrvatske i Slovenije radimo na terenu na sanaciji klizišta i odrona koji su posljedica katastrofalnih poplava koje su pogodile ovo područje prije pet dana. Naš tim danas je podijeljen u dva segmenta - jedan koji radi u Donjoj Jablanici zajedno sa timovima iz zemalja regiona u potrazi za još uvijek tri osobe. Dio time zadužen za spašavanja na vodama bio je na području Buturović Polja i tragao za još dvije osobe - rekao nam je Radović. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOx0RWdvMlKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nakon što je BiH putem mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije uputilo zahtjev za međunarodnu pomoć u saniranju posljedica poplava i klizišta, u tu zemlju su u ponedjeljak rano ujutro pošli vatrogasci-spasioci lokalnih službi zaštite i spašavanja, pripadnici Crvenog krsta Crne Gore i stručnjaci Direktorata za zaštitu i spašavanje. Svi su, kako kaže Radović, dobrog psihofizičkog stanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009171036_3cbb9cbc441cd43e24fcdadcd025995005ec38a0bfae09e2d8cbd1238756779a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241009171036_3cbb9cbc441cd43e24fcdadcd025995005ec38a0bfae09e2d8cbd1238756779a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="posljedice nevremena u bih"> </figure>  - Momci se drže odlično, psihofizički su dobro. Poštedjelo nas je i vrijeme. Nije bilo najavljene kiše, tako da se nijesu otvorila neka nova klizišta - rekao je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009171016_1be2f0e7470e7e4f6f5186165e67390ba73c589da910d6c5859bf1aa7c7296bf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241009171016_1be2f0e7470e7e4f6f5186165e67390ba73c589da910d6c5859bf1aa7c7296bf" data-rendition-name="original" width="1143" height="630" loading="lazy" alt="Milan Radović"> <figcaption>Milan Radović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Očekuje da će uskoro prestati potreba za njihovom angažovanošću i da će se od petka svi timovi vratiti u matične zemlje. - Ta odluka će biti donijeta u dogovoru sa našim matičnim državama i pretpostavka je da bi od petka mogli očekivati povratak timova u svoje zemlje - zaključio je Radović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009161048_44598906ccd92dee885a009cec9eac7f088a56244c2ff36ed1dbb834c151ee34.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241009161048_44598906ccd92dee885a009cec9eac7f088a56244c2ff36ed1dbb834c151ee34" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pomoć bih"> </figure>  Osim na terenu, Crna Gora gora se uključila i u akciju prikupljanja novčane pomoći za građane BiH pogođene bujičnim poplavama Crveni krst je otvorio žiro-račun na koji se mogu uplatiti sredstva kod Hipotekarne banke: 520-5188-31. Takođe, platforma humanost.com pokrenula je akciju za pomoć građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni poplavama. Pomoć građanima u BiH može se uplatiti platinum karticama putem linka&nbsp; <a href="https://humanost.com/Pomoc_za_BiH">https://humanost.com/Pomoc_za_BiH</a>; uplatom na žiro-račun 520-44402-50;&nbsp; devizni račun: 520004200000315503 IBAN: ME25520004200000315503 SWIFT: HBBAMEPGXXX i SMS-om 54 na 14565. Cijena poruke je jedan euro. Sva prikupljena sredstva biće uplaćena humanitarnoj organizaciji iz BiH - pomozi. ba koja će pomoć usmjeriti prema najteže pogođenim ovom prirodnom katastrofom.

FOTO i VIDEO: Sumorne slike iz BiH, crnogorski spasioci tragaju za pet osoba u Donjoj Jablanici i Buturović Polju

Iznos od 30.000 eura, koji je u nacrtu budžeta opštine Šavnik za iduću godinu predviđen za organizaciju izbora, predstavlja nužnost, jer se lokalni izbori iz prethodnog ciklusa formalno-pravno i dalje vode kao nezavršeni, iako su redovni zakazani tek za jun 2027.
To je Pobjedi kazao predsjednik te opštine Jugoslav Jakić, koji naglašava da nacrt budžeta nije konačan i da će biti podložan izmjenama.
<h2>PLANIRANA IZDVAJANJA</h2>
Sekretarijat za finansije, opštu upravu i društvene djelatnosti Opštine Šavnik izradio je nacrt budžeta za 2026. godinu u ukupnom iznosu od 7,37 miliona eura.
Od tog novca 1,83 miliona predviđeno je za tekuće izdatke 1,19 za transfere i 3,9 miliona za kapitalni budžet. Još 357.000 planirano je za otplatu dugova, a 90.000 za rezerve.
U okviru sredstava potrebnih za Službu Skupštine, predviđeno je i 30.000 eura za sprovođenje izbora.
- Formalno-pravno, lokalni izbori u Šavniku i dalje traju pa se samim tim za njih moraju obezbijediti finansijska sredstva. Da li će se ona utrošiti i u kom obimu, to je pitanje koje ne očekujem da će se riješiti prije 2027. godine. Svakako moramo zadovoljiti formalno-pravne procedure – objašnjava prvi čovjek te opštine i dodaje kako do konačnog usvajanja budžeta ima još vremena.
Izborni proces u Šavniku počeo je 23. oktobra 2022. godine, a kraj mu se još ne nazire.
<h2>SAGA BEZ KRAJA</h2>
U međuvremenu je bilo čak devet bezuspješnih pokušaja održavanja izbora, ali su okončanje tog procesa svih devet puta, uz brojne incidente i fizičke obračune, spriječili funkcioneri i simpatizeri koalicije „Za budućnost Šavnika“, koji novoupisanim biračima, uz tvrdnje da ne žive u Šavniku, nijesu dozvoljavali da ostvare pravo glasa.
U šavničkom parlamentu tako sjede i odlučuju odbornici koji mandat crpe još iz saziva lokalne skupštine konstituisane 2018. godine i koji su, na elektronskoj sjednici 19. februara ove godine, Jugoslava Jakića reizabrali na funkciju predsjednika opštine.
Njegov reizbor tada je, glasanjem putem „Zoom“ aplikacije, podržalo 19 odbornika vladajuće koalicije iz Demokratske partije socijalista i Socijaldemokrata, dok opozicija nije ni učestvovala u glasanju.
<h2>IZAZOVI I RJEŠENJA</h2>
Da je šavničku sagu moguće riješiti novim zakonskim rješenjima i na taj način obezbijediti da se slična situcija nikada više i nigdje u Crnoj Gori ne ponovi, nada se i sam Jakić.
- Ne vidim drugi način na koji se ovo pitanje može i treba riješiti – naveo je Jakić u razgovoru za Pobjedu.
Objašnjavajući kako funkcioniše parlament u Šavniku, Jakić navodi da „bez prisustva predstavnika opozicije on radi normalno i donosi odluke koje su značajne za cjelokupno lokalno stanovništvo“.
- To je situacija koja se ponavlja godinama unazad. Oni samo povremeno prisustvuju sjednicama. Što se nas tiče, radimo transparentno i njihovi predstavnici slobodno mogu da učestvuju u radu Skupštine - rekao je on.
Kao najveći izazov za Šavnik, ali i cijeli sjever Crne Gore, Jakić je naveo demografsku krizu.
- Odlazak stanovništva i nizak natalitet predstavljaju alarmantan problem. Lokalne samouprave same ne mogu odgovoriti na taj izazov, a bojim se da se na državnom nivou još ne prepoznaje njegova puna težina. Nadam se većem razumijevanju tokom naredne godine – dodao je Jakić.
<h2>EFEKTI RAZVOJA TURIZMA&nbsp;</h2>
Kada je riječ o ostalim izazovima, Jakić izdvaja infrastrukturu i brojne projekte koji su u toku.
- Kao najznačajniji posao u prošloj godini izdvojio bih formiranje tima koji se bavi evropskim fondovima, odnosno pripremama za povlačenje sredstava kako ne bismo propustili šanse koje će nam se ukazati nakon pristupanja Evropskoj uniji. Tokom radne posjete Sloveniji prikupili smo važne informacije o pripremi projekata iz oblasti turizma i zaštite životne sredine. Šavnik je jedna od rijetkih opština bez zagađivača, što je velika prednost - ocijenio je Jakić.
Najavio je i pokretanje prostornog plana koji bi trebalo da definiše ključne razvojne pravce, uključujući planirani vjetropark vrijednosti oko 200 miliona eura, kao i niz projekata u oblasti turizma i poljoprivrede.
- Turizam u opštini bilježi rast od oko 30 odsto. Već se vide pozitivni efekti lokalnih mjera podrške poljoprivrednicima kroz agrobudžet – zaključio je Jakić.
Izborna reforma je uzaludna bez prečišćenog biračkog spiska
Bez regulisanja biračkih spiskova, a samim tim i postizanja regularnih izbornih rezultata, cijeli prosec oko izborne reforme u Crnoj Gori je uzaludan, smatra Jugoslav Jakić.
- Ukoliko ne damo odgovor na ključna pitanja vezana za birački spisak teško da možemo očekivati ubrzanu demokratizaciju koju priželjkujemo i o kojoj pričamo. To nije lak posao i ne može se završiti preko noći, ali važno je otvoriti tu priču i mislim da imamo još dovoljno vremena do izbora 2027. godine - poručio je Jakić.

Jakić: Izbori još traju, pa za njih treba obezbijediti sredstva

U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom, a na jugu ponegdje i sa pljuskovima i grmljavinom.
&nbsp;Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biće znatno manje padavina.&nbsp;
&nbsp;U drugom dijelu dana očekuju se duži periodi suvog vremena.&nbsp;
&nbsp;Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, na primorju ponegdje pojačan, istočnih smjerova.
&nbsp;Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 11, najviša dnevna od četiri do 16 stepeni.

Danas oblačno, povremeno kiša

Zašto Crkvi Srbije ne treba dozvoliti da sa sveštenicima i inim vjeroučiteljima uđe u državne (javne) škole Crne Gore da djeci predaju dogmu. Prvo, zbog toga što je Crna Gora ustavno sekularna država i što Opšti zakon o obrazovanju to zabranjuje: "Obrazovanje i vaspitanje je djelatnost od javnog interesa." i "U javnoj ustanovi i u ustanovi kojoj je dodijeljena koncesija za izvođenje javno važećeg obrazovnog programa obrazovanje i vaspitanje je svjetovnog karaktera. U ustanovi iz stava 1 ovog člana nije dozvoljeno religijsko djelovanje osim u ustanovama koje su licencirane kao srednje vjerske škole."
Međunarodne organizacije poput OSCE, Evropskog vijeća i IRLA (Međunarodno udruženje za vjersku slobodu) "preporučuju pluralistički, objektivan i na pravima utemeljen pristup vjerskom obrazovanju u javnim školama, različit od konfesionalne nastave." Cilj vjerskog obrazovanje treba da bude pružanje znanja i razumijevanja o različitim religijama, a ne indoktrinacija učenika u bilo kojoj religiji. Zbog toga u Crnoj Gori obrazovni &nbsp;programi osnovne škole (8. ili 9. razred) i opšte gimnazije (od 1. do 4. razreda) imaju kao izborni predmet Istorija religije.
Crna Gora je i građanska država. Građani koji ispovijedaju vjeru su pravoslavci (Crkva Srbije, Crnogorska pravoslavna crkva), muslimani, katolici i judaisti. Osim njih imamo građane ateiste i agnostike. Ovo ne može biti preporuka za konfesionalnu vjersku nastavu u javnim školama, naprotiv.
Pored ustavne, zakonskih zabrana i međunarodnih preporuka da konfesionalna vjerske nastave ne može da bude u javnim-državnim školama, navešću i druge razloge.
Od svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori jedino Crkva Srbije uporno i agresivno traži da se u javne škole uvede konfesionalni vjeronauk-učenje djece da vjeruju i kako da vjeruju, učenje dogme koju bi predavali njihovi vjeroučitelji, među njima i sveštenici. Znači Crkva Srbije bi htjela da bira vjeroučitelje i sveštenike-nastavnike da u javnim školama rade ono što bi trebalo da rade u njenim vjerskim objektima, a da ih država plaća za to. Država bi trebalo da plaća propagiranje njihove vjere i ne samo vjere?
Na stranu što bi konfesionalni vjeronauk u javnim školama Crne Gore pojačao postojeće podjele i nacionalizam kako među djecom u školama, tako i u čitavom društvu, što bi rušio građanski karakter države, konfesionalni vjeronauk-učenje dogmi je tipičan oblik indoktrinacije zbog koje im nije mjesto u javnom obrazovanju.
Dogma je nešto što se smatra apsolutnom istinom koja je neupitna i koja se ne može preispitati. Ako se djeca uče dogmama u koje moraju vjerovati, da je pogrešno pitati i da se druga mišljenja ne smiju razmatrati, onda je to indoktrinacija. Nije isto učiti djecu o dogmama i učiti djecu da vjeruju u dogme.
Učiti djecu da vjeruju u dogme, kao recimo u Pravoslavnom katihizisu, u kojem je sve neupitna istina, je tipičan primjer indoktrinacije, a to bi radili pravoslavni crkveni vjeroučitelji Crkve Srbije u crnogorskim javnim školama.
Savremena pedagogija kaže: “škola može učiti o religiji, ali ne smije učiti religiju” zato što je učiti religiju indoktrinacija koja je nelegitimna jer: eliminiše kritičko mišljenje i ne dopušta da učenici sami procjenjuju istinitost tvrđenja, zato što se ne odgaja slobodna, razumna osoba nego poslušnik, zato što se ne razvija samostalno mišljenje učenika a podstiče jednoumlje, autoritarnost i pasivnu poslušnost. Pod religijom se ovdje podrazumijevaju dogme.
Problem koji ne dozvoljava da vjeroučitelji i sveštenici u javnim školama predaju vjeronauk-dogme je što se javne škole temelje na naučnom pogledu na svijet i treba da su oslobođenje od vjerskog uticaja jer su dogme i naučna mišljenja dva različita epistemološka sistema. Dogme negiraju provjerene i dokazane naučne teorije i modele: evoluciju, nastanak svijeta itd. negiraju osnov i suštinu laičke škole.
Poseban problem bi bio što bi vjeroučitelji i sveštenici Crkve Srbije u javnim školama Crne Gore pričali njihovu redefinisanu istoriju Crne Gore koju javno promovišu a koja: negira Crnogorce kao narod, crnogorski jezik i književnost, Crnogorsku pravoslavnu crkvu. U toj njihovoj istoriji Crna Gora i Srbija su se ujedinile 1918, nije bilo prisilne aneksije.
Crkva Srbije je vjerska zajednica druge države sa svojom verzijom pravoslavlja - svetosavljem, to je Crkva koja je postala nezakonito vlasnik crnogorske imovine i koja je nezakoniti graditelj i devastator istorijskih spomenika u Crnoj Gori. Etički je nedopustivo da su u njenom spisku svetaca, kao edukatora mladih, počev od &nbsp;Nemanjića pa do popa Mace ubice, dok im je Pavle Đurišić "veliki junak nepobedivog karaktera". Poruke iz učenja i neka djelovanja Crkve Srbije etički nijesu preporuka za crnogorske škole!
Povodom ideje Crkve Srbije da njihovi vjeroučitelji budu u javnim školama Crne Gore treba primijetiti da oni u Crnoj Gori, po njima srpskoj zemlji, žele da urade ono što su uradili u Srbiji i Republici Srpskoj - da indoktriniraju mlade svetosavljem. Pored toga, moguće je da žele da pojačaju i svoje aktivnosti za koje ih je 2015. godine preporučio rektor Božović.
U skoro svim evropskim zemljama sa konfesionalnom vjerskom nastavom u javnim školama, nastavnici vjeronauka su pretežno laici sa teološkim obrazovanjem, ne sveštenici. U Austriji, Njemačkoj, Italiji, Španiji, Švajcarskoj, Francuskoj u Alzas Loreni vjeronauk pretežno predaju laici, rijetko ili vrlo rijetko sveštenici. U Poljskoj vjeronauk u javnim školama uglavnom predaju laici, ali i značajan broj sveštenika. U ovm državama Crkva ili vjerska zajednica daju saglasnost-odobrenje za nastavnike, dok ih država zapošljava.
Crna Gora zbog mira i budućnosti treba istrajati na tome da se vjera može učiti i promovisati samo u vjerskim objektima i vjerskim školama, a da javne-državne škole nijesu mjesta za konfesionalno vjersko učenje, tj. vjersku indoktrinaciju i da moraju biti van svakog uticaja bilo koje vjerske zajednice.&nbsp;

Indoktrinacija, pa ni vjerska, nedopustiva u javnoj školi

Ivana Ćupić od juče je i formalno nova direktorica Javne ustanove Muzeji i galerije Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još, sada već davne 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom.&nbsp;
- Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.
Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada.
- Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona.
Ivana Ćupić je vizuelna umjetnica, a do kraja maja bila je na čelu JU Muzeji i galerije Podgorice. &nbsp;
Da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“ proizilazi iz činjenice da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući, jer je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove.
- Kao zakonito imenovani direktor Javne ustanove Muzeji i galerije Budve, dužna sam da obavijestim javnost i nadležne organe o ozbiljnim nepravilnostima koje ukazuju na mogućnost zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanja službenih isprava u ovoj ustanovi. Prema mojim saznanjima i dostupnim dokazima, određena lica su u ime Savjeta ustanove donijela odluke da falsifikuju pečat Javne ustanove Muzeji i galerije Budve te njime ovjere Odluku o prestanku mandata direktora još iz 2021. godine i imenovanju vršioca dužnosti direktora – saopštila je ona tada.
Đurašković je sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“.
Ona je funkciju preuzela u avgustu 2017. na period od četiri godine i sve vrijeme ostala na čelu institucije, jer nakon isteka mandata u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?!
Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe.
- ...mandat predsjedniku i članovima Savjeta ove javne ustanove istekao je dana 7.2.2021. godine, odnosno šest mjeseci prije isteka mandata Luciji Đurašković koja je na mjesto direktorice u JU „Muzeji i galerije Budve“ bila imenovana do dana 15.8.2021. godine. Za tih šest mjeseci dok je bila u mandatu, Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.
Optužili su je da opstruira izbor člana Savjeta iz reda zapošljenih, ali i najavili da „ukoliko zaposleni ne žele da koriste svoje pravo i izaberu predstavnika u Savjetu, osnivač će imenovati Savjet, jer je nesagledivo manja šteta da Savjet bude bez člana iz reda zaposlenih nego da ova javna ustanova posluje bez Savjeta i bez direktora“.

Ivana Ćupić: Uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: milan-radovic