Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Na današnjoj sjednici Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore razmatran je zahtjev Osnovnog suda u Pljevljima za davanje odobrenja za vođenje krivičnog postupka protiv Milana Lekića, poslanika Nove srpske demokratije u 28. sazivu parlamenta.
Članovi Odbora su jednoglasno usvojili prijedlog da se Lekiću ukine poslanički imunitet, čime je omogućeno pokretanje postupka pred nadležnim sudom.
Kako je obrazložila sutkinja Osnovnog suda u Pljevljima Sanja Aničić, postupak protiv Lekića do sada nije mogao biti pokrenut, jer je on kao poslanik uživao imunitet.
&nbsp;- Obaveza ovog radnog tijela je da omogući vođenje postupka, jer bez skidanja imuniteta sud ne može preduzimati procesne radnje - kazala je sutkinja Aničić.
Zahtjev suda zasnovan je na optužnom prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima zbog krivičnog djela ugrožavanja javnog saobraćaja.
Administrativni odbor je predložio Skupštini Crne Gore da formalno donese odluku o ukidanju imuniteta poslaniku Lekiću, čime bi se omogućilo vođenje postupka pred sudom.
Izvjestilac u ime Odbora po ovom predmetu biće Lekićev partijski kolega, poslanik Velimir Đoković.

Administrativni odbor jednoglasno predložio Skupštini da ukine imunitet poslaniku Milanu Lekiću

Pljevaljska vlast ozbiljno je uzdrmana, a predsjedniku Opštine Dariu Vranešu fotelja više nije sigurna i on se priprema za novi udar partijskog saborca, šefa lokalnog odbora Nove srpske demokratije, od skora ponovo poslanika ove stranke u Skupštini Crne Gore Milana Lekića. On je opet učvrstio pozicije u Pljevljima, ali i kod lidera ove partije i predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Lekić je prošle godine u septembru pripremio puč u pljevaljskom parlamentu kako bi smijenio Vraneša, ali nije uspio. Vraneš se tada znatno bolje pozicionirao kod birača NSD u ovom gradu, što je znao i Mandić, pa je amortizovao sukob, a Lekić je godinu iskoristio da vrati poljuljane pozicije kod Pljevljaka. <h2> PODRŠKA SRBIJE</h2> Da je ovoga puta Vraneš u znatno nepovoljnijoj poziciji nego lani potvrđuje i njegova jučerašnja posjeta Beogradu, gdje se sreo sa predsjednikom Vlade Srbije Đurom Macutom. - Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive - poručio je Vraneš iz Beograda, a poznavaoci pljevaljskih prilika tvrde da je ova poruka upućena Lekiću i Mandiću da on ima podršku vlasti Srbije i da odustanu od plana njegove smjene. Izvori Portala ETV tvrde da je Vraneš dobio garancije i od ministarke u Vladi Srbije Milice Đurđević Stamenkovski (poznatija kao Milica Zavetnica), tokom njene nedavne posjete Pljevljima, da su srpske vlasti uz njega. Navodno je rekla da će protiv Lekića, ako se usudi da sruši Vraneša, u Srbiji odmah biti pokrenut krivični postupak zbog sumnje u zloputrebe ugovora iz 2022. godine o izvozu uglja Elektroprivredi Srbije dok je bio na čelu Rudnika uglja Pljevlja. Protiv Lekića u Specijalnom državnom tužilaštvu pokrenuto je više istraga zbog sumnji u razne zloupotrebe. Lekić je uništio i dvoje službenih vozila Rudnika uglja. Jedno je havarisao vozeći pijan, a drugo je izgorjelo u požaru. No, bez obzira na bahato ponašanje Lekića i činjenicu da postoji ozbiljna mogućnost da odgovara za više zloupotreba službenog položaja, čime je nanio ogromnu štetu Rudniku uglja, partijski šef i predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić imenovao ga je za poslanika i tako mu obezbijedio imunitet. - U pljevaljskom odboru NSD u namjeri da koliko-toliko saniraju štetu izazvanu sukobom između Vraneša i Lekića odlučili su da podrže starijeg kolegu i Mandićevog čovjeka od povjerenja u ovom gradu – rekli su naši izvori iz Pljevalja. BITKA ZA BIRAČE Vraneša je, kako je svjedočila i javnost, razbjesnio nedavni izbor Lekića za šefa lokalnog partijskog odbora, pa je u sarkastičnoj čestitki, pored ostalog, saopštio kako ga je „prijatno iznenadila vijest“ da je Lekić, „na telefonskoj sjednici“ dobio mandat da u narednom periodu vodi „Privremeni opštinski odbor Nove srpske demokratije u Pljevljima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801060848_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801060848_abdf1b19b742de9b7ca107f0a7d1dc33360a99aa87f7db79f03809464ba0ec8f" data-rendition-name="original" width="768" height="575" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Milan Lekić"><figcaption>BITKA ZA STATUS LOKALNOG ŠERIFA: Dario Vraneš i Milan Lekić(Photo: Rudnik uglja)</figcaption></figure>  Ovakvim obraćanjem Vraneš je poslao jasnu poruku i Mandiću i Lekiću da neće dozvoliti da bude uklonjen „bez borbe“. - Na sastanku odbornika NSD i članova Opštinskog odbora većina je zauzela stav da je neophodno izvršiti kadrovsku promjenu predsjednika Opštine Pljevlja, odnosno smijeniti Vraneša. Još nije odlučeno ko bi mogao biti njegov nasljednik, a konačna odluka će biti usaglašena sa rukovodstvom stranke u Podgorici – kažu naši sagovornici. A Mandiću i Lekiću, osim srpskih vlasti koje blagonaklono gledaju na Vraneša, smetnju da ga se riješe predstavlja i činjenica da ga je prihvatila Crkva Srbije, a njeni episkopi imaju presudan uticaj na NSD. - Proteklih mjeseci Vraneš je veoma prisutan na terenu, gotovo svakodnevno obilazi simpatizere NSD nudeći im pomoć Opštine za rješavanje infrastrukturnih problema. I dok znatan dio seoskih domaćinstava blagonaklono gleda na Vraneša, u gradu i nije baš tako, jer je znatno narušio ugled skandaloznim dešavanjima na radilištu u Omladinskoj ulici, gdje se sa građanima obračunavao vulgarnim porukama, prijetnjama i psovkama – ističu naši sagovornici. Kao najozbiljniji kandidat da naslijedi Vraneša na mjestu predsjednika Opštine slovi direktor Srednje stručne škole u Pljevljima Bojan Strunjaš, koji je i prošle godine bio Lekićev prijedlog. <h2> KO JE BLIŽI BEOGRADU</h2> Prema riječima izvora Portala ETV, Mandić je odlučio da se riješi Vraneša primarno zbog toga što je ovaj počeo da gradi snažne veze sa Beogradom, odnosno srpskim vlastima i Crkvom Srbije, a navodno je tvrdio i kako „Mandićevo vrijeme prolazi“, da treba da se povuče i da će on biti novi lider NSD. Sudeći prema posljednjim događajima, o Vranešovoj političkoj sudbini u NSD-u i poziciji predsjednika Opštine opet će se odlučivati u septembru. Za razliku od prošle godine, ovog septembra šanse da pobijedi su mu znatno manje nego lani.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801060852_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250801060852_508432d379effa1054086045fd44d30a9272a3782551657bc23528d51d8f861c" data-rendition-name="original" width="1072" height="657" loading="lazy" alt="Bojan Strunjaš"><figcaption>LEKIĆEV KANDIDAT: Bojan Strunjaš (Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Kako je i sam svjestan te činjenice on se priprema, kako tvrde naši izvori, da sa svojim „krilom“ iz NSD napravi novu političku platformu. Vraneš je radikalni pristalica velikosrpskog projekta „srpski svijet“, poštovalac četničkog pokreta i negator crnogorske države, identiteta, istorije, kulture. Čest je gost srpskih zvaničnika i Crkve Srbije i otvoreno zagovara koncept „svi Srbi u jednoj državi“, a Srbiju smatra maticom. Suštinski, na istim je ideološkim pozicijama kao i Andrija Mandić, ali, utisak je, platiće cijenu partijske neposlušnosti i ambicije da on bude lider ideologije „srpskog svijeta“ u Crnoj Gori.

Kaćuša Krsmanović

Draško Đuranović

1250x600

1084x550

Mandić i Lekić ruše Vraneša, on priprema novu političku platformu

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Skupštinu Crne Gore i njen Administrativni odbor da ozbiljno i odgovorno pristupe najavi Osnovnog suda u Pljevljima da će zatražiti ukidanje imuniteta novopostavljenom poslaniku Milanu Lekiću, kako bi se omogućio nastavak krivičnog postupka koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u pijanom stanju izazvao saobraćajnu nezgodu.
U CDT-u podsjećaju da je Lekić mandat poslanika dobio nakon što je Marko Kovačević podnio ostavku zbog nespojivosti funkcija.&nbsp;
- Nadamo se da nije naslijedio i imunitet koji je njegov prethodnik koristio kao zaklon od odgovornosti, jer takva praksa obesmišljava samu svrhu postojanja ovog instituta - navedeno je u saopštenju CDT-a.
Podsjećaju da je javnost svjedočila kako je Skupština devet mjeseci ignorisala zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine imunitet radi omogućavanja krivičnog gonjenja zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.&nbsp;
Administrativni odbor nikada nije ni razmotrio ovaj zahtjev, a Kovačević je u međuvremenu napustio poslaničku funkciju. U CDT-u kažu da je parlament time poslao poruku da je imunitet pojedinaca važniji od pravne države i javnog interesa.
- Institucija parlamentarnog imuniteta ne postoji da bi se štitili politički podobni od zakona, već da bi se obezbijedila nezavisnost izabranih predstavnika u vršenju njihovih funkcija, posebno u kontekstu mogućih politički motivisanih progona. Međutim, pokušaji da se imunitet zloupotrijebi za izbjegavanje odgovornosti za postupke koji nijesu povezani s obavljanjem poslaničke funkcije predstavljaju direktan udar na ugled i funkciju Skupštine kao temeljnog stuba demokratije - napomenuli su u saopštenju.
Zato su ponovo apelovali na parlament da vrate dostojanstvo ovoj instituciji, ističući da odbijanje da se odlučuje o ovakvim slučajevima nije neutralan čin, već aktivna odluka da se zaštite privilegije, a ne principi.
- Skupština ne smije biti utočište za izbjegavanje odgovornosti - poručuju iz CDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuzilastvo-konacno-reagovalo-na-zloupotrebe-bivseg-direktora-ru-pljevlja-milana-lekica-nalozeno-ekonomsko-vjestacenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CDT: Nadamo se da Lekić od Kovačevića nije naslijedio imunitet kao zaklon od odgovornosti

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju saopštilo je za portal Standard da se predmet protiv bivšeg izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja, Milana Lekića, nalazi u fazi izviđaja, te da je u toku ekonomsko vještačenje, što je prva zvanična potvrda da su krivične prijave protiv Lekića nakon trogodišnjeg zastoja konačno ušle u fazu konkretne provjere.
Nakon potrage za informacijom u kom se državnom tužilaštvu trenutno nalazi predmet formiran po krivičnim prijavama koje je u novembru 2022. godine protiv bivšeg direktora Rudnika Uglja Pljevlja Milana Lekića podnijela Demokratska partija socijalista i saznanja da se predmet nalazi u VDT Bijelo Polje, ovom tužilaštvu je Portal Standard uputio pitanja. 
Iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju je odgovoreno da je postupak protiv bivšeg izvrnog direktora Rudnika uglja Pljevlja u fazi izviđaja, te da je naloženo ekonomsko vještačenje.
- U vezi Vašeg upita obavještavamo Vas da je postupak protiv M.L. bivšeg izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja u fazi izviđaja. Predmet je dostavljen uz naredbu za vještačenje vještaku ekonomske struke i vještačenje je u toku - saopšteno je u odgovoru iz VDT Bijelo Polje.
<h2>MULTIMILIONSKA ŠTETA I ZLOUPOTREBE</h2>
Portal Standard je ranije objavio da je protiv Lekića podnijeto više krivičnih prijava, koje su između ostalog ukazivale na navodne zloupotrebe službenog položaja i nezakonito postupanje u vezi s javnim nabavkama i poslovanjem kompanije. Posebna pažnja je tada skrenuta na sumnjive poslove, gdje su, prema navodima u prijavama, favorizovane pojedine firme bez sprovođenja zakonom propisanih procedura.
Najpoznatija afera povodom koje su podnešene krivične prijave je oko ugovora koji je Lekić parafirao u maju 2022. godine s Elektroprivredom Srbije o prodaji mrko-lignitnog uglja EPS-u po cijeni od 28,8 eura bez PDV-a, po kojoj je pljevaljska kompanija izvozila mrki ugalj EPS-u i to baš u vrijeme dok je srpski energetski sistem plaćao ugalj Bosni i Hercegovini po cijeni od minimum 65 eura po toni.
Pored toga, ukazivano je i na finansijske odluke koje su, kako se tvrdi, nanijele direktnu štetu preduzeću, uključujući sklapanje ugovora sa privatnim firmama po nepovoljnim uslovima i bez adekvatne kontrole nad utroškom sredstava.
Jedan od tih ugovora odnosio se i na kupovinu dampera (specijalnog kamiona) od bosansko-hercegovačke firme “BPS Ugljevik” za 3,5 miliona eura bez PDV-a, što je za milion bila veća cijena nego za ista vozila kupljena godinu ranije…
Krivična prijava podnijeta je 16. maja 2022. godine zbog sumnje da je Lekić, kako se navodi, zaključio štetan ugovor za nabavku dampera, proizvođača Belaz za potrebe RUP-a s firmom “BPS Ugljevik” za iznos od 3.459.800 eura (bez PDV).
U prijavi piše i da je Lekić navodno znao da to nije realna cijena dampera, a posebno zbog podatka da je godinu ranije od iste firme kupljen isti broj dampera, ali za cijenu koja je bila milion eura niža.
Iako su prijave podnijete još prije više od godinu dana, iz Specijalnog državnog tužilaštva, kome su ove prijave podnešene, nikada nije stigao zvaničan epilog, niti su bile poznate konkretne procesne radnje koje su preduzete. Sada je potvrđeno da se predmet nalazi u fazi izviđaja pred Višim tužilaštvom u Bijelom Polju, uz angažman vještaka ekonomske struke.
<h2>TUŽILAŠTVO TRAŽI SKIDANJE IMUNITETA</h2>
Podsjećamo, mediji su juče objavili informaciju da je povodom drugog predmeta koji se vodi protiv Milana Lekića ODT Pljevlja zatražilo da se Lekiću skine poslanički imunitet, kako bi moglo da se nastavi krivično gonjenje tog parlamentarca zbog udesa koji je prošle godine izazvao u pijanom stanju u tom gradu.

Tužilaštvo konačno reagovalo na zloupotrebe bivšeg direktora RU Pljevlja Milana Lekića, naloženo ekonomsko vještačenje

Osnovni sud u Pljevljima poslaće danas Skupštini Crne Gore zahtjev da se funkcioneru Nove srpske demokratije Milanu Lekiću ukine poslanički imunitet, kako bi moglo da se nastavi krivično gonjenje zbog udesa koji je prošle godine izazvao u pijanom stanju u tom gradu.
Iz suda su Vijestima kazali da će zahtjev parlamentu biti proslijeđen poštom.
Naime, Osnovno državno tužilaštvo Pljevlja podnijelo je sredinom maja optužni predlog protiv Lekića zbog ugrožavanja javnog saobraćaja, a nakon što je u oktobru prošle godine, s 1,22 promila alkohola u krvi, kao čelnik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja (RUP), slupao službeno vozilo te kompanije, izazvavši na njemu veliku materijalnu štetu.
Lekića je, zbog udesa, sudija bjelopoljskog Prekršajnog suda kaznio 750 eura, tri kaznena boda i odredio mu zaštitnu mjeru tromjesečne zabrane upravljanja motornim vozilom, a funkcioner NSD-a je nakon toga podnio ostavku na mjesto šefa Odbora direktora RUP-a.
Takođe, Lekić je i krajem maja prošle godine pijan upravljao službenim vozilom. Zbog toga je kažnjen 500 eura.
Prvi čovjek pljevaljskog NSD-a početkom jula se vratio u poslaničke klupe, u kojima je naslijedio Marka Kovačevića koji je podnio ostavku zbog nespojivosti funkcija, odnosno jer je ponovo izabran za prvog čovjeka Nikšića.

Osnovni sud u Pljevljima tražiće da se Milanu Lekiću ukine poslanički imunitet

Da li se iza namjere prvog čovjeka Skupštine i lidera NSD Andrije Mandića da funkcionera NSD i bivšeg direktora Rudnika uglja Pljevlja, Milana Lekića „ugura“ u poslaničke klupe krije plan da ga imunitetom zaštiti od eventualnog krivičnog gonjenja? Ovo pitanje nametnulo se kao logično nakon što je Nova srpska demokratija odlučila da njihov novi poslanik bude Lekić umjesto Marka Kovačevića, koji je podnio ostavku na tu funkciju. Da li je ovo politička kalkulacija Mandića u cilju zaštite Lekića, Portal ETV pitao je poslanicu DPS Aleksandru Despotović. Ona je jasna i kategorična – povratak Milana Lekića u parlament predstavlja očiglednu namjeru Andrije Mandića da ga, uz pomoć poslaničkog imuniteta, sakrije od gonjenja u slučaju izazivanja udesa zbog vožnje u pijanom stanju, te eventualnog postupka u slučajevima prodaje mrkog uglja Elektroprivredi Srbije i kupovine dampera dok je bio izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja. Kako dodaje, umjesto da vlast obezbijedi uslove u kojima će nadležni organi nesmetano raditi svoj posao, vlastodršci koriste poslaničke mandate kao utočište za pojedince za koje se sumnja da su izvršili krivična djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720230736_e85e193a7f10a9c1e1fc76d993df2f952a03f3f49508f8f2b0d1cf1be58ab939.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250720230736_e85e193a7f10a9c1e1fc76d993df2f952a03f3f49508f8f2b0d1cf1be58ab939" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="Aleksandra Despotović"><figcaption>Aleksandra Despotović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  - Dakle, vlast koristi poslanički imunitet kao lični i politički štit, onemogućavajući krivično gonjenje svojih eksponenata uz poruku građanima da u ovoj državi nijesu svi jednaki pred zakonom, te da nekima može biti da budu počinioci krivičnih djela, a da za ista ne odgovaraju- navela je ona. Kako je dodala, najupečatljiviji primjer brutalne zloupotrebe vladavine prava od strane parlamentarne većine predstavlja slučaj sinovca Andrije Mandića, koji vlast pokušava da zataška preko svojih povjerenika u policiji i tužilaštvu. - Podsjećanja radi, Danilo Mandić je prvobitno optužen za pokušaj dvostrukog ubistva, i to teškog, kada je iz automobila Skupštine, kojeg je neovlašćeno koristio, pucao po Podgorici. Međutim, naknadno je izvršena prekvalifikacija krivičnog djela, pa se, valjda, zato što je sinovac šefa parlamentarne većine, sad tereti samo za izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih naprava - poručuje poslanica Despotović u izjavi za Portal ETV. Važno je, takođe, podvlači, da napomene da je Demokratska partija socijalista uvijek bila principijelna kada je u pitanju odnos prema poslaničkim imunitetima. - Glasala je u Skupštini da se ukine imunitet poslanicima iz naših redova, kao i poslanicima drugih političkih partija, tada kad je to tražilo prethodno tužilaštvo, kao i danas kad to traži tužilaštvo za koje smatramo da postupa selektivno i po listi prioriteta koju mu je dostavila aktuelna vlast. S druge strane, svjedočili smo nebrojeno puta da predstavnici aktuelne vlasti, ne samo da nijesu skidali imunitete svojim poslanicima, nego u Skupštinu vraćaju pojedince koji su pod optužbama tužilaštva, ne bi li onemogućili nadležne da, u konkretnim slučajevima, postupaju - ocijenila je ona. Prema njenim riječima, Klub poslanika DPS-a nikad neće biti prepreka nadležnim organima da rade svoj posao, dok navodnim borcima za pravdu iz redova parlamentarne većine imunitet služi kao sredstvo da se izbjegne pravda. - Takav pristup ne obezbjeđuje funkcionalnost vladavine prava, već šalje poruku da je vlast iznad zakona – zaključila je poslanica Despotović u izjavi za Portal ETV. Prema Ustavu, protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti mu se može odrediti pritvor bez odobrenja najvišeg zakonodavnog doma, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora. Osnovni sud u Pljevljima uskoro će, kako su objavile Vijesti, tražiti od Skupštine Crne Gore da funkcioneru Nove srpske demokratije (NSD) Milanu Lekiću ukine poslanički imunitet, kako bi moglo da se nastavi krivično gonjenje tog parlamentarca zbog udesa koji je prošle godine izazvao u pijanom stanju.

Miraš Dušević

Poslanički imunitet kao plan B; Despotović: Mandić spašava Lekića od krivičnog gonjenja

Osnovni sud u Pljevljima uskoro će tražiti od Skupštine da funkcioneru Nove srpske demokratije Milanu Lekiću ukine poslanički imunitet, kako bi moglo da se nastavi krivično gonjenje tog parlamentarca zbog udesa koji je prošle godine izazvao u pijanom stanju. 
 
Vijestima su to rekli iz pljevaljskog suda, pred kojim se vodi postupak protiv Lekića. 
 
Iz pljevaljskog Osnovnog suda su kazali da im je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima podnijelo 8. maja optužni predlog protiv Lekića, zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja. 
 
- Sud će, kao nadležni organ, dostaviti Skupštini Crne Gore u najkraćem roku zahtjev za odobrenje da se pokrene krivični postupak prema okrivljenom- naveli su iz Osnovnog suda. 
 
Zbog izazivanja udesa, Lekića je sudija bjelopoljskog Prekršajnog suda kaznio 750 EUR, tri kaznena boda i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca, a on je tada podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora direktora RUP-a. 
 
Na pitanje da li će kolege iz vlasti pozvati da mu ukinu imunitet, Lekić je Vijestima rekao da se neće pozivati na imunitet i da očekuje oslobađajuću presudu. 
 
- Mislim da sam ispravan. Istina je da sam napravio grešku. Bio sam u pripitom stanju te noći, imao sam 1,22 promila- kazao je Lekić. 
 
On je naveo da nije kriv što se tiče uzroka saobraćajne nezgode. 
 
Lekić je rekao da se neće pozivati na imunitet, ali i da lično neće tražiti ukidanje imuniteta. 
 
- Čini mi se da, u svakom slučaju, sud i tužilaštvo mogu po određenim stvarima da vode ovaj postupak, do onog momenta dok se poslanik ne pozove na imunitet. Kad bude došlo do te faze, neću se pozvati na imunitet - pustiću. I čak sam zainteresovan da se to što prije riješi, zato što sam siguran da nijesam kriv- naveo je Lekić. 
 
On je rekao da je “platio ceh” zbog udesa i podnio ostavku na funkciju u RUP-u. 
 
- Da sam sebe maltene kaznim. Osjećao sam se, kako se kaže, odgovornim, ozbiljnim čovjekom. To je malo ko uradio u Crnoj Gori, za tako sitnu, po meni, stvar. Tu nije bilo štete. Ajde, zvanično to. Ali ono auto, da sam ga uništio - ono može danas na tržištu ništa više nego da se kupi za pet, šest hiljada EUR. Ljudi su uništavali i uništavaju, i svjesno i nesvjesno- naveo je on. 
 
Tvrdi da su ga mediji okrivili prije suđenja. 
 
- Ali ne smeta meni - ja idem na dugu stazu. Siguran sam u sebe, da znam da postupam pravilno i da će to sve biti dobro- poručio je Lekić. 
 
Prema Ustavu, protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti mu se može odrediti pritvor bez odobrenja najvišeg zakonodavnog doma, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Osnovni sud u Pljevljima tražiće skidanje imuniteta Lekiću

Za pokazanu ljubav i dobročinstvo prema svojoj Svetoj Crkvi, a naročito iskazanu prema hramu Svetih besrebrenika Kozme i Damjana u Strahovom Dolu kod Pljevalja, Arhipastirske gramate su dobili gospoda Nikola Rovčanin, Milan Lekić i Slobodan Ćeranić, svi iz Pljevalja - navodi se na zvaničnom sajtu Eparhije Mileševske.
Mitropolit mileševski Atanasije lično je uručio priznanja najzaslužnijima za uređenje i dovršavanje hrama koji je još u izgradnji.
Događaju je prisustvovao i Momo Koprivica, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju. Na sajtu mileševske eparhije nema informacije da li je i on događaju samo nazočio ili je dobio kakvo priznanje od Crkve Srbije.

Za ljubav i dobročinstvo prema Crkvi Srbije priznanja dobili Rovčanin, Lekić i Ćeranić

Izvršni odbor Nove srpske demokratije imenovao je za predsjednika pljevaljskog Odbora te stranke dosadašnjeg predsjednika Milana Lekića.
Lekić je poslanik u Skupštini Crne Gore i član Glavnog odbora NSD-a. Kako je saopšteno iz te partije, Odbor NSD-a u Pljevljima ubuduće će brojati 145 članova.
Lekić se zahvalio na povjerenju koje mu je ukazano od predsjednika stranke Andrije Mandića i Izvršnog odbora NSD-a. 
On je naglasio da će se novi Opštinski odbor NSD-a u Pljevljima još snažnije zalagati za ostvarenje svih programskih ciljeva stranke i do kraja ostvariti preostala predizborna obećanja koalicije "Za budućnost Pljevalja".

Lekić ostaje na čelu pljevaljskog NSD-a

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: milan-lekic