<p>Privremena vlada Kosova potvrdila je za Radio Slobodna Evropa da je izrazila spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi sa prihvatanjem i privremenim smještajem državljana trećih zemalja na Kosovu, "u skladu sa utvrđenim uslovima".</p>
<p>- Tokom jednogodišnjeg perioda, do 50 osoba može biti privremeno premješteno, s ciljem olakšavanja njihovog bezbjednog povratka u zemlju porijekla. Vlada je izrazila spremnost da se angažuje, uz mogućnost odabira pojedinaca sa predložene liste, pod uslovom da ispunjavaju određene kriterijume u vezi sa vladavinom prava i javnim redom - izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) portparol privremene vlade Kosova <b>Prparim Krueziju</b>.</p>
<p>On je dodao da će dodatne informacije biti objavljene naknadno.</p>
<p>Američki Stejt department potvrdio je za RSE 6. juna da su zemlje Balkana uključene u kontakte u okviru šire strategije SAD za deportaciju stranih državljana bez regulisanog statusa.</p>
<p>- Američki partneri i regionalni lideri blisko sarađuju s nama kako bi okončali krizu ilegalne i masovne migracije - naglasio je Stejt department, dodajući da je sprovođenje migracione politike administracije predsjednika <b>Donalda Trampa</b> jedan od njegovih glavnih prioriteta.</p>
<p>- Protjerivanje stranaca iz SAD-a, za koje postoje konačna rješenja o deportaciji, kao i protjerivanje ilegalnih migranata, štiti Sjedinjene Države od stranih terorista i drugih prijetnji po nacionalnu bezbjednost i javni red - navedeno je u odgovoru.</p>
<p>Stejt department je takođe istakao da je kontinuirana saradnja sa stranim vladama ključna za sprečavanje ilegalne i masovne migracije, kao i za bezbjednost granica.</p>
<p>Privremena vlada Kosova je navela da Sjedinjene Države ostaju nepokolebljiv saveznik Republike Kosovo.</p>
<p>- Naše uzajamno partnerstvo, izgrađeno decenijama, zasniva se na zajedničkim vrijednostima i saradnji. Visoko cijenimo njihovu podršku, naročito na našem putu ka integraciji u evroatlantske institucije - navela je Vlada Kosova.</p>
<p>Agencija Rojters, pozivajući se na Blumberg njuz, izvijestila je 5. juna da administracija predsjednika Trampa vrši pritisak na Srbiju i druge zemlje Balkana da prihvate migrante koje će Sjedinjene Države da protjeraju.</p>
<p>Prošlog mjeseca, američki Vrhovni sud dozvolio je Trampovoj administraciji da ukine privremeni legalni status za stotine hiljada migranata iz Venecuele, Kube, Haitija i Nikaragve koji žive u SAD, čime su pojačani napori republikanskog predsjednika ka povećanju broja deportacija.</p>
<p>Prema pisanju Blumberga, Trampova administracija traži potencijalne destinacije za migrante koji bi mogli biti deportovani kao rezultat ove odluke.</p>
<h2>Vlada spremna razgovarati s Britanijom o migrantskim centrima</h2>
<p>Privremena vlada Kosova je 26. maja izrazila spremnost da razgovara i sa Velikom Britanijom o prijedlogu za uspostavljanje "centara za povratak" na Kosovu za tražioce azila koji su odbijeni na britanskom ostrvu.</p>
<p>Prijedlog za uspostavljanje centara za povratak dio je šire strategije Velike Britanije za rješavanje sve većeg broja migranata koji dolaze na britansko ostrvo ilegalnim putevima.</p>
<p>Međutim, međunarodna organizacija Hjuman rajts voč (Human Rights Watch) izrazila je zabrinutost da bi korišćenje zemalja Balkana kao prijemnih destinacija za migrante moglo da naruši njihova prava i stvori nove izazove za zemlje domaćine.</p>
<p>U sličnom sporazumu koji je takođe izazvao kritike, Kosovo i Danska su se 2022. godine saglasile o iznajmljivanju 300 zatvorskih ćelija u Kazneno-popravnoj ustanovi u Gnjilanu za smještaj stranih zatvorenika koji se očekuje da će biti deportovani iz Danske nakon što odsluže kazne.</p>
<p>Zauzvrat, Kosovo bi trebalo da dobije više od 200 miliona eura, koji će biti uloženi u Kazneno-popravnu službu i projekte obnovljive energije.</p>
<p>Ovaj sporazum izazvao je reakcije međunarodnih organizacija i civilnog društva, koje su izrazile zabrinutost zbog mogućih kršenja ljudskih prava i izazova koje bi upravljanje stranim zatvorenicima moglo donijeti Kosovu.</p>
<p>Kosovo je ranije primilo oko 1.900 avganistanskih državljana, koji su evakuisani iz Avganistana nakon povratka talibana na vlast 2021. godine.</p>
<p>Nakon dvije godine funkcionisanja, kamp Lija u američkoj vojnoj bazi Bondstil u Uroševcu je zatvoren.</p>
<p>Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, većina Avganistanaca je već premještena u zemlje domaćine, dok je mali broj njih i dalje ostao na Kosovu.</p>
<p>Prema sporazumu između Kosova i Sjedinjenih Država, Avganistanci su trebali da ostanu na Kosovu dok ne prođu proces bezbjednosne provjere, kako bi potom bili preseljeni u SAD ili neku drugu zapadnu zemlju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova Velike Britanije saopštilo je danas da je u tu zemlju u subotu malim čamcima iz Francuske preko Lamanša stiglo više od 1.100 migranata, što je najveći broj zabilježen u jednom danu od početka ove godine.</p>
<p>Prema podacima britanskog MUP-a, u subotu je u tu zemlju stiglo 1.194 migranta, u 18 malih čamaca, prenio je AP.</p>
<p>To je 42 odsto više u odnosu na isto vrijeme prošle godine.</p>
<p>Francuski policajci su viđeni kako u subotu posmatraju kako se migranti ukrcavaju na plaži u Gravelinu, između Kalea i Denkerka, a vlasti su zatim snimljene kako prate čamce.</p>
<p>Francuske vlasti su saopštile da su spasile 184 osobe.</p>
<p>Britanski ministar odbrane <b>Džon Hil </b>je za Skaj njuz rekao da su jučerašnje scene "prilično šokantne".</p>
<p>On je dodao da je "zaista veliki problem" što francuska policija nije u stanju da interveniše da presrijeće čamce u plitkim vodama, dodajući da Velika Britanija vrši pritisak da Francuzi uvedu nova pravila, kako bi mogli da intervenišu.</p>
<p>Uprkos naporima Francuske i Velike Britanije, ruta preko Lamanša, jedan od najprometnijih brodskih puteva na svijetu, ostaje glavni krijumčarski koridor za ljude koji bježe od sukoba ili siromaštva, a mnogi migranti favorizuju Veliku Britaniju zbog jezika, porodičnih veza ili uočenog lakšeg pristupa azilu i poslu.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je 36.816 ljudi stiglo u Veliku Britaniju malim čamcima 2024. godine, što je znatno više nego 2023. godine, kada je u istom periodu stiglo 29.437 migranata.</p>

Više od 1.100 migranata stiglo u jednom danu preko Lamanša u Veliku Britaniju

<p>Administracija republikanskog predsjednika SAD<b> Donalda Trampa</b> saopštila je danas da će ilegalnim imigrantima koji se dobrovoljno vrate u svoje zemlje plaćati po 1.000 dolara. Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti navelo je u saopštenju da će imigrantima plaćati i putne troškove.</p>
<p>Takođe je obznanjeno da će migranti koji koriste aplikaciju zvanu CBP Home kako bi obavijestili američku vladu da planiraju povratak u svoju zemlju biti „deprioritizovani“ za pritvaranje i prinudnu deportaciju.</p>
<p>- Ako ste ovdje ilegalno, samodeportacija vam je najbolji, najsigurniji i troškovno najefikasniji način da napustite Sjedinjene Američke Države i pri tom izbjegnete hapšenje. Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nudi ilegalcima pomoć kod putnih troškova kao i finansijski podsticaj za povratak u zemlju porijekla preko aplikacije CBP Home - napisala je ministarka Kristi Noem.</p>
<p>Centralno mjesto u predsjedničkoj kampanji Donalda Trampa bilo je masovno deportovanje ilegalnih migranata, ali to je skup i resursno zahtjevan poduhvat, ocjenjuje AP.</p>
<p>Republikanska administracija s jedne strane vrši pritisak na Kongres da drastično poveća resurse federalne službe nadležne za deportaciju migranata, a s druge strane podstiče „ilegalce“ da se „samodeportuju“.</p>

Trampova administracija podstiče ilegalne migrante sa po 1.000 dolara da se samodeportuju

<p>Kosovo je dodano na listu sedam zemalja koje je Evropska unija proglasila "sigurnim državama porijekla", u koje bi se mogli vratiti migranti nakon odbijanja njihovih prijava za azil u Uniji.</p>
<p>Evropska komisija saopštila je kako predlaže da se Kosovo, Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis stave na tu listu.</p>
<p>- Mnoge države članice suočavaju se s velikim brojem neriješenih zahtjeva za azil, stoga je sve što sada možemo učiniti kako bismo ubrzali donošenje odluka o azilu od suštinskog značaja - rekao je povjerenik za unutrašnje poslove i migracije<b> Magnus Bruner</b> prilikom predstavljanja liste zemalja.</p>
<p>Sada je na Evropskom parlamentu i Savjetu EU da postignu dogovor o ovom prijedlogu.</p>
<p>Prema novim pravilima EU, tražitelji azila koji dolaze iz ovih sedam zemalja mogli bi se suočiti s odbijanjem svojih zahtjeva i potencijalnim nalozima za deportaciju.</p>
<p>Broj zahtjeva za azil iz Kosova u EU povećao se nakon liberalizacije viznog režima 1. januara 2024.</p>
<p>Više zahtjeva za azil bilo je samo tokom 2015. i 2016., kada su deseci hiljada građana Kosova emigrirali prema EU ilegalnim putem preko Mađarske.</p>
<p>Francuska je od 2018. godine postala glavna destinacija za građane Kosova koji traže azil u EU, zamijenivši Njemačku kao glavno odredište.</p>
<p>Brisel je pod pritiskom da smanji broj iregularnih migranata i olakša procese deportacije, dok je u nekim državama članicama EU pitanje migranata potaklo rast krajnje desnice.</p>
<p>Vođene državama s čvrstim stavovima poput Švedske, Italije, Danske i Nizozemske, vođe EU su u oktobru zatražile izradu novog zakonskog okvira s ciljem ubrzanja deportacije migranata, ali su takođe pozvali Evropsku komisiju da istraži "inovativne" načine borbe protiv iregularne migracije.</p>
<p>Kao odgovor na te zahtjeve, Evropska komisija prošlog je mjeseca predstavila reformu sistema deportacija, kojom je otvorena mogućnost da zemlje članice uspostave centre za vraćanje migranata van granica EU.</p>
<p>Prema zvaničnim podacima EU, manje od 20 posto ljudi kojima je naređeno da napuste Uniju vratilo se u zemlje porijekla.</p>

Kosovo među sedam zemalja koje je EU proglasila "sigurnim" za ubrzano vraćanje migranata

<p>Italijanske vlasti saopštile su danas da će 40 migranata bez dozvole za ostanak u toj zemlji premjestiti u italijanske pritvorske centre za migrante u Albaniji.</p>
<p>Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, to je prvi put da zemlja Evropske unije (EU) šalje migrante kojima je odbijen zahtjev za azil u zemlju izvan Unije, a koja nije njihova, niti zemlja kroz koju su prošli na svom putu.</p>
<p>Italijanski mediji su izvijestili da su migranti napustili italijansku luku Brindisi, a italijanska vlada nije objavila njihovu nacionalnost, niti dodatne detalje.</p>
<p>Migranti će biti smješteni u centrima za migrante koje je izgradila i vodi Italija, a koji su smješteni u luci Shengjin, 66 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Tirane, i u Gjaderu.</p>
<p>Centri su izgrađeni za obradu zahtjeva za azil migranata koje je Italija presrela u Sredozemnom moru.</p>
<p>Nije jasno koliko dugo odbijeni tražitelji azila mogu ostati u Albaniji, dok u Italiji mogu biti pritvoreni do 18 mjeseci čekajući deportaciju.</p>
<p>Italijanska krajnje desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni odobrila je prošlog mjeseca dekret kojim je proširena upotreba centara za brzu obradu zahtjeva za azil u Albaniji na pritvaranje odbijenih tražitelja azila s nalozima za deportaciju.</p>

Italija šalje migrante u pritvorske centre u Albaniji

<p>Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante, kojima je prethodno odbijen azil pošalje u balkanske zemlje - Albaniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, objavio je „Tajms” pozivajući se na izvore u britanskoj vladi.</p>
<p>- Prema planovima na kojima se radi, oni kojima je odbijen azil mogli bi da budu poslati u migracione centre u zemljama Zapadnog Balkana i ostalih trećih država - piše „Tajms”.</p>
<p>Izvori ovog lista navode da London planira ida razgovara o tome sa predstavnicima Albanije, Srbije, Bosne i Hecrgenovine i Sjeverne Makedonije.</p>
<p>Premijer Velike Britanije <b>Kir Starmer</b> zainteresovan je za saradnju i sa drugim evropskim zemljama koje planiraju da otvore migracione centre u trećim zemljama.</p>
<p>London, tvrde izvori Tajmsa, namjerava da zemljama koje ih budu primile plate za svakog pojedinačnog migranta.</p>

Tajms: Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante šalje u balkanske zemlje

<p>Vlasti Tunisa spasile su danas 64 migranta sa broda koji se prevrnuo kod obale u istočnom Mediteranu nakon što je ostao bez goriva, saopštili su zvaničnici te države.<br/>
<br/>
Carinska služba Tunisa navela je da su u pomoć migrantima različitih nacionalnosti pritekle pomorske patrole, a u nesreći niko nije stradao, prenosi AP.<br/>
<br/>
- Spašeni migranti pokušavali su da se ilegalno domognu evropskih zemalja - saopštila je carinska služba.<br/>
<br/>
Prvi nalazi istrage sugerišu da su migranti krenuli iz neimenovane susjedne zemlje, vjerovatno Libije.<br/>
<br/>
Migranti su odvedeni u luku Čeba, radi dalje istrage.<br/>
<br/>
Prema podacima UNHCR-a, više od 30 hiljada migranata isplovilo je iz Libije i stiglo u Italiju tokom prošle godine.<br/>
<br/>
Agencija UN-a za izbjeglice saopštila je ranije da je 61 odsto onih koji su stigli u Italiju morskim putem iz Libije, dok je 32 odsto iz Tunisa.<br/>
<br/>
Procjenjuje se da je više od 100 migranata umrlo ili nestalo u središnjem Mediteranu kod obala Tunisa i Libije od početka ove godine.</p>

Vlasti Tunisa spasile 64 migranta

<p>Predsjednik Gvatemale <b>Bernardo Arevalo</b> izjavio je da će njegova zemlja prihvatiti migrante iz drugih zemalja koji se deportuju iz SAD, što je drugi takav dogovor koji je državni sekretar <b>Marko Rubio </b>postigao tokom svog putovanja zemljama Centralne Amerike.</p>
<p>Prema sporazumu koji je najavio Arevalo, deportovani bi bili vraćeni u svoje matične zemlje o trošku SAD.</p>
<p>- Dogovorili smo se da povećamo za 40 odsto broj letova s deportovanima, kako naše nacionalnosti, tako i deportovanih drugih nacionalnosti - rekao je Arevalo na konferenciji za novinare s Rubiom.</p>
<p>Gvatemala je sarađivala u prihvatanju deportovanih iz SAD, i civilnim i vojnim avionima.</p>
<p>Salvador je u ponedjeljak najavio sličan, ali širi sporazum. Predsjednik Salvadora <b>Najib Bukele</b> rekao je da će njegova zemlja prihvatiti deportovane iz SAD bilo koje nacionalnosti, uključujući i smještanje u zatvore osuđenih američkih državljana i legalnih stanovnika za nasilna krivična djela.</p>
<p>I predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> i Rubio su priznali da postoje sporna pravna pitanja oko prijedloga predsjednika Salvadora.</p>
<p>- Samo kažem da ako bismo imali zakonsko pravo da to uradimo, uradio bih to u tren oka. Ne znam da li imamo ili ne, upravo to razmatramo - rekao je Tramp novinarima u utorak u Bijeloj kući.&nbsp;</p>
<p>Rubio je rekao da je to velikodušna ponuda, ali je rekao da su tu "očigledno uključena pravna pitanja".</p>
<p>Imigracija, prioritet Trampove administracije, u fokusu je Rubiovog turneje po Centralnoj Americi, njegovog prvog putovanja u inostranstvo kao šefa diplomatije. Dosad je bio u Panami, Salvadoru, Kostariki i Gvatemali, a treba da ode u Dominikansku Republiku.</p>

Gvatemala pristala da prihvati migrante iz drugih zemalja deportovane iz SAD

<p>Predsjednik SAD <b>Donald Tramp</b> potpisao je naredbu o zabrani fizičkog ulaska nelegalnih migranata preko južne granice i naložio administraciji da preduzme sve neophodne mjere u vezi sa tim, saopšteno je iz Bijele kuće.</p>
<p>- Predsjednik Tramp danas je potpisao izvršnu naredbu kojom se suspenduje fizički ulazak nelegalnih stranaca koji su učestvovali u invaziji na SAD preko južne granice - navodi se u saopštenju, prenosi Srna.</p>
<p>Tramp je ovlastio i uputio Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost, Ministarstvo pravde i Stejt department da preduzmu sve neophodne radnje da bi odmah odbili, vratili i uklonili nelegalne strance preko južne granice SAD.</p>

Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

<p>Broj neregularnih ulazaka u Evropsku uniju (EU) 2024. godine je bio najmanji od 2021, saopštila je danas Evropska agencija za nadzor granica Fronteks.</p>
<p>Novi preliminarni podaci Fronteksa pokazuju znatan pad od 38 odsto iregularnih prelazaka granica EU u 2024. godini, čime je dostignut najniži nivo od 2021. godine - kada je migracija bila još pogođena pandemijom kovida.</p>
<p>Kako dodaje Fronteks na svom portalu, uprkos upornim migratornim pritiscima, pojačana saradnja EU i partnera protiv mreža krijumčara znatno je smanjila broj prelazaka na evropskim spoljnim granicama, kojih je registrovano više od 239.000 prošle godine.</p>
<p>Pad ukupnog broja prelazaka uglavnom je rezultat pada dolazaka od 78 odsto na zapadnobalkanskoj ruti (21.520), koji je uslijedio poslije jakih napora regionalnih zemalja da zaustave priliv, i pada od 59 odsto prelazaka (66.766) preko centralne mediteraske rute.</p>
<p>Nijesu isti trendovi zabilježeni na svim rutama.</p>
<p>Na istočnomediteranskoj ruti broj prelazaka je porastao za 14 odsto na 69.400 podstaknut novim koridorima iz istočne Libije, sa migrantima uglavnom iz Sirije, Avganistana i Egipta.</p>
<p>Na zapadnoafričkoj ruti, broj dolazaka na Kanarska ostva porastao je za 18 odsto na gotovo 47.000, što je najviša cifra od kada je Fronteks počeo da prikuplja podatke 2009. godine. Ovo je podstaknuto polascima iz Maurtaije, mada je priliv iz drugih polaznih tačaka opao.</p>
<p>Na ruti istočne granice registrovan je trostruki porast prelazaka (192 odsto) , uglavnom duž granice sa Ukrajinom i Bjelorusijom.</p>
<p>Preko Lamanša broj pokušanih prelaza u Veliku Britaniju je neznatno porastao, sa registrovanih 67.552 pokušaja, što je porast od devet odsto u odnosu na 2023. godinu.</p>
<p>Iako cifre o iregularnoj migraciji za 2024. odražavaju napredak, ostaju izazovi, piše u saopštenju Fronteksa.</p>
<p>- Mreže krijumčara prilagođavaju se novim okolnostima i tokovi migracije mogu brzo da se mijenjaju. Vlasti su prijavile povećano nasilje od strane krijumčara duž zapadnobalkanske rute, a porast nestabilnosti u regionima kao što su Sahel nastavljaju da podstiču migraciju ka Evropi - piše u saopštenju.</p>
<p>Prelasci morem koje obično organizuju mreže organizovanog kriminala i dalje predstavljaju ekstremnu opasnost za migrante, a Međunarodna orgnizacija za migracije procjenjuje da je 2.300 ljudi izgubilo život u moru samo u 2024. godini, ukazujući na tragične posljedice na ljudske živote na tim opasnim putanjama.</p>

Fronteks: Broj nelegalnih ulazaka u EU prošle godine bio najmanji od 2021.

<p>Povodom velikog jubileja - 100. rođendana Fudbalskog kluba Budućnost, sjutra će u Podgorici, na Trgu nezavisnosti biti održana svečanost kojoj će prisustvovati brojne legende kluba, nekadašnji asovi i drugi koji su pisali istoriju “plavo-bijelih”, ali &nbsp;i koncert Udruženja estradnih umjetnika Crne Gore.</p>
<p>Povodom jubileja, nastala je i nova pjesma ‘Budućnost je ispred mene’ čiji spot pogledajte u nastavku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEt4WaqqaucI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Budućnost je ispred mene

<p>Zemljotres jačine šest stepeni po Rihterovoj skali pogodio je danas kineski region Tajvan, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).</p>
<p>Rojters javlja da je, prema Tajvanskoj meteorološkoj agenciji, jačina zemljotresa bila 6,4 stepena i da je potres zabilježen pored istočne obale Tajvana.</p>
<p>EMSC navodi da je zemljotres registrovan u 13 sati, odnosno u 19 sati po lokalnom vremenu, na dubini od 29 kilometara, 127 kilometara istočno-sjeveroistočno od Tajčunga i 59 kilometara južno-jugoistočno od Hualijena.</p>
<p>Za sada nema podataka o eventualnim žrtvama ili šteti.</p>

Zemljotres jačine šest stepeni po Rihterovoj skalo pogodio Tajvan

<p>Funkcioner Evropskog saveza i bivši ministar poljoprivrede<b> Budimir Mugoša</b> objavio je da su Plantaže ovih dana ponovo objavile prodaju zemljišta na šest lokacija.</p>
<p>Plantaže su na prodaju stavile parcelu površine 3.125 metara kvadratnih u Donjim Kokotima. Najniža početna cijena nepokretnosti, kako je navedeno u javnom pozicu je 97 eura po metru kvadratnom, odnosno 303.125 eura.</p>
<p>Kako je Mugoša naveo na mreži X, prethodnu prodaju kompanija je dala za plate.</p>
<p>Mugoša pita dokle će Vlada tolerisati rasprodaju imovine nelegalno upisane.</p>
<p>- Dokle će Lješkopoljci, Bjelopavlići i ostali gledati kako im se krčmi imovina. Ovo nije radila ni jedna vlast - poručio je Mugoša na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBudimirMugosa%2Fstatus%2F1932739227261022445&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plantaže prodaju zemljište na šest lokacija; Mugoša: Dokle će Vlada tolerisati rasprodaju nelegalno upisane imovine?

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: migranti

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

Više od 1.100 migranata stiglo u jednom danu preko Lamanša u Veliku Britaniju

Trampova administracija podstiče ilegalne migrante sa po 1.000 dolara da se samodeportuju

Kosovo među sedam zemalja koje je EU proglasila "sigurnim" za ubrzano vraćanje migranata

Italija šalje migrante u pritvorske centre u Albaniji

Tajms: Velika Britanija razmatra mogućnost da migrante šalje u balkanske zemlje

Vlasti Tunisa spasile 64 migranta

Gvatemala pristala da prihvati migrante iz drugih zemalja deportovane iz SAD

Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

Fronteks: Broj nelegalnih ulazaka u EU prošle godine bio najmanji od 2021.

Vlada Kosova izrazila spremnost da prihvati migrante koje SAD deportuju

(VIDEO) Budućnost je ispred mene

Zemljotres jačine šest stepeni po Rihterovoj skalo pogodio Tajvan

Plantaže prodaju zemljište na šest lokacija; Mugoša: Dokle će Vlada tolerisati rasprodaju nelegalno upisane imovine?

PRATITE TVe UŽIVO