Ultimatum Milana Kneževića Vladi Crne Gore i prijetnja izlaska iz parlamentarne većine, povodom bunta zbog gradnje kolektora u Botunu, sadržao je i neke političko-ekonomske zahtjeve, saznaje ETV od dva izvora iz Vlade Crne Gore. &nbsp; Međutim, lider DNP-a, iako je insistirao, nije uspio da se prije i poslije novogodišnjih i božićnih praznika susretne sa premijerom Milojkom Spajićem. Njihov posljednji susret, kojem je osim Kneževića i Spajića prisustvovao i Andrija Mandić, bio je jula prošle godine. Od tada, sve se odigravalo preko posrednika. &nbsp;&nbsp; Prema informacijama Televizije E, upravo preko posrednika je Milan Knežević – osim zahtjeva &nbsp;da se odgodi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda - postavio uslove za smirivanje tenzija oko Botuna. &nbsp; Ti se uslovi, samo dijelom, odnose na neke infrastrukturne prijekte u Zeti, ali i na pitanje izbora kompanije koje će da radi drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, što ukazuje da je Knežević ramiljao i o interesima političkog saveznika iz Srbije. &nbsp; KLJUČNI ZAHTJEVI DNP-A Izvor iz Vlade ističe da je traženo, osim promjene lokacije za kolektor, još i da &nbsp;Vlada Crne Gore u kapitalni državni budžet doda 1.200.000 eura za radove na glavnoj ulici u Zeti, iako taj projekat još nijesu urađeni validni papiri. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Bio je još jedan, zanimljiviji, zahtjev. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260113190128_af75ba8d95444935de78e95b44d2893b0eb5ef31a9878b424dabf1bbe689f6de" data-rendition-name="original" width="1024" height="696" loading="lazy" alt="ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice"> <figcaption>ZANIMLJIVO ZA SRBIJU: Druga dionica auto-puta, od Mateševa do Andrijevice(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Traženo je da kompanije iz Srbije, koje su partneri sa kineskom kompanijom koja već uveliko radi u Srbiji, budu podizvođači na drugoj dionici auto-puta Mateševo-Andrijevica. Tu se prije svega misli na ,,Šandong grupaciju” koja je poznata po vezama sa firmom Inkop iz Ćuprije i njenim vlasnicima Zvonkom i Žarkom Veselinovićem, ali Milanom Radoičićem kojeg Kosovo traži zbog pokušaja pobune u Banjskoj 2024. godine – kaže sagovornik ETV-a iz Vlade Crne Gore. KADOROVSKI ZAHTJEVI &nbsp; Osim ova dva uslova, tražene su i neke kadrovske promjene, uklanjanje ljudi &nbsp;koji brinu o crnogorskoj saobraćajnoj infrastrukturi. &nbsp; Zahtijevana je, ističu izvori iz Vlade, smjena Milana Ljiljanića, izvršnog direktora državne kompanije Monteput, ali i direktora Uprave za saobraćaj Radomira Vuksanovića, te na njihova mejsat imenovanje drugih ljudi, prevashodno onih koje predloži Demokratska narodna partija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260113190128_215a2378b51a387cc486081bc319c7a37e3e0c14423996f80306e491b94c6ec5" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt="VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić"> <figcaption>VUČIĆEVI POVJERLJIVI LJUDI: Veselinović i Radoičić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Traženo je da država ne ide u koncesiju aerodroma, odnosno da se iz mogućeg koncesionog ugovora izostavi podgorički aerodrom, ali i da se sadašnjoj čelnici Borda Aerodroma Podgorica, Jeleni Maraš, garantuje još jedan mandat na toj poziciji. &nbsp; Već iz nabrajanja uslova za smirivanje tenzija, uočava se želja DNP-a da ovlada sektorom putne infrastrukture i saobraćaja, u kojem već imaju svog čovjeka, ministarku saobraćaja Maju Vukićević. &nbsp; VUČIĆ, VESELINOVIĆ, RADOIČIĆ... Ali i da je Kneževićev DNP politički u potpunosti naslonjen na Aleksandra Vučića i njegov SNS, ali i spreman da promoviće biznismene bliske srpskom političkom vrhu – Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića. &nbsp; O dvojici kontroverznih srpskih biznismena porijeklom sa Kosova, intenzivno su pisali srpski i međunarodni mediji, a Veselinović i Radoičić su pod američkim sankcijama. U isto vrijeme oni godinama su povlašćeni biznismeni u Srbiji. &nbsp; Redakcija Slobodne Evrope iz Srbije precizno je objasnila da su kompanije povezane sa Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem bile su podizvođači na najmanje tri putne deonice u Srbiji. &nbsp; -Zajedničko za te tri saobraćajnice je da su glavni izvođači kineske kompanije - Šandong i CCCC. Prema dostupnim podacima kompanija Inkop iz Ćuprije prifitirala je u te dvije godine 24, 5 miliona eura, a druga Veselinovićeva i Radoičićeva kompanija, Novi Pazar-put oko 16 miliona eura – objavila je SE u jednom prilogu sredinom prošle godine. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260113190128_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević"> <figcaption>IDU LI DALJE ISTIM PUTEM: Mandić i Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Iz ovih podataka se vidi jaka politička vezanost Kneževićeve Demokratske narodne partije, ne samo za politiku Aleksandra Vučića, nego i za interese kontroverznih tajkuna bliskih srpskom političkom vrhu. &nbsp;&nbsp; KAD PREMIJER IGNORIŠE &nbsp; Pregovora iza kulisa ipak nije bilo. Premijer Spajić je dobio garancije iz Evropske unije da će podržati gradnju postrojenja u Botunu bez ikakvih izmjena lokacije. Zato i nijesu uopšte razmatrani prijedlozi, odnosno ultimatumi, Demokratske narodne partije Milana Kneževića. &nbsp; A sudeći po stavu Andrije Mandića, predsjednika parlamenta - koji je juče naglasio da za forsiranje identitetska pitanja, odnosno zahtjeve za uvođenjem srpskoj jezika i trobojke, još nije vrijeme – izgleda da je Milan Knežević i njegova Demokratska narodna partija ostala bez direktne podrške srpskih partija u parlamentarnoj većini. &nbsp; Zato Kneževiću sada prijeti politička marginalizacija, a pitanje je i koliko će imati podršku građana Zete, kada je izvjesno da neće biti izmiještanja postrojenja iz Botuna. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

Osnovni sud u Prištini proglasio Milana Radoičića odgovornim za ubistvo Olivera Ivanovića, dok su četvorica optuženih osuđena na preko 22 godine zatvora. Osnovni sud navodi da je bivši zamjenik lidera Srpske liste predvodio organizovanu kriminalnu grupu koja je organizovala ubistvo 16. januara 2018. u Sjevernoj Mitrovici i preduzela radnje na uništavanju dokaza kako bi ometala istragu. Grupa je imala jasnu strukturu, kriminalni i politički uticaj, djelovala je uz podršku države Srbije i vršila je ucjene protiv političkih rivala, uključujući Ivanovića, koji je odbio da se pokori njihovim zahtjevima.
Sud je sastavio je kompletnu pisanu presudu protiv Nedeljka Spasojevića, Marka Rošića, Dragiše Markovića i Žarka Jovanovića, optuženih za ubistvo srpskog političara Olivera Ivanovića, koji su 28. juna 2024. godine zajedno osuđeni na preko 22 godine zatvora, izvještava „Zakletva za pravdu“, prenosi KoSSev.
U presudi, u koju je imala uvid „Zakletva za pravdu“, koju je potpisao predsjedavajući sudija Valjon (Valon) Kurtaj, navodi se da su optuženi bili dio organizovane kriminalne grupe koja je dugo djelovala na sjeveru Kosova, a predvođena Milanom Radoičićem i Zvonkom Veselinovićem, za kojima tragaju pravosudni organi na Kosovu. Radoičić je optužen i u slučaju terorističkog napada u Banjskoj.
- Na osnovu ovih dokazanih činjenica, dokazano je postojanje ove organizovane kriminalne grupe, da je imala organizacionu strukturu na čelu sa Milanom Radoičićem, i da je ova kriminalna grupa, pored kontrole u ​​kriminalnoj oblasti, imala i kontrolu u političkom životu. Uključenost u strukture stranke“…“i sprečavanje svakog političkog rivalstva, sve do ubistva sada pokojnog I, pošto se nije pokorio zahtjevima ove grupe da se i on politički pridruži ovoj grupi i odustane od izborne kampanje kao jedinstvena stranka, što je zahtjev državnih struktura Srbije - navodi se u presudi.
Dalje se navodi da je ova grupa organizovala ne samo ubistvo političara Olivera Ivanovića, već i uništavanje dokaza kako bi sabotirala istrage vlasti Republike Kosovo.
Prema presudi, u sjevernom delu Mitrovice i okolnim opštinama vladala je krhka bezbjednosna situacija i klima političkih prijetnji i ucjena koje je vršila kriminalna grupa pod kontrolom Milana Radoičića. Ova grupa nije bila samo umešana u kriminalne aktivnosti, već je imala i veliki politički uticaj, ciljajući da eliminiše svaki rivalski politički entitet Srpskoj listi, entitetu koji je, prema dokazima pomenutim u presudi, uživao direktnu podršku države Srbije.
Svjedoci pomenuti u presudi, uključujući D.S, K.B, M.I, C.I, V.N, H.N, S.J. i R.R, potvrdili su postojanje ove kriminalne grupe, kao i opasnost sa kojom se Oliver Ivanović suočavao zbog svojih političkih uverenja i stavova.
U presudi se navodi da je Ivanović ubijen 16. januara 2018. godine u Sjevernoj Mitrovici, oko 8:14 sati, od strane izvršilaca ove kriminalne grupe. Njegovo ubistvo smatra se rezultatom političkih rivalstava, jer se nije povinovao zahtjevima ove grupe da prekine kampanju i pridruži se političkoj liniji Srpske liste. Sud je smatrao dokazanom činjenicom da je ova kriminalna grupa imala dobro organizovanu strukturu na čelu sa Milanom Radoičićem, i da se njen uticaj protezao i na podzemlje i na politički život srpske zajednice na Sjeveru Kosova.
Prema odluci Osnovnog suda u Prištini, donijeta je oslobađajuća presuda za optuženog Radeta Basaru, nakon što je Specijalno tužilaštvo Republike Kosovo u svojoj završnoj riječi odustalo od optužnice protiv ovog optuženog.
Za optuženu Silvanu Arsović, prema tvrdnjama STRK-a, pregledom DVR-a iz kancelarija stranke sada pokojnog Ivanovića, potvrđeno je da su 4. januara 2018. godine sigurnosne kamere namjerno isključile nepoznate osobe, dok su 16. januara 2018. godine, nakon ubistva pokojnog, ponovo aktivirane i počele su da snimaju mjesto zločina. Na osnovu zaključaka tužilaštva da je optužena u tom trenutku bila sama u kancelariji, pretpostavlja se da je aktivirala kamere nakon što je izvršeno krivično djelo.
Međutim, sud je potvrdio da, iako postoji organizovani kriminal i ispunjeni su elementi ovog krivičnog djela, ne postoje dokazi koji povezuju Arsović sa ovom grupom.
- Specijalno tužilaštvo, što se tiče optužene, nije dokazalo nijednim dokazom da je bila dio ove organizovane kriminalne grupe… - navodi se u presudi Osnovnog suda.
Za Nedeljka Spasojevića, sud je prekvalifikovao krivično djelo iz organizovanog kriminala u zloupotrebu službene dužnosti, za šta je proglašen krivim i osuđen na četiri godine i šest mjeseci zatvora. Sud je utvrdio da je bio prisutan na mjestu zločina, ali nije preduzeo potrebne radnje radi obezbjeđenja mjesta događaja.
Takođe je proglašen krivim za krivično djelo neovlašćenog držanja ili kontrole oružja, a dokazi se zasnivaju na oduzimanju oružja u njegovom domu.
Za Dragišu Markovića, sud je ocijenio da krivično djelo odavanja službene tajne nije dokazano, budući da informaciju koju je on dao – „ubijen je pokojni“, nijedna nadležna institucija nije klasifikovala kao službenu tajnu.
Sa druge strane, za Markovića i Jovanovića, sud je utvrdio da u svojstvu policijskih službenika nijesu preduzeli sve neophodne radnje na mjestu zločina, dozvolivši uništavanje dokaza i intervenciju neovlašćenih lica. Žarko Jovanović je takođe proglašen krivim za neovlašćeno posjedovanje oružja.
U slučaju Marka Rošića, Sud je utvrdio da je bio aktivni član kriminalne grupe, učestvovao u paljenju automobila žrtve i pratio njegovo kretanje svojim ličnim vozilom, čime je doprinio izvršenju ubistva.
Sud je naglasio da je ubistvo Ivanovića počinila kriminalna grupa zbog političkih rivalstava i pokušaja širenja političke moći.

Portal ETV

Presuda Osnovnog suda u Prištini: Radoičić odgovoran za ubistvo Olivera Ivanovića

Osnovni sud u Prištini izdao je nalog za hapšenje Milana Radoičića i još 19 Srba osumnjičenih za krivično djelo "ratni zločin protiv civilnog stanovništva".
Na osnovu dokumenta koji je datiran na 15. april, a koji je danas objavio prištinski portal Reporteri.net, nalog je izdat zbog sumnje da je Radoičić bio u grupi Srba koji su u opštini Đakovica ubili 106 albanskih civila, čija su tijela kasnije pronađena u masovnoj grobnici u blizini Beograda.
Specijalno tužilaštvo Kosova potvrdilo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je podnijelo zahtjev Osnovnom sudu za izdavanje naloga za hapšenje.
Navodi se da je Tužilaštvo donijelo rješenje o početku istrage protiv optuženih zbog sumnje da su u periodu od 1998. do 1999. godine, na mjestu zvanom 'Ura e Taliqit' u Đakovici, od 7. maja do 10. maja 1999. godine počinili zločin.
- Počeli su da ulaze iz kuće u kuću, gdje su silom i prijetnjama izvodili sve prisutne osobe, razdvajajući muškarce od žena i djece, a potom su ubili ukupno 106 civila albanske nacionalnosti, čija su tijela nakon rata pronađena u masovnoj grobnici u Batajnici u Srbiji - navodi se u obrazloženju naloga za hapšenje.
Takođe, u dokumentu se navodi da je ova grupa osoba od 7. do 10. maja 1999. godine uhapsila i zatvorila više od 300 albanskih civila, koji su "bili držani u improvizovanim zatvorima gdje su bili neadekvatno tretirani, uskraćivane su im osnovne stvari, redovna hrana, higijena i medicinska njega, a kasnije je veliki dio ovih zatvorenika prebačen u različite zatvore širom Kosova".
Na kraju, prema Osnovnom sudu, ove osobe su oslobođene nakon juna 1999. godine uz pomoć međunarodnih organizacija.
Za sve optužene za koje je izdat nalog za hapšenje, vlasti Kosova ne znaju njihove adrese.
Među njima je i Lazar Drašković, za kojeg već postoji međunarodni nalog za hapšenje u vezi sa masakrom u Meji, takođe u opštini Đakovica, gdje su srpske snage aprila 1999. godine ubile 376 Albanaca.
Radoičića već traže kosovske vlasti zbog oružanog napada u Banjskoj kod Zvečana u septembru 2023. godine. On je preuzeo odgovornost za ovaj napad, u kojem je ubijen jedan policajac sa Kosova. Nalazi na slobodi u Srbiji.
Kosovo ovaj napad smatra terorističkim i optužuje Srbiju da je umiješana u njega. Beograd negira bilo kakvu umiješanost.
Na Kosovu je protiv njega podignuta optužnica zbog napada u Banjskoj, a suđenje je počelo za trojicu optuženih u ovom slučaju koji se nalaze na Kosovu. Osnovni sud u Prištini odbio je žalbu da se suđenje za druge optužene u slučaju Banjska održi u njihovoj odsutnosti.
Na Kosovu se vode suđenja u odsutnosti za ratne zločine. Ova vrsta suđenja, prema pravosudnom sistemu na Kosovu, može se održati samo pod uslovom da tužilaštvo i sud iscrpe sve mogućnosti da osiguraju prisustvo optuženog.
Ratni zločini na Kosovu do 2008. godine istraživani su od Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (UNMIK), dok od 2008. godine to čini Misija Evropske unije za vladavinu prava (EULEX).
Deset godina kasnije, EULEX je predao predmete Specijalnom tužilaštvu Kosova i lokalnim sudovima.
Tokom posljednjeg rata na Kosovu od 1998. do 1999. godine ubijeno je više od 13.000 civila, a hiljade drugih je nestalo.
Više od 1.600 osoba se još vodi kao nestalo, većina njih su Albanci.

Kosovo izdalo nalog za hapšenje Milana Radoičića zbog ratnih zločina

Nova visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u Briselu da je jedini put do članstva EU normalizacija odnosa Beograda i Prištine.
&nbsp;- Jedini put do članstva u EU je normalizacija njihovih odnosa, na osnovu Ohridskog sporazuma - napisala je Kaja Kalas na platformi Iks na kojoj je postavila fotografije odvojenih sastanaka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i kosovskim premijerom Aljbinom Kurtijem.
Dodala je da pozdravlja „spremnost na punu saradnju nakon nedavnog terorističkog napada“.
- Počinioci se moraju suočiti sa pravdom - navela je Kalas.
Premijer Kosova Aljbin Kurti zatražio je, u razgovoru sa novom šeficom diplomatije Evropske unije Kajom Kalas, da Srbija preda kosovskim vlastima Milana Radoičića kao organizatora napada na Banjsku 24. septembra prošle godine.
Nakon sastanka u Briselu, Kurti je izjavio da je optimista i da je Kalas „u pravom trenutku i na pravom mjestu“ i da će region imati koristi od toga.
Kazao je da je na sastanku razgovarano „o pitanjima napretka Kosova u pogledu evropskih integracija“, ali i, kako je naveo, „odnosima sa sjevernim susjedom“.
- Naglasio sam da smo imali nezabilježen ekonomski rast i demokratski napredak na nezavisnom Kosovu i da smo u isto vrijeme upravljali najozbiljnijim bezbjednosnim izazovima, najozbiljnijim prijetnjama koje su rezultirale ubistvom narednika Afrima Bunjakua u Banjskoj - rekao je.
Kako je kazao, „glavni kriminalac u bandi koja je to uradila je na slobodi u Srbiji“.
- Tražili smo, kao i na svakom drugom sastanku, predaju Radoičića kosovskim vlastima, jer Tužilaštvo ima optužnicu od 160 stranica za njega i njegovu grupu od preko 40 ljudi - rekao je Kurti.
Naglasio je da je na sastanku bilo riječi i o napadu na kanal Ibar-Lepenac, na sjeveru Kosova.
- Razgovarali smo i o posljednjem napadu. Naše vlasti su obavile stručan posao i moramo da preduzmemo dodatne mjere da spriječimo da se ista stvar ponovi - kazao je on.
Naveo je da je „istraga je u toku“, te da ima uhapšenih i oduzetog materijala.
- Od 74 značke, amblema koji su zaplijenjeni, 20 je ruskih, raznih ruskih jedinica. Tu je takođe amblem OVK (Oslobodilačke vojske Kosova), što nas navodi na pomisao da je neko želio da istragu orijentiše na pogrešan put. Jer nema drugog objašnjenja - izjavio je Kurti.
Premijer Kosova je rekao da je danas Kalas pozvala više ljudi da saslušaju lidere. On vjeruje da će sljedeće godine proces za mir, bezbjednost, integraciju i razvoj pod rukovodstvom Estonije biti intenziviran.

Kalas: Normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedini put do članstva u EU

Premijer Kosova Aljbin Kurti pozvao je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju da izruči Milana Radoičića kosovskim vlastima, rekavši da je srpski političar i biznismen "suštinski razlog" za napade koji su se dogodili i koji će se možda desiti u budućnosti na Kosovu.
Govoreći na konferenciji za novinare u nedjelju 1. decembra u Prištini nakon napada na kanal Ibar-Lepenci na sjeveru Kosova prije dva dana, Kurti je naglasio da odbijanje Srbije da izruči Radojičića predstavlja glavni izazov u rješavanju trenutne situacije, prenosi servis Radija Slobodna Evropa na albanskom jeziku.
Kosovske vlasti su izdale nalog za hapšenje i podigle optužnicu protiv Radoičića, bivšeg potpredsjednika Srpske liste, stranke Srba na Kosovu, koji je preuzeo odgovornost za smrtonosni napad na Kosovsku policiju u Banjskoj, u septembru 2023. godine.
Kurti je rekao da, da Radojičić nije bio oslobođen u Srbiji, "šanse za realizaciju svih ovih napada koji su se dogodili, kao i budućih napada koje oni planiraju, bile bi drastično smanjene".
- Tražimo od međunarodnih faktora da izvrše pritisak na Beograd da glavnog zločinca Radoičića preda institucijama Kosova. Ako Srbija sumnja da Radoičić ne bi imao pravično suđenje na Kosovu, imamo EULEX, on prati sve slučajeve na Kosovu. Zato ga treba izručiti Kosovu - rekao je on.
Napad na Ibar-Lepenci treći je u posljednja 72 sata na sjeveru zemlje, naseljenom većinom Srbima, nakon eksplozija koje su se dogodile u policijskoj stanici i zgradi opštine u Zvečanu.
Eksplozija na kanalu u selu Varage kod opštine Zubin Potok nije izazvala žrtve, ali je stvorila veliku pukotinu na njegovom bočnom zidu, što je izazvalo izlivanje vode iz kanala, zbog čega su se neki dijelovi zemlje suočili sa nestašicom vode.
Kosovo je za ovaj napad okrivilo Srbiju, što je Srbija negirala.
Redovno snabdijevanje vodom obnovljeno je skoro dan nakon eksplozije, saopštile su u nedjelju kosovske vlasti, dok snabdijevanje Kosovske energetske korporacije vodom za hlađenje termoelektrana nije narušeno.
Kosovske bezbjednosne vlasti uhapsile su osam osumnjičenih i zaplijenile oružje tokom opsežne operacije na sjeveru Kosova u subotu u, kako su rekli, najtežem napadu na kritičnu infrastrukturu zemlje od rata.
Kurti je rekao da je napad u petak na vodeni kanal na sjeveru povezan s napadima koje je Rusija posljednjih mjeseci izvodila na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
- Cilj je bio da veliki dio zemlje ostane bez vode, u zemlji, na hladnoći i bez komunikacije. Čini se da je ovaj napad povezan sa masovnim napadima Ruske Federacije na Ukrajinu - rekao je Kurti.
On je tokom konferencije pokazao fotografiju za koju je rekao da prikazuje ambleme vojnih jedinica ruske vojske koje je kosovska policija zaplijenila tokom subotnje akcije na sjeveru zemlje.
- Pronađeno je na desetine amblema ruskih vojnih jedinica. Ovi amblemi pripadaju specijalnim ruskim jedinicama - dodao je on.
Napad na kanal za vodu na sjeveru osudila je međunarodna zajednica.
Evropska unija i Njemačka rekli su da je riječ o terorističkom činu.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler rekao je da će SAD pružiti podršku u pronalaženju i kažnjavanju počinilaca napada na kanal Ibar-Lepenci.

Kurti: Radoičić je "suštinski razlog" za napade na Kosovu

Specijalno tužilaštvo Kosova podiglo je danas optužnicu protiv 45 osoba, uključujući Milana Radoičića, koji su bili dio oružane grupe koja je u mestu Banjska prošlog septembra napala Policiju Kosova.
Vlada u Prištini je ovaj napad označila kao teroristički.
U napadu u Banjskoj na sjeveru Kosova 24. septembra 2023. godine oružana grupa Srba je napala policiju i ubila policajca Afrima Bunjakua. U razmjeni vatre su potom ubijena i trojica srpskih napadača.
Odgovornost za napad je preuzeo Milan Radoičić, bivši političar i biznismen sa sjevera Kosova, za koga se vjeruje da se nalazi u Srbiji.
U pritvoru na Kosovu se nalaze tri osobe koje su uhapšene tokom napada u Banjskoj.
Izvori RSE u Specijalnom tužilaštvu Kosova su sredinom jula naveli da je priprema optužnice u završnoj fazi, te da će "istraga u slučaju Radoičića dobiti konačni epilog". Naveli su i da se podizanje optužnice ne očekuje prije jeseni.
Za Radoičićem je raspisana i međunarodna Interpol potjernica na zahtjev Kosova putem Misije Ujedinjenih nacija (UNMIK).
Istragu o napadu u Banjskoj vodi i Više javno tužilaštvo u Beogradu, koje je putem EULEX-a (Misija Evropske unije za vladavinu prava) zatražilo informacije od Kosova o slučaju Banjska.
Međutim, Ministarstvo pravde Kosova 14. avgusta za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo da je taj zahtjev odbijen.
Ministarstvo pravde Kosova je u odgovoru za RSE ranije navelo da je zahtjev Srbije u suprotnosti sa nekoliko tačaka Zakona o međunarodnoj pravnoj saradnji, te da "samo kosovski pravosudni organi imaju nadležnost da sude u slučajevima koji su počinjeni na teritoriji zemlje".
Dodaje se i da Kosovo nikada nije dobilo odgovor od Srbije, na zahtjev upućen u oktobru prošle godine, "za predaju zločinaca kako bi bili privedeni pravdi u Republici Kosovo".
Ovo ministarstvo je zatražilo i međunarodnu istragu o, kako se navodi, "bazama za obuku terorista na području Srbije, umiješanosti Srbije u finansiranje i snabdijevanje terorista oružjem".
Premijer Kosova Aljbin Kurti je nastavak dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom uslovio predajom Milana Radoičića kosovskim pravosudnim organima.
- Sve dok su Radoičić i njegova grupa slobodni i zaštićeni u Srbiji, nema povjerenja u dijalog o normalizaciji odnosa - rekao je Kurti krajem juna.
Državni vrh Srbije je u nekoliko navrata negiralo bilo kakvu umiješanost u napad u Banjskoj.
Međunarodna zajednica je oštro osudila napad u Banjskoj i nekoliko puta pozvala vlasti u Srbiji da pozovu na odgovornost sve učesnike napada.

Tužilaštvo Kosova podiglo optužnicu protiv Radoičića i 44 osobe zbog napada u Banjskoj

Pred vijeće sudije Veljka Radovanovića danas je u Višem sudu u Podgorici ponovo odloženo suđenje bivšim čelnicima kompanije "Plantaže", zbog neispunjavanja procesnih uslova da se ročiste održi. Naredni pretres zakazan je 8. aprila u 8 sati.
Sudija Radovanović saopštio je da je vijeće Višeg suda donijelo presudu kojom je odbacilo optužbu protiv Đorđa Rajkovića zbog postojanja okolnosti koje trajno isključuju krivično gonjenje, a koja se po žalbi nalazi na odlučivanje u Apelacionom sudu. Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Verice Maraš, Veselina Vukotića, Đ.R., Seada Šahmana, Duška Perovića i Boža Mihailovića &nbsp;u martu 2023. godine, zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj u privrednom poslovanju tokom 2019–2020. godine, nanijevši milionsku štetu državnoj kompaniji.
Podsjetimo, za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju zakon predviđa kaznu zatvora od dvije do deset godina.
– U postupku koji je prethodio podizanju optužnice, na nivou osnovane sumnje utvrđeno je da su optuženi, u periodu od 24. decembra 2019. do 23. aprila 2020. godine, u Podgorici, kao odgovorna lica u oštećenom privrednom društvu "13. Jul – Plantaže" a.d., zloupotrijebili svoj položaj u pogledu raspolaganja tuđom imovinom i nijesu vršili svoju dužnost u postupku zaključenja očigledno štetnog vansudskog poravnanja sa privrednim društvom OMP-Engineering d.o.o., pa su mu tako, usled djelimičnog izvršenja očigledno štetnog poravnanja, pribavili protivpravnu imovinsku korist, a oštećenom nanijeli imovinsku štetu u visini od 384.672,40 eura – saopšteno je iz SDT-a.

Suđenje u slučaju "Plantaže" i dalje na čekanju: Odbačena optužnica protiv Rajkovića

Prijetnje koje su na društvenim mrežama upućene poslaniku i potpredsjedniku Demokratske partije socijalista Ivanu Vukoviću i poslaniku i članu Predsjedništva DPS-a Oskaru Huteru i njegovoj porodici odraz su poražavajući nezdrave atmosfere koja je kreirana u društvu, saopšteno je iz te stranke.
Kritiku, kako kažu u toj partiji, smatraju legitimnom, jer vjeruju da se na bazi zdrave kritike može samo rasti, ali podvlače da prijetnje, uvrede, govor mržnje u digitalnom prostoru nijesu nešto što treba da prihvatimo kao normalnost i redovnost, naročito ne onda kad se prijetnjom otvoreno targetiraju i porodice funkcionera. 
- Ambijent koji trenutno živimo u Crnoj Gori šalje poruku da je sve dozvoljeno, a nije i ne smije biti, naročito ne onda kad se pokušava utjerati strah u kosti nečijoj djeci. Zato nadležni organi moraju pokazati veću efikasnost na polju utvrđivanja identiteta i adekvatnog sankcionisanja onih koji prostor na društvenim mrežama koriste na način što prijete da će ugroziti nečiju bezbjednost i, u krajnjem, život - naglašeno je u saopštenju DPS-a.
U toj partiji poručuju da svakodnevne prijetnje njihovim funkcionerima neće zastrašiti niti zaustaviti u naumu da zaustave moralno posrnuće društva i propadanje Crne Gore.

DPS: Svakodnevne prijetnje našim funkcionerima neće nas zastrašiti, državni organi da pokažu efikasnost

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije uhapsili su državljanina Crne Gore M.D. (27), jer je pretresom automobila koji je vozio pronađeno više od 60 kilograma marihuane.
Kako je objavljeno na sajtu MUP-a Srbije, M.D. se tereti za krivično djelo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
- Pretresom automobila koji je vozio osumnjičeni, prilikom ulaska na teritoriju Srbije na graničnom prelazu Jabuka, inspektori novosadske kriminalističke policije pronašli su, u specijalno izgrađenom prostoru, 112 paketa sa 61,5 kilograma marihuane - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je M.D. određeno zadržavanje do 48 sati i da će, uz krivičnu prijavu, biti priveden višem javnom tužiocu u Užicu.

Na GP Jabuka zaplijenjeno više od 60 kg marihuane, uhapšen crnogorski državljanin

The Constitutional Court of Montenegro has abolished the Sunday trading ban as unconstitutional, a decision adopted at today’s session.
As specified, Article 35a of the Law on Internal Trade was repealed as unconstitutional.
- The Court assessed that the aforementioned provision violates the freedom of entrepreneurship guaranteed by the Constitution, as well as the constitutional principle of equality before the law, since one group of entrepreneurs/traders was allowed to carry out business activities on Sundays and on state and other public holidays, while another group was prohibited from doing so - the statement said.
The Constitution precisely defines the grounds on which the freedom of entrepreneurship may be restricted (for the protection of human health, the environment, natural resources, cultural heritage, or the security and defense of Montenegro), and the legislator may not independently introduce new restrictions beyond these constitutional grounds, nor without a clearly established legitimate aim in the public interest.
- By allowing one group of entrepreneurs (pharmacies, confectioneries, bakeries, newspaper kiosks, souvenir shops, flower shops, stores selling funeral equipment, plant protection products, petrol stations, markets, etc.) to operate, while prohibiting another, the legislator placed one group of economic actors in an unequal position compared to another - the statement emphasized.
Such a ban, the Court found, lacks objective and reasonable justification from the perspective of the constitutional obligation of the state to ensure equal market conditions for all entrepreneurs.
- Additionally, by banning work on Sundays and on state and other public holidays only for certain traders, there was a restriction of human rights and freedoms and a violation of the constitutional principle of consistency of legal regulations. Any restriction of human rights and freedoms must remain within the limits of the Constitution, serve a legitimate aim in the public interest, and ensure proportionality between the means used and the objective pursued - the statement said.
In the constitutional review proceedings, the Constitutional Court determined that during the adoption of the repealed provision no objective was stated for its enactment, nor was it explained why it was considered necessary and justified to ban wholesale and retail trade on Sundays and on state and other public holidays, including the exemptions from that ban.
- The Constitutional Court does not interfere with the right of the legislator to regulate wholesale and retail trade on Sundays in a different manner, provided that appropriate fundamental constitutional values, or protected constitutional interests, as indicated by the Constitutional Court in this decision, are respected. The ban on Sunday trading and trading on state and other public holidays shall remain in force until the publication of the Constitutional Court’s decision in the Official Gazette of Montenegro, of which the Court will timely inform the public - the statement concluded.

Tag: milan-radoicic