Ultimatum Milana Kneževića Vladi Crne Gore i prijetnja izlaska iz parlamentarne većine, povodom bunta zbog gradnje kolektora u Botunu, sadržao je i neke političko-ekonomske zahtjeve, saznaje ETV od dva izvora iz Vlade Crne Gore. &nbsp; Međutim, lider DNP-a, iako je insistirao, nije uspio da se prije i poslije novogodišnjih i božićnih praznika susretne sa premijerom Milojkom Spajićem. Njihov posljednji susret, kojem je osim Kneževića i Spajića prisustvovao i Andrija Mandić, bio je jula prošle godine. Od tada, sve se odigravalo preko posrednika. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, upravo preko posrednika je Milan Knežević – osim zahtjeva &nbsp;da se odgodi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - postavio uslove za smirivanje tenzija oko Botuna. &nbsp; Ti se uslovi, samo dijelom, odnose na neke infrastrukturne prijekte u Zeti, ali i na pitanje izbora kompanije koje će da radi drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, što ukazuje da je Knežević ramiljao i o interesima političkog saveznika iz Srbije. &nbsp; KLJUČNI ZAHTJEVI DNP-A Izvor iz Vlade ističe da je traženo, osim promjene lokacije za kolektor, još i da &nbsp;Vlada Crne Gore u kapitalni državni budžet doda 1.200.000 eura za radove na glavnoj ulici u Zeti, iako taj projekat još nijesu urađeni validni papiri. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Bio je još jedan, zanimljiviji, zahtjev. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de" data-rendition-name="original" width="1024" height="696" loading="lazy" alt="ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice"> <figcaption>ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Traženo je da kompanije iz Srbije, koje su partneri sa kineskom kompanijom koja već uveliko radi u Srbiji, budu podizvođači na drugoj dionici auto-puta Mateševo-Andrijevica. Tu se prije svega misli na ,,Šandong grupaciju” koja je poznata po vezama sa firmom Inkop iz Ćuprije i njenim vlasnicima Zvonkom i Žarkom Veselinovićem, ali Milanom Radoičićem kojeg Kosovo traži zbog pokušaja pobune u Banjskoj 2024. godine – kaže sagovornik ETV-a iz Vlade Crne Gore. KADOROVSKI ZAHTJEVI &nbsp; Osim ova dva uslova, tražene su i neke kadrovske promjene, uklanjanje ljudi &nbsp;koji brinu o crnogorskoj saobraćajnoj infrastrukturi. &nbsp; Zahtijevana je, ističu izvori iz Vlade, smjena Milana Ljiljanića, izvršnog direktora državne kompanije Monteput, ali i direktora Uprave za saobraćaj Radomira Vuksanovića, te na njihova mejsat imenovanje drugih ljudi, prevashodno onih koje predloži Demokratska narodna partija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt="VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić"> <figcaption>VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Traženo je da država ne ide u koncesiju aerodroma, odnosno da se iz mogućeg koncesionog ugovora izostavi podgorički aerodrom, ali i da se sadašnjoj čelnici Borda Aerodroma Podgorica, Jeleni Maraš, garantuje još jedan mandat na toj poziciji. &nbsp; Već iz nabrajanja uslova za smirivanje tenzija, uočava se želja DNP-a da ovlada sektorom putne infrastrukture i saobraćaja, u kojem već imaju svog čovjeka, ministarku saobraćaja Maju Vukićević. &nbsp; VUČIĆ, VESELINOVIĆ, RADOIČIĆ... Ali i da je Kneževićev DNP politički u potpunosti naslonjen na Aleksandra Vučića i njegov SNS, ali i spreman da promoviće biznismene bliske srpskom političkom vrhu – Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića. &nbsp; O dvojici kontroverznih srpskih biznismena porijeklom sa Kosova, intenzivno su pisali srpski i međunarodni mediji, a Veselinović i Radoičić su pod američkim sankcijama. U isto vrijeme oni godinama su povlašćeni biznismeni u Srbiji. &nbsp; Redakcija Slobodne Evrope iz Srbije precizno je objasnila da su kompanije povezane sa Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem bile su podizvođači na najmanje tri putne deonice u Srbiji. &nbsp; -Zajedničko za te tri saobraćajnice je da su glavni izvođači kineske kompanije - Šandong i CCCC. Prema dostupnim podacima kompanija Inkop iz Ćuprije prifitirala je u te dvije godine 24, 5 miliona eura, a druga Veselinovićeva i Radoičićeva kompanija, Novi Pazar-put oko 16 miliona eura – objavila je SE u jednom prilogu sredinom prošle godine. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević"> <figcaption>IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Iz ovih podataka se vidi jaka politička vezanost Kneževićeve Demokratske narodne partije, ne samo za politiku Aleksandra Vučića, nego i za interese kontroverznih tajkuna bliskih srpskom političkom vrhu. &nbsp;&nbsp; KAD PREMIJER IGNORIŠE &nbsp; Pregovora iza kulisa ipak nije bilo. Premijer Spajić je dobio garancije iz Evropske unije da će podržati gradnju postrojenja u Botunu bez ikakvih izmjena lokacije. Zato i nijesu uopšte razmatrani prijedlozi, odnosno ultimatumi, Demokratske narodne partije Milana Kneževića. &nbsp; A sudeći po stavu Andrije Mandića, predsjednika parlamenta - koji je juče naglasio da za forsiranje identitetska pitanja, odnosno zahtjeve za uvođenjem srpskoj jezika i trobojke, još nije vrijeme – izgleda da je Milan Knežević i njegova Demokratska narodna partija ostala bez direktne podrške srpskih partija u parlamentarnoj većini. &nbsp; Zato Kneževiću sada prijeti politička marginalizacija, a pitanje je i koliko će imati podršku građana Zete, kada je izvjesno da neće biti izmiještanja postrojenja iz Botuna. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

Osnovni sud u Prištini proglasio Milana Radoičića odgovornim za ubistvo Olivera Ivanovića, dok su četvorica optuženih osuđena na preko 22 godine zatvora. Osnovni sud navodi da je bivši zamjenik lidera Srpske liste predvodio organizovanu kriminalnu grupu koja je organizovala ubistvo 16. januara 2018. u Sjevernoj Mitrovici i preduzela radnje na uništavanju dokaza kako bi ometala istragu. Grupa je imala jasnu strukturu, kriminalni i politički uticaj, djelovala je uz podršku države Srbije i vršila je ucjene protiv političkih rivala, uključujući Ivanovića, koji je odbio da se pokori njihovim zahtjevima.
Sud je sastavio je kompletnu pisanu presudu protiv Nedeljka Spasojevića, Marka Rošića, Dragiše Markovića i Žarka Jovanovića, optuženih za ubistvo srpskog političara Olivera Ivanovića, koji su 28. juna 2024. godine zajedno osuđeni na preko 22 godine zatvora, izvještava „Zakletva za pravdu“, prenosi KoSSev.
U presudi, u koju je imala uvid „Zakletva za pravdu“, koju je potpisao predsjedavajući sudija Valjon (Valon) Kurtaj, navodi se da su optuženi bili dio organizovane kriminalne grupe koja je dugo djelovala na sjeveru Kosova, a predvođena Milanom Radoičićem i Zvonkom Veselinovićem, za kojima tragaju pravosudni organi na Kosovu. Radoičić je optužen i u slučaju terorističkog napada u Banjskoj.
- Na osnovu ovih dokazanih činjenica, dokazano je postojanje ove organizovane kriminalne grupe, da je imala organizacionu strukturu na čelu sa Milanom Radoičićem, i da je ova kriminalna grupa, pored kontrole u ​​kriminalnoj oblasti, imala i kontrolu u političkom životu. Uključenost u strukture stranke“…“i sprečavanje svakog političkog rivalstva, sve do ubistva sada pokojnog I, pošto se nije pokorio zahtjevima ove grupe da se i on politički pridruži ovoj grupi i odustane od izborne kampanje kao jedinstvena stranka, što je zahtjev državnih struktura Srbije - navodi se u presudi.
Dalje se navodi da je ova grupa organizovala ne samo ubistvo političara Olivera Ivanovića, već i uništavanje dokaza kako bi sabotirala istrage vlasti Republike Kosovo.
Prema presudi, u sjevernom delu Mitrovice i okolnim opštinama vladala je krhka bezbjednosna situacija i klima političkih prijetnji i ucjena koje je vršila kriminalna grupa pod kontrolom Milana Radoičića. Ova grupa nije bila samo umešana u kriminalne aktivnosti, već je imala i veliki politički uticaj, ciljajući da eliminiše svaki rivalski politički entitet Srpskoj listi, entitetu koji je, prema dokazima pomenutim u presudi, uživao direktnu podršku države Srbije.
Svjedoci pomenuti u presudi, uključujući D.S, K.B, M.I, C.I, V.N, H.N, S.J. i R.R, potvrdili su postojanje ove kriminalne grupe, kao i opasnost sa kojom se Oliver Ivanović suočavao zbog svojih političkih uverenja i stavova.
U presudi se navodi da je Ivanović ubijen 16. januara 2018. godine u Sjevernoj Mitrovici, oko 8:14 sati, od strane izvršilaca ove kriminalne grupe. Njegovo ubistvo smatra se rezultatom političkih rivalstava, jer se nije povinovao zahtjevima ove grupe da prekine kampanju i pridruži se političkoj liniji Srpske liste. Sud je smatrao dokazanom činjenicom da je ova kriminalna grupa imala dobro organizovanu strukturu na čelu sa Milanom Radoičićem, i da se njen uticaj protezao i na podzemlje i na politički život srpske zajednice na Sjeveru Kosova.
Prema odluci Osnovnog suda u Prištini, donijeta je oslobađajuća presuda za optuženog Radeta Basaru, nakon što je Specijalno tužilaštvo Republike Kosovo u svojoj završnoj riječi odustalo od optužnice protiv ovog optuženog.
Za optuženu Silvanu Arsović, prema tvrdnjama STRK-a, pregledom DVR-a iz kancelarija stranke sada pokojnog Ivanovića, potvrđeno je da su 4. januara 2018. godine sigurnosne kamere namjerno isključile nepoznate osobe, dok su 16. januara 2018. godine, nakon ubistva pokojnog, ponovo aktivirane i počele su da snimaju mjesto zločina. Na osnovu zaključaka tužilaštva da je optužena u tom trenutku bila sama u kancelariji, pretpostavlja se da je aktivirala kamere nakon što je izvršeno krivično djelo.
Međutim, sud je potvrdio da, iako postoji organizovani kriminal i ispunjeni su elementi ovog krivičnog djela, ne postoje dokazi koji povezuju Arsović sa ovom grupom.
- Specijalno tužilaštvo, što se tiče optužene, nije dokazalo nijednim dokazom da je bila dio ove organizovane kriminalne grupe… - navodi se u presudi Osnovnog suda.
Za Nedeljka Spasojevića, sud je prekvalifikovao krivično djelo iz organizovanog kriminala u zloupotrebu službene dužnosti, za šta je proglašen krivim i osuđen na četiri godine i šest mjeseci zatvora. Sud je utvrdio da je bio prisutan na mjestu zločina, ali nije preduzeo potrebne radnje radi obezbjeđenja mjesta događaja.
Takođe je proglašen krivim za krivično djelo neovlašćenog držanja ili kontrole oružja, a dokazi se zasnivaju na oduzimanju oružja u njegovom domu.
Za Dragišu Markovića, sud je ocijenio da krivično djelo odavanja službene tajne nije dokazano, budući da informaciju koju je on dao – „ubijen je pokojni“, nijedna nadležna institucija nije klasifikovala kao službenu tajnu.
Sa druge strane, za Markovića i Jovanovića, sud je utvrdio da u svojstvu policijskih službenika nijesu preduzeli sve neophodne radnje na mjestu zločina, dozvolivši uništavanje dokaza i intervenciju neovlašćenih lica. Žarko Jovanović je takođe proglašen krivim za neovlašćeno posjedovanje oružja.
U slučaju Marka Rošića, Sud je utvrdio da je bio aktivni član kriminalne grupe, učestvovao u paljenju automobila žrtve i pratio njegovo kretanje svojim ličnim vozilom, čime je doprinio izvršenju ubistva.
Sud je naglasio da je ubistvo Ivanovića počinila kriminalna grupa zbog političkih rivalstava i pokušaja širenja političke moći.

Portal ETV

Presuda Osnovnog suda u Prištini: Radoičić odgovoran za ubistvo Olivera Ivanovića

Osnovni sud u Prištini izdao je nalog za hapšenje Milana Radoičića i još 19 Srba osumnjičenih za krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".
Na osnovu dokumenta koji je datiran na 15. april, a koji je danas objavio prištinski portal Reporteri.net, nalog je izdat zbog sumnje da je Radoičić bio u grupi Srba koji su u opštini Đakovica ubili 106 albanskih civila, čija su tijela kasnije pronađena u masovnoj grobnici u blizini Beograda.
Specijalno tužilaštvo Kosova potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je podnijelo zahtjev Osnovnom sudu za izdavanje naloga za hapšenje.
Navodi se da je Tužilaštvo donijelo rješenje o početku istrage protiv optuženih zbog sumnje da su u periodu od 1998. do 1999. godine, na mjestu zvanom 'Ura e Taliqit' u Đakovici, od 7. maja do 10. maja 1999. godine počinili zločin.
- Počeli su da ulaze iz kuće u kuću, gdje su silom i prijetnjama izvodili sve prisutne osobe, razdvajajući muškarce od žena i djece, a potom su ubili ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, čija su tijela nakon rata pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici u Srbiji - navodi se u obrazloženju naloga za hapšenje.
Takođe, u dokumentu se navodi da je ova grupa osoba od 7. do 10. maja 1999. godine uhapsila i zatvorila više od 300 albanskih civila, koji su "bili držani u improvizovanim zatvorima gdje su bili neadekvatno tretirani, uskraćivane su im osnovne stvari, redovna hrana, higijena i medicinska njega, a kasnije je veliki dio ovih zatvorenika prebačen u različite zatvore širom Kosova".
Na kraju, prema Osnovnom sudu, ove osobe su oslobođene nakon juna 1999. godine uz pomoć međunarodnih organizacija.
Za sve optužene za koje je izdat nalog za hapšenje, vlasti Kosova ne znaju njihove adrese.
Među njima je i Lazar Drašković, za kojeg već postoji međunarodni nalog za hapšenje u vezi sa masakrom u Meji, takođe u opštini Đakovica, gdje su srpske snage aprila 1999. godine ubile 376 Albanaca.
Radoičića već traže kosovske vlasti zbog oružanog napada u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023. godine. On je preuzeo odgovornost za ovaj napad, u kojem je ubijen jedan policajac sa Kosova. Nalazi na slobodi u Srbiji.
Kosovo ovaj napad smatra terorističkim i optužuje Srbiju da je umiješana u njega. Beograd negira bilo kakvu umiješanost.
Na Kosovu je protiv njega podignuta optužnica zbog napada u Banjskoj, a suđenje je počelo za trojicu optuženih u ovom slučaju koji se nalaze na Kosovu. Osnovni sud u Prištini odbio je žalbu da se suđenje za druge optužene u slučaju Banjska održi u njihovoj odsutnosti.
Na Kosovu se vode suđenja u odsutnosti za ratne zločine. Ova vrsta suđenja, prema pravosudnom sistemu na Kosovu, može se održati samo pod uslovom da tužilaštvo i sud iscrpe sve mogućnosti da osiguraju prisustvo optuženog.
Ratni zločini na Kosovu do 2008. godine istraživani su od Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok od 2008. godine to čini Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX).
Deset godina kasnije, EULEX je predao predmete Specijalnom tužilaštvu Kosova i lokalnim sudovima.
Tokom posljednjeg rata na Kosovu od 1998. do 1999. godine ubijeno je više od 13.000 civila, a hiljade drugih je nestalo.
Više od 1.600 osoba se još vodi kao nestalo, većina njih su Albanci.

Kosovo izdalo nalog za hapšenje Milana Radoičića zbog ratnih zločina

Nova visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Briselu da je jedini put do članstva EU normalizacija odnosa Beograda i Prištine.
&nbsp;- Jedini put do članstva u EU je normalizacija njihovih odnosa, na osnovu Ohridskog sporazuma - napisala je Kaja Kalas na platformi Iks na kojoj je postavila fotografije odvojenih sastanaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem.
Dodala je da pozdravlja „spremnost na punu saradnju nakon nedavnog terorističkog napada“.
- Počinioci se moraju suočiti sa pravdom - navela je Kalas.
Premijer Kosova Aljbin Kurti zatražio je, u razgovoru sa novom šeficom diplomatije Evropske unije Kajom Kalas, da Srbija preda kosovskim vlastima Milana Radoičića kao organizatora napada na Banjsku 24. septembra prošle godine.
Nakon sastanka u Briselu, Kurti je izjavio da je optimista i da je Kalas „u pravom trenutku i na pravom mjestu“ i da će region imati koristi od toga.
Kazao je da je na sastanku razgovarano „o pitanjima napretka Kosova u pogledu evropskih integracija“, ali i, kako je naveo, „odnosima sa sjevernim susjedom“.
- Naglasio sam da smo imali nezabilježen ekonomski rast i demokratski napredak na nezavisnom Kosovu i da smo u isto vrijeme upravljali najozbiljnijim bezbjednosnim izazovima, najozbiljnijim prijetnjama koje su rezultirale ubistvom narednika Afrima Bunjakua u Banjskoj - rekao je.
Kako je kazao, „glavni kriminalac u bandi koja je to uradila je na slobodi u Srbiji“.
- Tražili smo, kao i na svakom drugom sastanku, predaju Radoičića kosovskim vlastima, jer Tužilaštvo ima optužnicu od 160 stranica za njega i njegovu grupu od preko 40 ljudi - rekao je Kurti.
Naglasio je da je na sastanku bilo riječi i o napadu na kanal Ibar-Lepenac, na sjeveru Kosova.
- Razgovarali smo i o posljednjem napadu. Naše vlasti su obavile stručan posao i moramo da preduzmemo dodatne mjere da spriječimo da se ista stvar ponovi - kazao je on.
Naveo je da je „istraga je u toku“, te da ima uhapšenih i oduzetog materijala.
- Od 74 značke, amblema koji su zaplijenjeni, 20 je ruskih, raznih ruskih jedinica. Tu je takođe amblem OVK (Oslobodilačke vojske Kosova), što nas navodi na pomisao da je neko želio da istragu orijentiše na pogrešan put. Jer nema drugog objašnjenja - izjavio je Kurti.
Premijer Kosova je rekao da je danas Kalas pozvala više ljudi da saslušaju lidere. On vjeruje da će sljedeće godine proces za mir, bezbjednost, integraciju i razvoj pod rukovodstvom Estonije biti intenziviran.

Kalas: Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedini put do članstva u EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju da izruči Milana Radoičića kosovskim vlastima, rekavši da je srpski političar i biznismen "suštinski razlog" za napade koji su se dogodili i koji će se možda desiti u budućnosti na Kosovu.
Govoreći na konferenciji za novinare u nedjelju 1. decembra u Prištini nakon napada na kanal Ibar-Lepenci na sjeveru Kosova prije dva dana, Kurti je naglasio da odbijanje Srbije da izruči Radojičića predstavlja glavni izazov u rješavanju trenutne situacije, prenosi servis Radija Slobodna Evropa na albanskom jeziku.
Kosovske vlasti su izdale nalog za hapšenje i podigle optužnicu protiv Radoičića, bivšeg potpredsjednika Srpske liste, stranke Srba na Kosovu, koji je preuzeo odgovornost za smrtonosni napad na Kosovsku policiju u Banjskoj, u septembru 2023. godine.
Kurti je rekao da, da Radojičić nije bio oslobođen u Srbiji, "šanse za realizaciju svih ovih napada koji su se dogodili, kao i budućih napada koje oni planiraju, bile bi drastično smanjene".
- Tražimo od međunarodnih faktora da izvrše pritisak na Beograd da glavnog zločinca Radoičića preda institucijama Kosova. Ako Srbija sumnja da Radoičić ne bi imao pravično suđenje na Kosovu, imamo EULEX, on prati sve slučajeve na Kosovu. Zato ga treba izručiti Kosovu - rekao je on.
Napad na Ibar-Lepenci treći je u posljednja 72 sata na sjeveru zemlje, naseljenom većinom Srbima, nakon eksplozija koje su se dogodile u policijskoj stanici i zgradi opštine u Zvečanu.
Eksplozija na kanalu u selu Varage kod opštine Zubin Potok nije izazvala žrtve, ali je stvorila veliku pukotinu na njegovom bočnom zidu, što je izazvalo izlivanje vode iz kanala, zbog čega su se neki dijelovi zemlje suočili sa nestašicom vode.
Kosovo je za ovaj napad okrivilo Srbiju, što je Srbija negirala.
Redovno snabdijevanje vodom obnovljeno je skoro dan nakon eksplozije, saopštile su u nedjelju kosovske vlasti, dok snabdijevanje Kosovske energetske korporacije vodom za hlađenje termoelektrana nije narušeno.
Kosovske bezbjednosne vlasti uhapsile su osam osumnjičenih i zaplijenile oružje tokom opsežne operacije na sjeveru Kosova u subotu u, kako su rekli, najtežem napadu na kritičnu infrastrukturu zemlje od rata.
Kurti je rekao da je napad u petak na vodeni kanal na sjeveru povezan s napadima koje je Rusija posljednjih mjeseci izvodila na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
- Cilj je bio da veliki dio zemlje ostane bez vode, u zemlji, na hladnoći i bez komunikacije. Čini se da je ovaj napad povezan sa masovnim napadima Ruske Federacije na Ukrajinu - rekao je Kurti.
On je tokom konferencije pokazao fotografiju za koju je rekao da prikazuje ambleme vojnih jedinica ruske vojske koje je kosovska policija zaplijenila tokom subotnje akcije na sjeveru zemlje.
- Pronađeno je na desetine amblema ruskih vojnih jedinica. Ovi amblemi pripadaju specijalnim ruskim jedinicama - dodao je on.
Napad na kanal za vodu na sjeveru osudila je međunarodna zajednica.
Evropska unija i Njemačka rekli su da je riječ o terorističkom činu.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je da će SAD pružiti podršku u pronalaženju i kažnjavanju počinilaca napada na kanal Ibar-Lepenci.

Kurti: Radoičić je "suštinski razlog" za napade na Kosovu

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, koji su bili dio oružane grupe koja je u mestu Banjska prošlog septembra napala Policiju Kosova.
Vlada u Prištini je ovaj napad označila kao teroristički.
U napadu u Banjskoj na sjeveru Kosova 24. septembra 2023. godine oružana grupa Srba je napala policiju i ubila policajca Afrima Bunjakua. U razmjeni vatre su potom ubijena i trojica srpskih napadača.
Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši političar i biznismen sa sjevera Kosova, za koga se vjeruje da se nalazi u Srbiji.
U pritvoru na Kosovu se nalaze tri osobe koje su uhapšene tokom napada u Banjskoj.
Izvori RSE u Specijalnom tužilaštvu Kosova su sredinom jula naveli da je priprema optužnice u završnoj fazi, te da će "istraga u slučaju Radoičića dobiti konačni epilog". Naveli su i da se podizanje optužnice ne očekuje prije jeseni.
Za Radoičićem je raspisana i međunarodna Interpol potjernica na zahtjev Kosova putem Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK).
Istragu o napadu u Banjskoj vodi i Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je putem EULEX-a (Misija Evropske unije za vladavinu prava) zatražilo informacije od Kosova o slučaju Banjska.
Međutim, Ministarstvo pravde Kosova 14. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo da je taj zahtjev odbijen.
Ministarstvo pravde Kosova je u odgovoru za RSE ranije navelo da je zahtjev Srbije u suprotnosti sa nekoliko tačaka Zakona o međunarodnoj pravnoj saradnji, te da "samo kosovski pravosudni organi imaju nadležnost da sude u slučajevima koji su počinjeni na teritoriji zemlje".
Dodaje se i da Kosovo nikada nije dobilo odgovor od Srbije, na zahtjev upućen u oktobru prošle godine, "za predaju zločinaca kako bi bili privedeni pravdi u Republici Kosovo".
Ovo ministarstvo je zatražilo i međunarodnu istragu o, kako se navodi, "bazama za obuku terorista na području Srbije, umiješanosti Srbije u finansiranje i snabdijevanje terorista oružjem".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom uslovio predajom Milana Radoičića kosovskim pravosudnim organima.
- Sve dok su Radoičić i njegova grupa slobodni i zaštićeni u Srbiji, nema povjerenja u dijalog o normalizaciji odnosa - rekao je Kurti krajem juna.
Državni vrh Srbije je u nekoliko navrata negiralo bilo kakvu umiješanost u napad u Banjskoj.
Međunarodna zajednica je oštro osudila napad u Banjskoj i nekoliko puta pozvala vlasti u Srbiji da pozovu na odgovornost sve učesnike napada.

Tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv Radoičića i 44 osobe zbog napada u Banjskoj

Crna Gora je spremna za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke, naročito u procesu izrade nove Strategije turizma, kojom će se definisati dalji pravci razvoja sektora - saopštila je ministarka turizma Simonida Kordić.
Ona je na sastanku sa timom Svjetske banke, koji su predvodili šef Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru, Kristofer Šeldon i regionalna direktorica za Zapadni Balkan, Šaoćing Ju, navela da je cilj razvijati Crnu Goru kao jedinstvenu i cjelovitu destinaciju, bez podjele na regione, sa akcentom na cjelogodišnju ponudu i razvoj novih turističkih proizvoda.
Iz resornog Ministarstva je saopšteno da je tokom sastanka razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje na planu uspostavljanja optimalnog modela upravljanja razvojem Crne Gore kao kvalitetne i konkurentne turističke destinacije.&nbsp;
Predstavnici Svjetske banke kazali su da su spremni da pruže podršku kroz učešće u izradi strateških dokumenata zasnovanih na sveobuhvatnim analizama, kao i kroz investiranje u prateću infrastrukturu neophodnu za kreiranje atraktivnog i održivog turističkog proizvoda.
Svjetska banka, kako je saopšteno, već sarađuje sa zemljama regiona, čime se stvaraju preduslovi za razvoj jedinstvene regionalne turističke ponude. Takav pristup je, kako je ocijenjeno, od posebnog značaja za ostvarivanje strateških ciljeva Crne Gore, budući da cjelogodišnji i diverzifikovani turistički proizvod doprinosi smanjenju sezonalnosti i otvara prostor za nova radna mjesta.
&nbsp;Na sastanku je saopšteno da je podrška u oblasti analize podataka od posebnog značaja, posebno imajući u vidu da turizam učestvuje sa više od 30 odsto u bruto domaćem proizvodu Crne Gore, te predstavlja jedan od ključnih stubova ukupnog ekonomskog razvoja.

Kordić: Spremni smo za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke

Da li je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović iz redova Demokrata? Ovo pitanje nametnulo se nakon što je poslanik Demokrata, Momčilo Leković, govoreći o slučaju Miloša Medenice za kojim još policija traga, saopštio da bi najlaše bilo okriviti Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića i "kazati da su Demokrate nesposobne". Podsjetimo, policija od juče traga za Milošem, sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, nakon odluke Višeg suda kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora. Iako Šćepanović voli da kaže da nije politička ličnost, Leković ga je pripojio njihovom političkom subjektu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129140120_dc0a2670de60059df4e2027136627b629d0f7ac3cd2dfe2b8909fddc1a5c09d5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129140120_dc0a2670de60059df4e2027136627b629d0f7ac3cd2dfe2b8909fddc1a5c09d5" data-rendition-name="original" width="675" height="558" loading="lazy" alt="Momčilo Leković"> <figcaption>Momčilo Leković(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Inače sve više imamo prilike da vidimo djelovanje Šaranovića i Šćepanovića u duetu, pa je tako i ministar unutrašnjih poslova odgovarajući na najavljeni sastanak od strane premijera Milojka Spajića, odgovorio za obojicu. "Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke", naveo je Šaranović. Demokrate na svaki način pokušavaju da odbrane sektor kojim rukovode i da bjekstvo Miloša Medenice pripišu sudu, ali iz te institucije su jasno precizirali da je "obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana". "Jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 Krivičnog zakonika vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora", navodi se između ostalog u saopštenju Višeg suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-o-slucaju-medenica-obaveza-policije-da-sprijeci-bjekstvo-iz-stana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Leković pripojio Šćepanovića Demokratama

Vijetnam i Evropska unija u četvrtak su unaprijedili međusobne odnose na nivo sveobuhvatnog strateškog partnerstva, najviši diplomatski rang Vijetnama, dok obje strane prilagođavaju trgovinu zbog poremećaja u globalnim finansijama izazvanih pritiskom američkih carina.
Ovim unapređenjem EU je stavljena na isti diplomatski nivo kao Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija, a odluka je objavljena tokom posjete Hanoju predsjednika Evropskog vijeća Antonija Košte.
- U trenutku kada je međunarodni poredak zasnovan na pravilima pod pritiskom sa više strana, moramo stajati rame uz rame kao pouzdani i predvidivi partneri - poručio je Košta, dodajući da je partnerstvo usmjereno na "razvoj sfera zajedničkog prosperiteta".
Košta je u vijetnamsku prijestonicu stigao nakon što su Indija i Evropska unija u utorak, poslije gotovo dvije decenije pregovora, postigle sporazum o slobodnoj trgovini.
Predsjednik Vijetnama Luong Cuong nazvao je odluku "istorijskom prekretnicom".
Objava dolazi manje od sedmicu nakon što je Komunistička partija Vijetnama ponovo izabrala generalnog sekretara To Lama za najvišeg lidera u zemlji, potvrđujući njegovu viziju ekonomskog rasta zasnovanog na agresivnim reformama.
Vijetnam je bio jedan od najvećih dobitnika globalizacije, izrastajući u ključni izvozni centar za elektroniku, tekstil i potrošačku robu, budući da su multinacionalne kompanije preusmjeravale proizvodnju iz Kine.
Takav izvozno orijentisani rast pomogao je podizanju dohotka i transformaciji ekonomije, ali je veliki i dugotrajan trgovinski suficit Vijetnama izazvao kritike, posebno iz SAD-a i sve više iz Evrope, gdje zvaničnici izražavaju zabrinutost zbog pristupa tržištu.
Za EU ovaj sporazum jača pristup jednom od najbrže rastućih proizvodnih središta u Aziji i podržava napore na diversifikaciji lanaca snabdijevanja u vrijeme pojačanih trgovinskih tenzija.
Bilateralna trgovina u prvih 11 mjeseci 2025. dostigla je više od 66,8 milijardi dolara, što je porast od 6,6 odsto u odnosu na godinu ranije. EU je četvrti najveći trgovinski partner Vijetnama, treće najveće izvozno tržište i peti najveći izvor uvoza. Vijetnam je najveći trgovinski partner EU u jugoistočnoj Aziji.
Vijetnam želi da nastavi ekonomski rast i do 2045. postati bogata država, pa agresivno traži nova tržišta kako bi smanjio oslanjanje na SAD, koje su njegovo najveće izvozno odredište i apsorbiraju oko 30 odsto robe koju Vijetnam šalje u inostranstvo. Dvije strane su 2020. potpisale sporazum o slobodnoj trgovini.

Vijetnam i EU podigli odnose na najviši nivo u momentu dok američke carine mijenjaju globalnu trgovinu

Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana su kvalitetni, partnerski i prijateljski i kontinuirano se unapređuju kroz sadržajnu saradnju u svim oblastima od obostranog interesa, saopšteno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa ambasadorom Azerbejdžanam.&nbsp;
Tokom razgovora istaknuto je da bilateralne odnose karakteriše frekventan politički dijalog, koji će u narednom periodu biti dodatno intenziviran realizacijom najavljenih posjeta na najvišem nivou.
- Prethodna zvanična posjeta ministra Ibrahimovića Republici Azerbejdžan, tokom koje je ostvario susrete sa najvišim državnim funkcionerima te zemlje, predstavljala je značajan doprinos daljem unapređenju ukupnih odnosa - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
Ocijenjeno je da dva ministarstva vanjskih poslova ostvaruju veoma dobru saradnju, a tokom sastanka potvrđen je i datum održavanja bilateralnih političkih konsultacija između ministarstava u tekućoj godini.
Sagovornici su konstatovali da je Crna Gora posvećena njegovanju prijateljskih odnosa sa Azerbejdžanom, kao i daljem razvoju sveukupne saradnje, uz uvažavanje zajedničkih interesa.&nbsp;
U razgovoru je istaknuto da je Crna Gora u potpunosti posvećena svom evropskom putu, uz jasan politički konsenzus i snažne institucionalne kapacitete usmjerene na zatvaranje preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja godine.&nbsp;
Naglašeno je da usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom predstavlja jedan od ključnih zadataka i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24 – „Pravda, sloboda i bezbjednost“, koje je u fokusu Evropske unije i Evropske komisije, naročito u kontekstu upravljanja migracijama i bezbjednosnih rizika, te kao jedna od ključnih oblasti predviđenih Reformskom agendom.&nbsp;
U tom kontekstu, pojašnjeno je da je odluka o ukidanju bezviznog režima za državljane Azerbejdžan isključivo rezultat obaveze Crne Gore da svoju viznu politiku u potpunosti uskladi sa zajedničkom viznom politikom Evropske unije.&nbsp;
- Ambasador Hasijev je ukazao na odličnu saradnju dvije države na svim nivoima, kao i na podršku Republike Azerbejdžan vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore - navedeno je u saopštenju MVP.

Tag: milan-radoicic