Najčešće (migranti) idu pješke u malim grupama, preko "kozjih staza" i nepristupačnih terena i pređu na teritoriju Bosne - objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) lokalni taksista, čije je ime poznato redakciji.
Priča da je prije mjesec dvojicu Avganistanaca doveo blizu Vilusa, sela u nikšićkoj opštini, nadomak granice sa Bosne i Hercegovine.
- Bilo je popodne i ne znam odakle su došli, ali je bilo očito da im se žuri. Nijesu pitali koliko će to da ih košta, a nijesam ni ja ništa pitao. Zaustavili smo se par kilometara prije graničnog prelaza jer su tu tražili da izađu. Rekli su da idu za Bosnu i da ih brat jednog od njih čeka u Sarajevu - priča taksista.
Iako nije vidio, pretpostavlja ih je nedaleko od mjesta gdje ih je ostavio čekao "vodič".
- Imali su skupe telefone i garderobu. Moj je utisak da im to nije bio prvi put da dolaze do Vilusa. Taj ko ih je čekao u šumi će ih pješeke prevesti u Bosnu. A tamo će ih opet neko čekati - kaže taksista.
Poslednjih nekoliko godina prevozi migranate. Kaže da najčešće traže vožnje do graničnog prelaza Metaljka, prema BiH, koji je u opštini Pljevlja.
<h2>Putevi migranata kroz Crnu Goru</h2>
Njegove riječi potvrđuje i izvještaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o kretanjima i rutama za period jul-septembar ove godine.
Navedeno je da migranti najčešće izlaze preko Metaljke a ulaze iz pravca Albanije, blizu graničnog prelaza Božaj, nedaleko od Podgorice.
Do tog nalaza su došli razgovarajući sa 245 migranata koje su zatekli u Prihvatnom centru Božaj, na autobuskim stanicama ili na ključnim ulaznim i izlaznim lokacijama, poput Rožaja i Pljevlja.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za RSE navode da je nepromijenjen režim ulaska i izlaska migranata poslednjih godina te da im je Crna Gora na tranzitu ka državama Evropske unije.
- Nakon ulaska (u Crnu Goru) predaju zahtjev za međunarodnu zaštitu koja im omogućava slobodu kretanja. Nakon kraćeg zadržavanja, autobusima, taksijima ili uz podršku krijumčara, pokušavaju nelegalno da pređu granicu prema drugim državama - kazali su iz MUP-a.
<h2>Manje migranata</h2>
Policija je do novembra evidentirala više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku državne granice.
- I to 873 osobe van graničnih prelaza i 186 na graničnim prelazima - precizirali su iz MUP-a.
Tvrde da je ove godine broj migranata za oko 45 odsto manji u odnosu na prethodnu.
- U prvih deset mjeseci registrovan je ulazak 2.731 migranta, najviše iz Sirije, Pakistana i Avganistana. Migratorno kretanje na 'zapadno-balkanskoj' ruti je konstantno - navodi MUP.
Ova ruta jedan je od glavnih migracijskih puteva od Azije i Afrike, preko Turske, Grčke, Albanije, i zemalja bivše Jugoslavije prema EU.
<h2>Policija i Frontex</h2>
Policija smatra da je jedan od razloga za smanjen broj migranata angažovanje Frontex u nadzoru granice i u Prihvatnom centru Božaj.
Frontex je Agencija EU zadužena za primjenu evropskog integrisanog upravljanja granicom.
Pomoć Frontexa u upravljanju granicom prije svega je usmjerena na rješavanje problema ilegalne imigracije, odgovor na promjenu migracijskih tokova i prekogranični kriminal.
Zajednička operacija Crne Gore i Frontex je počela u januaru 2024.
Iz Frontexa za RSE navode da je saradnja sa crnogorskim vlastima "izuzetna".
- Trenutno, imamo posvećen tim od 64 službenika i specijalizovano osoblje u Crnoj Gori, opremljen najnovijim alatima i resursima za podršku nacionalnim vlastima u upravljanju granicom - saopštila je za RSE Katarzyna Volkmann iz Frontexa.
Nadzor se sprovodi u dužini od 840 km na državne granice Crne Gore, od čega na kopnu 571 i vodi 269 kilometara, na 29 stalnih graničnih prelaza, jednom sezonskom i jednom privremenom.
<h2>Mještani prijavlju problemima sa migrantima</h2>
Iako granice nadziru policija, Frontex i Vojska dio mještana pograničnih sela prema BiH prijavljuje da im migranti provaljuju u kuće i vikendice, u kojima niko ne boravi.
Milan Miljanić za RSE kaže da su migranti dva puta provaljivali u kuće njegove šire porodice, u selu Balosave, u nikšićkoj opštini.
- Prvi put su bila četvorica i lovci su ih vidjeli. Drugi put sam ih lično ja uveče zatekao. Bilo ih je šest, sedam. Samo su pobjegli u šumu, nijesu htjeli da stanu.Ne idu putem samo šumom bježe - naveo je Miljanić.
Kaže da migranti ništa nijesu odnijeli. i dodaje da je selo Balosavi na putu za Viluse, odnosno prema granici.
- Ja ne znam kako znaju te puteve, to je udaljna kuća sa puta, jedno sigurno kilometar u selu. Ušli su kroz prozor, izvršili premetačinu. Tu su pušili, jeli, spremali hranu, to je užas bio šta su ostavili iza sebe - rekao je Miljanić.
Dodaje da su mu iz policije rekli da su nemoćni zbog čega on i mještani strahuju za bezbjednost.
- Mene zanima ko ih tu dovodi i da se to suzbije ... Ljudi tu čuvaju stoku, tu su žene i djeca, sad se plaše. Mi uglavnom vikendom dolazimo - rekao je Miljanić.
<h2>Problemi i u Pljeviljima</h2>
Zbog problema sa migrantima mještani pograničnih sela pljevaljske opštine su 8. juna blokirali put Pljevlja – Metaljka sa ciljem da skrenu pažnju nadležnima.
Tvrdili su da im je imovina i bezbjednost ugrožena jer im migranti upadaju u kuće i objekte.
Sabina Talović iz nevladinog udruženja "Bona Fide", koje godinama pomaže migrantima za RSE kaže da institucije treba da odgovore na ta dešavanja.
- Ali prije svega želim da istaknem da niko ne napušta svoj dom, zemlju i svoj život a da na to nije primoran. Upoznala sam hiljade ovih nevoljnika koji godinama hode drumovima i zemljama koje ne poznaju, noseći sa sobom svoju gladnu, bolesnu i iznemoglu djecu. Svi su primorani da spašavaju gole živote - istakla je Talović.
Smatra da je u Pljevljima potrebno sistemsko rješenje.
- Možda treba razmišljati o otvaranju nekog kriznog centra za migrante gdje se može pružiti podrška u hrani, registraciji i kratkoročnom smjestaju i slično - rekla je Talović.
Poziva na solidarnost sa ljudima u nevolji.
- Možda nam svima nedostaje malo više empatije i solidarnosti što bi smanjilo i nemila dešavanja koja se vezuju za te ljude ili im se pripisuju - ocijenila je Talović.
Uprava policije je nedavno saopštila da je formirala grupu za suzbijanje krijumčarenja ljudi i prekograničnog kriminala.
<h2>U Crnoj Gori dva centra za migrante</h2>
Iz IOM su za RSE saopštili da broj migranata u centru za strance na graničnom prelazu Božaj varira i da je u njemu ove godine bilo smješteno oko 800 osoba.
Migranti se po ulasku u Crnu Goru registruju u Odsjeku za strance nakon čega im IOM u dogovoru sa MUP, pruža različite servise usluge.
- Od prevoda (engleski i farsi jezik), pružanja informacija, transport za ranjive kategorije, promovisanje dobrovoljnog povratka, psihosocijalna pomoć, kao i pomoć u odjeći, obući, higijenskim artikalima i slično - naveli su.
Drugi prihvatni centar je u Spužu, nadomak Podgorice i namijenjen je smještaju porodica, žena i maloljetnih lica bez pratnje.
U Crnoj Gori je rekordan broj migranata, više od 8.000, zabilježen 2022. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Putevi migranata kroz Crnu Goru: Do novembra evidentirano više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku granice

Velika Britanija i Francuska sazvale su za danas sastanak ministara odbrane iz oko 30 zemalja u kako bi nastavili s planovima za raspoređivanje trupa u Ukrajinu koje bi nadgledale eventualni mirovni sporazum sa Rusijom.
Sastanak u sjedištu NATO-a - prvi sastanak ministara odbrane takozvane “koalicije voljnih” - &nbsp;dolazi nakon prošlonedjeljne posjete Kijevu visokih britanskih i francuskih vojnih zvaničnika. Očekuje se da će se raditi na razradi sporazuma postignutog na ranijem sastanku lidera.
Kao i do sada na skupovima ove koalicije, Sjedinjene Američke Države neće učestvovati, ali uspjeh operacije koalicije zavisi od američke podrške u vidu vazdušnih snaga ili druge vojne pomoći. Međutim, Trampova administracija nije javno obećala da će to učiniti.
U uslovima te neizvjesnosti i američkih upozorenja da Evropa mora sama brinuti o svojoj i ukrajinskoj bezbjednosti u budućnosti, ove snage se smatraju prvim testom spremnosti kontinenta da se brani i zaštiti svoje interese.
Njihov sastav će zavisiti od prirode bilo kakvog mirovnog sporazuma, ali kontingent vjerovatno neće biti raspoređen na ukrajinskoj granici s Rusijom. Nalazio bi se dalje od linije primirja, možda čak i izvan Ukrajine, i bio bi raspoređen kao odgovor na bilo kakav ruski napad.
Formiranje snaga dovoljno velikih da djeluju kao vjerodostojno sredstvo odvraćanja predstavlja značajan napor za zemlje koje su smanjile svoje vojske nakon Hladnog rata, a sada se ponovo naoružavaju. Britanski zvaničnici su pominjali mogućnost angažovanja između deset i 30 hiljada vojnika.
Zemlje su takođe nevoljne da pošalju svoje osoblje bez američke podrške.
Zvaničnici ukrajinske vlade i vojni analitičari rekli su da se ruske snage pripremaju da pokrenu novu vojnu ofanzivu u Ukrajini u narednim nedjeljama kako bi izvršile dodatni pritisak na Kijev i ojačale pregovaračku poziciju Kremlja u razgovorima o prekidu vatre.
U petak će se predstavnici iz oko 50 zemalja okupiti u NATO-u kako bi prikupili vojnu podršku za Ukrajinu. Taj sastanak će voditi Velika Britanija i Njemačka. Američki sekretar za odbranu Pit Hegset se ne očekuje da će učestvovati.

Očekuju se šefovi odbrane iz oko 30 zemalja na razgovorima o budućim snagama za Ukrajinu

​Australija je odbila predlog Pekinga o zajedničkom radu na suprotstavljanju američkim tarifama, saopštivši umjesto toga da će nastaviti da pospješuje svoju trgovinu i smanjuje zavisnost od Kine, svog najvećeg trgovinskog partnera. 
 
"Nećemo se držati za ruke sa Kinom u vezi sa bilo kakvim sukobom koji se dešava u svijetu", rekao je zamjenik premijera Ričard Marls, reagujući na predlog kineskog ambasadora da dvije zemlje "zajedno rade" u oblasti trgovine. 
 
On je rekao da će Australija graditi svoju ekonomsku otpornost jačanjem trgovinskih veza sa Evropskom unijom, Indonezijom, Indijom, Velikom Britanijom i Bliskim istokom. 
 
Kineski ambasador u Australiji Sjao Ćijan pozvao je Kanberu da sarađuje sa Pekingom kako bi odbranili multilateralni globalni trgovinski sistem. 
 
"U novim okolnostima, Kina je spremna da se pridruži Australiji i međunarodnoj zajednici kako bi zajedno odgovorili na promjene u svijetu", rekao je Sjao. 
 
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će privremeno smanjiti visoke carine za desetine zemalja, ali da će nastaviti da cilja Kinu, podižući tarifu na 125 odsto sa 104. 
 
To bi moglo predstavljati rizik za Australiju, koja izvozi skoro trećinu svoje robe u Kinu. 
 
Izvoz u SAD čini manje od pet odsto ukupnog izvoza robe Australije. 
 
Premijer Entoni Albaneze je rekao da, iako carine za Australiju, ključnog bezbjednosnog saveznika SAD u Indo-Pacifiku, "nema osnova u logici", njegova vlada neće uzvratiti Vašingtonu.

Australija odbila predlog Kine da se suprotstave carinama SAD

Cijene sirove nafte pale su u srijedu na najniži nivo u više od četiri godine. 
 
Tržišta su zabrinuta da će se smanjiti potražnja za crnim zlatom zbog eskalacije globalnog trgovinskog rata, na čijem su čelu najmoćnije svjetske ekonomije, Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kina, te da će na tržištu biti viška nafte, objavio je Reuters na svojim stranicama. 
 
Barel West Texas Intermediate sirove nafte od 159 litara za isporuku u maju trgovao se za 57,12 USD popodne po singapurskom vremenu, što je 2,46 USD manje nego u utorak. Sjevernomorska nafta Brent za isporuku u junu pala je 2,38 USD na 60,44 USD, prenosi SEEbiz. 
 
Cijene obje vrste nafte bile su na najnižem nivou od februara 2021. 
 
U subotu su u SAD-u stupile na snagu dodatne carine od deset odsto na uvoz robe iz cijelog svijeta u SAD, koje je najavio američki predsjednik Donald Trump pod nazivom recipročne carine za većinu zemalja i teritorija širom svijeta, uključujući i EU. Još veće carine u srijedu su stupile na snagu za oko 60 zemalja i EU. 
 
Najviše su SAD nametnule Kini. Nakon 20-postotnih carina uvedenih u martu, one treba da porastu još 34 postotna boda, ali kako je Kina odgovorila s 34-postotnim carinama na američku robu, Trump ih je povisio za još 50 postotnih bodova. Ukupno je na današnji dan 104 odsto. Peking je u utorak naglasio da će ići "do kraja" u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama, što će vjerovatno dodatno eskalirati trgovinski rat. 
 
Osim toga, proširena grupa proizvođača nafte OPEC+ prošle sedmice je odlučila povećati proizvodnju nafte 411 hiljada barela dnevno u maju, za što analitičari vjeruju da će tržište vjerovatno gurnuti u suficit.

Cijene nafte potonule na najniži nivo od februara 2021.

Iako su žene širom svijeta dokazale da mogu biti sposobni lideri, njihova zastupljenost u političkim strukturama i dalje nije proporcionalna njihovom značaju u društvu. Politički život još uvijek nosi veliku rodnu neravnotežu, a put žena ka liderskim pozicijama prepun je izazova. O tome zašto je važno da žene budu aktivne u politici, s kakvim se preprekama suočavaju i kako ih mogu prevazići, razgovarali smo s dr Jelenom Knežević iz Stranke evropskog progresa, odbornicom u Skupštini Glavnog grada. Knežević za Portal ETV ističe da prisutnost žena u politici ne donosi samo veću ravnopravnost, već i kvalitetnije odluke za društvo u cjelini. – Žene u politici su ključne za izgradnju pravednijeg i demokratičnijeg društva. Njihovo prisustvo donosi perspektive koje često ostaju zanemarene u dominantno muškim političkim strukturama. Rodna ravnopravnost nije samo pitanje pravičnosti, već i efikasnosti – brojne studije pokazuju da zemlje s većim brojem žena u vlasti ostvaruju bolje ekonomske rezultate, snažniju socijalnu politiku i stabilnije društvo – ikaže Knežević. Pored toga, smatra da veće učešće žena u politici pomaže razbijanju društvenih stereotipa i pruža uzore mlađim generacijama. – Djevojčicama se na taj način šalje poruka da mogu učestvovati u kreiranju odluka koje oblikuju njihovu budućnost. Zbog svega toga, od suštinske je važnosti da osiguramo jednake mogućnosti za žene i muškarce – ne samo zbog statističke ravnoteže, već zbog izgradnje boljeg, pravednijeg i prosperitetnijeg društva – naglašava ona. Iako su brojne žene odlučne da se angažuju u političkom životu, put do uspjeha, poručuje Knežević, nije jednostavan. – Žene koje žele da se bave politikom suočavaju se s brojnim izazovima, najčešće zbog duboko ukorijenjenih društvenih normi i rodnih stereotipa – objašnjava Knežević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250201090224_8c409e4e93de3dbc1dc7e90891cab639fa2741e29807b1f599b5108418b30107.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250201090224_8c409e4e93de3dbc1dc7e90891cab639fa2741e29807b1f599b5108418b30107" data-rendition-name="original" width="800" height="534" loading="lazy" alt="Jelena Knežević"></figure>  Knežević izdvaja nekoliko ključnih problema: – I dalje postoji uvjerenje da politika nije „ženska oblast“ i da žene nisu dovoljno kompetentne za liderske pozicije. Mediji ih često procjenjuju kroz prizmu izgleda i privatnog života, umjesto kroz njihove stavove i politički doprinos - podsjeća ona. Zatim, dodaje, od žena se i dalje očekuje da preuzimaju većinu kućnih i porodičnih obaveza, što otežava njihovo političko angažovanje. – I na kraju, žene u politici češće su izložene seksističkim komentarima, prijetnjama i pokušajima diskreditacije, posebno na društvenim mrežama. Ipak, Knežević vjeruje da se situacija mijenja. – Sve veći broj žena ulazi u politiku i mijenja pravila igre. Ključno je da nastavimo s osnaživanjem i podrškom ženama u javnom životu – kaže ona. Povećanje zastupljenosti žena u politici zahtijeva konkretne sistemske promjene i širu društvenu podršku. Knežević ističe da je neophodno osigurati adekvatne programe obuke i resurse kako bi žene imale jednake šanse za politički angažman. – Zakoni moraju štititi žene od govora mržnje, uznemiravanja i političkog nasilja. Umjesto senzacionalizma i fokusiranja na sporedna pitanja, potrebno je promovirati žene kao sposobne i kompetentne lidere, dok javne debate, obrazovni programi i radionice mogu pomoći mladim ženama da steknu interesovanje za politiku - kaže Knežević. Takođe, smatra, lideri moraju biti saveznici u stvaranju prostora za žene u politici. – Ako želimo pravednije društvo, moramo stvoriti okruženje u kojem žene imaju jednake mogućnosti za političko djelovanje i napredak – poručuje Knežević. Za dr Jelenu Knežević, politika nije bila planirani karijerni put, već način da se izbori za bolje društvo. – U politiku sam ušla iz dubokog uvjerenja da promjene dolaze samo ako ih sami pokrenemo. Bila sam nezadovoljna načinom na koji se donose odluke – često bez stvarne brige za ljude. Vidjela sam kako se urušavaju institucije i kako obični građani nemaju oslonac u sistemu – kaže ona. Posebno je motivisala zabrinutost za budućnost mlađih generacija. – Želim da naša djeca odrastaju u uređenom društvu gdje će imati jednake šanse za obrazovanje, zapošljavanje i dostojanstven život. Politika ne smije biti prostor privilegovanih, već sredstvo kroz koje gradimo bolju budućnost za sve – poručuje Knežević. Učešće žena u politici nije samo pitanje rodne ravnopravnosti, već i ključni faktor za razvoj efikasnijeg, pravednijeg i stabilnijeg društva. Uklanjanjem prepreka i pružanjem podrške ženama koje žele da se aktivno bave politikom, stvaramo uslove za bolje donošenje odluka i kvalitetniji život za sve građane. Dr Jelena Knežević pokazuje da je hrabrost i posvećenost promjenama ključ za uspjeh, a njena priča inspiracija je za sve mlade žene koje žele da se uključe u politiku i budu pokretači promjena.

Knežević: Vrijeme je za pravedniju budućnost

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: milan-miljanic

Putevi migranata kroz Crnu Goru: Do novembra evidentirano više od hiljadu osoba u nezakonitom prelasku granice

Očekuju se šefovi odbrane iz oko 30 zemalja na razgovorima o budućim snagama za Ukrajinu

Australija odbila predlog Kine da se suprotstave carinama SAD

Cijene nafte potonule na najniži nivo od februara 2021.

Knežević: Vrijeme je za pravedniju budućnost

PRATITE TVe UŽIVO