Crna Gora, uz političku hrabrost, znanje i dosljednost onih koji vode zelenu tranziciju, u narednih deset godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope - ocijenjeno je na konferenciji “Da li je dug put od realnosti do zelene budućnosti”, koju je danas u Podgorici organizovala Građanska alijansa (GA). 
 
U saopštenju te nevladine organizacije (NVO) navodi se je na konferenciji zaključeno da je za sprovođenje zelene tranzicije potrebna sinergija svih - institucija, građana, civilnog sektora i medija. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, ukazao je na bitnu ulogu NVO sektora u promovisanju zelenih politika. 
 
On je kazao da put od realnosti do zelene budućnosti uključuje širok spektar aktera - od institucija i privatnog sektora, preko lokalnih zajednica, do svakog građanina. 
 
Programski direktor GA, Milan Radović, poručio je da se u Crnoj Gori već godinama govori o nužnosti zelene tranzicije i potrebi da se zaštiti ono što Crnu Goru određuje kao ekološku državu - priroda, vazduh, vode, planine, more. 
 
- Između deklaracija i realnih promjena često stoje otpori: politička inertnost, nedovoljna ulaganja, niska ekološka svijest, korupcija u prostornom planiranju i ignorisanje preporuka stručnjaka i civilnog sektora - istakao je Radović. 
 
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope, Lejla Dervišagić, ukazala je na značajnu povezanost Savjeta Evrope kao organizacije koja se bavi ljudskim pravima i životne sredine. 
 
Ona je podsjetila da je u Rejkjaviku 2023. godine, usvojena Deklaracija u kojoj Savjet Evrope potvrdjuje svoju posvećenost ovom pitanju, ističući da se zaštita životne sredine ne može odvojiti od osnovnih ljudskih prava, odnosno da je zdrava zivotna sredina osnovno ljudsko pravo. 
 
Poslanica Aleksandra Despotović, govoreći o najvećim preprekama koje sprečavaju da odrednica „ekološka država“ postane temelj stvarne državne politike, ukazala je na važnost pronalaženja balansa između ekonomije i ekologije. 
 
- Pored političke volje, neophodno je da ovu oblast sprovode ljudi koji je poznaju. Smatram da ako mijenjamo vlasti, ne smijemo automatski mijenjati ljude koji imaju znanje i daju rezultate - kazala je Despotović. 
 
Direktor Fonda za zaštitu životne sredine Crne Gore, Draško Boljević, kazao je da je Eko fond u protekle četiri godine zabilježio značajan porast interesovanja građana za energetski efikasne mjere. 
 
Kako je naveo, i dalje je glavni fokus građana finansijska korist, dok se značaj ekoloških benefita nedovoljno prepoznaje. 
 
On je naveo da će Eko fond u narednom periodu sredstva prikupljena od naplate naknada za korišćenje plastičnih kesa usmjeriti na projekte podizanja svijesti građana, kroz saradnju sa civilnim sektorom i lokalnim zajednicama. 
 
Izvršni direktor NVO UZOR, Danko Jokanović, kazao je da je porazna činjenica da nakon 30 i više godina u Crnoj Gori postoji smanjeno povjerenje u koncept ekološke države. 
 
On je ocijenio da građani zelenu tranziciju neće podržati dok ne osjete ličnu korist i jasno razumiju zašto im je važna. 
 
Jokanović je kazao da NVO treba da budu ravnopravan partner državnim institucijama na putu ka zelenoj tranziciji i evropskim standardima. 
 
- Jer mogu doprinijeti u prevazilaženju problema kada građani ne razumiju proces, jer kada ga ne razumiju onda mu se suprotstavljaju - naveo je Jokanović. 
 
Kako je saopšteno iz GA, na konferenciji je predstavljena analiza “Inovativne akcije za zeleniju budućnost” koja se bavi jednim od najozbiljnijih ekoloških i infrastrukturnih izazova današnjice - upravljanjem otpadom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora uz znanje i dosljednost u narednih 10 godina može dostići konkretne standarde zelene Evrope

Količina razaranja u Bosni Hercegovini, u poplavama koje su je nedavno pogodile, nešto je s čim smo se prvi put sreli… Kataklizmična situacija bila je dva kilometra od centra Jablanice, uz Neretvu, gdje je srušeno naselje koje je imalo do hiljadu ljudi. Da li je to opomena da se priroda pobunila zbog ono što joj čovjek čini, ili je to prirodni fenomen, biće predmet istraživanja - kazao je u 24 sata Televizije E, rukovodilac spasilačkog tima Crne Gore, Milan Radović.
Crnogorski spasilački tim povukao se poslije pet dana iz poplavama pogođenih djelova BiH, kada je prestala potreba za spasilačkim akcijama, objašnjava Radović. Kaže da, nažalost, na tom području ne postoji ni promil šanse da je još neko preživio katastrofu.
- Naš tim je, prije svega, spasilački, terenski tim. Dali smo sve od sebe da svaka porodica dobije ono što se najmanje može, da se pronađu njihovi najbliži, da ih dostojno sahrane… U BiH sad dolaze neki drugi timovi, a uključeni su timovi Ministarstva sigurnosti, Federalne uprave za civilnu zaštitu, razne nevladine organizacije, gorske službe spašavanja, Kantonalna uprava za civilnu zaštitu, Uprava za civilnu zaštitu RS-a... Svi su došli sa najboljom namjerom, da pomognu. Ostaće na terenu dok postoji i najmanja šansa da se pronađe i izvuče neko tijelo - rekao je Radović.
Na terenu, tokom akcija, mještani su, kaže, davali posljednje atome snage kako bi spasilačkim timovima bili podrška.
- Dva kilometra od centra Jablanice, uzvodno uz Neretvu, situacija je bila kataklizmična. Tamo je potpuno srušeno naselje koje je brojalo do hiljadu stanovnika… Teško je gledati nekog ko je izgubio porodicu kako vama donosi hranu, piće, kafu… Momci jesu naučili da rade u takvom okruženju, ali koliko god je neka situacija poznata, teško se oduprijeti emocijama. Ljudi u Jablanici su dali sve od sebe da se osjećamo kao kod kuće. Inostrani spasilački timovi bili su smješteni u Srednjoj stručnoj školi. Tamo su se svi, od direktorice, do kompletnog osoblja, nastavnog i vannastavnog kadra, trudili da mi funkcionišemo u normalnim uslovima, da možemo da spavamo, da se okupamo, da jedemo i da podijelimo, bukvalno, što se kaže, posljednju koru hljeba - prepričava Radović nedavno iskustvo iz BiH.
Poslije svake spasilačke akcije, kaže rukovodilac crnogorskog tima, dolazi emotivna iscrpljenost, ali i osjećaj ponosa, jer momci znaju da su dali sve od sebe. Standard pružanja psihosocijalne pomoći spasiocima uveden je 2022. godine, nakon zemljotresa u Turskoj.
- Ponoso mogu da kažem da tim čine 33 pripadnika, 24 profesionalna vatrogasca iz deset različitih službi zaštite i spašavanja iz Crne Gore, zatim predstavnika Crvenog krsta i menadžmenta, koji po uobičajenoj praksi, čine četiri pripadnika direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova - kaže Radović.
Crnogorski spasioci sa kolegama iz regiona sarađuju duže od decenije, prolaze edukacije, vježbe, realne akcije. Vremenom se spasilački timovi srode kao da su, kako kaže, porodica.
- Od Albanije 2019. godine, Turske 2022. godine, sada u BiH, sreli smo Sinišu Badovinca, vođu hrvatskog tima. Njega poznajem duže od petnaest godina. Zatim, Alešu Cedilnika, takođe, vođu slovenačkog tima. Sa njima smo sarađivali na polju edukacije i obuke. Zatim, Davora Vidovića, rukovodioca srbijanskog tima, koji je takođe naš prijatelj i drug. Svi ti momci se između sebe poznaju i sarađuju - naglasio je Radović.
Zadatak vođe spasilačkog tima je da primarno vodi računa da sve spasioce vrati u Crnu Goru, njihovim porodicama.
- Cilj je da se u što većem obimu pomogne ugroženom i napaćenom narodu. Takva situacija je bila pogotovo u Turskoj, gdje je devastacija bila takvih razmjera, da to ne može prikazati ni fotografija, ni video... to je trebalo doživjeti. Ti ljudi su bili izuzetno ponosni, kao što su ponosni, vjerujte mi, i ljudi u Bosni i Hercegovini, koji svoju nesreću suzbijaju u drugi plan, i žele da vam pomognu i da vam pruže ono što sa čim raspolažu. Posljednje što imaju dijele sa ljudima, koji sudbinu dijele sa njima - zaključio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddcjo52i0eKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Poplave su u BiH donijele kataklizmične situacije

Crnogorski spasilački tim od 32 člana vraća se u Crnu Goru nakon što su prethodnih dana pomagali u saniranju posljedica katastrofalnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu i potrazi za nestalim osobama. Vođa spasilačkog tima Milan Radović kazao je za Portal ETV da su jutros, u 8 sati, u svoje matične zemlje krenule ekipe iz Slovenije i Hrvatske, a crnogorski, koji mahom čine vatrogasi i spasioci iz deset crnogorskih opština, te pripadnici Crvenog krsta i Direktorata za zaštitu i spašavanja, zaputio se ka Podgorici u 15 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D125-JWOgJIg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Crnogorski nacionalni tim za spašavanje iz ruševina i tim sa pumpama visokog kapaciteta je prethodnih pet dana bio angažovan u Donjoj Jablanici gdje je u poplavama i klizištima život izgubilo 17 osoba, a bujice i odroni prouzrokovali ogromne materijalne štete. Dio tima zadužen za spašavanja na vodama tragao je za nestalim osobama i na području Buturović Polja. - Prestala je potreba za timovima naših kapaciteta... Sada nastupa sanacija terena i procjene klizišta koje će raditi kolege iz BiH sa svojim inženjerima geodezije. Radiće se posebne brane koje bi spriječile eroziju tla - rekao nam je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101116100_83fd8ab4ad5a990f513ff0ff2f03105d991062926de7aa9b8a20b4f132863461.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101116100_83fd8ab4ad5a990f513ff0ff2f03105d991062926de7aa9b8a20b4f132863461" data-rendition-name="original" width="1333" height="1600" loading="lazy" alt="Crnogorski spasilački tim"> <figcaption>Crnogorski spasilački tim(Photo: Ustupljena fotografija)</figcaption> </figure>  Javnost je ostala nijema na sumorne slike koje danima dolaze iz BiH. Svijetli kadar u tom nizu je ljudska solidarnost koja ne izostaje kad nesreća zadesi. Fotografije i video sadržaj koji nam je ustupio Radović svjedoče jedinstvu i spremnosti da se pruži ruka pomoći komšijama kada je to najpotrebnije. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fiyplj8yLbgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Predviđeno je da naš spasilački tim dođe u Crnu Goru oko 23 sata, a u Podgorici će ih dočekati ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Bujične poplave pogodile su, u noći s četvrtka na petak 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, i izazvale bujice, poplave i klizišta. Prekinuta je željeznička i cestovna komunikacija između Sarajeva i Mostara. Zemlje regiona i Evropske unije, osim što su angažovale spasilačke ekipe, prikupljaju novčanu i drugu pomoć za preživjele i saniranje šteta.&nbsp; Crveni krst Crne Gore je otvorio žiro-račun na koji se mogu uplatiti sredstva kod Hipotekarne banke: 520-5188-31. Takođe, platforma humanost.com pokrenula je akciju za pomoć građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni poplavama. Pomoć građanima u BiH može se uplatiti platinum karticama putem linka&nbsp; <a href="https://humanost.com/Pomoc_za_BiH" target="_blank">https://humanost.com/Pomoc_za_BiH</a>; uplatom na žiro-račun 520-44402-50;&nbsp; devizni račun: 520004200000315503 IBAN: ME25520004200000315503 SWIFT: HBBAMEPGXXX i SMS-om 54 na 14565. Cijena poruke je jedan euro. Sva prikupljena sredstva biće uplaćena humanitarnoj organizaciji iz BiH - pomozi. ba koja će pomoć usmjeriti prema najteže pogođenim ovom prirodnom katastrofom.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

FOTO i VIDEO: Crnogorski spasioci završili misiju u BiH, večeras stižu u Podgoricu

Crnogorski spasilački tim, zajedno sa kolegama iz regiona, treći dan pomaže u saniranju posljedica katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini i potrazi za nestalim osobama. Vođa spasilačkog tima, koji broji 32 člana, Milan Radović kazao je za Portal ETV da su danas nastavili intenzivnu potragu za još pet osoba u Donjoj Jablanici i Buturović Polju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009161048_45bc7daae23e4dcc56b4f6861dd67ed79bad728c72b86383e6d142c1b5574622.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009161048_45bc7daae23e4dcc56b4f6861dd67ed79bad728c72b86383e6d142c1b5574622" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pomoć bih"> </figure>  Fotografije i video sadržaj sa lica mjesta svjedoče tragediji koju je pretrpio ovaj dio Bosne, ali i solidarnosti i požrtvovanosti timovima sa Balkana koji ulažu nadljudske napore da pruže pomoć susjedima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzDmDZyDTBE8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U poplavama i klizištima koja su pogodila sjevernu Hercegovinu i središnju Bosnu tokom noći s četvrtka na petak 4. oktobra poginule su 22 osobe, od čega 19 u Jablanici i Konjicu, te tri osobe u Fojnici. Još se traga za desetak nestalih osoba čiji tačan broj vlasti nijesu objavile. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRrJl-RkNfsc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Treći dan zajedno sa timovima iz Srbije, Hrvatske i Slovenije radimo na terenu na sanaciji klizišta i odrona koji su posljedica katastrofalnih poplava koje su pogodile ovo područje prije pet dana. Naš tim danas je podijeljen u dva segmenta - jedan koji radi u Donjoj Jablanici zajedno sa timovima iz zemalja regiona u potrazi za još uvijek tri osobe. Dio time zadužen za spašavanja na vodama bio je na području Buturović Polja i tragao za još dvije osobe - rekao nam je Radović. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOx0RWdvMlKM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nakon što je BiH putem mehanizma za civilnu zaštitu Evropske unije uputilo zahtjev za međunarodnu pomoć u saniranju posljedica poplava i klizišta, u tu zemlju su u ponedjeljak rano ujutro pošli vatrogasci-spasioci lokalnih službi zaštite i spašavanja, pripadnici Crvenog krsta Crne Gore i stručnjaci Direktorata za zaštitu i spašavanje. Svi su, kako kaže Radović, dobrog psihofizičkog stanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009171036_3cbb9cbc441cd43e24fcdadcd025995005ec38a0bfae09e2d8cbd1238756779a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241009171036_3cbb9cbc441cd43e24fcdadcd025995005ec38a0bfae09e2d8cbd1238756779a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="posljedice nevremena u bih"> </figure>  - Momci se drže odlično, psihofizički su dobro. Poštedjelo nas je i vrijeme. Nije bilo najavljene kiše, tako da se nijesu otvorila neka nova klizišta - rekao je Radović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009171016_1be2f0e7470e7e4f6f5186165e67390ba73c589da910d6c5859bf1aa7c7296bf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241009171016_1be2f0e7470e7e4f6f5186165e67390ba73c589da910d6c5859bf1aa7c7296bf" data-rendition-name="original" width="1143" height="630" loading="lazy" alt="Milan Radović"> <figcaption>Milan Radović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Očekuje da će uskoro prestati potreba za njihovom angažovanošću i da će se od petka svi timovi vratiti u matične zemlje. - Ta odluka će biti donijeta u dogovoru sa našim matičnim državama i pretpostavka je da bi od petka mogli očekivati povratak timova u svoje zemlje - zaključio je Radović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009161048_44598906ccd92dee885a009cec9eac7f088a56244c2ff36ed1dbb834c151ee34.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241009161048_44598906ccd92dee885a009cec9eac7f088a56244c2ff36ed1dbb834c151ee34" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="pomoć bih"> </figure>  Osim na terenu, Crna Gora gora se uključila i u akciju prikupljanja novčane pomoći za građane BiH pogođene bujičnim poplavama Crveni krst je otvorio žiro-račun na koji se mogu uplatiti sredstva kod Hipotekarne banke: 520-5188-31. Takođe, platforma humanost.com pokrenula je akciju za pomoć građanima Bosne i Hercegovine koji su pogođeni poplavama. Pomoć građanima u BiH može se uplatiti platinum karticama putem linka&nbsp; <a href="https://humanost.com/Pomoc_za_BiH">https://humanost.com/Pomoc_za_BiH</a>; uplatom na žiro-račun 520-44402-50;&nbsp; devizni račun: 520004200000315503 IBAN: ME25520004200000315503 SWIFT: HBBAMEPGXXX i SMS-om 54 na 14565. Cijena poruke je jedan euro. Sva prikupljena sredstva biće uplaćena humanitarnoj organizaciji iz BiH - pomozi. ba koja će pomoć usmjeriti prema najteže pogođenim ovom prirodnom katastrofom.

FOTO i VIDEO: Sumorne slike iz BiH, crnogorski spasioci tragaju za pet osoba u Donjoj Jablanici i Buturović Polju

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Đerić: Rješenje o rušenju "plave zgrade" može biti povučeno isključivo kada stigne zvaničan nalaz vještaka

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, sastao se danas u Rektoratu sa delegacijom Univerziteta u Skadru „Luigj Gurakuqi“, koju je predvodio rektor prof. dr Tonin Gjuraj, a razgovori su bili usmjereni na dalje unapređenje saradnje u oblasti nauke i nastave, kao i zajedničko apliciranje za projekte finansirane iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.
Tokom sastanka istaknuto je da Univerzitet Crne Gore i Univerzitet u Skadru već imaju uspješnu saradnju, ostvarenu kroz projekat Reforma doktorskih studija u Crnoj Gori i Albaniji, realizovan u okviru Erasmus+ programa za izgradnju kapaciteta u visokom obrazovanju. Projekat je prepoznat kao primjer dobre prakse, a njegov najznačajniji rezultat je uspostavljanje prvog programa doktorskih studija na engleskom jeziku pod nazivom Održivi razvoj.
Posebno je naglašena intenzivna saradnja nastavnog osoblja dva univerziteta u okviru Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, naročito na studijskom programu Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku, u okviru kojeg su angažovani profesori Univerziteta u Skadru, čime se dodatno jača akademska razmjena i kvalitet nastavnog procesa.
Na sastanku su razmotrene i zajedničke aktivnosti u okviru Erasmus+ ESN-AIR projekta (Engaging Students for eNhancing Internationalization Practices in the Adriatic-Ionian Region).
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima saradnje i saglasili se da postoje značajne mogućnosti za njeno dalje unapređenje kroz nove zajedničke projekte, razmjenu akademskog osoblja i studenata, kao i jačanje međunarodne vidljivosti obje institucije.
Sastanku su prisustvovali predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju prof. dr Sanja Peković i rukovodilac studijskog programa Obrazovanje učitelja na albanskom jeziku prof. dr David Kalaj.
Delegaciju Univerziteta u Skadru činili su prof. as. dr Blerta Dragusha, prorektorka za međunarodne odnose i naučnoistraživački rad, prof. dr Artan Haxhi, dekan Fakulteta društvenih nauka, i mr Erard Çurçija, rukovodilac Kancelarije za međunarodnu saradnju (IRO).

UCG i Univerzitet u Skadru jačaju saradnju u nauci, nastavi i EU projektima

Većina najnovijih kritika Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u odnosu na pretrpanost istražnog zatvora i nepoštovanje prava pritvorenika, kao i neuslovnog smještaja i tretmana pacijenata u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti ponavljaju se godinama unazad, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA) komentarišući preliminarni nalaz CPT poslije nedavne posjete Crnoj Gori, a čiji dio su objavile Vijesti.
U HRA su konstatovali da neuslovne zgrade istražnih zatvora nikako ne obezbjeđuju obavezne uslove za boravak ljudi u odnosu na koje važi pretpostavka nevinosti.
- A posebno što saznajemo od CPT da su u njima postavljani i kreveti na čak četiri sprata koji ugrožavaju život. Ignorisanje pretvaranja civilne Dobrote u forenzičku (zatvorsku) bolnicu bez adekvatnih uslova za to odavno je prevršilo svaku mjeru - naglasili su u HRA.
Zatečeni su, kako kažu u toj organizaciji, alarmantnim nalazima o dječjim pritvorskim i zatvorskim odjeljenjima u Podgorici, da šesnaestogodišnjaci žive zaključani po 23 sata dnevno u prljavim ćelijama u neprihvatljivim uslovima, kao i o ponižavajućoj oskudici siromašnih ljudi i stranih državljana u istražnim zatvorima, gdje ne dobijaju ni osnovna sredstva za higijenu.
Kako ističu, uslovi u kojima borave ljudi lišeni slobode pokazuju savjest jedne države i ono što ona stvarno misli o ljudskim pravima malo dalje od očiju javnosti.&nbsp;
- Stanje koje je CPT zatekao u državnim ustanovama - zatvorima u Podgorici i Bijelom Polju, kao i Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti, ogledalo je iznevjerenih očekivanja od novih vlasti, koje su nastupile posle avgusta 2020. godine i koje su se predstavljale kao reformske - naglasili su u HRA.
Dodaju da nije sadržaj preliminarnih nalaza CPT nije ništa novo, te da je ista upozorenja taj komitet dao i 2017. i 2022. godine.
- Prošlo je pet punih godina u kojima poštovanje prava ljudi lišenih slobode u ustanovama zatvorenog tipa nije unaprijeđeno. Umjesto toga je i pogoršano, kako se CPT nije ustezao da saopšti - ističu u HRA.
Podsjećaju da je potpredsjednik Vlade, Aleksa Bečić, prilikom sastanka na najvišem nivou sa predsjednikom CPT-ja Alenom Mičelom, u februaru 2024. saopštio da „nadležne institucije aktivno rade na implementaciji preporuka CPT-ja“.&nbsp;
- Međutim, preporuke do novembra 2025. očigledno nisu dovoljno implementirane, pa je CPT stanje u istražnim zatvorima ocijenio kao nečovječno i ponižavajuće - napominju u HRA.
Podsjećaju da Crna Gora ove godine u novembru preuzima predsjedavanje Savjetom Evrope, "pa joj tim prije višegodišnje nepoštovanje preporuka komiteta Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja ne služi na čast".
U HRA naznačavaju da bez primjene preporuka CPT neće biti učlanjenja Crne Gore u EU, jer je to završno mjerilo za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23.
- Žalosno je, da smo zbog nerada Vlade, dovedeni u situaciju da EU kao uslov za pridruživanje mora da zahtijeva od Crne Gore osnovno poštovanje prava i dostojanstva naših građana ugroženih bolešću i bijednim uslovima u Dobroti, u pritvoru i zatvoru - poručuju u HRA.
Imajući u vidu značaj nalaza CPT za nacionalni interes pridruživanja EU, u HRA kažu da premijer Milojko Spajić treba da objavi cjelokupne preliminarne nalaze CPT i saopšti koje je sve hitne mjere već preduzela njegova Vlada, na ministarskom nivou, od kada je primila preliminarna zapažanja CPT, i šta će sve i u kojim rokovima preduzeti da ispuni preporuke komiteta, koje se samo ponavljaju posljednjih deset i više godina. Takođe, napominju da Vlada treba da da automatsko odobrenje za objavu cjelokupnog izvještaja CPT čim bude sačinjen.
- Šteta je i što je Vlada propustila priliku da sama objavi preliminarne nalaze CPT i da bez prozivanja sama objavi mjere koje preduzima da stanje hitno popravi. Akcija za ljudska prava je još početkom decembra apelovala da se to učini. Ipak, objava procurjelih nalaza u Vijestima daje nadu da u državnim organima ima savjesnih službenika, spremnih da sebe izlože riziku da bi upalili alarm za pomoć ljudima i djeci koji tavore zatvoreni u nečovječnim i ponižavajućim uslovima u državnim ustanovama Crne Gore - zaključeno je u saopštenju HRA.

Tag: milan-radovic