Novim Zakonom o strancima se neće regulisati problem migracione politike, ocijenio je za Antenu M ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Naglašava da je i prethodnim zakonskim rješenjem bilo jasno propisano ko i pod kojim uslovima može boraviti u Crnoj Gori, pa su stranci koji su boravili u našoj zemlji, imali regulisan zakonski boravak.
- To treba naglasiti da ne bismo dovodili u situaciju da se kroz ovo zakonsko rješenje moglo drugačije ući u Crnoj Goru, već upravo, ako bi gledali taj aspekt koji će se direktno odnositi na ekonomiju, oni su morali da prođu sve kontrole i da na taj način dobiju boravište - ističe Mulešković.
Činjenica je, ističe Mulešković, da imamo veliki broj stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori. Ali isto tako, dodaje, u posljednje vrijeme imamo podatke da su određeni stranci napustili Crnoj Goru. Ne smije se, kaže, zaboraviti da su upravo oni još od 2022. godine dominantno uticali na rekordan rast prihoda budžeta.
- Jer imate 100.000 novih građana koji troše, pa samim ti imate veće prihode u budžetu - pojašnjava Mulešković.
Bitno je, kaže, naglasiti da je u ovom trenutku preko 50% preduzeća registrovanih u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, što jasno ukazuje da oni utiču na našu ekonomiju.
- Shodno onome što možemo da vidimo u proceduri i amandmanima Vlade, za produženje boravka izvršnih direktora u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu stranaca neophodno je da imamo minimum tri zaposlena, od kojih su dva crnogorska državljanina. Ukoliko bi uzeli da je 50% kompanija trenutno u Crnoj Gori u stranom vlasništvu jednočlano, njima bi bilo neophodno da zaposle dodatnih 30.000 crnogorskih građana, a mi nemamo 30.000 crnogorskih građana na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - pojašnjava on.&nbsp;
Ovakvu normu, kako kaže, stranci neće moći da ispune.
- Ono za šta sam se ja zalagao i što vidim kao moguće rješenje je da se u mjesto ovoga uvede ili plaćeni porez, odnosno nivo plaćenog porezu u toku godine, ili nivo prometa u toku godine da bi se na taj način pokazala ekonomska aktivnost određenog privrednog subjekta, jer samim tim ćemo izbjeći mogućnost da stranci ne mogu naći crnogorskog državljanina kao zaposlenog. I moramo biti svjesni da za određene privredne subjekte nije neophodno da imaju domaću radnu snagu - kaže Mulešković.
Odlazak stranaca u većem broju iz Crne Gore će, smatra, negativno uticati na javne financije.
- Jer oni svakako utiču na rast naše ekonomije, utiču na potrošnju i ako dođe do pada potrošnja zbog njihovog odlaska, mi ćemo imati problem sa javnim finansijama. A ne treba zaboraviti da se naše javne finansije dominantno finansiraju od strane indirektnih poreza, kao što je PDV koji zavisi od potrošnje. Samim tim moramo, kada donosimo zakonska rješenja, uraditi ekonomske analize i dati jasne projekcije kako će to uticati na svaki segment naše privrede. I samo ne treba zaboraviti da mi svake godine “uvozimo” veliki broj stranih radnika, jer crnogorske kompanije ne mogu da pronađu adekvatnu radnu snagu - kaže Mulešković.
Podatak Ministarstva unutrašnjih poslova da je Crnu Goru u posljednjih mjesec napustilo gotovo 9.000 Turaka, posljedica je, prema riječima Muleškovića, brze i nepromišljene odluke Vlade da se uvedu vize, ali i kritičan stav prema Zakonu o strancima.
- Iako želimo da unaprijedimo sistem, ne smijemo da postajemo rigiden sistem, ne smijemo da postajemo sistem gdje se neće moći ispuniti određeni uslovi jer Crna Gora je mala ekonomija. Crna Gora zavisi od stranih direktnih investicija, Crna Gora zavisi upravo i od potrošnje samih stranaca. Crna Gora ne može da bude konkurentna što se tiče veličine ekonomije, ali konkurentska prednost Crne Gore može da bude poslovni ambijent i liberalniji zakoni u odnosu na ostale zemlje, jer na taj način ćete da privučete strance da ulažu u Crnu Goru i razvijaju našu ekonomiju - kaže sagovornik Antene M.
Mulešković se nada da će se, u komunikaciji sa privrednicima i onima koji zastupaju interese stranaca u Crnoj Gori, ipak naći rješenje.
- Ovo su odluke koje mogu uticati negativno na našu ekonomiju i upravo zbog toga moramo da čujemo sve strane i donosioci odluka moraju uzeti u obzir ono što jesu zapravo činjenice koje dobijaju i od poslovnih udruženja. Jer to nijesu poslovne udruženja koja su trenutno u Crnoj Gori, ta poslovna udruženja već duži niz godina rade u Crnoj Gori. Upravo su oni bili inicijatori dovođenja određenih stranih investicija kod nas, a samim tim se moraju uzeti i razmatrati njihove preporuke, jer je to jedini način da kreiramo dobro zakonska rješenja - kaže Mulešković.
Bez dijaloga, zaključuje Mulešković, teško da možemo da imamo dobro zakonsko rješenje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mulešković: Novi Zakon o strancima ne rješava migracionu politiku i može usporiti ekonomiju

Društvo statističara i demokrata (DSD) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozivaju Vladu da pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji kvalitetnu populacionu, a u okviru nje i migracionu politiku, kako bi se, na održiv način, nadomjestio demografski deficit i ostvarilo neophodno privlačenje nedostajućeg stanovništva iz drugih zemalja u Crnu Goru.
Kako se navodi u saopštenju, ozbiljna imigraciona politika koja bi proizašla iz ove strategije i moderno postavljene populacione politike omogućile bi da se i druge povezane politike Vlade usvajaju na transparentan način i uz unaprijed pripremljene osnove za donošenje odluka.&nbsp;
- Ovim bi se onemogućilo da se važne odluke o budućnosti našeg stanovištva donose preko noći, bez javne rasprave, na WhatsApp sjednici Vlade, uz pritisak i nasilničko ponašanje na našim ulicama - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da su DSD i CDT još 2022. godine, i tada razumijevajući da će nepostojanje ove politike napraviti veliku štetu i potencijalno prouzrokovati ozbiljne probleme koji se tiču svih građanki i građana Crne Gore, skrenuli pažnju Vladi i javnosti na ovom polju moraju početi korjenite promjene.&nbsp;
- Naš smo predlog ponovili više puta kroz javno obavljene studije, analize i javne događaje na kojima smo sa stručnjacima raspravljali o ovim problemima. Nadamo se, da je poslije najnovijih događaja, sazrela svijest u Vladi da politika “odloženo-položeno” prije ili kasnije društvo dovodi u ozbiljne probleme. Nama je potrebna promjena ovog stava i priprema ovih politika kako bi javnost u svakom trenutku znala koliko nama nedostaje radne snage, iz kojih oblasti rada, iz kojih država želimo nadomjestiti taj nedostatak i pripremljen plan na koji način to uraditi uz poštovanje politika EU i ispunjavanje naših važnih obaveza na učlanjenju u savez evropskih država - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju Vladu da se ugleda na Evropsku komisiju koja je, u svom programu do 2029. godine, populacionu politiku, odnosno teme starenja stanovništa i inkluzije stranaca, postavila visoko na svojoj političkoj agendi.&nbsp;
- Za razliku od zemalja kojima stremimo u Crnoj Gori ova tema do sada se najčešće vodila kroz populističke govore političara, a sada i kroz donošenje odluka koje štete odnosima sa drugim državama i podilaze ksenofobnoj i rasističkoj atmosferi, te nasilju koje je postalo realnost na našim ulicama - dodaju.&nbsp;
Crna Gora je, prema njihovim riječima, jedna od rijetkih država u regionu i šire, čija zvanična statistika nema dostupne podatke o demografskim kretanjima u dužem vremenskom periodu u formatima koji omogućavaju dalje korišćenje podataka.&nbsp;
Sa druge strane, kako kažu, pored formiranja vremenskih serija, demografsku statistiku potrebno je proširiti istraživanjem o imigraciji. Ni podaci o spoljnim migracijama nijesu dostupni za Crnu Goru.
Takođe, da je populaciona politika samo fasadna aktivnost u okviru Vlade pokazuje i način na koji fukcioniše Savjet za demografiju. Ovo tijelo bi trebalo da pomogne donošenju strateških odluka, ali se na sajtu Vlade mogu naći informacije o samo jednoj održanoj sjednici. Javnost ima pravo da zna šta je Savjet savjetovao Vladu, koje joj je inicijative uputio i koje su aktivnosti proizašle iz toga.
Pozivaju Vladu da u hitnom roku oživi rad ovoga Savjeta i da poveća transparentnost njegovog rada, a da jedna od prvih mjera bude uvođenje stručnjaka van izvršne vlasti koji zaista poznaju ovu temu i koji bi mogli dati važan doprinos pomicanju ove teme sa mrtve tačke.
- Vlada kroz ove politike prije svega mora pripremiti dugoročnu projekciju stanovništva Crne Gore u kojoj bi, na osnovu realnih i istinitih podataka, bile dostupne informacije o svim važnim demografskim pitanjima uključujući i pojekcije nedostajuće radne snage koja je potrebna našoj državi. Ovdje posebno treba voditi računa o činjenici da iskustva država iz posljednja tri talasa proširenja EU pokazuju da članstvo u kratkom roku može rezultirati značajnim smanjenjem broja stanovnika zemlje koja postaje članica. Zato svaka ozbiljna država koja se potencijalno suočava sa ovim problemom mora imati jasan plan na koji će način nadomjestiti nedostajuće stanovništvo - ističu u saopštenju.&nbsp;
Dakle, kako naglašavaju, mora prestati da članstvom u EU maše kao zastavom obećanog raja, i početi da ozbiljno radi na pripremi za ono što nam to članstvo donosi.
- Zato, CDT i DSD još jednom apeluju da se hitno počne sa rješavanjem ovih problema ali i da u budućim potezima Vlada pokaže malo više senzibilnosti za dobronamjerne sugestije van sistema vlasti, jer bi, da je malo pažljivije slušala sugestije stručnjaka, mogla izbjeći veoma neprijatne događaje koja sada proživljava - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT i DSD: Vlada da hitno pripremi Strategiju demografskog razvoja i usvoji jasnu populacionu i migracionu politiku

Predsjednik države Jakov Milatović uputio je Vladi prijedlog mjera za hitno rješavanje pitanja evidencije i statusa stranih državljana i unaprjeđenje migracione politike u Crnoj Gore.
- Zbog sve većeg nezadovoljstva načinom na koji odgovorne institucije upravljaju izazovima u oblasti migracija, a na koje još uvijek nemamo adekvatan odgovor, Vladi Crne Gore sam uputio inicijativu za donošenje nove, dugoročne strategije o imigracionoj politici prema strancima ali i o vraćanju naših iseljenika nazad u Crnu Goru - naveo je on.
Ovo je, kaže Milatović, već treća važna inicijativa koju upućujem Vladi, svjestan značaja politike migracija za budućnost naše zemlje.
- Iako je odgovor na dosadašnje inicijative nažalost izostao, moj kabinet i ja nastavićemo da predlažemo mjere koje se tiču daljeg razvoja Crne Gore - istakao je Milatović.
On je kazao da je Crnoj Gori potrebna odgovorna i uređena migraciona politika, koja će biti čvrsta kada su u pitanju zloupotrebe i kriminal, ali pravedna prema svima koji poštuju naše zakone i doprinose društvu.
- Danas Crna Gora nema ni jedinstvenu evidenciju stranih državljana, ni precizne podatke o migracionim tokovima. Država bez preciznih podataka - ne može imati ni odgovornu politiku. Zato sam predložio formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji će objediniti registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Bez te evidencije - nemamo sliku stvarnosti. A bez stvarnosti - nemamo ni politiku - naveo je Milatović.
Predložio je, kaže, da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, ne odokativno kako je do sada nažalost bio slučaj već u odnosu na stvarne potrebe privrede.ž
- Da se pooštri kontrola agencija za posredovanje i spriječe zloupotrebe koje urušavaju tržište rada i povjerenje građana. Istovremeno, strani poslodavci moraju imati obavezu da, gdje god je moguće, prvo zaposle domaće radnike - naglasio je Milatović.
Predložio je izmjene Zakona o privrednim društvima, kako bi se spriječilo osnivanje takozvanih “fantomskih firmi”, koje služe samo kao paravan za dobijanje boravišne dozvole.
- Takve prakse moraju prestati. Osnivački ulog mora biti značajno veći. A zapošljavanje domaćih radnika mora biti obavezno. Investicione obaveze moraju biti jasne - poručio je on.
Poseban izazov je, cijeni Milatović, tržište nekretnina.
- Cijene rastu, stanovi zjape prazni, a mladi iz Crne Gore ne mogu da priušte prvi krov nad glavom. Zato sam predložio paket fiskalnih i socijalnih mjera uključujući: povraćaj PDV-a građanima Crne Gore pri kupovini prve nekretnine ili izgradnji kuće za stanovanje; porez na neiskorišćene i prazne stanove; dodatno oporezivanje luksuznih nekretnina i više stambenih jedinica u vlasništvu jednog lica - kazao je Milatović.
Cilj je, poručuje predsjednik, jasan: da rasteretimo građane koji rješavaju svoje stambeno pitanje, da smanjimo špekulativnu kupovinu i zaustavimo nekontrolisani rast cijena nekretnina.
- Važan dio inicijative odnosi se i na našu dijasporu i iseljenike. Uz prijedlog o uvođenju “Obveznice za dijasporu” kao novog, transparentnog instrumenta ulaganja u razvoj Crne Gore, predložio sam program “Povratak znanja, iskustva i kapitala”. Želim da našim ljudima u inostranstvu pružimo stvarnu mogućnost da se vrate u Crnu Goru uz poreske olakšice, administrativnu podršku i uključenost u naše univerzitete, institucije i razvojne projekte - poručio je Milatović.
Naš cilj, podvlači on, mora biti Crna Gora koja je bezbjedna i pravedna država.
- Država koja štiti svoje građane. Država koja poštuje zakone i standarde, ali koja ostaje otvorena i korektna prema svima koji ovdje žive i rade po pravilima - rekao je Milatović.
Vrijeme je, poručuje on, da upravljamo državom ozbiljno, planski i evropski.
- Migraciona politika nije samo tehničko pitanje. To je politika bezbjednosti, politika ekonomije i na kraju politika naše budućnosti. Zato upućujem ovaj set mjera za jasnu, održivu i evropski usklađenu migracionu politiku, u interesu sadašnjih i budućih generacija u Crnoj Gori - zaključio je Milatović.

Milatović uputio Vladi prijedlog mjera za hitno rješavanje pitanja evidencije, statusa stranih državljana i unaprjeđenje migracione politike

Crna Gora ne smije postati prihvatni centar za tuđe migracione probleme. Naš sistem već sada pokazuje ozbiljne slabosti u suočavanju sa nekontrolisanim migracijama, što smo mogli vidjeti i prethodne noći - naveo je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On dodaje da se postavlja pitanje ko je odgovoran, a odgovor je, prema njegovim riječima, jasan.
- Država koja mora imati plan, kontrolu i jasnu strategiju za zaštitu svojih granica i građana. Zato tražim od svih državnih institucija da odmah prekinu sa improvizacijama i počnu da se ponašaju odgovorno u skladu sa najboljim interesima naše države i građana - poručio je Milatović.
Ističe da sa posebnom zabrinutošću gleda na izjavu premijera Milojka Spajića, a koju su prenijeli ugledni britanski mediji Tajms i Gardijan, da su on i Vlada spremni da razmotre mogućnost da prihvate migrante koji su vraćani iz Ujedinjenog Kraljevstva, u zamjenu za investicije iz te zemlje.
- Protivim se takvoj odluci i smatram da bi bila pogubna po Crnu Goru. To nije državna politika - to je trgovina sa dostojanstvom države i bezbjednošću naših građana - ističe Milatović.
Sinoćnji događaji u Podgorici su, prema njegovim riječima, jasno pokazali šta se dešava kada država izgubi kontrolu nad sopstvenom imigracionom politikom. 
- Već neko vrijeme upozoravam da neodgovoran odnos prema ovom pitanju može imati ozbiljne ekonomske, društvene i bezbjednosne posljedice. Crna Gora mora otvoriti ozbiljnu i državničku debatu o migracionoj politici zasnovanu na interesima naših građana, a ne na kratkoročnim političkim ili finansijskim aranžmanima - zaključio je Milatović.

1250x600

1084x550

Milatović: Crna Gora ne smije postati prihvatni centar za tuđe migracione probleme

Zvanična statistika pokazuje da su cijene zakupa stanova u Crnoj Gori u istom tom periodu porasle za više od 80 odsto, dok su cijene kvadrata za kupovinu gotovo udvostručene, piše Radio Slobodna Evropa RSE.
Povezujući stanje na tržištu nekretnina i zapošljavanja sa velikim prilivom stranaca, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je prošlog mjeseca na uvođenje odgovornije migracione politike.
Naime, u Crnoj Gori – u kojoj živi oko 620.000 stanovnika – trenutno boravi oko 100.000 stranih državljana, uglavnom iz Srbije, Rusije, Ukrajine, Turske..
- Vrijeme je da imigraciona politika bude odgovorna, da naše tržište rada bude pravedno, da stanove i poslove prvo obezbijedimo našim ljudima - kazao je Milatović.
Iz Kabineta predsjednika su za RSE kazali da sprovode detaljnu analizu postojećeg stanja, kako bi definisali mjere koje će predložiti Vladi u cilju zaštite standarda građana Crne Gore.
Crna Gora je tradicionalno zemlja visoke stope odseljavanja (emigracije) ali u posljednjoj deceniji bilježi i visoku stopu doseljavanja (imigracije), pojašnjava za RSE direktorica Centra za migracione politike i multikulturalizma Dragana Otašević.
- Ovaj fenomen ukazuje da se migracioni tokovi u potpunosti mijenjaju. Takva promjena zahtijeva i prilagođavanje postojeće migracione politike novim društveno – ekonomskim okolnostima - rekla je Otašević.
Smatra da cilj Crne Gore treba da bude balansirana migraciona politika koja će voditi računa o interesima građana i tržišta, uz puno uvažavanje prava stranaca i promovisanje njihove integracije u društvo.
Iz Međunarodne organizacije za migrante su za RSE kazali da su spremni da podrže sve buduće institucionalne aktivnosti države u ovoj oblasti koje su usklađene sa okvirom Globalnog dogovora o migracijama.
Crna Gora je potpisnica više međunarodnih konvencija i drugih akata koji se tiču zaštite prava migranta.
<h2>Kako "zaštititi" domaću radnu snagu</h2>
Iz Ministarstva rada ističu da Vlada ima mehanizam zaštite domaćeg stanovništva u oblasti zapošljavanja kroz takozvanu godišnju kvotu za strance.
Kvotom se utvrđuju djelatnosti u kojima se stranci mogu zapošljavati – građevinarstvo, ugostiteljstvo…
U posljednjih pet godina je godišnja kvota za zapošljavanje stranaca povećana sa oko 20.500 na nepunih 29.000.
Međutim, stranci se zapošljavaju i u oblastima na koje se ove kvote ne odnose.
Tako je prošle godine, prema odgovorima Ministarstva za RSE, privremenu dozvolu za rad dobilo više od 38.000 stranih državljana.
Uglavnom je riječ o državljanina zemalja regiona, Rusije, Turske i Azerbejdžana.
Otašević objašnjava da su uvijek postojali poslovi koje domaće stanovništvo ne želi ili ne može da radi, a koje prihvataju strani radnici koji u Crnu Goru dolaze u potrazi za boljim uslovima života.
- Trebamo da prihvatimo realnost da Crna Gora nije privlačna samo imućnim inostranim investitorima već i običnim ljudima iz slabo razvijenih zemalja, uključujući i potomke naših iseljenika - kazala je ona.
Dodaje i da je Crna Gora već započela proces usklađivanja migracione politike prilagođavanjem zakona potrebama tržišta rada.
Tako je izmjenama Zakona o strancima predviđeno njihovo zapošljavanje u tri prioritetne oblasti – IT sektor, zdravstvo i domaćinstva.Rente porasle za preko 80 odsto 
U cilju zaštite standarda domaćeg stanovništva, predsjednik Milaović je ukazao na probleme u sektoru kupovine ili iznajmljivanja nekretnina.
Cijena iznajmljivanja stanova je od 2020. do avgusta 2025. godine porasla za preko 80 odsto, podaci su Uprave za statistiku Crne Gore.
Više od toga su rasle cijene kupovine nekretnina – sa oko 1.150 eura iz 2020. do sadašnjih 2.200 eura po kvadratu.
Nije poznato koliko se nekretnina nalazi u vlasništvu stranih državljana, jer na to pitanje nisu odgovorili iz Uprave za nekretnine.
Ne postoje podaci o broju podstanara stranih državljana.
Predsjednik Udruženja podstanara Crne Gore Dragan Živković za RSE kaže da država ne raspolaže efikasnim mjerama koje bi zaštitile građane od naglog rasta cijena stanova i kirija.
- To se pokazuje u praksi. Građani svakodnevno trpe posljedice neuređenog tržišta — kirije se slobodno povećavaju, ugovori se raskidaju bez zakonske zaštite, a mnoge porodice troše i do 60 odsto prihoda samo na kiriju - istakao je Živković.
Smatra da treba donijeti Zakon o pravima podstanara, koji bi definisao prava i obaveze zakupodavaca i zakupaca, uveo ograničenja rasta kirija i spriječio proizvoljno izbacivanje iz stanova.
Premijer Milojko Spajić je uoči prošlogodišnjih izbora u Podgorici obećao povoljne stanove u glavnom gradu. Međutim, gradnja još nije počela, uprkos obećanju da će prvi stanovi biti dostupni od sredine 2026.
Pomoć dijelu podstanara nudi Grad Podgorica, u vidu nadoknade od 100 eura mjesečno.
<h2>Poreske stope i kontrola tržišta</h2>
Za povećanje cijene stanova odgovorna je i težnja Crne Gore da se pozicionira kao turistička i investiciona destinacija, pojašnjava Otašević.
- Pa mnogi crnogorski građani imaju poteškoće da pronađu pristupačan stan za najam ili kupovinu. Poteškoće imaju i stranci koji sa porodicama žive od minimalne ili prosječne plate - kazala je ona.
Zato važnim smatra razvijanje uravnoteženog i održivog pristupa migracionoj i stambenoj politici.
To podrazumijeva da država jasno definiše uslove pod kojima stranci mogu kupovati nekretnine i unaprijedi stambenu politiku za domaće stanovništvo.
Sugeriše uvođenje progresivnog poreza na skuplje nekretnine u vlasništvu stranaca, koji bi se usmjerio u izgradnju stanova za dugoročni najam i subvencionisano stanovanje za mlade i ranjive kategorije stanovništva.
Smatra da je neophodno uspostaviti i jasan sistem praćenja i regulacije tržišta nekretnina i ograničiti prekomjernu spekulaciju na tržištu.
<h2>Iskustvo Hrvatske</h2>
Rast cijena nekretnina nije zaobišao ni susjednu Hrvatsku, najmlađu članicu Evropske unije.
Iz agencije za nekretnine “Biliškov” su za RSE kazali da je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2020. bila oko 2.000, a sada ide i do 3.200 eura.
Najam garsonjere, koji je prije pet godina košta 300–400 eura mjesečno, danas je porastao na 500 do 700 eura.
Rast cijena najma stanova u Hrvatskoj djelimično je povezan s povećanim prilivom migranata, ali ne i sa uvećanjem cijena nekretnina za prodaju, ističe za RSE Snježana Gregurović sa zagrebačkog Instituta za istraživanje migracija.
Kada je riječ o najmu stambenog prostora za stane radnike, u Hrvatskoj oni uglavnom bivaju smješteni u stanove koje im plaća poslodavac.
Ona objašnjava da je porast cijena nekretnina dijelom povezan s liberalizacijom tog tržišta i činjenicom da državljani EU mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj po gotovo jednakim uslovima kao domaći građani.
- Osim za odmor, velik broj stranaca kupuju nekretnine za iznajmljivanje ili investicije, što utiče na povećanje cijena. Tome pridonosi i domaće stanovništvo, koje nekretnine još uvijek smatra sigurnom investicijom - dodala je Gregurović.
Gregurović naglašava da svaka država treba da donosi kvalitetnu i sveobuhvatnu migracionu politiku.
Kao pozitivne primjere integracije migranata u lokalnu zajednicu navodi Dansku, Finsku, Nizozemsku, Njemačku, Portugal i Švedska.
- Pokazalo se da su kvalitetna jezična obuka, brzo uključivanje na tržište rada i profesionalna edukacija ključni u borbi protiv segregacije i stvaranja "paralelnih društava" - kazala je Gregurović.
Da bi se izbjegla segregacija u Kopenhagenu se, na primjer, migranti smještaju u socijalne stanove u kvartovima gdje živi mješovita populacija, a sličnih primjera ima i u Njemačkoj i Nizozemskoj.
<h2>Prava stranaca u Crnoj Gori</h2>
Zakon o strancima uređuje uslove za njihov ulazak, boravak, rad i kretanje.
Oni mogu ostvariti privremeni ili stalni boravak, uz ispunjenje određenih uslova. Za zapošljavanje, potrebno je pribaviti odgovarajuću dozvolu za boravak i rad.
Mogu kupovati nekretnine.
Stranci sa boravišem u Crnoj Gori mogu se prijaviti na zdravstveno osiguranje.
Djeca stranaca imaju pravo na besplatno osnovno i srednje obrazovanje.
Zakonom o visokom obrazovanju propisano je da stranac ima pravo upisa na studije pod jednakim uslovima kao i crnogorski državljani.

Da li boravak 100.000 stranaca u Crnoj Gori "traži" promjenu migracione politike

Njemački parlament danas je, uprkos oštrom protivljenju kancelara Olafa Šolca, usvojio restriktivan predlog opozicionih demohrišćana o migraciji i azilu.
Predlog je usvojen uz pomoć glasova desničarske Alternative za Njemačku, sa 348 poslanika koji su glasali za, 345 protiv i deset uzdržanih, prenosi Tanjug.
Predlog nije pravno obavezujući za vladu, ali će povećati pritisak da se preduzme akcija u vezi sa migracijom.
On sadrži pet tačaka i poziva vladu da ponovo uvede stalne kontrole na granicama, da blokira “sve pokušaje ilegalnog ulaska u zemlju uz de fakto uvođenje zabrane” svima onima koji pokušavaju da uđu u Njemačku bez važećih dokumenata, čak iako zatraže zaštitu, odnosno azil.
Prijevremeni parlamentarni izbori u Njemačkoj biće održani 23. februara, pošto je Šolc izgubio glasanje o povjerenju u decembru.

Bundestag usvojio predlog opozicije o strožoj migracionoj politici

Policija Novog Južnog Velsa potvrdila je kako je u pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno 10 osoba, uključujući jednog napadača, piše Index. Drugi napadač je u pritvoru i povrijeđen je.
Hitna pomoć potvrdila je da je 18 osoba u bolnici, a bolničari još uvijek pružaju pomoć drugima na mjestu događaja. Na plaži Bondi održavao se događaj povodom prvog dana jevrejske proslave Hanuke.

Pucnjava u Sidneju: Deset osoba ubijeno, među njima i napadač

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a devet lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano devet saobraćajnih nezgoda, a u Budvi dvije.
U Kolašinu, Baru, Kotoru i Pljevljima evidentirana je po jedna saobraćajna nezgoda.
Izdato je 407 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 70 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, dvije osobe teže povrijeđene

Službenici Uprave policije, u okviru pojačanih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje i otkrivanje zloupotrebe opojnih droga, sa posebnim akcentom na suzbijanje ulične prodaje narkotika na teritoriji Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, lišili su slobode jedno operativno interesantno lice u Rožajama, dok je u Beranama protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u Rožajama je lišen slobode J.F., zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Sumnja se da je J.F. jednom licu, za određeni novčani iznos, prodao dva manja pakovanja sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga kokain, a koja su tom prilikom pronađena i oduzeta.
Osumnjičeni će, uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku biti priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju na dalju nadležnost.
U drugom slučaju, policijski službenici su u Beranama, prilikom kontrole vozila kojim je upravljao S.K. iz Podgorice, pronašli manje pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je opojna droga marihuana.
Protiv ovog lica biće podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa intenziviranim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe narkotika, u cilju zaštite zdravlja i bezbjednosti građana.

Rožaje: Uhapšeno operativno interesantno lice zbog ulične prodaje narkotika

Pravo glasa na referendumu u Zeti danas je iskoristio i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji je izrazio očekivanje da će se građani izjasniti protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
– Očekujem da referendum protekne u fer i demokratskoj atmosferi, da građani Zete dominantno glasaju protiv izgradnje postrojenja u Botunu i da nakon toga, kroz razgovore sa Vladom, Glavnim gradom i predstavnicima Evropske komisije, dođemo do kompromisnog rješenja koje će biti u obostranom interesu – i građana Zete, i Podgorice, i cijele Crne Gore – kazao je Knežević novinarima.
Komentarišući izjavu ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera da bi sanacija bazena crvenog mulja mogla koštati tri miliona eura, Knežević je ocijenio da je takva procjena nerealna.
– Sanacija bazena crvenog mulja ne može da košta tri miliona eura, već najmanje 40 miliona ali će prije toga morati da se dogovore sa vlasnikom bazena crvenog mulja iz Berana koji ga je kupio za 23 hiljade eura, a šta ćemo da radimo ako taj Jevrić kaže "bogomi tu sam ja našao zlato i ja ga ne dajem ispod 70 miliona eura"? Ja bih volio da gospodin Satler sa tri miliona to sve završi i da ga ja izljubim i da ga častim jedan plac usred Zete, put Šušulje đe imam zemlju mi Kneževići - kazao je lider DNP-a.
Na pitanje da li postoji mogućnost raskida ugovora sa kupcem bazena crvenog mulja, s obzirom na to da je sanacija bila dio garancija datih mještanima, Knežević je odgovorio da država nema pravni osnov za takav potez.
– Ugovor sa Jevrićem nastao je nakon što je ukrajinska firma prodala bazen crvenog mulja njemu, tako da država niti je prodavala taj bazen, niti može da raskine ugovor. Sve vrijeme sam ukazivao da je Agencija za zaštitu životne sredine, zloupotrebom položaja i nesavjesnim poslovanjem, dovela do situacije u kojoj je formiran predmet protiv gospodina Gazdića, jer ekološka inspekcija nije radila svoj posao kada je u pitanju orošavanje bazena crvenog mulja – rekao je Knežević.
On je podsjetio i na posljedice koje su, kako tvrdi, mještani Zete trpjeli tokom ljeta.
– Vidjeli ste kakvi su Zećani bili ovog ljeta, svi crveni od prašine. Da su nas vidjeli Indijanci, mogli bi slobodno da kažu „haug“, ne bi bilo razlike. Mi želimo da se bazen crvenog mulja sanira što prije, a tek nakon toga da se razgovara o tehnologiji. Koliko sam shvatio, to je i stav mještana Botuna – zaključio je Knežević.

Knežević glasao na referendumu u Zeti: Očekujem da građani većinski budu protiv kolektora

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: migraciona-politika