Akcija crnogorske policije kodnog imena ,,Lugansk” - tokom koje je 12 osoba osumnjičeno za učešće u stranim oružanim formacijama, prevashodno za Ruse u Ukrajini - bila je koordinirana sa dvije obavještajne službe država osnivačica NATO. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127191116_1e40ecd45cf421adb53d83f7485726ec157798bc25f5533b13de79601b55a3b6" data-rendition-name="original" width="1586" height="1080" loading="lazy" alt='TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"'> <figcaption>TRAGOVI: Dio zaplijenjenih stvari u akciji ,,Lugansk"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  RUSKO-SRPSKE ORGANIZACIJE Na osnovu informacija zapanih službi, policija je pretresala objekte ljudi koji su – kako saznaje Televizija E - pripadnici ,,Balkanske kozačke vojske”, ,,Crnogorsko-kozačkog bratstva” kao i organizacije ,,Noćni vukovi”. &nbsp; Među osumnjičenima za učešće na stranim ratištima je i bivši aktivista stranke prosrpske i proruske stranke ,,Prava Crna Gora” Marka Milačića, koji je u svojevremeno prešao u tabor ,,Narodnog pokreta” Miodraga Dake Davidovića. Akcija crnogorske policije otvara pitanje djelovanja brojnih rusofilskih ili prosrpskih &nbsp;organizacija u Crnoj Gori, koje su čvrsto vezane za aktivnosti Crkve Srbije. &nbsp; Povezanost proipadnika bajkerske organizacije ,,Noćni vukovi” razotkrila se prilikom nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića 5. septembra 2021. godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251127191120_5679c560b84beb4ed364855d6605f9bdfe120c58a08b7cd219b3a8c14e225966" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt='NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori '> <figcaption>NEGIRAJU EKSTREMIZAM I GOVORE O HUMANIZMU: Dio članova ,,Noćnih vukova" u Crnoj Gori(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,NOĆNI VUKOVI” NA STRAŽI ZA SPC To se najbolje vidi iz zapisnika iz septembra 2021. godine sa saslušanja Željka Vukčevića, jednog od vođa ,,Noćnih vukova” u Crnoj Gori. &nbsp; &nbsp;-U manastir sam stigao 3. septembra, sa Mučalicom, popodne, oko 17 sati. On je poslije izašao iz Cetinjskog manastira. Ja sam dva dana boravio u porti Manastira, jer nam policija nije dozvoljavala izlazak. Napominjem da sam član Moto kluba. ,,Noćni vukovi“ i ja lično, kao i u ime Kluba stojimo na raspolaganju crkvi, kao i svim građanima, ali u humanitarnim akcijama. Upozorio me je mitropolit da istrpim eventualne provokacije ili napade na Manastir ukoliko ih bude i da ne reagujemo na bilo koji način, jer je to posao policije… - svjedočio je Vukčević pred inspektorima crnogorske policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251127191120_4e43bf273c89172af063c4f7c7fb0501402fb68f5131df02665a33fcade49199" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021. "> <figcaption>NA RASPOLAGANJU CRKVI SRBIJE: Detalji iz Cetinjskog manastira 5. septembra 2021.(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Koji su mu povjerovali na riječ, jer je nakon saslušanja odmah pušten, bez ikakve policijske dalje reakcije. &nbsp; Inače, „Noćni vukovi“ u Crnoj Gori su aktivni još od 2015, a često su bili angažovani kao neka vrsta obezbjeđenja za akcije sveštenstva Crkve Srbije. Negiraju da su ekstremisti i predstavljaju se kao grupa kojoj su ,,na srcu pravoslavlje, Rusija i Srpska pravoslavna crkva i u čijem je fokusu humanitarni rad”. &nbsp; U mnogim akcijama bili su skupa sa tadašnjim episkopom, sada mitropolitom Crkve Srbije Metodijem Ostojićem. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251127191124_4aead7a9195700529dde7680791b19ff12c87d1e08ba7b65bcea2506fd266b41" data-rendition-name="original" width="599" height="496" loading="lazy" alt="KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin"> <figcaption>KOD GLAVNOG KOMANDANTA: Aleksandar Zaldostanov i Vladimir Putin(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  „Noćni vukovi“ vezuju se za rusku istoimenu organizaciju koja je opet direktno povezana za Kremlj i predsjednika Rusije Vladimira Putina. &nbsp; Njihov vođa u Rusiji Aleksandar Zaldostanov, poznatiji pod nadimkom Hirurg. Nakon avgusta 2020. godine &nbsp;on je čestitao, citiramo, „Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom narodu u Crnoj Gori“ pobjedu na izborima. BALKANSKI KOZACI U CRNOJ GORI &nbsp; Nijesu oni jedini „branitelji“ Crkve Srbije u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Među 12 ljudi koje crnogorska policija sumnjiči za učešće na ratištima u korist Putinove Rusije je i Danko Savić, koji se predstavljao kao ataman Balkanske kozačke vojske. &nbsp; Ta paramilitarna organizacija osnovana je 2016. godine u Kotoru. ,,Balkanska kozačka vojska” stoji iza udruženja ,,Saveza dobrovoljaca Donbasa“, pokazuju podaci Digitalnog forezničkog centra. O njihovom malignom uticaju u Crnoj Gori je svojevremeno za Ruski Insajder govorio analitičar Konstantin Batozkij.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251127191124_175f6c3a319f87cc3d3344cf88d41866af4ea4dd49ef198cc97ea67cd71c3960" data-rendition-name="original" width="441" height="573" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Bezotkaj"> <figcaption>SVJEDOČENJE O RUSKOM MALIGNOM UTICAJU: Konstantin Batockij(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Već smo vidjeli da je Rusija pokušala da destabilizuje Crnu Goru, a možemo pretpostaviti da će se takvi pokušaji i nastaviti i preko ovih paramilitarnih organizacija kao što su Balkanska kozačka vojska i Savez dobrovoljaca Dombasa – ocijenio je Batozkij. &nbsp;&nbsp; BACKOVIĆ I NJEGOVO BRATSTVO Direktna veza između Balkanske kozačke vojske i Crkve Srbije u Crnoj Gori je – Mijajlo Backović, paroh Crkve Srbije u Tivtu. &nbsp; Poznate su Backovićeve ,,vancrkvene” aktivnosti: svojevremeno je uticao na osnivanje bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Backović je i inicijator izgradnje nelegalne krstionice Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj prevlaci.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251127191128_069bc8adce41292f450f96f2cb8151b430dd37f9bf576a1535dce23b6768f4fa" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović"> <figcaption>PADOBRANAC, POP I GERILAC: Mijajlo Backović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznata je i politička opcija koju podržava: Backović je sredinom 2020. godine koordinirao protestima Demokratskog fronta u Budvi, a potom neposredno pred izbore prokleo svakog građanina Crne Gore koji je namjeravao da glasa stranke tadašnje vladajuće koalicije zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Backović je dio aktivnog sastava Balkanske kozačke vojske. Osim njega, prema podacima Digitalno-forenzičkog centra (DFC), članovi su i kozački pukovnik, ataman Crne Gore Slobodan Pejović, pa onda glavni ataman za Srbiju, Crnu Goru i Republiku Srpsku Vojislav Vidaković, Sergej Stepin iz Saveza dobrovoljaca Donbasa, Vojo Gušić, potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske i Miroslav Topalović, koji je predstavljen kao bivši ratnik iz Republike Srpske. Neki od ovih ljudi bili su angažovani 2021. godine na Cetinju, a sigurnosnim mjerama je &nbsp;koordinirao Backović, inače blizak tadašnjem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Vukšiću, ali i poznat kao ljubitelj brzih i skupih automobila, ali po druženju sa starletom i bezbjednosno-interesantnom osobom Sorajom Vučelić. ISTRAGA SE (NE) NASTAVLJA &nbsp; Svi ovi podaci ukazuju da je današnja akcija udruženih snaga Uprave policije i Bezbjednosno-obavještajnog direktorata Ministarstva odbrane otkrila tek vrh ledenog brijega. I sasvim je izvjesno da 12 osoba koje se sumnjiče za nelegalno učešće na ratištima u inostranstvu, je tek dio razgranate mreže koju je u Crnoj Gori svojevremeno formirala ruska obavještajna zajednica. &nbsp; Zato će biti zanimljivo pratiti da li će crnogorski bezbjednosni sektor nastaviti po insttrumcijama zapadnih partnera da locira i razotkriva žarišta paramilitarnih grupa koje su eksponeni ruskog malignog uticaja. &nbsp; Ili će odnekud, iz Beograda ili Moskve, stići glas da bi dalja istraga trebalo biti obustavljena, u ime budućih dobrih odnosa sa zvaničnom Podgoricom. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

OPASNE VEZE: Balkanski kozaci, ruski ,,spavači” i Crkva Srbije

Inspektori beranske policije ušli su oko 12.30 časova u konak manastira Đurđevi stupovi i uručili mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju rješenje o privremenom oduzimanju spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, prenosi TV Vijesti.
Prema nezvaničnim saznanjima TV Vijesti, Metodije je nakon uručenja sudskog rješenja omogućio ulaz u prostorije konaka manastira i u toku je pretres prostorija.
Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama uvažilo je juče žalbu tamošnjeg tužilaštva i naredilo policiji da privremeno oduzme kip Đurišića. Time je preinačena odluka sutkinje beranskog suda Dubravke Popović, koja je u petak, po peti put, odbila zahtjev tužilaštva za privremeno oduzimanje spomenika saradniku okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Portal ETV

1250x600

Policija ušla u manastir Đurđevi stupovi, Metodiju uručili rješenje o privremenom oduzimanju spomenika Đurišiću

Vanraspravno vijeće Osnovnog suda u Beranama uvažilo je žalbu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i preinačilo rješenje sutkinje Dubravke Popović kojom je odbijen prijedlog za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću.
Iz Osnovnog suda je saopšteno da je kao osnovan ocijenjen zahtjev ODT-a za privremeno oduzimanje predmeta spomen-obilježja Đurišiću od mitropolita Mitropolije budimljansko-nikšićke Ljubiše Ostojića Metodija.
- Mitropolit Mitropolije budimljansko-nikšićke Metodije dužan je da preda spomen obilježje Pavla Đurišića koji se nalazi u prostorijama i ostalim objektima koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi u Beranama te, ukoliko isto odbije, može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja, može se zatvoriti - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je naložio privremeno oduzimanje spomenika iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni dio Manastira Đurđevi Stupovi, navodeći da predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv okrivljenog Vujadina Dobrašinovića zbog krivičnog djela povreda i nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu.
- Oduzeti predmet predaje se na čuvanje Upravi policije, Regionalnom centru bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenju bezbjednosti Berane. Rješenje izvršava Uprava policije, Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“, Odjeljenje bezbjednosti Berane. Javnost će biti blagovremeno obavještavana o daljem toku postupka i preduzetim radnjama - kazali su iz Osnovnog suda u Beranama.

Osnovni sud Berane: Metodije dužan da preda spomenik Đurišiću, u suprotnom novčana kazna ili zatvor

Jedan od mitropolita Srpske pravoslavne Crkve u Crnoj Gori (SPC), Metodije Ostojić je nastavio seriju pomena ljudima i oružanim formacijama koje su bile vjerni saradnici fašista i nacista. U svom ustaljenom maniru Ostojić je, na manifestaciji koju je ovoga puta upriličio na Krnovu, ponovo besjedio suprotno istorijski utvrđenim činjenicama. Nastavljena je kampanja istorijskog revizionizma o kojoj je Raskrinkavanje.me, u posljednje vrijeme, pisalo u više navrata.
Jedna od poruka sa spomenutog događaja je glasila:
“...Zato su bile hiljade i hiljade pripadnika tog pokreta, samo su dvije brigade bile crnogorske, partizanske, i to je bila manjina koja je posle na ovim prostorima zločin činjela nad većinom i zato su bez suda i presude stotinama ubijali pa i ovdje na ovom mjestu bez suda i presude, nevinih ljudi mladost od 18 do 20 i neke godine…”
Pisati tekst koji raskrinkava tvrdnju da su samo dvije partizanske brigade bile “crnogorske” za one koji dobro poznaju istoriju Narodno oslobodilačke borbe (NOB) može zvučati prilično banalno. I sama ideja da se na ovaj način utvrđuju bilo kakve istorijske istine – vjerovatno još banalnije.
Ipak, za one koji se manje razumiju u istorijske činjenice zbog nedostataka u školskim programima ili stalne izloženosti konstantnim dezinformacionim kampanjama koje plasiraju ovakvi stručnjaci za događaje, važno je prikazati istinite istorijske fakte:
NOB je bila jugoslovenski pokret i izuzev nekoliko izuzetaka (npr. Slovenija), već od kraja 1942, a naročito nakon bitaka na Neretvi i Sutjesci, geografske ili nacionalne odrednice njenih jedinica nijesu značile previše, jer su ondašnje brigade ili druge jedinice, masovno popunjavane od ljudi sa terena na kojima su se te jedinice našle u datom momentu.
Prve dvije brigade sa pridjevom crnogorske osnovane su u proljeće 1942. godine. Možda je čak i važnija informacija o tim dvijema jedinicama da su bile i “proleterske” što je onda predstavljalo elitnu jedinicu, udarnu pesnicu NOB koja je sposobna za izvođenje najsloženijih operacija.
Četvrta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je juna 1942. godine. U njen sastav su ušli: dva bataljona Lovćenskog i po jedan bataljon Zetskog, Komskog i Durmitorskog NOP odreda. Njen prvi komandant bio je Peko Dapčević.
O postignućima ove jedinice napisano je mnoštvo knjiga, članaka i stručnih analiza. Umjesto analize tako obimne istorijske građe, ovdje ćemo podsjetiti na nešto mnogo važnije - na onu čuvenu poruku Četvrte brigade svom Vrhovnom štabu u toku bitke na Sutjesci:
“Dogod budete čuli na Ljubinom grobu pucanje naših pušaka, Nijemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu nema više živih proletera”
Peta proleterska crnogorska udarna brigada formirana je takođe u junu 1942. godine. Njen sastav su činila tri bataljona Nikšićkog partizanskog odreda i jedan bataljon Zetskog partizanskog odreda. Njen prvi komandant bio je Sava Kovačević.
Šesta crnogorska udarna brigada formirana je u novembru 1943. godine u blizini Kolašina. Činili su je borci iz pet partizanskih odreda: Durmitorskog, Nikšićkog, Zetskog, Lovćenskog i Komskog. Prvi komandant brigade bio je Veljko Žižić.
Sedma crnogorska omladinska udarna brigada „Budo Tomović“ formirana je u decembru 1943. godine u Kolašinu. U njen sastav ušli su omladinci i omladinke iz gotovo cijele Crne Gore. Njen prvi komandant bio je Niko Strugar.
Ovdje valja napomenuti da je baš ova brigada počinila “zločin” nad formacijama o kojima mitropolit Ostojić daje pomen i besjedu koja je inspiracija za ovaj tekst, a koji se u najkraćem sastoji u sljedećem: Sedma je, od njemačko-četničkih napada, branila improvizovani aerodrom u Breznima sa kojeg su saveznički avioni 1944. evakuisali preko 1000 ranjenih i bolesnih partizana.
Nakon okončanja evakuacije, brigada je uništila četnički Gvozdeni puk i nanijela mu gubitke od oko 350 mrtvih i oko 180 zarobljenih. Da ne budemo nepravedni, treba spomenuti i Osmu, Devetu i Desetu crnogorsku brigadu i Prvu bokeljsku brigadu koje su osnovane 1944. godine i koje su se takođe borile protiv nacista i njihovih domaćih saradnika.
Učešće Crnogoraca i Crnogorki u NOB se, naravno ne završava učešćem u “crnogorskim” brigadama. Oni su se, mimo spomenutih brigada, na pozicijama od Vrhovnog štaba do seoskih, terenskih jedinica borili protiv fašista, nacista i njihovih domaćih pomagača.
Crnogorski bataljoni su činili i gotovo trećinu elitne Prve proleterske udarne brigade, formirane 21. decembra 1941. godine u Rudom. Njeni prvi komandant je bio Koča Popović, a kasnije i Danilo Lekić „Španac“. Lekić, rodom iz Kralja kod Andrijevice, bio je jedan od najistaknutijih crnogorskih boraca i komandanata u NOB-u.
O tome kako se borila Prva brigada ostalo je veoma zanimljivo svjedočenje Antonija Isakovića u momentu proboja obruča na Sutjesci:
“Dobro pamtim. Danilo Lekić je komandovao: "Prva proleterska - juriš!!" I, verovatno, ja mislim da je to jedini put kad je cela Prva proleterska jurišala. Preko te čistine. Svi smo bili u istom streljačkom stroju. Prvi put, svi... i sve komande četa, i svi štabovi bataljona i štab brigade, i Španac (Danilo Lekić) i Plavi su bili u jurišu, i svi kuriri, i svi kuvari, i svi bolničari... Sve je izašlo tu, koliko nas je bilo. Mi smo krenuli. I svi smo znali: nema nazad! Mi moramo tamo!”
Posebno je bila izražena veza crnogorskih boraca sa dalmatinskim jedinicama. Najistaknutiji primjer je Ljubo Vučković, rođen u Ljubotinju kod Cetinja, koji je bio komandant, takođe elitne, Druge dalmatinske udarne brigade. Pod njegovom komandom, brigada se proslavila u nekim od najtežih bitaka, uključujuči Neretvu i Sutjesku.
Ova brigada je u veoma teškim uslovima prešla preko srušenog mosta na Neretvi kod Jablanice 6. marta 1942. godine i na taj način omogućila partizanskim jedinicama proboj obruča i važnu pobjedu.
Za kraj ovog teksta dajemo svjedočenje jednog od neposrednih aktera o ovom događaju Bruna Vuletića:
“Stravično izgleda nasip pruge. Veoma strmo, gotovo okomito usjekla se obala od okna dubokog kanjona. Izgleda nam da ćemo se, spuštivsi se na dno kanjona, moći dohvatiti posrnule konstukcije i verući se preko njezinih rešetki prebacivati na drugu obalu. Oko sredine, gdje je most prepolovljen, moraćemo kroz vodu, ali držeći se konstrukcije ipak će se proći. Teže izgleda na lijevoj obali gdje se konstrukcija odvojila od nasipa i duboko skliznula u kanjon. Ostale su samo povezne tračnice s pragovima poprijeko kao viseće ljestve. Ako pragovi nijesu truli, što ne možemo ocijeniti, onda ćemo se uz njih moći uzverati na nasip. Na nekoliko metara od ivice nasipa nalazi se bunker s četničkom posadom i teškim mitraljezom...
...Od kretanja boraca pred nama opasno se njišu i škripe tračnice. Balansirajući kao na konopcu, održavamo ravnotežu. Samo da izdrže te ljestve, strapim da se ne odvoje i zajedno s nama ne survaju u dubinu...
...Četnici postaju aktivniji, očito se spremaju na juriš i to čine na vrlo bučan način. Borba se sve više razgara i vatra pušaka i mitraljeza sve je jače prošarana eksplozijama bombi. Grupe četnika pucajući i vičući preskaču nisku ogradu naslaganog kamenja i kreću na juriš. Otvaramo vatru... Poneki padaju pokošeni našom vatrom, ali stroj produđava naprijed. I tada, oglasi se s čuke lijevo od nas najprije jedan, a onda i drugi mitraljez. Stroj četnika posrnu pod udarima neprekidne vatre s boka, produži još par koraka kao nošen inercijom, zatim se rasu i preživjeli počeše bježati. Krenusmo u protujuriš. Pokolebani četnici nisu izdržali naš nalet. Izlaze bradonje s dignutim rukama i počinju se masovno predavati, te mole za milost, kao da nam čas prije nijesu prijetili da će nas poklati...”
Na osnovu svega nabrojanog jasno je da je jedan od čelnika SPC rekao neistinu i da memoari i svjedočenja, ali i istorijske činjenice demantuju njegovu tvrdnju - “da su samo dvije brigade bile crnogorske, partizanske”.
Tekst je izrađen uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Sadržaj teksta je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Metodije se zabrojao: Koliko je zapravo crnogorskih partizanskih brigada?

Po odluci Svetog Arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavne crkve, sjutra od 10 sati u Kraljevu, u sjedištu Eparhije žičke, boraviće posebna komisija koja će izvršiti kontrolu njenog materijalno-finansijskog poslovanja i ispitati mitropolita Justina. Prema saznanjima Nova.rs, Sinod istovremeno planira da protiv Justina pokrene postupak zbog navodnog „odavanja informacija medijima“ o ovom slučaju.
Kako navodi izvor Nove.rs iz Patrijaršije, vrh SPC-a je prilično burno reagovao nakon što se u javnosti pojavilo pismo patrijarha Porfirija, u kojem pretećim tonom obavještava mitropolita Justina da će 23. oktobra u 10 sati u sjedište Eparhije žičke u Kraljevu doći komisija kako bi ispitala njegovo finansijsko poslovanje.
Kako navodi sagovornik, vrh SPC-a optužiće Justina za odavanje informacija o postupku jer, kako se navodi, „pretpostavljaju da on stoji iza svega“.
<h2>Odbijeno pomjeranje saslušanja</h2>
Dok se priprema novi postupak protiv mitropolita Justina, postojeći, koji se odnosi na optužbe iz vrha SPC-a da je na neadekvatan način vodio eparhiju, dobio je novu epizodu.
Naime, izvori Nova.rs iz Patrijaršije ističu da je tokom jučerašnjeg dana na njihovu adresu stigao odgovor mitropolita Justina, u kojem ih obavještava da prihvata dolazak komisije, ali da ih moli da odlože dolazak za 3. novembar zbog, kako je naveo, ranije preuzetih obaveza.
- Justin je u svom odgovoru tražio i da mu se dostavi izveštaj na osnovu kojeg postupa komisija, a koji je predsjedavajući Sinoda, patrijarh Porfirije, opisao kao ‘krajnje zabrinjavajući" - navodi sagovornik Nove.rs.
Na pitanje Nove da li je iz Patrijaršije dostavljen izvještaj na adresu Eparhije žičke, dobili su odgovor da je Sinod ignorisao ovu molbu, ali da je uputio odgovor Justinu, u kojem ga opominje da bi trebalo da prilagodi svoje obaveze i da se povinuje odluci patrijarha.
Kako je rečeno portalu, odgovor koji je stigao na adresu Eparhije žičke bio je prilično oštar i naredbodavan, a u njemu se, između ostalog, navodi da je „blagovremeno obaviješten o dolasku komisije“, iako je pismo stiglo svega dva dana pred zakazani dolazak.
- Članovi komisije će definitivno sjutra biti u Kraljevu - naglašava sagovornik Nove.rs.
Nakon što je otkriveno da je angažovana komisija koja će istraživati Justinovo upravljanje eparhijom, Nova.rs se obratila informativnoj službi Srpske pravoslavne crkve, ali do danas nismo dobili odgovore na naša pitanja.
Informativnoj službi SPC upućena su sledeća pitanja:
- Šta je cilj komisije koju je formirao Sinod, a koja će se baviti radom mitropolita Justina Žičkog?
- Da li je tačno da je cilj da se mitropolit Justin, nakon rada komisije, skloni sa čela Eparhije žičke?
- Da li se mitropolitu Justinu zamera javno istupanje i komentarisanje društveno-političke krize u Srbiji i odstupanje od narativa vrha SPC-a da je u Srbiji na delu „obojena revolucija“?
- Da li je tačno da će uskoro manastir Studenica postati stavropigija?
Pitanja su uputili i Eparhiji žičkoj.
<h2>Zašto je otpočeo progon Justina</h2>
Prethodnog dana portal Nova.rs objavio je da je u Patrijaršiju stiglo pismo poglavara SPC-a Porfirija, u kojem se naglašava da je dolazak komisije planiran za 23. oktobar i poziva ga da „predupredi svaki otpor“, odnosno okupljanje naroda.
U pismu koje je „Novoj“ ustupio izvor iz Patrijaršije, navodi se da će pomenutu komisiju činiti mitropolit bački Irinej (predsjednik), mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, protođakon Miroslav Čolaković, pravni savjetnik Milan Andrić i protojerej-stavrofor Vladan Simić.
Iako se kao formalni razlog za istragu i dolazak komisije navodi Justinovo upravljanje eparhijom, glavni razlog zbog kog je mitropolit na udaru jeste njegova podrška građanima i studentima, kao i otvorena kritika represije koju je režim sprovodio u prethodnih 11 mjeseci.
Podsetimo, on se oglasio nakon protesta u Užicu koje su obeležile scene policijskog nasilja nad građanima. Tom prilikom kritikovao je postupanje nadležnih organa, što je u crkvenim krugovima protumačeno kao odstupanje od zvaničnog narativa vrha SPC-a.
Prema informacijama Nove, članovi komisije imaće zadatak da obave razgovor sa Justinom, nakon čega će mu, kako se navodi, biti predloženo da se povuče sa mjesta mitropolita Eparhije žičke.
- Justin je smetnja jer su njegovi sveštenici podržavali studente ovih 11 mjeseci, dočekivali ih svuda kad su pješačili… On je u februaru bio potpisnik pisma koje je šestorica episkopa uputila patrijarhu Porfiriju, u kojem su istakli da su studenti naša budućnost, istovremeno osuđujući mitropolita kruševačkog Davida koji je mladost Srbije nazvao ustašama - objašnjava izvor.
U prethodnim mjesecima Eparhiju žičku pohodile su brojne inspekcije SPC-a koje su imale cilj da utvrde nepravilnosti u vođenju, kako bi se pronašlo opravdanje da, prije svega, manastir Studenica pređe pod direktnu kontrolu patrijarha Porfirija.
U konacima manastira Studenica nedavno su boravili studenti iz Novog Pazara koji su krenuli pješice iz svog grada za Novi Sad, gdje će se 1. novembra održati veliki komemorativni skup.
<h2>Ko vodi postupak protiv Justina</h2>
Iako je očigledno da se nijedna odluka unutar SPC-a ne sprovodi makar bez prećutnog odobrenja patrijarha Porfirija, poglavar SPC-a je ipak odlučio da ne uđe u direktan obračun sa mitropolitom Justinom, već je u tu svrhu pokrenuo formiranje komisije unutar Sinoda, koju čini njegov duhovni otac, mitropolit Irinej Bulović — poznat kao neko ko je godinama jedan od najglasnijih podržavalaca svakog režima.
Pored Bulovića, član komisije je episkop budimljansko-nikšićki Metodije, koji je u prethodnom periodu napravio veliki zaokret, te prešao put od episkopa koji je odbijao da prisustvuje svečanom ručku na Andrićevom vijencu do nekoga ko uručuje odlikovanje predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
Pored episkopa, član sinodske komisije je i Velibor Džomić, sveštenik čije se ime često pojavljuje u procesima koje Crkva vodi protiv neposlušnih. Džomić je u maju bio učesnik i prvog podkasta SPC-a, koji je bio posvećen „obojenoj revoluciji“ u Srbiji.
Ukoliko Sinod potvrdi ove navode, mitropolit Justin mogao bi biti prvi episkop koji će biti smijenjen zbog podrške studentskim protestima, iako će formalno biti gonjen zbog „finansijskih pitanja“.

Nova.rs: Sprema se smjena mitropolita Justina koji je otvorio vrata hramova studentima: Sjutra u Kraljevo stiže komisija SPC čiji je član i Metodije Ostojić

Iz eparhije crnogorsko-primorske Crkve Srbije (SPC) oglasili se juče saopštenjem u kojem nastoje da demantuju neke navode iz tokom „litijašenja” njima bliskog glasila „Vijesti” — „kao i drugih netačnih interpretacija u medijima” — o protestu održanom 10. oktobra u Morinju kod Kotora, na kojem je uz Milana Kneževića, čija je stranka u Spajićevoj vladi — takođe učestvovao sveštenik MIJAJLO BACKOVIĆ. Štoviše, iz eparhije Joanikija aka Jovana Mićovića u saopštenju „tumače” stavove izrečene na protestu u Morinju od strane Backovića: a taj je sveštenik u drugoj SPC eparhiji, budimljansko-nikšićkoj — što je PRESEDAN čak i za Crkvu Srbije! Prenosimo saopštenje sa sajta eparhije crnogorsko-primorske — koja se predstavlja i kao „Mitropolija crnogorsko-primorska” (provjerljivo: takav entitet ne postoji u zvaničnom Ustavu SPC) ili „Crkva” (a nije u saopštenju istaknuto da eparhija Mićovića ima mandat iz za nju mjerodavne adrese u Srbiji, od tamošnjega patrijarha, sinoda ili arhijerejskoga sabora: da se ovim povodom obraća u ime cijele ove vjerske zajednice)… * * * SAOPŠTENJE POVODOM REAKCIJA NA IZJAVU SVEŠTENIKA NA SKUPU U MORINJU Povodom teksta juče [15. oktobra, prim] objavljenog u „Vijestima” — „Ruganje državi i postrojavanje zvaničnika: Šta je sveštenik Backović poručio vladajućoj većini sa skupa u Morinju” — kao i drugih netačnih interpretacija u medijima, dužni smo da se obratimo javnosti. Nijesmo začuđeni zlonamjernim tumačenjima koji dolaze od pojedinih društvenih činilaca koji su bili sagovornici autorke pomenutoga članka, jer oni imaju jasan kontinuitet aktivne borbe protiv Crkve i, konkretno, diskriminacije i bezakonog institucionalnog progona Srpske pravoslavne crkve, kad god su za to imali priliku. Međutim, ono što je zbilja nedopustivo i izuzetno društveno štetno je postupak autorke članka koja je sebi dopuštila da umeće neizgovorene riječi, koje u potpunosti mijenjaju smisao onoga što je u Morinju izrečeno. Umetanje riječi „crkva” (pa makar i u zagradi) je najobičniji falsifikat i žalosni primjer lažne vijesti i zlonamjerne propagande. Naša Crkva niti ijedna vjerska zajednica nije poslodavac nikome u državnim i lokalnim administracijama niti im daje zarade. Potpuno je sumanuto tvrditi drugačije. Sveštenik Backović u Morinju nije imao nikakav mandat da govori u ime Crkve, te je to još jedan razlog u prilog tome da je te riječi mogao da izrekne samo kao jedan od građana ove zemlje, koji stvarno „zapošljavaju i daju plate” državnim zvaničnicima. S druge strane, uzdržavanjem od govora ili makar drugačijim i jasnijim izborom riječi je mogao i trebalo je da preduprijedi ovakva tumačenja, znajući da postoji spremna vojska onih koji će njegove riječi pokušati da zloupotrebe protiv Crkve. Autorka članka i svi njezini sagovornici bi trebalo da razumiju da sveštenici imaju potpuno jednaka prava, kao i ostali građani, pa i pravo na javnu riječ, a da se ona ne vezuje za službu koju obavljaju. Profesor ili ljekar koji govore na bilo kojem i bilo kakvom lokalnom okupljanju ne govore u ime svojih ustanova ili rukovodstva, već u svoje lično ime. Isto važi i za sveštenike. To bi valjda trebalo da bude svima jasno. Makar je crnogorskoj javnosti dobro poznato da se stavovi i poruke Crkve ne prenose na ovakav način. Crkva ima dovoljno javnog prostora da saopšti svoje stavove i kad smatra za neophodno, to čini jasno i direktno, kroz zvanične kanale informisanja. Narativ koji pokušava da se nametne o navodnom bespravnom i „presudnom” uticaju Crkve na državne vlasti, pa još i o „dužničkom ropstvu” države u odnosu na Crkvu, predstavljaju propagandne i sračunate laži, kojima upravo oni koji su ovu državu „porobili” svojim kriminalnim i korupcionaškim aktivnostima i oni koji su im za to davali ideološku podršku iz svojih lukrativnih interesa, žele da društvo zadrže u tom ropstvu. To što postoji određena dinamika u odnosima Crkve i države, ne predstavlja ništa neobično. Tako je u većini demokratskih država. I u našoj zemlji, razne institucije i društvene grupe imaju svoje različite interese i poglede na ova ili ona pitanja. Takva vrsta raznolikosti mišljenja je osnov savremenih demokratskih društava. Važno je da se zna ko se đe i za šta pita. Crkva za crkvena pitanja, država za državna. To što neznaveni društveni i politički činioci sekularnost zamišljaju kao zatvaranje Crkve i vjernika u „nišu”, kako je svojevremeno najavljivao njihov „šef” — to je problem njihove skučene retrogradne i nedemokratske svijesti. Sekularnost Crne Gore nije ugrožena od Crkve. Uticaj Crkve na društvo se svodi na javni govor i apelovanje na savjest građana i nadležnih. Drugih instrumenata nemamo. Crkva nije zainteresovana za vršenje vlasti. Svako ko tvrdi drugačije — jednostavno ne govori istinu. - Mitropolija crnogorsko-primorska, Cetinje, 15. oktobar 2025. * * * Fakti i komentari „Antene M”: - U glasilu „Vijesti” su naveli, citiramo sljedeća dva pasusa: „Backović je sa skupa, sa kojeg je zatraženo uklanjanje spomen-ploče na mjestu bivšeg logora u Morinju, poručio da će zbog toga prozvati ‘sve one koje su oni (crkva) ZAPOSLILI 30. AVGUSTA’”. „’One kojima smo MI DALI PLATU DA ŚEDE U SKUPŠTINI, VLADI i PREDŚEDNIŠTVU, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo. Nas MORAJU DA SLUŠAJU, JER SMO IM MI POSAO DALI. Njih prozivam’, rekao je Backović  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101608104_b9ba86690c9fae23818776097482c3e87c5be8aacfb971d23986fb347e19db91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101608104_b9ba86690c9fae23818776097482c3e87c5be8aacfb971d23986fb347e19db91" data-rendition-name="original" width="711" height="659" loading="lazy" alt="mitropolija saopštenje"> <figcaption>„Mi dali platu da śede u Skupštini, Vladi i Predśedništvu, možemo i da im uzmemo”. Faksimil dijela saopštenja eparhije crnogorsko-primorske koja se predstavlja kao „Mitropolija crnogorsko-primorska” — provjerljivo: takav entitet ne postoji u Ustavu SPC(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  - Odmah pošto su 2021. iz Srbije postavili Joanikija Mićovića na eparhiju crnogorsko-primorsku, Backovića su sa parohije u okolini Tivta (Gornji Grbalj) „ispratili” na funkciju u drugu eparhiju, kod Metodija alijas Ljubiše Ostojića. - Proljetos su u Beogradu proglasili Ostojića, najedno, titulaturno i za mitropolita i za arhiepiskopa; a eparhiju budimljansko-nikšićku (osnovanu 2001. godine) i za titulaturnu mitropoliju i arhiepiskopiju. Ostojić je na taj način „po časti” izjednačen sa Mićovićem, a budimljansko-nikšićka sa eparhijom crnogorsko-primorskom (osnovanom 1931. godine). Na strani ove isprazne, počasne titulature, po Ustavu SPC, a taj akt je za njih jedini mjerodavan, obje ove eparhije ostaju episkopije, a njihovi čelnici episkopi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101608108_333d2126317e3445c854217403f1204add2a35d0c46f4d39ad30bbefa59922b9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101608108_333d2126317e3445c854217403f1204add2a35d0c46f4d39ad30bbefa59922b9" data-rendition-name="original" width="1216" height="670" loading="lazy" alt="mitropolija"> <figcaption>Odmah pošto su iz Srbije 2021. postavili Mićovića na eparhiju crnogorsko-primorsku, Backovića sa parohije u okolini Tivta (Gornji Grbalj) „ispratili” na funkciju u eparhiju Ostojića(Photo: (izvor: Screenshoot))</figcaption> </figure>  - Dakle, sada iz eparhije crnogorsko-primorske — a razumno je pretpostaviti da se saopštenje, po subordinaciji, nije moglo pojavti bez odobrenja Mićovića — javno tumače stavove sveštenika eparhije budimljansko-nikšićke Metodija Ostojića. A Backović nije samo običan sveštenik, on je i eparhijski funkcioner: sekretar Ostojića! - Prema crkveno-kanonskim pravilima, episkop iz jedne eparhije nema nikakvu neposrednu nadležnost za sveštenika iz druge eparhije, makar se radilo o istoj jurisdikciji neke pomjesne Crkve, poput SPC. U krajnjoj instanci, na primjer, Backović može biti pozvan na odgovornost eparhijskoga crkvenog suda Ostojićeve, a ne Mićovićeve eparhije. - Početkom 2022. Backović je, takođe u svojstvu sekretara Ostojića, učestvovao u javnim protestima i davao političke izjave: u Tivtu, na „teritoriji” Mićovićeve eparhije (kao i sada u Morinju kod Kotora), a povodom rušenja Vlade Zdravka Krivokapića; tada su, prije tri i po godine, protestovali i aktuelni premijer Spajić, između ostalih i sadašnji mu jedan od vicepremijera, Bečić — u porti svetosavskoga hrama u Podgorici!

Mijajlo nema mandat!… Joanikijeva eparhija o sekretaru Metodija Ostojića

Na lokalitetu Lobanje glave, juče je služen parastos mladićima stradalim na ovom prostoru, 25. avgusta 1944. godine, prenio je sajt Eparhije budimljansko-nikšićke.
Pomen omladini, koja je prije 81 godinu ubijena na krnovskim planinskim vijencima, služio je Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije sa sveštenstvom i monaštvom Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke.
- Sabranim potomcima, rodbini i poštovaocima nevine žrtve ubijenih mladića, kojima se ni posle toliko vremena ne zna groba, ni mramora - kazao je mitropolit Metodije.
Dodao je da je cijela Crna Gora tada i svaka skoro muška glava ,,odskočivši od zločinaca na početku Drugog svjetskog rata zbog raznih Pasjih groblja i drugih zločina koja su činili komunisti otišla u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini da brani svoju zemlju”.
- Zato je bilo hiljade i hiljade pripadnika tog pokreta. Samo su dvije brigade bile crnogorske i partizanske. To je manjina koja je činila zločin nad većinom i zato su bez suda i presude u stotinama ubijali kao i ovdje na ovom mjestu - kazao je mitropolit Metodije.
Predsjednik Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, kazao je da je juče na Krnovu, u organizaciji udruženja "Kosovski božur od Nikšića" služen parastos "mladićima stradalim na ovom prostoru, 25. avgusta 1944. godine".
Tog datuma je, tokom Drugog svjetskog rata, partizanska 7. crnogorska udarna omladinska brigada na Krnovu izvela napad na položaje četničkog 8. “gvozdenog” puka Pavla Đurišića. Sa skupa je juče, kako je saopštila eparhija na čijem je čelu, poslata "jedinstvena poruka da se na mjestu stradanja na Krnovu podigne spomen-obilježje, hram, da se prikupe sva imena oko 350 ubijenih".
Mandić je kazao da se 1944. dogodio "zločin protiv mladosti Crne Gore".
- Danas sam na Krnovu prirustvovao parastosu koji je služio Mitropolit budimljansko-nikšićki g. Metodije sa brojnim sveštenstvom te mitropolije i tom prilikom položio vijenac u znak sjećanja na preko 300 golobradih, većinski maloljetnih, mladića naše zemlje, koji su brutalno strijeljani u strašnom ratnom zločinu bratoubilaštvom oboljele naše domovine za vrijeme Drugog svjetskog rata, i kojoj se ni dan danas ne zna groba, ni mramora. Činjenica da je samo jedan od njih imao svoje potomstvo u momentu kada je ubijen, govori sve o veličini ovog zločina protiv mladosti Crne Gore - napisao je Mandić u subotu na mreži X.

Metodije: Samo su dvije brigade bile crnogorske i partizanske, komunisti činili zločine

,,Danas, 13. januara 1944. godine, osuđen sam na smrt vješanjem. Vješanje će se izvršiti u 3 sata poslije podne na Balšića pazaru“. &nbsp; Tako je, na zidu ćelije zatvora u Bogdanovom kraju, ispisao dvadesetdvogodišnji Gojko Kruška. Bio je to njegov posljednji zapis u životu. &nbsp; Ali ne i posljednje riječi koje su ostale u istorijskom pamćenju crnogorske revolucije. &nbsp; Tog 13. januara, Njemci su očistili od snijega dio trga gdje su namještena vješala, a građane Cetinja silom su kamionima doveli da gledaju samrtne ropce dvojice momaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine "> <figcaption>NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvojice crvenih bandita, kako su govorili Njemci: Gojka Kruške i njegovog druga i saborca, partizanskog kurira iz Skadra - Muse Buta Hodžića, kojeg je četnička milicija zaskočila kada je donosio šifrovane poruke do obavještajca Kruške. &nbsp; Dva mjeseca nakon kapitulacije Italije, novembra 1943, Gojko Kruška je tražio da sa mjesta obavještajca na Cetinju, što je radio tri godine, pređe na teren, među svoje partizane, u otvorenu borbu protiv njemačkih fašista, četnika i drugih izdajnika. Molili su ga da sačeka koji mjesec. Sačekao je, na žalost: četničku policiju koja je 24. decembra te godine provalila Gojka Krušku i još dvojicu skojevaca. Odmah su predati Njemcima. &nbsp; Iako je žestoko mučen, Kruška nikoga nije odao... JUNACI I IZDAJNICI &nbsp; Na Balšića pazaru, pod granama brijesta, njemački narednik, Oto Majnhofer mu je bilo ime, prije nego što će navući omču na vrat Gojka Kruške, zajedljivo ga je upitao: ,,Je li ti je žao što ideš u smrt?" I odmah je crnokošuljaš dobio dobio prkosan odgovor: ,,Ne, jer ginem kao čovjek, a vi ćete svi ginuti kao izdajnici!". Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog naroda: ,,Zar plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!" Prestala je da plače, a Gojko je počeo da pjeva: ,,Oj svijetla, zoro majska mila/ sa Lovćena kliče vila/ Crna Goro majko mila...“ . To je sve što je mogao da ispjeva. Odmah su i njemu i Musi Hodžiću izmakli postament ispod nogu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1" data-rendition-name="original" width="451" height="541" loading="lazy" alt="NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije "> <figcaption>NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TRI JANUARSKA DANA Tri januarska dana, dok je sipila susnježica, tijela dvojice mladića visila su na brijestu. Okupacioni komandant Cetinja nije dozvolio da se sahrane, da bi i mrtvi bili opomena živima koji podignu glavu. &nbsp; Tek treću noć Njemci su dozvolili majci Gojka Kruške da ga sahrani, baš tokom noći. &nbsp; A već narednih dana, domaćim kvislinzima su gestapovci odali priznanje. U "Crnogorskom vjesniku”, okupacionom listu, objavljeno je da se onima koji su učestvovali u hvatanju, kako je napisano, crvenih bandita, po naredbi feldkomandanta Vilhelma Kajpera dodjeli specijalni dodatak u životnim namirnicama. Vreća žita za izdaju! Ali, uzalud nagrade, kažu da je onaj grleni glas, da su riječi pjesme o Crnoj Gori i Lovćenu, dugo još brujale ulicama drevnog grada, crnogorskog sjedišta i ishodišta. &nbsp; Mnogo decenija kasnije, kada je Crna Gora već kretala ka referendumu i nezavisnosti, Olga Kruška, udata Jovićević - koja je imala deset godina kada joj je brat Gojko obješen - govorila je o toj posljednjoj pjesmi koju je pjevao njen brat-heroj, kao budućoj himni nezavisne Crne Gore. &nbsp; "Otkad znam za sebe, znam i za svijetlu majsku zoru, za Lovćen, slobodu... Dok god budem živa biću vezana za one stihove i bratova vješala. Zato - danas kad je čujem kao himnu - srce mi drhti, a suze iskre...“ , govorila je Olga reporteru dnevnog ista Pobjeda. &nbsp; REVIZIONISTI &nbsp; Zašto danas podsjećamo na herojski primjer Gojka Kruške, skojevca, srednjoškolca? &nbsp; Strijeljan je januara 1944, prije 81 godinu. Nije, dakle, neki okrugli datum kada je heroju ugašen život, nije ni dan njegovog rođenja, a odavno nema ni onog starog brijesta na Balšića pazaru, da podsjeća na vrijeme heroja i izdajnika. &nbsp; Ali, i u današnjoj Crnoj Gori ima onih, i vrlo su brojni, koji, sramotnom revizijom istorije, žele zaborav heroja i pravljenje od izdajnika i zločinaca – novih heroja. &nbsp; I nijesu ti ljudi koji bi da kroje novu istoriju margina društva, već čelnici države Crne Gore ili vjerni sljedbenici ratobornih sveštenika Crkve Srbije u Crnoj Gori. Na čelu Skupštine je četnički vojvoda koji ne priznaje četničku izdaju Crne Gore, niti genocid u Srebrenici. Na čelu crkve su dva mitropolita: Joanikije Mićović- ponavljač i Metodije Ostojić -padobranac. &nbsp; Obojica ne znaju, i neće da znaju, za istoriju Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43" data-rendition-name="original" width="1000" height="612" loading="lazy" alt="DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu"> <figcaption>DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KOVAČI ČETNIČKE BUDUĆNOSTI &nbsp; I nije ih stid. &nbsp; Mitropolita Joanikija koji je, više puta, za Pavla Đurišića, koji je rukovodio masovnim klanjem više od 10.000 muslimanskih staraca, žena i đece - kazao da je bio "junak nepobjedivog karaktera”. &nbsp; Ili, mitropolita Metodija, koji komanduje da se kip četničkog koljača Đurišića unese u crkvu, potom u Manastir Đurđevi Stupovi, i stavi baš pored ikona Isusa Hrista ili Marije Bogorodice – i na taj način počini primarni grijeh idolopoklonstva i bogohuljenja. &nbsp; Propagiranje istorijskih laži nije tek neki hir ili ispad - već planski pokušaj zatiranja antifašizma, kao temelja moderne Crne Gore. Otuda i veličanje četništva i kraljevine Aleksandra Karađorđevića, kao želja za ponavljanjem one najgore istorije - kada Crna Gora nije postojala na političkoj mapi Evrope. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica"> <figcaption>VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Takvima je potreban zaborav heroja Ljuba Čupića, Joke Baletić ili Gojka Kruške, da bi se pisala – ne samo neka nova istorija – nego nova budućnost Crne Gore. &nbsp; SRAMOTA ŠUTNJE &nbsp; I zato je neshvatljivo i neprihvatljivo za moderno društvo, uporno ćutanje parlamentarnih partija građanske Crne Gore. Nema reakcija ni čelnika Demokratske partije socijalista, tek usputno ljudi iz vrha Evropskog saveza... &nbsp; A nema reagovanja institucija koje bi morale da brane istorijske istine; uporna je šutnja Crnogorske akademije nauka, ali i brojnih crnogorskih intelektualaca, sem časnih izuzetaka. &nbsp; Tišina je znak ravnodušja, a ravnodušnost nije zalog za bolju budućnost. Naprotiv: ovakva Crna Gora ovako juri, ne ka Evropskoj uniji, već ka Evropi tridesetih godina, obamrloj u smradu minhenskih pivnica i Hitlerovog nacizma ili talijanskih marševa i Dučeovog fašizma. &nbsp; &nbsp;

CRNA GORA DANAS: Zaborav heroja i laži o izdajnicima

Predsjednik Slobodne Crne Gore i funkcioner Glavnog grada, Vladislav Dajković, stao je u odbranu srpskog mitropolita Metodija Ostojića nad kojim se, tvrdi on, iživljavaju anti-srbi.&nbsp;
- Oni potpiruju mržnju prema njemu, ali im krajnji cilj nije samo on – već da se ta mržnja, preko njegove snažne pojave, prelije na čitav srpski narod u Crnoj Gori - rekao je Dajković.
Zašto i čemu ova kampanja protiv Metodija, pitao je on.&nbsp;
- Naravno, ja nemam istinu u džepu, ali je tražim u svakom trenutku svog postojanja. I odgovor se nameće sam – komunizam. Da, dobro ste pročitali. Sve ovo što gledamo samo je nasljeđe djece i unuka komunizma - rekao je Dajković.
Komunizam, kaže, u Crnoj Gori nije mrtav – naprotiv.&nbsp;

Dajković brani Metodija od anti-srba: Olinjali komunistički brk življi je nego ikad

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: metodije-ostojic