Savezna sudija u Bostonu Indira Talvani blokirala je pokušaj administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da ukine legalni status za više od 8,4 hiljade članova porodica američkih državljana i nosilaca “zelene karte”, koji su u Sjedinjene Američke Države (SAD) došli iz sedam latinoameričkih zemalja.
Talvani je kasno sinoć donijela privremenu sudsku zabranu kojom se Ministarstvu unutrašnje bezbjednosti (DHS) onemogućava da ukine privremenu dozvolu za boravak iz humanitarnih razloga odobrenu hiljadama ljudi iz Kube, Haitija, Kolumbije, Ekvadora, Salvadora, Gvatemale i Hondurasa, prenosi Rojters.&nbsp;
Tim osobama je bilo dozvoljeno da dođu u SAD u okviru programa spajanja porodica, koje je uspostavila ili modernizovala administracija bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena.
Od kako je Tramp naslijedio Bajdena na mjestu predsjednika SAD, njegova administracija pojačala je sprovođenje imigracione politike, uz budžet od 170 milijardi dolara, namijenjen imigracionim agencijama do septembra 2029. godine, navodi agencija.
U okviru programa spajanja porodica, američki državljani ili zakoniti stalni rezidenti, poznati kao nosioci “zelene karte”, mogli su da se prijave kao sponzori članova porodice u tih sedam zemalja, omogućavajući im da borave u SAD dok čekaju da im postanu dostupne imigracione vize.
DHS saopštilo je 12. decembra da ukida ove programe, navodeći da su u suprotnosti sa Trampovim prioritetima u sprovođenju imigracione politike i da su zloupotrebljavani kako bi “nedovoljno provjereni stranci zaobišli tradicionalni proces dobijanja dozvole boravka”.&nbsp;
Ukidanje programa trebalo je da stupi na snagu 14. januara, ali je Talvani ranije izdala privremenu zabranu na 14 dana, dok je razmatrala donošenje dugoročnije sudske odluke, koja je izrečena u subotu.
Sudija je navela da Ministarstvo, na čijem je čelu sekretarka Kristi Noem, nije pružilo dokaze koji bi potkrijepili tvrdnje o prevarama, niti je razmotrilo da li bi pogođeni pojedinci mogli realno da se vrate u svoje matične zemlje, s obzirom na to da su mnogi prodali imovinu ili napustili posao.
- Sekretarka nije mogla da pruži razumno obrazloženje za promjenu politike, a da pritom ne uzme u obzir ove interese. Zbog toga je takav propust bio proizvoljan i neopravdan - navela je Talvani, koju je imenovao bivši američki predsjednik Barak Obama.
Američko DHS nije odgovorilo na zahtjev da pruži komentar.
Odluka je donijeta u okviru kolektivne tužbe koju su pokrenuli zagovornici prava imigranata, osporavajući šire povlačenje privremene dozvole boravka za stotine hiljada migranata.
Talvani je ranije u okviru istog predmeta blokirala pokušaj Trampove administracije da ukine dozvolu boravka za oko 430 hiljada Kubanaca, Haićana, Nikaragvanaca i Venecuelanaca, ali je Vrhovni sud kasnije ukinuo tu odluku, koju je potom poništio i Apelacioni sud.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Blokiran pokušaj Trampove administracije da ukine legalni status za 8,4 hiljade migranata u SAD-u

Državljanin Pakistana H.R. (18) uhapšen je zbog sumnje da za krijumčarenje šest osoba iz Indije, Bangladeša, Egipta i Sirije, među kojima i tri maloljetnika. Nakon saslušanja kod nadležnog tužioca, određeno mu je zadržavanje do 72 sata.
Preduzimajući aktivnosti na terenu, policijski službenici su u graničnom pojasu, u mjestu Kljakovica, uočili i kontrolisali sedam osoba koja su nakon dovođenja u službene prostorije identifikovana kao H.R. iz Pakistana, S.H. (36) i S.G. (39) iz Indije, M.A. (26) iz Bangladeša, dva maloljetna lica starosti 15 i 16 godina iz Egipta, kao i jedno maloljetno lice starosti 17 godina iz Sirije.
- Nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, utvrđeno je da je Pakistanac H.R, kako se sumnja, navedenu grupu migranata sačekao na teritoriji Podgorice, s namjerom da ih na nezakonit način, izbjegavajući policijske kontrole i zvanične granične prelaze, sprovede na teritoriju Bosne i Hercegovine, sa krajnjim ciljem dolaska u Italiju - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Takođe, sprovedenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je H.R, od ranije poznat policijskim službenicima zbog nezakonitog prelaska državne granice 1. januara 2026. godine, kada je zatečen prilikom nezakonitog prelaska iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru.
Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, H.R. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.
- Nakon saslušanja, državni tužilac je osumnjičenom odredio zadržavanje u trajanju do 72 sata - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Pakistanac uhapšen zbog krijumčarenja državljana Indije, Bangladeša, Egipta i Sirije, među njima maloljetnici

Sa registrovanih 178.000 pokušaja broj spriječenih prelazaka granice je bio bio za više nego duplo manji nego u 2023. godini, i na najnižem nivou od 2021. godine, saopštio je danas Fronteks.
Fronteks je u godišnjem izvještaju ipak upozorio da situacija na evropskim granicama i dalje neizvjesna, i da zbog konflikata, nestabilnosti, i krijumčarskih mreža migracioni pritisak može vrlo brzo da se premjesti sa jedne, na drugu migrantski rutu. Dodaje se da se EU suočava i sa pokušajima neprijateljskih aktera da migracije iskoriste kao faktor destabilizacije.
I prošle godine najaktivnija migrantska ruta bila je centralnomediteranska, a broj otkrivenih pokušaja migranata da sa obala Libije dođu do sredozemnih članica EU ostao je približno isti kao i 2024. godine.
Na toj ruti je tokom 2025. godine otkriveno ukupno 66.328 ilegalnih migranata, pri čemu je većina bila iz Bangladeša, Egipta i Eritreje.
Na zapadnobalkanskoj ruti je zabilježen pad broja pokušaja prelaska granice spoljne granice EU od 42 odsto u odnosu na 2024. godinu. Preduprijeđeno je 12.528 takvih pokušaja, a većina ilegalnih migranata bila je iz Turske, Avganistana i Sirije.
U godišnjem izvještaju se navodi da su razlog za takvo smanjivanje broja pojačane bezbjednosne mjere i tijesna saradnja zemalja duž balkanske rute sa Fronteksom. U to, kako se navodi, spada i nova združena operacija Fronteksa u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta u novembru prošle godine.
Fronteks navodi da je najveći pad broja pokušaja ulaska u EU, od 63 odsto, zabilježen na zapandoafričkoj ruti, kojom migranti sa obala zapadne Afrike pokušavaju da doplove do španskih kanarskih ostrva. Na toj ruti je spriječeno 17.280 ilegalnih prelazaka i uglavnom se i radilo o državljanima zapadnoafričkih država Malija, Senegala i Gvineje.
Na istočnomediteranskoj ruti je broj pokušaja ulaska u EU bio manji za 27 odsto i na njoj je zaustavljeno 51.399 migranata. Kopnenom i pomorskom istočnomediteranskom rutom migranti, uglavnom iz Sirije, stižu u Grčku, na Kipar i u Bugarsku.
I na istočnim kopnenim granicama EU je oslabio pritisak ilegalnih migracija i broj pokušaja ilegalnog prelaska granice je bio 37 odsto manji nego 2024. godine. U takvom pokušaju je spriječeno 10.846 ljudi, uglavnom državljana Ukrajine i Somlije.
Jedina ruta na kojoj je registrovan porast broja ilegalnih migranata, i to od 14 odsto, je zapadnomediteranska ruta, i to prvenstveno zbog većeg broja isplovljavanja čamaca sa izbjeglicama sa obala Alžira.
Za migrante je, zbog krijumčarskih bandi koje ljude transportuju nesigurnim i pretrpanim čamcima, i dalje najopasniji i najsmrtonosniji ostao pokušaj prelaska Meditarana.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije, u vodama Sredozemlja se prošle godine udavilo najmanje 1.878 ljudi. Broj je ipak manji nego 2024. godine, kada je poginulo 2.573 ljudi, a Frionteks navodi da redovnim patroliranjem brodovima i avionima nastoji da pomogne nacionalnim vlastima da otkriju čamce i unaprijede potencijale za potragu i spasavanje.
Prema podacima Fronteksa, za 3 odsto je opao i broj pokušaja migranata da se prelaskom Lamanša iz Francuske dokopaju britanske obale, u čemu je spriječen 65.861 migrant.

Manje pokušaja ilegalnog ulaska u EU u odnosu na 2024.

Najmanje 39 osoba poginulo je nakon što se kod obale Gambije uoči Nove godine prevrnuo brod sa migrantima, rekla su danas dva vladina zvaničnika Rojtersu.
Kako prenosi taj medij, preživjeli su opisali plovilo kao prenatrpano i oronulo.
Ministarstvo odbrane Gambije prošle sedmice je saopštilo da je na brodu moglo da bude više od 200 ljudi.
- Do srijede je spašeno ukupno 112 osoba - rekla je portparolka Uprave za imigraciju Gambije Sima Lou.
&nbsp;Zvaničnik ministarstva odbrane kazao je da su 24 tijela pronađena na teritoriji Gambije, a 15 a teritoriji Senegala.&nbsp;
&nbsp;- Putnici na brodu bili su državljani Gambije, Senegala, Gvineje, Malija, Obale Slonovače, Burkine Faso i Sijera Leonea - dodao je zvaničnik.

U prevrtanju broda sa migrantima kod Gambije poginulo 39 osoba

Više od 3.000 ljudi poginulo je pokušavajući da dođu do Španije morem u protekloj godini, što predstavlja nagli pad u poređenju s prethodnih 12 mjeseci.
Nevladina organizacija Caminando Fronteras saopštila je da se 3.090 ljudi utopilo između januara i 15. decembra 2025. godine, uključujući 192 žene i 437 djece.
Žrtve su bile iz 30 zemalja, uglavnom iz zapadne i sjeverne Afrike, ali i iz Pakistana, Sirije, Jemena, Sudana, Iraka i Egipta.
Aktivisti su upozorili da pad broja smrtnih slučajeva ne znači da su putovanja postala sigurnija, tvrdeći umjesto toga da strože granične kontrole guraju migrante na sve opasnije rute.
Izvještaj je otkrio da je prelazak Atlantika iz Sjeverne Afrike do Kanarskih ostrva i dalje najsmrtonosnija ruta, na kojoj je ove godine poginulo 1.906 ljudi. Putovanje može trajati i do 12 dana na moru.
Sve veći broj migranata pokušao je putovati rutom od Alžira do Balearskih ostrva, gdje je 1.037 ljudi izgubilo život.
Caminando Fronteras je takođe istakao pojavu nove rute od Gvineje do Kanarskih ostrva, naglašavajući ono što je opisao kao rastuće rizike s kojima se suočavaju ljudi koji pokušavaju da dođu do Španije morem.
Izvještaj je takođe kritikovao ono što je opisao kao globalno pooštravanje migracijskih politika tokom 2025. godine, s posebnim fokusom na SAD.
Navodi se da su mjere koje je promovisala američka administracija transformirale globalnu mapu mobilnosti, što se svodi na javnu objavu obuzdanog i nevidljivog rata protiv migranata.
Prema izvještaju, politike deportacije koje predvodi SAD pomogle su u stvaranju modela koji eksternalizuje protjerivanja u treće zemlje, što u nekim slučajevima rezultira zadržavanjem migranata u zatvorima, u pravnom limbu ili čak u američkim vojnim bazama u inostranstvu.
Organizacija je rekla da ove prakse odražavaju politike usvojene drugdje, navodeći plan Velike Britanije da deportuje tražioce azila u Ruandu - koji je kasnije zaustavio britanski Vrhovni sud - i stvaranje pritvorskih centara u Albaniji od strane Italije.
Uzete zajedno, navodi se u izvještaju, takve mjere konsoliduju transnacionalni sistem u kojem se mobilnost upravlja institucionalnim nasiljem i uskraćivanjem osnovnih garancija.

U 2025. godini više od 3.000 migranata poginulo pokušavajući da morem dođu do Španije

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz prokopani tunel skriven u šumi na granici s Bjelorusijom. Otprilike 130 njih je pritvoreno u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven, dok su ostali i dalje u bijegu, saopštila je Poljska granična straža.
Objavljen je videosnimak tunela, dugog 60 metara, iskopanog kroz korijenje i zemlju, poduprtog drvenim stubovima i metalnim šipkama. Granična straža je saopštila da je to četvrti tunel koji je otkrila u zapadnoj regiji Podlaskie ove godine. Granična straža je takođe privela 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli po migrante.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara (od granične ograde) na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani- saopštila je Granična straža.
Policajci su koristili elektronske sisteme kako bi utvrdili koliko je ljudi prošlo, a vojska i policija su se pridružile potrazi za nestalim migrantima.
Poljska se bori s migrantskom krizom na svojoj granici s Bjelorusijom od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i saveznika Minska, Moskvu, da planiraju destabilizaciju Poljske podsticanjem ljudi, uglavnom s Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu. Bjelorusija i Rusija su više puta odbacile ove optužbe.
Sličan incident dogodio se i u julu ove godine. Poljska policija je tada otkrila da je više od 20 migranata, mahom iz Afganistana, ilegalno prešlo granicu tako što su iskopali tunel ispod tehničke barijere postavljene duž granice.
Tada su uhapšene dvije osobe zbog sumnji na krijumčarenje ljudi. Uhapšeni su jedan državljanin Bjelorusije kod grada Lipsk, te jedan poljski državljanin koji je prevozio tri migranta iz Irana u blizini Narevke.
Poljska je u proteklim godinama znatno pojačala sigurnost na granici. Izgradila je veliku čeličnu barijeru na dijelovima granice s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad, a uspostavljene su i privremene zone isključenja, dok su granične službe dobile dodatna ovlaštenja.
Takođe, zabilježeni su i brojni incidenti s migrantima u zemlji. Organizacije za ljudska prava više puta su optužile Poljsku zbog načina na koji tretiraju migrante.
Prema podacima Poljske granične službe, od početka 2025. godine zabilježeno je oko 15.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

Poljska policija otkrila tajni prolaz na granici s Bjelorusijom

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Kosovo je počelo da prihvata migrante koje Sjedinjene Američke Države (SAD) žele da deportuju, u skladu sa sporazumom sa administracijom predsjednika Donalda Trampa, izjavio je premijer Aljbin Kurti, javlja AFP.
Kurti je rekao da Kosovo prihvata osobe koje SAD ne žele da zadrže na svojoj teritoriji, navodeći da su jedna ili dvije osobe već stigle u zemlju.
Prema sporazumu postignutom u junu, Kosovo može da primi do 50 migranata, a dogovor je zaključen na period od godinu dana. Vlada u Prištini je ranije navela da se tim aranžmanom izražava "trajna zahvalnost Sjedinjenim Državama za podršku od proglašenja nezavisnosti 2008. godine".
Kurti je na funkciju stupio u februaru, ali je njegova vlada u međuvremenu pala, pa će vanredni izbori biti održani 28. decembra, podsjeća francuska agencija.
Istovremeno, Sjedinjene Američke Države su uputile oštre kritike Kurtijevoj stranci, optužujući je da podriva stabilnost Kosova time što je sprečila jednu srpsku političku stranku da učestvuje na decembarskim izborima.
Kosovo je, takođe, ratifikovalo sporazum sa Danskom prema kojem će strani zatvorenici osuđeni u toj zemlji moći da izdržavaju kazne u zatvorima na Kosovu.

AFP: Kosovo uveliko prihvata migrante koje SAD deportuju

Tri stradala migranta i osam preživjelih izvučeno je rano jutros iz rijeke Save u Slavonskom Brodu nakon prevrtanja čamca, a povrijeđene migrante je Hitna pomoć odvezla u bolnicu, rekao je komandant Javne vatrogasne stanice Slavonski Brod Ivan Vuleta.
“Jutros u 5 sati i 38 minuta smo primili dojavu od Hitne pomoći da je došlo do prevrtanja i utapanja migranata na rijeci Savi. Izašli smo sa dva vatrogasna vozila i vatrogasnim čamcem. Bilo je 11 migranata, spaseno je njih osam živih, dok je troje mrtvih”, izjavio je Hini Vuleta.
Istakao je da je preživjele migrante Hitna pomoć zbrinula i odvezla u bolnicu.
Vuleta je rekao da je prvo mjesto bilo sjeverno od mosta, uzvodno od Savskog mosta gdje se nalazio veći do migranata, a pojedini su otišli od mosta prema stadionu.
Od policije se saznaje da su jutros u 5.20 sati dobili dojavu da se više osoba nalazi u Savi na području Slavonskog Broda i da traže pomoć, te su odmah na mjesto događaja upućene policijske patrole a pozvane su i druge hitne službe, rekla je Hini portparolka brodsko-posavske policije Kata Nujić.
Policijske službe su priskočile u pomoć i iz hladne Save izvukli 13 osoba, stranih državljana od kojih jedna nije davala znakove života, dodala je.
Sve pothlađene osobe su prevezene i zbrinute u bolnici u Slavonskom Brodu.
Državljanin Bosne i Hercegovine, koji se dovodi u vezu s izvršavanjem jednog kaznenog djela takođe je u bolnici i pod nadzorom policijskih službenika.
Policijski službenici nastavljaju dalji rad na utvrđivanju činjenica i okolnosti događaja, kažu u policiji.

Prevrnuo se čamac sa grupom migranata kod Slavonskog Broda, troje poginulih

Predsjednik vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski izjavio je danas da dok je premijer u njegovoj zemlji „neće nići nijedan šator sa ilegalnim migrantima“ i da „neće biti primljen nijedan migrant“.
On je to rekao u izjavi novinarima povodom, kako je naveo, spekulacija da će se u Sjevernoj Makedoniji graditi migrantski kampovi u kojima će biti prihvaćani migranti koji budu odbijeni u Velikoj Britaniji.
- Sa indignacijom odbacujem ove spekulacije da planiramo izgradnju bilo kakvih kampova za ilegalne migrante. Tema neuspješnih podnosilaca zahtjeva za azil nije razmatrana, ali ako se razmatra, biće odbijena. Razgovarano je o tome da ćemo zajednički boriti se protiv ilegalnih migracija - rekao je Mickoski novinarima.
Britanski mediji su prethodnih dana objavili da Velika Britanija pregovara o deportaciji odbijenih tražilaca azila u Sjevernu Makedoniju i da su dvije zemlje od ove jeseni ušle u formalne pregovore o sprovođenju tog plana, a tu temu u javnosti podstiče opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM).
Da Sporazum o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom predviđa izgradnju izbjegličkih kampova u Sjevernoj Makedoniji negirao je u subotu, 7. decembra, i visoki funkcioner i poslanik vladajuće VMRO-DPMNE Antonio Milošoski, nekadašnji ministar spoljnih poslova u vladi Nikole Gruevskog.

Mickoski: Dok sam ja premijer neće biti primljen nijedan migrant

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković saopštio je da je danas u prostorijama Uprave policije (UP) dao izjavu u vezi sinoćnjeg događaja, a povodom prijetnji da je "stasao za gepek".&nbsp;
Vuković je zahvalio nadležnom tužilaštvu i UP na promptnoj reakciji, a službenicima na izuzetno korektnom odnosu.&nbsp;
- Zahvaljujem se i prijateljima/poznanicima koji su sinoć/jutros poslali poruke podrške - zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuzilastvo-obavijesteno-o-prijetnjama-vukovicu-policija-izdala-naredenje-o-prikupljanju-obavjestenja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković dao izjavu u prostorijama UP

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima, zatražio je sazivanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore za 10. februar sa jednom tačkom dnevnog reda - drugo glasanje o izboru sudije Ustavnog suda.
U saopštenju iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je još u decembru 2025. Milatović predložio kandidata Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda.
- Ukazujemo da je, u međuvremenu, sutkinji Desanki Lopičić istekao dvanaestogodišnji ustavni mandat na koji je izabrana te da joj je Skupština Crne Gore 28. decembra 2025. godine konstatovala prestanak funkcije. Istog dana, primjenom odredbe člana 15 Zakona o Ustavnom sudu Skupština Crne Gore je utvrdila da gospođa Lopičić nastavlja da vrši funkciju sudije Ustavnog suda do izbora novog sudije, a najduže godinu dana. Ustavnost ove odredbe je u najmanju ruku, upitna, posebno imajući u vidu da je sutkinja Lopičić 23. januara 2026. godine navršila 65 godina starosti i da ima preko 40 godina staža osiguranja, čime je ispunila uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju - navodi se u saopštenju.
Kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda je, kako je istaknuto, od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore.
- Predsjednik Crne Gore izražava uvjerenje da će Skupština Crne Gore prepoznati važnost ovog pitanja i postupiti u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima - navodi se u saopštenju.

Milatović uputio zahtjev Skupštini za održavanje vanredne sjednice o izboru sudije Ustavnog suda 10. februara

Ostavka sutkinje Vesne Moštrokol neće imati nikakav uticaj na trajanje postupka u predmetu pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić, odgovarajući na pitanja novinara tokom današnje konferencije za medije,<a href="https://www.antenam.net/clanak/pavlicic-ostavka-sutkinje-mostrokol-nece-uticati-na-predmet-pokusaja-terorizma-2016"> prenosi Antena M</a>.
Pavličić je kazala da je, kao članica Sudskog savjeta, obaviještena da je sutkinja Moštrokol podnijela zahtjev za prestanak sudijske funkcije bez navođenja razloga, uz zahtjev za ostvarivanje prava na jednogodišnu naknadu u visini posljednje zarade, u skladu sa zakonom.
- Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na dužinu trajanja postupka u predmetu za koji pokazujete interesovanje - navela je Pavličić, dodajući da ju je sama sutkinja u kolegijalnom razgovoru informisala da je završila sve obaveze u predmetima u kojima je postupala, uključujući i one od posebnog interesa javnosti.
Na pitanje da li je vijeće koje je odlučivalo u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine okončalo svoj posao prije ostavke sutkinje Moštrokol, Pavličić nije direktno odgovorila, ali je naglasila da iz njenih navoda „proizlazi jasan zaključak“ da ostavka neće izazvati procesne posljedice niti vraćanje postupka na početak.
<h2>Demanti spekulacija o razlozima ostavke</h2>
Predsjednica Vrhovnog suda odbacila je spekulacije da je razlog ostavke sutkinje Moštrokol njeno nezadovoljstvo navodnim izostankom meritokratije prilikom izbora sudija Vrhovnog suda.
Potvrdila je da je sutkinja Moštrokol bila kandidatkinja za Vrhovni sud, ali je naglasila da nijedan izbor, ni u Vrhovni ni u bilo koji drugi sud, nije sproveden mimo meritokratskih kriterijuma.
- Da je smatrala da iza izbora ne stoji meritokratija, takva odluka je podložna provjeri. Ne smatram da je to razlog njene ostavke - kazala je Pavličić, dodajući da ju je zahtjev za prestanak funkcije iznenadio, imajući u vidu dugogodišnji profesionalni integritet sutkinje Moštrokol.
Pavličić je istakla da je kolegijalno pozvala sutkinju Moštrokol da se obrati Sudskom savjetu prije odlučivanja o njenom zahtjevu, ali da je dobila uvjeravanje da za ostavku „ne stoje nikakvi drugi razlozi“.
<h2>Bez prejudiciranja dokaza i sudske prakse</h2>
Govoreći o pitanjima koja se tiču dokazne vrijednosti SKY komunikacija, Pavličić je poručila da bi bilo neodgovorno da predsjednica Vrhovnog suda unaprijed iznosi stavove koji bi mogli prejudicirati buduće odluke sudija.
- Nešto može biti dokaz u jednom predmetu, a u drugom ne - kazala je Pavličić, naglašavajući da Vrhovni sud ne daje smjernice sudijama van konkretnih postupaka i da se stavovi formiraju isključivo kroz odlučivanje u pojedinačnim predmetima.
Pavličić je poručila da Vrhovni sud „ne bježi ni od stručnog, ni od odgovornog, ni od zakonitog odlučivanja“, te da će njegova praksa, kroz konkretne odluke, uticati na ujednačavanje sudske prakse nižestepenih sudova.

Pavličić: Ostavka sutkinje Moštrokol neće uticati na predmet pokušaja terorizma 2016.

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.

Tag: migranti