Cetinjanin Duško Glendža demantovao je tvrdnje bivšeg funkcionera bezbjednosnog sektora Milana Paunovića iznesene pred poslanicima Anketnog odbora i kazao da mir i stabilnost na Cetinju nijesu rezultat njegovog djelovanja, već odlučnosti i hrabrosti samih građana.
Paunović je izjavio da je sačuvao mir na Cetinju 1999. godine, u vrijeme kada se Vojska Jugoslavije pod komandom Slobodana Miloševića obračunavala sa neistomišljenicima i patriotama.
Glendža, jedan od Cetinjana koji su se 1999. godine otvoreno suprotstavili Miloševićevom režimu, u izjavi za Televiziju E demantuje Paunovića i otkriva što se tada dešavalo u prijestonici.
Plan Beograda, koji je podržavao i tadašnji premijer Savezne Republike Jugoslavije Momir Bulatović, bio je da se svi koji se suprotstave vojsci budu uhapšeni i odvedeni u vojni zatvor u Nišu. Grupa Cetinjana odlučila je da se organizuje, brani Crnu Goru i suprotstavi se Miloševićevim paravojnim i vojnim formacijama. Među njima je bio i Dušan Glendža koji kaže da je neistina ono što je Paunović govorio pred Anketnim odborom.
- U to vrijeme Milan Vujanović, koji je bio načelnik OB Cetinje, pozvao me u stanicu policije i rekao da je trenutak i da država traži da se formira jedinica koja bi pružila otpor prosrpskim snagama, među kojima je bio najopasniji Sedmi bataljon. Ja sam to odmah uradio i za nekih dva dana uspio sam da okupim oko 200 mojih rođaka, kumova, drugova i prijatelja kojima sam zahvalan dok sam živ jer su u pravo vrijeme i na pravom mjestu bili u odbrani svoje zemlje - istakao je Glendža..
On tvrdi da Paunović nije ubirao simpatije policije i građana, te da ga niko nije doživljavao ozbiljno.
Na Anketnom odboru Paunović je tvrdio da je on taj koji je od Vojske Jugoslavije spasio tadašnjeg vođu Druge pobunjene patriotske grupe na Cetinju Božidara Boba Bogdanovića, za koga je Vojska planirala da ga odvede u Niš. To je, kaže Glendža, još jedna u nizu Paunovićevićevih manipulacija.
- Postojala je druga ekipa mog brata i druga Boba Bogdanovića koji je išao na Lovćen da bi pokušao da očuva naš simbol slobode. Međutim, policija je odigrala svoju igru. Bio je dogovor da Sedmi bataljon ne može ići gore na Lovćen da se ne bi sukobili. Međutim, gospodin Paunović i njegova ekipa su propustili Sedmi bataljon, prebili su našeg brata, a kasnije, oko četiri sata ujutro, zvao me je njegov saradnik i borac, patriota Željko Kaluđerović i rekao što su sve uradili i da moram pod hitno blokirati Lovćensku ulicu da ne bi odveli u Niš njega i još jednog momka koji je bio član DB-a. Ja sam odmah okupio svoju jedinicu. Tom prilikom nijesam obavijestio policiju, tj. Milana Vujanovića o tome, nego smo samoinicijativno otišli i blokirali Lovćensku ulicu - napominje Glendža.
Duško Glendža, koji je učestvovao u patriotskim pobunama protiv režima Slobodana Miloševića, uputio je otvoreno pismo medijima u kojima demantuje tvrdnje Milana Paunovića pred poslanicima Skupštine Crne Gore. Jedino što je očigledno, kaže Glendža, jeste da sve ovo Paunović radi uz pomoć aktuelne vladajuće većine.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Glendža: Mir i stabilnost na Cetinju očuvali hrabri građani, a ne Paunović, njega niko nije doživljavao ozbiljno

,,Crne trojke“ kao glogov kolac u sanduk DPS-a Mila Đukanovića, da se nikada ne povampiri i ponovo postane vlast. Sedam dana nakon svjedočenja Milana Paunovića, mnogo detalja pokazuje da je upravo to bio cilj nastupa bivšeg policijskog funkcionera. &nbsp; Vidljiva je bila i koordiniranost pitanja Andrije Mandića, Milana Kneževića i odgovora, uvijek napisanih, Milana Paunovića. &nbsp; Iako je scenario brižljivo razrađen, Paunović je - valjda osokoljen podrškom poslanika vlasti - pretjerivao u igranju uloge pravednika-insajdera koji je uvijek, bez straha, prozivao nadređene. &nbsp; ,,TENET”: VREMENSKI JAZ OD DVANAET GODINA &nbsp; &nbsp;-Poslije neprospavanih noći, aktom CR Podgorica 051100-685/1 21. 11. 2020. godine odlučio sad da uradim jedino što sam jedino mogao: da se obratim mnistru u pisanoj formi i da ga učinim odgovornim za ova zlodjela i da ga pozovem da podnese ostavku – tako je ustvrdio Paunović tokom svjedočenja na Anketnom odboru 2. juna. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPvXqIKHbOgo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrija Mandić je nakon ovog nastupa na Anketnom odboru otvoreno čestitao iskusnom policijskom funkcioneru, rekavši da je Paunovićevo svjedočenje bila atomska bomba bačena u grotlo laži Đukanovićeve vlasti.&nbsp; Milan Knežević se pridružio čestitkama, dok poslanici DPS-a Andrija Nikolić i Oskar Huter nijesu imali pitanja. &nbsp; I niko se nije zapitao: kako je i zašto Milan Paunović pisao ministru unutrašnjih poslova Vukašinu Marašu novembra 2020. godine, kada je Vukašin Maraš umro dvanaest godina ranije? &nbsp; Nekadašnji šef Službe državne bezbjednosti Crne Gore, bivši ministar unutrašnjih poslova, preminuo je, nakon kraće boelsti, u 70 godini, 12. septembra 2008. godine. Tu su vijest prenijeli svi crnogorski ali i brojni regionalni mediji. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060918068_61ed1f0d0dcd639176f82fc28e40955068bde0be3003c7358480762ad6c8962c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060918068_61ed1f0d0dcd639176f82fc28e40955068bde0be3003c7358480762ad6c8962c" data-rendition-name="original" width="1311" height="736" loading="lazy" alt="PRVA VIJEST ZA RADIO TELEVIZIJU SRBIJE: Naslovna strana sajta RTS-a"> <figcaption>PRVA VIJEST ZA RADIO TELEVIZIJU SRBIJE: Naslovna strana sajta RTS-a(Photo: Screenshot Portal ETV )</figcaption> </figure>  Kako je onda Milan Paunović tražio ostavku čovjeku koji je bio mrtav duže od dvanaest godina? &nbsp; ZAKLETVA KOJA – NE OBAVEZUJE &nbsp; &nbsp;-Kunem se pred svima vama da ću govoriti istinu... Izgovoriću sljedeće: Tako mi Bog pomogao. Nisam ja neki vjernik. Za mene je Bog čovjek. Porodica svetinja, a država svetinonik – tako se Paunović, uz sračunate pauze i svečarsku pozu, obazao da će na Anketnom odboru govoriti istinu, i samo istinu. &nbsp;&nbsp; Biće ipak da nije do Boga, no do čovjeka: pogrešno saopšteni datum slanja pisma nije bio lapsus. Najvećim dijelom svjedočenja 2. juna Milan Paunović je čitao odgovore na pitanja koja je, očito, znao unaprijed. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609180620_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609180620_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b" data-rendition-name="original" width="1000" height="498" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Poslanik Lekovi' sa slikama Veselina Veljovića postavlja pitanje Paunoviću"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Poslanik Leković sa slikama Veselina Veljovića postavlja pitanje Paunoviću(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao što je poslanik Demokrata Momčilo Leković znao Paunovićeve odgovore i prije svjedočenja, jer je već u fascikli imao spremne, gotove urađene portrete Veselina Veljovića formta A4. &nbsp; Izvjesno je, dakle, da je svjedočenje dugogodišnjeg policijskog funkcionera na Anketnom odboru bilo dio njegovog prethodnog dogovora sa liderima nekadašnjeg &nbsp;Demokratskog fronta, sadašnjim čelnicima parlamentarne većine, Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem. &nbsp; Izvori Televizije E iz Beograda navode da je brojne detalje akcije svjedočenja Milana Paunovića dirketno razrađivao Andrija Mandić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609180620_284b745e1dcc7e72fd4a217db652cc084bd3d3672f666756d050be7c4280f91c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250609180620_284b745e1dcc7e72fd4a217db652cc084bd3d3672f666756d050be7c4280f91c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1008" loading="lazy" alt="DOKAZ O BEOGRADSKOM PUTU: Automobil Andriej Mandića u Beogradu, na Slaviji "> <figcaption>DOKAZ O BEOGRADSKOM PUTU: Automobil Andriej Mandića u Beogradu, na Slaviji(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEOGRADSKE KONSULTACIJE Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić je o svjedočenju Milana Paunovića pričao 14. maja u Beogradu u jednom poznatom lokalu na Slaviji, sa bivšim ministrom unutrašnjih poslova Andrijom Jovićevićem. &nbsp; &nbsp;-Upravo je Jovićević svojevremeno, nakon konsultacija se jednim stranim ambasadorom države sa Zapada, dao ,,zeleno svjetlo” Paunoviću za početak ,,Afere S.Č.” kada je lažno optužen tadašnji crnogorski tužilac Zoran Piperović i neki crnogorski policajci. Akcija je imala za cilj kompromitaciju sistema bezbjednosti za vrijeme vlasti Mila Đukanovića – kazao je za Portal ETV izvor iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609180624_2a2464fcfdf3c9fb648937001a4bd865b5854a45a0c606a06cb50ccc77d012bb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250609180624_2a2464fcfdf3c9fb648937001a4bd865b5854a45a0c606a06cb50ccc77d012bb" data-rendition-name="original" width="1305" height="817" loading="lazy" alt="DOGOVOR U BEOGRADU: Andrija Jovićević i Andrija Mandić u kafeu na Slaviji"> <figcaption>DOGOVOR U BEOGRADU: Andrija Jovićević i Andrija Mandić u kafeu na Slaviji(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ,,AFERA S.Č.” KAO UCJENA &nbsp; U ,,aferi S.Č.” koja je tresla Crnu Goru krajem 2002. godine Milan Paunović je bio ključni igrač koji je targetirao i proganjao ljude. Pokazaće se – bez dokaza. Akciju progona je precizno ispričao u dvije knjige Zoran Piperović, tadašnja najveća žrtva ,,Afere S.Č”. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609180624_16cd74a4dfbd6f9a8c829f207f25f2f349daaf498a6983137193406f58bf03cd.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250609180624_16cd74a4dfbd6f9a8c829f207f25f2f349daaf498a6983137193406f58bf03cd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="SVJEDOČANSTVO O NAMJEŠTALJCI I PROGONU: Knjiga Zorana Piperovića"> <figcaption>SVJEDOČANSTVO O NAMJEŠTALJCI I PROGONU: Knjiga Zorana Piperovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ni jednog detalja o tim mučnim danima Milan Paunović nije rekao prošlog poneđeljka na Anketnom odboru, niti ga je ko pitao o njegovoj ulozi.&nbsp; Zato je logično pitanje: da li je sakrivanje istine o ,,Aferi S.Č” bila neka vrsta pogodbe koju je Paunović napravio sa čelnim ljudima parlamentarne većine? &nbsp;&nbsp; I sve to da bi, kao policijski starješina još iz vremena jedinstvenog DPS-a, prikazao javnosti da je režim Mila Đukanovića do te mjere kriminalizovao Crnu Goru, zarobio institucije da je potrebno sistem bezbjednosti potpuno razgraditi i stvoriti novi. Ili što bi rekao Andrija Mandić, rasformirati Agenciju za nacionalnu bezbjednost i formirati novu. &nbsp; Da li je to jedan od ključnih političkih ciljeva formiranja Anketnog odbora, svakako će biti jasnije nakon svjedočenja Brajuška Brajuškovića koje je zakazano za 17. jun? &nbsp; Vrlo vjerovatno i očekivano. Iako je ,,slučaj Brajušković” sudski i pravosnažno razriješen još 2013. godine, Mandić i ekipa iz parlamentarne većine su tražili otvaranje priče. Biće interesantno pratiti da li će se opet svjedoci kleti da govore istinu i pozivati na iskaze ljudi koji su mrtvi više godina. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPvXqIKHbOgo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Draško Đuranović

Vremeplov Milana Paunovića: pismeno tražio ostavku Vukašinu Marašu 12 godina poslije smrti?!

Vlast koja je dovela Crnu Goru u situaciju bez optimalnih rješenja o izlasku iz bezizlazne situacije u kojoj se nalazi i bez časnih ljudi koji će reći građanima da će ceh dosadašnjeg amaterizma (ili svjesnog urušavanja Crne Gore) uskoro sami debelo plaćati, svim silama se trudi da javni prostor zagadi tv novelama iz najgore španske produkcije, toliko trivijalne da su višestruko nadmišile Lj(alj)ovisnu, kako bi zamaglila sopstvenu nesposobnost, tragično stanje ekonomije, bezakonje i koruptivne poslove sa Arapima. Zabrinjavajuće je koliko ima građana koji naśedaju na njih. Uvijek sam govorio da je cilj vlasti sa španskim, indijskim, turskim i inim tv novelama da se svijest građana dovede na intelektualni nivo kokoške, kako bi se im se mogla prodati svakakva blasfemija i podvala.&nbsp; Crna Gora je, inače, poznata po umišljenosti o sopstvenoj velikoj važnosti, preuveličavanju uloge crnogorskih političara i bezbjednosnih službi u događanjima u devedesetim godinama i prvoj deceniji XXI stoljeća, kada se Crna Gora izborila olovkom, po nametnutim nepoštenim uslovima, za obnovu svoje nezavisnosti. Smiješno su zvučale tvrdnje opozicionih političara i crnogorskih tabloida da je Crna Gora „najprisluškovanija zemlja u Evropi“. Čitava jedna ogromna zgrada nekadašnje savezne vlade SFRJ u Beogradu odavno je pretvorena u prislušni centar, najveći na Balkanu. Nikakvu sumnju nemam da su, pomoću agentura, domaćih nesoja i vojske SR Jugoslavije, svi politički akteri u Crnoj Gori, koje je Srbija doživljavala kao politički interesantne, prisluškivani na dnevnom nivou. <h2>Ćacilend</h2> Umjesto da se današnja Crna Gora bavi onima koji su 1998. godine oružano pokušali prevrat, koji su pucali na policiju, bacali bombe, oni se bave kopanjem kostiju ljudi koji su branili pravo Crne Gore da sama bira svoj put, pokušavajući da najbliže saradnike tada aktuelne vlasti predstave kao žrtve same te vlasti? Zamislite tu gadost da srpska propaganda svih 17 žrtvava iz tog vremena naziva borcima protiv nezavisnosti, kako bi ih predstavili kao žrtve onih koji su bili za nezavisnost? Dokle ide taj bezobrazluk? Nikada neću reći da nije bilo i problematičnih stvari. To, jednostavno, nije moguće. Oni koji su se borili da zadrže Crnu Goru pod skute Mire Marković, a koji su danas valjda heroji, nijesu birali sredstva uz pomoć Srbije, pa nije moguće očekivati da Crna Gora u bijelim rukavicama izvojuje obnovu svoje nezavisnosti. Nije ni Milošević skinut sa članovima SANU, pa samo maloumni mogu očekivati da se Crna Gora, pored stravičnog pritiska, mešetarenja, odreda smrti kao dijela srpske policije, iza kojih su ostajale stotine rupa sa krečom i leševima, gomile ubica iz Republike Srpske, izvježbanih na ubijanju Bošnjaka, ne koristi sve ljude i sva sredstva kojima se efikasno mogla odbraniti. Śetite se ko je sve pomogao Đinđiću da makne sa čela Srbije „balkanskog kasapina“? Ljuta trava na ljutu ranu.&nbsp; Zamislite što bi današnja mediokritetska vlast uradila da neko oružjem napadne policiju? Gurkanje V. Veljovića na Cetinju sa policijom, što je najbenignija situacija na protestima, proglasili su za „državni udar“. Treba li bolja slika o karakteru današnjih političara vlasti koji ponižavaju građane Crne Gore, smatrajući da imaju broj vijuga kao kokoške, pa im se može svašta prodati. Kakva je razlika između nastupa Ane Brnabić koja proglašava „blokaderom“ onoga ko je napao profesorku Pravnog fakulteta u Beogradu i portira, iako je lice koje je to uradilo redovni pośetilac logora u Pionirskom parku, okupiranog šatorima, „ćacijima“ i dijelom podzemlja. I koja studente naziva fašistima, dok organizuju crnokošuljaše za prebijanje studenata. Ali, sve to prolazi, jer i oni, kao i vlast u Crnoj Gori, imaju svoje pacijente, kojima je moguće svašta prodati za bubrege.&nbsp; Ako je nešto dobro sa „ćacilendom“, iako ne postoji iracionalnija stvar od tog brloga, to je da je Luka Bojović postao „student koji hoće da uči“. Što bi neki rekli, nikad nije kasno. Možda kao budući intelektualac sa više razumjevanja shvati bratsku ljubav crnogorskog „oksfordskog đaka“ i njegovu ranjivost na ucjene.&nbsp; <h2>Bez stida</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250608070648_e6363484edac8515def4943b205b620dce0edff64d6021c7ab03c150c32d319c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250608070648_e6363484edac8515def4943b205b620dce0edff64d6021c7ab03c150c32d319c" data-rendition-name="original" width="1449" height="956" loading="lazy" alt="Sedmi bataljon"> <figcaption>Zašto se ne istražuje uloga Sedmog batljona</figcaption> </figure>  Nikako ne mogu zaboraviti čuveni sedmi bataljon, mnogo važniji za ispitivanje od sedme uprave, njihovo ponašanje, pokazivanje srednjeg prsta mojoj sada pokojnoj majci što je reagovala na četničke pjesme iz vojnog TAM-a, ubistvo policajca (od onih koji tvrde da je rat u BiH počeo ubistvom svata), pucanje u kafani u televizor na čijem ekranu je bio Milo Đukanović i na stotine sličnih provokacija, kako bi se izazvalo krvoproliće u Crnoj Gori. Kao što ne mogu zaboraviti one cijevi uperene na Cetinje, nakon čega mi je momak iz Trstenika rekao: „Dogovorili smo se, ako nam narede da pucamo na Cetinjane, da mi pucamo na njih (misleći na oficire)“. Gade mi se ljudi koji danas mijenjaju svoje policijske biografije, koji se novoj vlasti predstavljaju kao žrtve „bivšeg režima“, sve „oličenja poštenja i ljudskosti“, iako su vrlo uspješno napredovali u ondašnjoj policiji, igraju igrokaze po notama onih čija će slova biti ispisana u istoriji Crne Gore nečim mnogo manje mirišljavijim od zlata, koje pominju slinavci bez ikakvog radnog iskustva i bez biografija. Ministar policije, Šaranović, kaže da neće učinjeti ništa čega bi se stiđeli jednog dana i zbog čega se ne bi mogli pogledati u ogledalo. Vjerujem. Radi se ljudima koji ne znaju za stid, čije su etički standardi na nivou lave u utrobi zemlje, jer da znaju za stid već bi se sakrili pod zemlju. Nema podmuklije i štetočinskije partije po Crnu Goru od njih. Oni su pravi primjer da ono što je u izlogu nema veze sa onim što je u radnji, jer je njihov naziv Demokrate vrhunac licemjerja.&nbsp; Uzgred, da napomenem onom velikom stručnjaku sa Megatrenda, Bogdanoviću, ne kaže se bezbjedOnosno, nego bezbjednosno, već kad se bavi nečim o čemu nema pojma. Ti turbokompleksaši bi morali znati da direktor policije, u ovom slučaju v.d. Lazar Šćepanović, umjesto što klima glavom na svaku ministrovu riječ kao glave one nekadašnje igračke psa iza zadnjih śedišta automobila na svaku neravninu na putu, treba da bude glavna ličnost policije, dok ministar ne bi smio da mu se miješa u posao, već samo da obezbjedi uslove da policija efikasno djeluje. Direktora policije mora samo da interesuje dosljedno i nepristrasno poštovanje zakona. Prosto je nevjerovatno da se policajci, po riječima ministra, odstranjuju iz policije na osnovu toga što Predrag Šuković, vlasnik najeftnijeg stana u Crnoj Gori, pośeduje transkripte skaj komunikacija i što tako procjenjuje ko je podoban, a ko ne. Je li se to zove država? Je li se tako utvrđuje u Crnoj Gori ko je podoban, a ko nije? Toga nema ni u Zanzibaru!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250103080152_e1bfe7d75126d7a4257828f21ec44dc85871b59c17ead58644eeff92ce7af6c8" data-rendition-name="original" width="1424" height="800" loading="lazy" alt="Šćepanović Šaranović"> <figcaption>U SJENCI MINISTRA ŠARANOVIĆA: Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Veselin Veljović je, kako čitam, podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg funkcionera MUP-a (još jedan martir), Milana Paunovića, zbog ničim potrkrijepljenih iskaza na besmislenom Anketnom odboru. Čovjek, koji nijednom riječju se ne bavi onima koji su mu pucali na kolege tih godina, priča priče iz treće ruke, bez ikakvog značaja za bilo koji sud, iznosi „informacije“ kojima nikada nije lično svjedočio. Tako da svi koje je pomenuo u svom iskazu u nepriličnom kontekstu moraju podnijeti krivične prijave protiv Milana Paunovića, pa neka na sudu dokaže da je govorio istinu. Isto se odnosi i na porodicu pokojnog Vukašina Maraša, jer je još nečovječnije pozivati se na mrtvog čovjeka kako bi tobož opravdao sebe. Kako je to herojski pozivati se na razgovore sa mrtvim čovjekom, koji ih ne može opovrgnuti?! Dobro je rekao pokojni general Jovo Kapičić - Crnogorci nemaju sredinu, ili su izuzetni ljudi ili najveća fukara. <h2>Španska novela</h2> Poražavajuće je da dobar dio javnosti podržava i vjeruje u sve što čuje na toj španskoj noveli od anketnog odbora. Ne pada im na pamet da su to svjedočenja koja nemaju nikakvu sudsku težinu i da se mogu smatrati običnim blebetanjima ljudi koji se upucuvaju novim vlastima. Mogu da svjedočim da sam čuo od više ljudi iz obavještajnog miljea u Srbiji da im je najveći problem bio pokojni Maraš i da su se obradovali njegovoj smrti. Njihove riječi su da je bio vrhunski operativac, da je imao takve veze u srpskim službama, posebno među bivšim saveznim bezbjednjacima, mnogo prijateljskih veza, odakle je imao sve informacije. Pa je sad red da mu se post mortem osvete.&nbsp; Što se tiče još jednog „svjedoka“ iz treće ruke, Voja Lakovića, nekadašnjeg bliskog saradnika Mihalja Kerteza i Slobodana Miloševića, čime je sve rečeno o njegovom političkom bekgraundu i validnosti onoga što priča, poručujemo mu da ima previše onih koji će znati da odbrane Oskara Hutera od njemu sličnih. Što se tiče njegovog preporučivanja Anketnom odboru, nadam se da će svi koje bude uzimao u usta naplatiti preko suda njegove „svjedočenje“. O ozbiljnosti španske novele u režiji Demokrata i DF-a govori i tvrdnja o učešću crnogorskog DB-a u ubistvu Zorana Đinđića, nekadašnjeg premijera Srbije, i pokušaju ubistva Vuka Draškovića. Opštepoznato je da je Crna Gora zaštitila život Đinđića u vrijeme NATO napada na Miloševićev režim. Nata Mesarović, inače porijeklom iz Kuča, sudila je u slučaju ubistva Đinđića i jasno dokazala ko su bili izvršioci. Slično je i sa istragom i sudskim epilogom za Draškovića. A svako sa zrnom mozga zna ko su bili nalogodavci u oba slučaja. Bijedno, da bijednije ne može biti. Ovakvu besramnu vlast Crna Gora nikada nije imala. Ništa im nije sveto! Pravi Vučićevi učenici. Nažalost i kad Vučić padne, a polako zri, ništa se neće promjeniti. Ostaće Mandić i Knežević i dalje uzdanice srpske politike u Crnoj Gori, iako su jedini koji danas podržavaju proteste u Srbiji crnogorska opozicija! Isto će biti sa Dodikom u BiH.&nbsp; Ovim tekstom nipošto ne želim da amnestiram ponašanje policije prema LSCG i Crnogorcima u doba zajedničkog DPS-a, a nije ni da nije bilo toga i kasnije, kad su u crkvenim sukobima policajci stajali okrenuti prema poštovaocima CPC, a leđima bili okrenuti popovima i pristalicama Crkve Srbije. To se ne zove nediskriminatorno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060808064_db33ca51-a9f3-486e-98bc-d989d8bb0bdc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025060808064_db33ca51-a9f3-486e-98bc-d989d8bb0bdc" data-rendition-name="original" width="2602" height="1886" loading="lazy" alt="Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>UZDANICE SRPSKE POLITIKE U CRNOJ GORI: Mandić i Knežević(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>

Slobodan Jovanović

Ljaljovisna

Portparol i tužilac Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Vukas Radonjić večeras je rekao da postoji trajna procesna nemogućnost da se pokrenu neki postupci povodom navoda Milana Paunovića na Anketnom odboru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6714%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpocela-cetvrta-sjednica-paunovic-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj predmet (o batinaškim odredima, tkz. crnim trojkama) bio u radu 2013. u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i riješen je od strane tadašnjeg obrađivača predmeta. Svakako, ako ste dobro slušali njegovo izlaganje: on je govorio o periodu od 1996. do 2001, eventualno 2002. godine. Ovo je 2025. godina. Svakako samim tim, zbog tog protoka vremena, postoji trajna procesna nemogućnost da se pokrenu neki postupci u vezi toga - rekao je on gostujući na Televiziji Vijesti, a odgovarajući na pitanje hoće li Paunovića saslušati.
Na dodatno pitanje je li došlo do relativne ili apsolutne zastare, Radonjić je odgovorio potvrdno.
- Tako je - dodao je on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fmilan-paunovic-lazni-svjedok-pravednik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Radonjić: U slučaju „batinaških odreda“ nastupila zastara

Demokratska partija socijalista poziva Tužilaštvo da konačno počne da radi svoj posao i sasluša Milana Paunovića, glavnog glumca režirane predstave BIA kojoj je crnogorska javnost svjedočila na sjednici Anketnog odbora u ponedjeljak, kazao je poslanik te partije Skupštini Crne Gore, Mihailo Anđušić.&nbsp;
On je dodao da će, bez obzira na okolnost što je salva neistina koju je Paunović izgovorio u ponedjeljak razbijena u paramparčad demantima onih koji su živi i porodica preminulih koje je nečasno targetirao, insistirati da sve ono što se čulo u ponedjeljak dobije pravosudni epilog.
- Jasna nam je namjera da se kroz rad u Anketnom odboru pokušava konstruisati teza kako je zapravo nezavisna država Crna Gora nastala na kriminalu, ubistvima i švercu droge te da se onda prirodno u nekom narednom periodu treba preispitati i njen opstanak, ali režiserima iz BIA kao i spremljenim glumcima sa već napisanim tekstovima imamo da poručimo samo jedno – kad spremite materijalne dokaze umjesto recikliranih uradaka bezbjednosnih službi čiji ste saradnici, zajedno ćemo sa vama poći u Tužilaštvo - istakao je Anđušić.&nbsp;

Anđušić: Tužilaštvo da sasluša Paunovića, insistiraćemo na pravosudnom epilogu svega što se čulo na Anketnom odboru

Bivši visoki policijski službenik Milan Paunović je, poslije četvrt vijeka, pred skupštinskim Anketnim odborom iznio detalje koji nisu zaintrigirali samo političku javnost. Njegovo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog – rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ Televizije E bivši pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević.
<h2>Izlaganje Milana Paunovića</h2>
Brojne su reakcije nakon izlaganja bivšeg visokog policijskog službenika Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, Nikola Janjušević, smatra da Paunovićevo izlaganje mora imati krivično-pravni epilog.
– Nakon više od četvrt vijeka, kolega Paunović iznio je detalje koji su zaintrigirali ne samo političku, već i crnogorsku javnost. Nadležni organi, u prvom redu tužilaštvo, zbog tih navoda moraju da formiraju predmet. Ako se ne varam, neko od članova Anketnog odbora postavio mu je pitanje zašto sve ranije nije saopštio državnim organima. Paunović je odgovorio da je obavijestio tada nadležnog ministra, Vukašina Maraša, i da je shvatio da je dovoljno uradio. Na insistiranje člana Anketnog odbora, Paunović je odgovorio da je imao strah, da je „to bilo takvo vrijeme“. Ipak, čudi me da poslije 2020. godine i promjena na funkcijama u pravosudnim institucijama, kolega Paunović svoja saznanja nije podijelio s nadležnim državnim organima, u prvom redu državnim tužilaštvom – kaže Janjušević.
Kada nadležno državno tužilaštvo formira predmet, objašnjava Janjušević, neophodno je da po Zakonu o krivičnom postupku utvrdi rokove zastarjelosti djela o kojima je Paunović govorio.
– Pod pretpostavkom da su ta djela počinjena, postoje rokovi zastarjelosti – nakon trideset godina. Postavlja se pitanje i da li postoje odgovarajući materijalni dokazi. Više osoba koje je Paunović pomenuo danas više nije među živima. Nadam se da će nadležno državno tužilaštvo formirati predmet, ali nijesam veliki optimista da će, s obzirom na to da je prošlo više od četvrt vijeka, biti valjanih dokaza – ocijenio je Janjušević.
Na Anketnom odboru izostala su pitanja o deportaciji Bošnjaka, upadu u staru zgradu Vlade uoči inauguracije Mila Đukanovića za predsjednika (1998), ili o ulozi Sedmog bataljona na Cetinju (1999). Janjušević kaže da niko nije sprječavao članove odbora iz redova opozicije da ta pitanja postave.
– Pitanje deportacije je jedna od najvećih mrlja u novijoj crnogorskoj istoriji. Drago mi je što je pokrenuta inicijativa da se podigne spomenik onima koji su na brutalan način izgubili živote, jer su deportovani u Republiku Srpsku i tamo ubijeni. Nekima ni kosti još nijesu pronađene... Sve što se dešavalo na Anketnom odboru prati vokabular političkog marketinga, jer nijesmo vidjeli ništa od materijalnih dokaza, argumenata koji bi potkrijepili tvrdnje onih koji su saslušavani – istakao je Janjušević.
<h2>Izvrnuti narativ</h2>
Dan nakon sjednice Anketnog odbora, na sjednici Skupštine, nekadašnji lideri Demokratskog fronta pokrenuli su narativ da su crnogorski režim Mila Đukanovića i ANB planirali i učestvovali u likvidaciji srpskog premijera Zorana Đinđića, iako se zna da je u Crnoj Gori boravio sakrivajući se od ruke Miloševićevih legija. Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je i da je atentat na Vuka Draškovića, donekle, djelo crnogorske službe. Janjušević i u takvom narativu vidi politički marketing.
– Poslije toliko godina spočitavati da je crnogorska ANB umiješana u pokušaj atentata na Vuka Draškovića i ubistvo Zorana Đinđića je, u najmanju ruku, neozbiljno. Na Vuka Draškovića su postojala dva pokušaja atentata. Prvi je bio u oktobru 1999. godine na Ibarskoj magistrali, kada su na monstruozan način ubijena četiri mlada čovjeka iz Draškovićeve delegacije, odnosno Srpskog pokreta obnove. Drugi pokušaj atentata na Draškovića bio je nakon nepunu godinu, 15. juna, u Budvi. U oba slučaja Vuk Drašković je imao lakše tjelesne povrede. U državi Srbiji su vođeni sudski postupci za oba pokušaja atentata. Za prvi je na višegodišnju kaznu osuđen Rade Marković, tadašnji načelnik Resora državne bezbjednosti Srbije, zatim Milorad Ulemek Legija, komandant Jedinice za specijalne operacije, kao i više članova te jedinice – policajaca, koji su bili neposredni izvršioci – podsjeća Janjušević.
I za drugi pokušaj atentata na Draškovića, u Budvi, procesuirano je više osoba pred sudom u Beogradu.
– Na višegodišnje kazne osuđeni su Milan Radonjić, načelnik Centra državne bezbjednosti Beograda, kao i dva načelnika iz njegovog resora – Stevan Basta i Ratko Romić. Osuđeno je četvoro ili petoro policajaca iz Jedinice za specijalne operacije, koji su bili neposredni izvršioci. Ono što je bitno, a što je dokazano u sudskim predmetima, jeste da su ova lica iz Jedinice za specijalne operacije, od Beograda do Crne Gore i nazad, prevezena helikopterom Vojske Jugoslavije – podsjeća Janjušević.
Napominje da se ni u jednom spisu, u slučajevima pokušaja atentata na Draškovića, ne pominje ni „a“ od Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
– Kada je riječ o ubistvu premijera Srbije Zorana Đinđića 12. marta 2003. godine, u pravosnažnim sudskim postupcima osuđeni su: Rade Marković – na kaznu zatvora od 40 godina, Milorad Ulemek Legija – na 40 godina, Zvezdan Jovanović, neposredni izvršilac ubistva – takođe na 40 godina, kao i više lica iz Jedinice za specijalne operacije. Ni u ovom predmetu, gdje je vođen sudski postupak pred Okružnim sudom u Beogradu, nigdje se ne pominje nijedno slovo, ni jedan zarez o bezbjednosnoj službi Crne Gore. Đinđić se upravo sklonio u Crnu Goru za vrijeme NATO bombardovanja, jer mu je život bio ugrožen od režima Slobodana Miloševića, koji je tada bio na vlasti u Srbiji – podsjetio je Janjušević.
<h2>Mandić i ANB</h2>
Neozbiljnim predlogom naziva inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića da se rasformira ANB i napravi nova služba.
– To može da predloži neko ko bi želio da Crna Gora bude teritorija, a ne država. Ako bi ukinuli krovnu instituciju u sektoru bezbjednosti, više nije riječ o državi, već teritoriji. Da li treba raditi određene reforme u sektoru bezbjednosti, primarno u Agenciji za nacionalnu bezbjednost – da, i to nije sporno. Ali da se rasformira Agencija za nacionalnu bezbjednost – to ni u kom slučaju – zaključio je Janjušević.
Pogledajte ciijelo gostovanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfLLjGh5mkl0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Izlaganje Milana Paunovića mora imati krivično-pravni epilog

Čekalo se na ovo, čekalo, najavljivalo i pripremalo; jedino se nije znalo ko je glavni glumac... &nbsp; Sad ga znamo: Milan Paunović, nekadašnji šef policije Crne Gore, policijski penzioner koji i nakon penzionisanja radi dvije decenije u policiji, dragovoljno se prijavio za svjedoka. &nbsp;&nbsp; Ne, ne za svjedoka pokajnika. Već tobože za - svjedoka pravednika. &nbsp;&nbsp; Tačno tako! Milan Paunović je na Anketnom odboru odglumio čovjeka koji je, jedini i uvijek, bio pravednik u vremenu sile i nepravde; koji je, jedini i uvijek, ustajao da se bori protiv opakih kriminalaca na vlasti iz vremena Mila Đukanovića. &nbsp; Preživio je Đukanovićevu vlast u kojoj je, na raznim odgovornim funkcijama, bio pune tri decenije. &nbsp; Ali kako? SELEKTIVNO SJEĆANJE &nbsp; Bilo je teško, baš teško?! &nbsp; Jer, Milan Paunović je – bar tako reče na Anketnom odboru - bio nesrećni policijski funkcioner, a vrlo često i nevina žrtva kriminala pod okriljem države. I ne samo on, nego i njegova porodica. Posebno sin kojeg su zbog oca, policajca-pravednika, pretukle ,,crne trojke“ posred Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025060319068_4c4f7e07aa14d682ec2fa2461befe91239b63ffa67b87d4e618b4d38956ac1a0" data-rendition-name="original" width="1043" height="729" loading="lazy" alt="NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović "> <figcaption>NA METI OD STARIH SARADNIKA: Veselin Veljović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš one ,,crne trojke“ što su tukle i ubile Duška Jovanovića, što su - na jedan mig svog tvorca Veselina Veljovića - u kam zatucale srpske pjesnike i srpske političare u Crnoj Gori... I sve one koji se drznu da misle svojom glavom... O srpskim paravojnim formacijama, o Sedmom bataljonu, o Miloševićevim i Šešeljevim hordama zla - Paunović nije ni zucnuo. Ili ih nije vidio, ili mu nijesu smetali radikali iz bratske Srbije. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250603190612_f37d169b69f5c70bf64f3f8fa28ad479398769c3614fb1fd0e013f9005502b80" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine "> <figcaption>SJEĆA LI IH SE PAUNOVIĆ: Pripadnici Sedmog bataljona Vojne policije u Crnoj Gori 1999. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zašto se onda javio nakon toliko vremena, zbog čega je naprasno odlučio da govori o tom zlom dobu? &nbsp; Kaže da je imao samo jedan – sveti i časni - motiv da progovori nakon tri decenije. &nbsp; ,,Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori“, prozborio je drhtavim glasom Milan Paunović... &nbsp; PAUNOVIĆEVA BRIGA O SUZAMA &nbsp; Da ne bi više jedna majka zaplakala u Crnoj Gori... Stvarno, to je bio motiv? &nbsp; A što je sa majkama koje su plakale dok je Paunović ćutao i čuvao svoj policijski posao? Đe su se to, u kom kraju srca ili duše Milana Paunovića - iz ponosne i mučeničke Velike - sakrile emocije kada su plakale neke majke iz Bosne i Hercegovine? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250603190612_462d0764d1ce349ffcbdfde8ad846864667439af8b4f67187fe1fdebcef020e6" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH"> <figcaption>ZLOČIN BEZ KAZNE: Podsjećanje na deportaciju izbjeglica iz BiH(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  One majke nesrećnih Bošnjaka i Muslimana - izbjeglica - koje je crnogorska policija 1992. godine, baš kad je Milan Paunović bio načelnik uprave milicije, deportovala vojsci koljača Radovana Karadžića i Ratka Mladića. &nbsp; Jesu li njihove suze bile manje važne od Paunovićevog opstanka na poslu? &nbsp; O tome nije bilo ni riječi, niti su ga prijatelji iz vlasti - Andrija Mandić i Milan Knežević pitali, niti su se poslanici opozicije dosjetili da pitaju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250603190640_fecd6dbdd047a3283c4f05b5e1056b49af819d4428680f0635b9d2c572edeef9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>PAUNOVIĆEVI NALOGODAVCI: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Pustili su da Milan Paunović crnogorskoj javnosti ponudi priču da je on, baš on – koji je svojevremeno postavio Veselina Veljovića za komandanta specijalaca – tek kasnije saznao da je baš Veljović organizovao ,,crne trojke“. I da je Paunović, kao šef crnogorske policije koji je angažovao Veljovića, sve vrijeme ćutao. &nbsp; Zašto je on tada ćutao, ako je sve znao? &nbsp; U ta surova vremena, priznao je Paunović, zamuckujući a glumeći neprijatnost, u ta mučna vremena nije bilo pametno da priča, ako želi da zadrži posao koji je godinama ćuteći radio. A sada bi Paunović – opet po svaku cijenu, valjda ostanka na poslu i neke nagrade - da priča nove priče iz starih vremena. &nbsp; Svake vojske vojnik danas priča o moralu, principima i poštenju. &nbsp; MRTVI NE GOVORE &nbsp;&nbsp; Čovjek koji je decenijama ćutao pred živima, sad priča o njima - kad su mrtvi. &nbsp; Kaže Paunović da je svašta govorio ministru Vukašinu Marašu. Ali, Maraš odavno nije među živima, ne može da mu odgovori. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250603190640_1051420471c575ebd03814a1e5f0b805655dc6d39338924a518b013836e1c2b3" data-rendition-name="original" width="1772" height="942" loading="lazy" alt="ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora"> <figcaption>ŽRTVA NAKNADNE REVIZIJE PROŠLOSTI: Vukašin Maraš, nekada čelni čovjek bezbjednosnog sektora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svašta je, kaže aunović, pričao i sa Goranom Žugićem. Ali i Žugić ne može da progovori. Ne može da svjedoči i javnosti saopšti: da li je tog 14. januara 1998, kada su bataljoni Momira Bulatovića krenuli da osvajaju staru zgradu Vlade u ulici Jovana Tomaševića, da li je te večeri baš Paunović policajcima sugerisao da spuste oružje? &nbsp; Tobože da bi sačuvali mir, a stvarno da bi puštili Bulatovićeve ljude da zauzmu zgradu Vlade. Da, bilo bi to uzbudljivo svjedočenje da Žugić može koju riječ da kaže Paunoviću I da pojasni kako su baš specijalci Veselina Veljovića spasili i spriječili upad u zgradu Vlade. &nbsp;&nbsp; Ali, ne, ne mogu mrtvi da progovore. I Paunović to zna. I sebe prikazuje kao heroja mira. Ovako, ispada kako je on, a ne pokojni Bobo Bogdanović, na Cetinju u doba NATO intervencije, pokazao kuraž da se, predvodeći Cetinjane i brojne građanske aktiviste, na Ivanovim koritima odupre invaziji Sedmog bataljona. &nbsp; Bobo Bogdanović danas ne može da govori. A pričao bi, kako mu je vazda I bastalo. &nbsp; ISTINA NAĐE PUT Oni koji su živi, pokazali su koliko je čvrsta istina Milana Paunovića. &nbsp; Eto, upravo smo juče saznali da je Bato Vujošević, crnogorski pjevač, bio pripadnik ,,crnih tojki” koje su, po verziji Paunovića, prebili njegovog sina. Svi koji poznaju Bata Vujoševića znaju koliko je istine u Paunovićevim tvrdnjama kada govori o ,,crnim tojkama”. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Baš kao što sam Paunović zna zašto ćuti o aferi S.Č. Ni glasa da pušti o sramnom namještanju i uništavanju života, ne samo tadašnjeg tužioca Zorana Piperovića i njegove porodice, već i porodica svih drugih koje je targetirao. &nbsp; Ali, zna se zašto Milan Paunović ćuti o živima. Jer se - baš kao u aferi S.Č. - pokazala podlost postupanja visokog policijskog funkcionera. &nbsp; Jasno je svima koji malo znaju što se zbivalo u Crnoj Gori tokom posljednje tri decenije. Zato je priča Milana Paunovića, osim vlastite želje da se prikaže herojem iz sjenke, bila jedna - velika, osmišljena, predstava za javnost. &nbsp; MUČNA PREDSTAVA ZA JAVNOST Da, Paunović je bio glumac u komadu koji su osmislili vođe parlamentarne većine, oni koji su 21. maja 2006. godine – tugovali što je Crna Gora postala nezavisna država. &nbsp; Samo se tako, kao prizemna režija, može tumačiti da je onaj Momčilo Leković, vječiti student prava, mogao da spremi slike Veselina Veljovića u A4 formatu i prije nego je Paunović davao iskaz. Ili da je Paunović čitao odgovore na pitanja Milana Kneževića... Da, sve je bio političko pozorište, da bi javnosti poslali poruku pni isti, sada političari na vlasti, koji su nekad &nbsp;su nekad bili vojnici i Slobodana Miloševića i sada Aleksandra Vučića.&nbsp; I koji žele da se ponovi ona &nbsp;predreferendumska mantra: da je Crna Gora država kriminala i da zato ne zaslužuje da postoji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250603190632_80ec22216f9f2c624cc0a2bcc2a2590bdc694cb23bb7f148f4d46e97e7dc375b" data-rendition-name="original" width="1000" height="498" loading="lazy" alt="REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene"> <figcaption>REŽIJA: Momčilo Leković na Anketnom odboru unaprijed zna koga će Paunović da pomene(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je bila ključna uloga Milana Paunovića. Da pljune na svoj policijski posao koji je obaljao duže od trideset godina, da krivicu prebaci na one koji mu ne mogu odgovoriti i da podrži priču svojih novih političkih mentora: avgustovske vlasti koja ga je – preko Alekse Bečića - odlikovala prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250603190636_08aa08316a85fa220f01289a0eaebb535abb74a033932f9bdc1d3a2a8cb278e3" data-rendition-name="original" width="526" height="643" loading="lazy" alt="SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću "> <figcaption>SVAKI NADREĐENI JE DOBAR NADREĐENI: Ministar Šaranović uručuje 2024. zahvalnicu Paunoviću(Photo: Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Da li će Paunović dobiti nakon jučerašnjeg istupa još neku nagradu? Viđećemo, ali – ako ćemo pravo – sve što dobije zaslužio je.&nbsp; Baš kao i Crna Gora u kojoj kojoj ovakvi ljudi postaju svjedoci pravdenici. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Milan Paunović, lažni svjedok-pravednik?!

Istoričar, pravnik i lider Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić ocijenio je da je izlaganje bivšeg policijskog funkcionera Milana Paunovića pred Anketnim odborom bilo "blijedo i bez ikakvih objektivnih činjenica".
- Slušao sam juče blijedo izlaganje bivšeg policijskog činovnika Milana Paunovića pred Anketnim odborom. Riječ je o jednoj običnoj, politički montiranoj tiradi i paradi punoj nonsensa, bez ijednog dokumenta i objektivne činjenice - poručio je Adžić.
On je naglasio da takve tvrdnje i nastupi ne bi trebalo da se raspravljaju na političkom terenu, već isključivo pred nadležnim pravosudnim organima.
- O tome treba raspraviti na sudu, uz konkretne dokaze, kojih ovaj očigledno nema - zaključio je Adžić na mreži X.

Adžić: Paunovićevo izlaganje pred Anketnim odborom bilo je politička tirada bez činjenica

Nije trebalo ni nekoliko sati da koloplet laži i teatra kojem smo danas svjedočili na Anketnom odboru počne da se raspada - ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić.
Nikolić je, uz objavu reagovanja podgoričkog muzičara Bata Vujoševića na navode bivšeg visokorangiranog policajca Milana Paunović sa sjednice Anketnog odbora kako je on jedna od više osoba koje su napale njegovog sina, pozvao "skaj tužioca Vladimira Novovića da se uključi i hitno sasluša Paunovića".
- Makar njemu nije problem da bude ažuran kad treba postupati po nalogu aktuelne vlasti, da bi se teme sa Anketnog odbora konačno preselile u institucije kako bismo dobili pravosudni epilog umjesto kafanskih priča i podmetačina - rekao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fportparoldps%2Fstatus%2F1929624477001744489%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Nikolić: Novović da se uključi i hitno sasluša Paunovića

Podgorički muzičar Bato Vujošević reagovao je povodom navoda bivšeg visokorangiranog policajca Milana Paunović kako je on jedna od više osoba koje su napale njegovog sina, ističući da je njegovo ime zloupotrijebljeno tokom sjednice Anketnog odbora.
Vujošević u reagovanju, koje prenosi Portal Analitika, ističe da je zapravo Paunovićev sin te 2009. godine izazvao tuču u jednom ugostiteljskom objektu. Pritom, kako dodaje muzičar, nije znao čiji je sin u pitanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6714%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpocela-cetvrta-sjednica-paunovic-pred-anketnim-odborom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Povodom izjave pred Anketnim odborom od strane gospodina Paunovića, moja je dužnost kao čovjeka i umjetnika, koji je svoj život posvetio pjesmi i miru među ljudima, da demantujem i predočim istinu javnosti povodom svađe sa sinom Milana Paunovića. Izjavljujem da je Milan Paunović izrekao laž da je njegov sin dobio batine po nalogu države ili da nas je neko poslao da ga provociramo ili napadnemo - naveo je Vujošević.
To veče su se, kako je rekao, u jednom ugostiteljskom objektu okupili na veselju kod njihove rođake, gdje su bili i Banović Mirko i Marinko sa familijama i Vujošević sa suprugom.&nbsp;
- Pomenuti događaj, to jest svađa je nastala kada je, meni tada nepoznat momak, u blizini toaleta prigovorio i provocirao me zbog moje profesije, govoreći mi "zar još nisi u krevetu da spavaš" i što radim u ovo vrijeme, nakon čega sam njegovom društvu i njemu rekao da se ne poznajemo da bi se tako tim pošalicama ponašali. Ista grupa nije me pustila u WC, nakon čega dolazi do fizičkog kontakta između nas. Napominjem da me spasio težih povreda Mirko Banović, jer se nisam mogao baš boriti sa četvoricom momaka. Tek sam kasnije saznao da je jedan od momaka koji su me napali sin Milana Paunovića. Što je bilo poslije nemilog događaja ne znam, samo jedno da je ovo istina i iznenadila me izjava Milana Paunovića da se obična kafanska tuča izazvana od njegovog sina direktno koristi i zloupotrebljava na Anketnom odboru - zaključio je Vujošević.

Vujošević: Paunović izrekao laž o meni, njegov sin bio jedan od momaka koji su me napali

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: milan-paunovic