Nova visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Briselu da je jedini put do članstva EU normalizacija odnosa Beograda i Prištine.
&nbsp;- Jedini put do članstva u EU je normalizacija njihovih odnosa, na osnovu Ohridskog sporazuma - napisala je Kaja Kalas na platformi Iks na kojoj je postavila fotografije odvojenih sastanaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem.
Dodala je da pozdravlja „spremnost na punu saradnju nakon nedavnog terorističkog napada“.
- Počinioci se moraju suočiti sa pravdom - navela je Kalas.
Premijer Kosova Aljbin Kurti zatražio je, u razgovoru sa novom šeficom diplomatije Evropske unije Kajom Kalas, da Srbija preda kosovskim vlastima Milana Radoičića kao organizatora napada na Banjsku 24. septembra prošle godine.
Nakon sastanka u Briselu, Kurti je izjavio da je optimista i da je Kalas „u pravom trenutku i na pravom mjestu“ i da će region imati koristi od toga.
Kazao je da je na sastanku razgovarano „o pitanjima napretka Kosova u pogledu evropskih integracija“, ali i, kako je naveo, „odnosima sa sjevernim susjedom“.
- Naglasio sam da smo imali nezabilježen ekonomski rast i demokratski napredak na nezavisnom Kosovu i da smo u isto vrijeme upravljali najozbiljnijim bezbjednosnim izazovima, najozbiljnijim prijetnjama koje su rezultirale ubistvom narednika Afrima Bunjakua u Banjskoj - rekao je.
Kako je kazao, „glavni kriminalac u bandi koja je to uradila je na slobodi u Srbiji“.
- Tražili smo, kao i na svakom drugom sastanku, predaju Radoičića kosovskim vlastima, jer Tužilaštvo ima optužnicu od 160 stranica za njega i njegovu grupu od preko 40 ljudi - rekao je Kurti.
Naglasio je da je na sastanku bilo riječi i o napadu na kanal Ibar-Lepenac, na sjeveru Kosova.
- Razgovarali smo i o posljednjem napadu. Naše vlasti su obavile stručan posao i moramo da preduzmemo dodatne mjere da spriječimo da se ista stvar ponovi - kazao je on.
Naveo je da je „istraga je u toku“, te da ima uhapšenih i oduzetog materijala.
- Od 74 značke, amblema koji su zaplijenjeni, 20 je ruskih, raznih ruskih jedinica. Tu je takođe amblem OVK (Oslobodilačke vojske Kosova), što nas navodi na pomisao da je neko želio da istragu orijentiše na pogrešan put. Jer nema drugog objašnjenja - izjavio je Kurti.
Premijer Kosova je rekao da je danas Kalas pozvala više ljudi da saslušaju lidere. On vjeruje da će sljedeće godine proces za mir, bezbjednost, integraciju i razvoj pod rukovodstvom Estonije biti intenziviran.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kalas: Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedini put do članstva u EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju da izruči Milana Radoičića kosovskim vlastima, rekavši da je srpski političar i biznismen "suštinski razlog" za napade koji su se dogodili i koji će se možda desiti u budućnosti na Kosovu.
Govoreći na konferenciji za novinare u nedjelju 1. decembra u Prištini nakon napada na kanal Ibar-Lepenci na sjeveru Kosova prije dva dana, Kurti je naglasio da odbijanje Srbije da izruči Radojičića predstavlja glavni izazov u rješavanju trenutne situacije, prenosi servis Radija Slobodna Evropa na albanskom jeziku.
Kosovske vlasti su izdale nalog za hapšenje i podigle optužnicu protiv Radoičića, bivšeg potpredsjednika Srpske liste, stranke Srba na Kosovu, koji je preuzeo odgovornost za smrtonosni napad na Kosovsku policiju u Banjskoj, u septembru 2023. godine.
Kurti je rekao da, da Radojičić nije bio oslobođen u Srbiji, "šanse za realizaciju svih ovih napada koji su se dogodili, kao i budućih napada koje oni planiraju, bile bi drastično smanjene".
- Tražimo od međunarodnih faktora da izvrše pritisak na Beograd da glavnog zločinca Radoičića preda institucijama Kosova. Ako Srbija sumnja da Radoičić ne bi imao pravično suđenje na Kosovu, imamo EULEX, on prati sve slučajeve na Kosovu. Zato ga treba izručiti Kosovu - rekao je on.
Napad na Ibar-Lepenci treći je u posljednja 72 sata na sjeveru zemlje, naseljenom većinom Srbima, nakon eksplozija koje su se dogodile u policijskoj stanici i zgradi opštine u Zvečanu.
Eksplozija na kanalu u selu Varage kod opštine Zubin Potok nije izazvala žrtve, ali je stvorila veliku pukotinu na njegovom bočnom zidu, što je izazvalo izlivanje vode iz kanala, zbog čega su se neki dijelovi zemlje suočili sa nestašicom vode.
Kosovo je za ovaj napad okrivilo Srbiju, što je Srbija negirala.
Redovno snabdijevanje vodom obnovljeno je skoro dan nakon eksplozije, saopštile su u nedjelju kosovske vlasti, dok snabdijevanje Kosovske energetske korporacije vodom za hlađenje termoelektrana nije narušeno.
Kosovske bezbjednosne vlasti uhapsile su osam osumnjičenih i zaplijenile oružje tokom opsežne operacije na sjeveru Kosova u subotu u, kako su rekli, najtežem napadu na kritičnu infrastrukturu zemlje od rata.
Kurti je rekao da je napad u petak na vodeni kanal na sjeveru povezan s napadima koje je Rusija posljednjih mjeseci izvodila na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
- Cilj je bio da veliki dio zemlje ostane bez vode, u zemlji, na hladnoći i bez komunikacije. Čini se da je ovaj napad povezan sa masovnim napadima Ruske Federacije na Ukrajinu - rekao je Kurti.
On je tokom konferencije pokazao fotografiju za koju je rekao da prikazuje ambleme vojnih jedinica ruske vojske koje je kosovska policija zaplijenila tokom subotnje akcije na sjeveru zemlje.
- Pronađeno je na desetine amblema ruskih vojnih jedinica. Ovi amblemi pripadaju specijalnim ruskim jedinicama - dodao je on.
Napad na kanal za vodu na sjeveru osudila je međunarodna zajednica.
Evropska unija i Njemačka rekli su da je riječ o terorističkom činu.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je da će SAD pružiti podršku u pronalaženju i kažnjavanju počinilaca napada na kanal Ibar-Lepenci.

Kurti: Radoičić je "suštinski razlog" za napade na Kosovu

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, koji su bili dio oružane grupe koja je u mestu Banjska prošlog septembra napala Policiju Kosova.
Vlada u Prištini je ovaj napad označila kao teroristički.
U napadu u Banjskoj na sjeveru Kosova 24. septembra 2023. godine oružana grupa Srba je napala policiju i ubila policajca Afrima Bunjakua. U razmjeni vatre su potom ubijena i trojica srpskih napadača.
Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši političar i biznismen sa sjevera Kosova, za koga se vjeruje da se nalazi u Srbiji.
U pritvoru na Kosovu se nalaze tri osobe koje su uhapšene tokom napada u Banjskoj.
Izvori RSE u Specijalnom tužilaštvu Kosova su sredinom jula naveli da je priprema optužnice u završnoj fazi, te da će "istraga u slučaju Radoičića dobiti konačni epilog". Naveli su i da se podizanje optužnice ne očekuje prije jeseni.
Za Radoičićem je raspisana i međunarodna Interpol potjernica na zahtjev Kosova putem Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK).
Istragu o napadu u Banjskoj vodi i Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je putem EULEX-a (Misija Evropske unije za vladavinu prava) zatražilo informacije od Kosova o slučaju Banjska.
Međutim, Ministarstvo pravde Kosova 14. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo da je taj zahtjev odbijen.
Ministarstvo pravde Kosova je u odgovoru za RSE ranije navelo da je zahtjev Srbije u suprotnosti sa nekoliko tačaka Zakona o međunarodnoj pravnoj saradnji, te da "samo kosovski pravosudni organi imaju nadležnost da sude u slučajevima koji su počinjeni na teritoriji zemlje".
Dodaje se i da Kosovo nikada nije dobilo odgovor od Srbije, na zahtjev upućen u oktobru prošle godine, "za predaju zločinaca kako bi bili privedeni pravdi u Republici Kosovo".
Ovo ministarstvo je zatražilo i međunarodnu istragu o, kako se navodi, "bazama za obuku terorista na području Srbije, umiješanosti Srbije u finansiranje i snabdijevanje terorista oružjem".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom uslovio predajom Milana Radoičića kosovskim pravosudnim organima.
- Sve dok su Radoičić i njegova grupa slobodni i zaštićeni u Srbiji, nema povjerenja u dijalog o normalizaciji odnosa - rekao je Kurti krajem juna.
Državni vrh Srbije je u nekoliko navrata negiralo bilo kakvu umiješanost u napad u Banjskoj.
Međunarodna zajednica je oštro osudila napad u Banjskoj i nekoliko puta pozvala vlasti u Srbiji da pozovu na odgovornost sve učesnike napada.

Tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv Radoičića i 44 osobe zbog napada u Banjskoj

Dodatne američke carine na proizvode iz Kine će dostići ukupno 104 odsto ako Peking ostane pri kontramjerama na carinsku ofanzivu predsjednika SAD-a Donalda Trampa, rečeno je agenciji AFP u Bijeloj kući.
Ako se to sprovede, udvostručila bi se cijena robe iz Kine u SAD-u.
Tramp je zaprijetio uvođenjem dodatnih 50 odsto carine, te bi te dažbine zajedno s carinom Kini koju je već objavio, mogle dostići 104 odsto.
Američki predsjednik je zaprijetio da će da udari dodatni namet od 50 odsto na robu iz Kine ako Peking ne povuče svoje uzvratne carine Americi od 34 odsto, najavljene prošle sedmice.
Tih 50 odsto bi se dodalo na 34 odsto carine koje je Tramp prošle sedmice najavio za robu iz Kine, a tih 34 odsto bilo je dodato na carine od najmanje 20 odsto koje je Bijela kuća uvela Kini od januara.
Tramp je i ranije prijetio da će oštro odgovoriti na uzvratne mjere drugih država. Prijetio je da carinom od 200 odsto na alkoholna pića iz Evropske unije i carinom od 50 odsto na čelik i aluminijum iz Kanade.
U oba ta slučaja dvije strane su postigle neku vrstu smirivanja i podizanje carina se nije ostvarilo.
Uprkos jasnih signala iz Bijele kuće da je zainteresovana za postizanje dogovora s Kinom o carini i radu kineske društvene mreže TikTok u SAD-u, Peking još nije pokazao mnogo interesovanja da pregovara.

Bijela kuća prijeti sa 104 odsto carine na robu iz Kine

Slobodan Raspopović je tako daleko od Crne Gore kada je riječ o kilometrima, ali je stalno u Crnoj Gori, u njemu stalno živi zavičaj, njegova Čagorovina, obližnja Zeta, toponimi u njegovim pjesmama, i to je njegova duga priča, dugo bolovanje, dugo putovanje, čekanje dolaska u zavičaj - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, novinar, urednik i pisac Dragan Mitov Đurović. Slobodan Raspopović pjesnik snažne izraženosti, čovjek koji kamen pretvara u emociju, a svakodnevicu u poeziju. Njegova knjiga ,,Duša u kamenu”svjedoči o dubokoj povezanosti sa prostorom, ljudima i nasljeđem Bjelopavlića, govoreći glasom tišine, snage i postojanosti. Uz njega i Dragan Mitov Đurović, pisac, novinar, urednik, kulturni poslenik i sekretar SUBNOR-a, čovjek koji decenijama prati, tumači, oblikuje savremenu književnu scenu Crne Gore. Njegov oštar uvid i posvećenost pisanju čine ga nezaobilaznim sagovornikom kada govorimo o književnosti sa dušom.&nbsp; Dugo živi u Novom Sadu, kaže Raspopović, ali duboka veza sa Crnom Gorom je izražena i u knjizi ,,Duša u kamenu” koja je pokazatelj veze između njega i Crne Gore.&nbsp; - Bez obzira što je ovo prva knjiga, a ja sam čovjek koji ima višak rođendana, pa to malo izgleda kao neusklađeno, ali nije, zato što nije važno kada se kaže, važno je da se kaže u nekom momentu u toku sopstvenog bivstvovanja, pa i književnog - rekao je Raspopović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040807048_008088ca587d79fe50c063a50605c3a8972c449849653cf4ab5a8f1cbeafd551.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040807048_008088ca587d79fe50c063a50605c3a8972c449849653cf4ab5a8f1cbeafd551" data-rendition-name="original" width="1060" height="588" loading="lazy" alt="Slobodan Raspopović"> <figcaption>Slobodan Raspopović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  I duša mora da se čuva negdje, poručuje on, pa i u kamenu, jer je to neki drugi kamen koji umije da plače, da drhti i koji čuva nečiju dušu. Jeste kamen izvorno i stabilno bjelopavlićki kamen, crnogorski kamen i apsolutno ne bježim od te činjenice da je on takav. Kamen je nešto što je vječito i tako treba da ostane i nešto što može da se razbije, ako smo ga stavili kao simboliku države, na način kako to neko pokušava - poručio je Raspopović.&nbsp; Kada se govori o pjesniku Slobodanu Raspopoviću, kaže Đurović, riječ je o Crnoj Gori, a kada se govori o Crnoj Gori može se reći da je to kamena gora a ne ravna gora. - Na koricama knjige je skulptura koja je u Danilovgradu, vajara iz Kolašina Miodraga Šćepanovića, koji je na uglednom Pariškom salonu već dobio dvije nagrade, a u Crnoj Gori još nije mogao dobiti svoj atelje ili neku medijsku ili drugu pažnju. Knjiga Slobodana Raspopovića pokazuje da svaki čovjek i svaka duša ima dosta toga, kao i svaki kamen što čeka da bude otkriveno. Slobodan Raspopović je tako daleko od Crne Gore kada je riječ o kilometrima, ali je stalno u Crnoj Gori, u njemu stalno živi zavičaj, njegova Čagorovina, obližnja Zeta, toponimi u njegovim pjesmama, i to je njegova duga priča, dugo bolovanje, dugo putovanje, čekanje dolaska u zavičaj. Ono što je meni bilo drago je da sam čitajući njegove rukopise uvijek imao osjećaj da sam ja to napisao. Ova knjiga zaslužuje posebnu pažnju, a dužan sam da kažem da je nastala zahvaljujući duhovnoj podršci Veselina Raspopovića i Zorana Letića Belog njegovog prijatelja, tom ljepotom se bavio Bojan Popović izdavačka kuća studio Medeon, i smatram značajnim što svaka knjiga ima svoju posvetu, a ova je posvećena Slobovim unucima Aleksi i Alesiju - zaključio je Đurović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKSzGJkQCu2c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đurović: Kada se govori o pjesniku Slobodanu Raspopoviću govori se o Crnoj Gori

Osuda predsjednika Opštine Tivat Željka Komnenovića izjave svještenika Crkve Srbije Mijajla Backovića, koji je nedavno poručio kako su Hrvati u Boki „projekat kroatizacije“, je fingirana, kako bi se, tvrde izvori Portala ETV bliski tivatskim vlastima, „približio Pokretu Evropa sad i sačuvao njihovu podršku“. Backović je, prema njihovim riječima, sa za Hrvate uznemirujućom i ponižavajućom porukom, pokušao da, „pred hercegnovske izbore homogenizuje prosrpsko biračko tijelo, ali i srpske strukture u tivatskoj opštini“.&nbsp; - Komnenović je u dogovoru sa Backovićem osudio tu izjavu, jer mu je dobrodošla da potvrdi svoju navodnu građansku orjentaciju, kako bi i na taj način pokušao da očuva vlast i nestabilnu većinu u tivatskom parlamentu. Na taj način se i dodatno približio lokalnom Pokretu Evropa sad – kažu naši sagovornici.&nbsp; Da osudi Backovićevu izjavu Komnenović je, tvrde oni, dobio i blagoslov poglavara Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikija Mićovića. - On je sa Joanikijem veoma blizak i često se sastaju – kažu oni. Komnenovićeva osuda Backovićeve izjave uslijedila je ubrzo nakon reakcije poslanika Pokreta Evropa sad Tonćija Janovića, koji ga je javno pozvao „da pod hitno osudi ovakve poruke i da se u ime građana Tivta ogradi od izjave sveštenika Backovića, kako bi se očuvao multietnički sklad i suživot, po kojem se Tivat izdvaja i prepoznaje“. Janović je poručio i da „reagovanjem na ovakve neistine, Komnenović mora da pokaže da je predsjednik svih građana naše Opštine“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408060456_02e20ed330700d04ac96cd10d16794b8132e16d982956209c71a8b9d7a21b4b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408060456_02e20ed330700d04ac96cd10d16794b8132e16d982956209c71a8b9d7a21b4b7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKE IDEJE: Mijajlo Backović (u uniformi) i Željko Komnenović prošle godine sa ambasadorom Ruske Federacije Vladislavom Maslenikovim"> <figcaption>ZAJEDNIČKE IDEJE: Mijajlo Backović (u uniformi) i Željko Komnenović prošle godine sa ambasadorom Ruske Federacije Vladislavom Maslenikovim(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Komnenović je poslije sat saopštio kako „izjave poput ove koju je dao tivatski paroh Mijajlo Backović... nijesu dobre za Tivat, nijesu dobre za imidž našeg grada, a nisu dobre ni za sve Tivćane, pripadnike različitih vjeroispovijesti“. Istakao je da iz tog razloga osuđuje ovu i sve druge slične izjave, ma sa koje strane dolazile, a koje su se u Tivtu izgovarale zadnjih mjeseci i godina. - One predstavljaju lični stav sveštenika Backovića, a nikako zvaničan stav lokalne vlasti – saopštio je Komnenović, nakon poziva Janovića iz PES-a. U Tivtu se sve češće čuju glasine da je lokalna vlast u krizi, pa se tako predsjednik SO Miljan Marković (Nova srpska demokratija) javno pravdao kako jučerašnje, drugo odgađanje sjednice lokalnog parlamenta nije rezultat nikakve političke krize u vladajućoj koaliciji.&nbsp; Stvari ne stoje dobro ni kod nekadašnjih konstituenata Demokratskog fronta – Nove srpske demokratije Andrije Mandića i Demokratske narodne partije Milana Kneževića. - DNP je u Tivtu otvorio svoju stranačku prostoriju i više ne djeluje zajedno sa NSD, dok Komnenović i dalje ispoljava animozitet prema čelnicima NSD u tivatskom parlamentu, a naročito prema predsjedniku SO Tivat – kažu naši izvori.

Joanikije blagoslovio Komnenovića da osudi izjavu popa Backovića

Pokret Kreni-Promeni saopštio je danas da je njihov istraživački tim prikupio i selektovao ukupno 1.953 svjedočenja građana o "posljedicama upotrebe zvučnog topa" tokom protesta održanog 15. marta u Beogradu.
Iz tog pokreta, naveli su u saopštenju, da se među prikupljenim svjedočenjima nalaze brojna ljekarska uvjerenja koja potvrđuju fizičke i psihološke posljedice koje su građani pretrpjeli.
Dodaje se da će ta dokumentacija, zajedno sa zahtjevom za pokretanje međunarodne istrage i sa više od pola miliona potpisa peticije, sjutra biti predata predstavnicima Ujedinjenih nacija.
- Dostavljena svjedočenja pokazuju da su razmjere užasa kroz koji su pogođeni građani prošli tokom i nakon udara zaprepašćujuće i daleko veće nego što snimci koji prikazuju udar iz soničnog oružja ilustruju (a koji su sami po sebi dramatični) -navodi se u saopštenju tog pokreta.
Ocjenjuje se i da je nasilje kojem su građani bili izloženi neprihvatljivo i da mora da ima pravne i političke posljedice.
- Saučestvujemo u traumi kojoj su bili i kojoj su i dalje izloženi svi koji su prošli kroz užase soničnog udara. Nećemo stati dok odgovorni za ovaj pokušaj terorističkog akta nad mirnim građanima ne budu kažnjeni - piše u saopštenju.

Kreni-Promeni: Prikupljeno skoro dvije hiljade svjedočenja o upotrebi zvučnog topa na protestu u Beogradu

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: milan-radoicic