Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Ksenija Aranitović kazala je da je funkcionerka i odbornica Demokrata Zdenka Popović u gradskom parlamentu priznala da u Glavnom gradu ne postoji meritokratija.
Popović je na sjednici kazala da se po koalicionim sporazumima tačno zna kojim partijama pripadaju direktori i sekretari.
- Sva imenovanja su politička imenovanja, i ja ne znam koji je razlog zbog čega spočitavate bilo šta ovoj većini da bira direktore i sekretare politički, jer to jesu politička imenovanja. Postoje koalicioni sporazumi koji se sklapaju i tačno se koji direktori i sekretari pripadaju određenoj političkoj partiji - rekla je Popović.
Aranitović je rekla da je pošteno priznanje Popović da u Glavnom gradu ne postoji meritokratija. &nbsp;
- Politički plijen podijeljen po kvotama. Kako će ovo Saša Mujović objašnjavati studentima. Da diploma ništa ne znači i budite vozači Andrije Mandića da biste postali član Odbora direktora preduzeća - navela je Aranitović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1928363435416310032%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aranitović: Popović priznala da u Glavnom gradu ne postoji meritokratija, kako će to Mujović objašnjavati studentima?

Građani zaslužuju veći uticaj na odluke koje direktno utiču na njihove živote, a političari imaju odgovornost da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora. To je poručeno je sa skupštine građana na temu “Kako spriječiti partitokratiju i političko zapošljavanje?”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović podsjetila je da ta organizacija, u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju (CDT), četvrti put organizuje Skupštinu građana i građanki.
- Skupština građana predstavlja priliku za građane da praktično prikažu na koji način mogu doprinositi donošenju odluka i stvarnim promjenama u društvu. Nakon Skupštine planirano je predstavljanje seta preporuka koje će građani samostalno koncipirati, kroz ekspertske i poslaničke sesije, a koje će biti dostavljene Evropskom parlamentu, Evropskoj uniji, drugim institucijama u okviru Unije, kao i Skupštini Crne Gore - pojasnila je Vuksanović.
Istakla je da će CEDEM nastaviti da zagovara preporuke, svjesni da njima neće biti riješena partitokratija i političko zapošljavanje u potpunosti, ali da je moguće „ići korak naprijed i barem djelimično umanjiti problem koji je trenutno na visokom nivou.“
Naučni saradnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu Čedomir Markov pojasnio je da su skupštine građana model demokratskih inovacija koje se sve više uspostavljaju širom Evrope i svijeta kako bi odgovorile na probleme u reprezentativnoj demokratiji.
- Ovi procesi uključuju deliberaciju, odnosno strukturirani proces u kojem se okuplja reprezentativni uzorak populacije na koju se određeni društveni problem ili politička odluka odnosi. Cilj je da se kroz razgovor ponude različite perspektive i da se odvagaju argumenti za i protiv, kako bi se donijela kolektivna odluka koja je najbolje informisana - naveo je Markov.
Prema njegovim riječima, građanske skupštine pružaju priliku građanima da kroz dijalog i promišljanje oblikuju rješenja za složene društvene probleme.
- Pitanje koje se postavlja je koliko i na koji način ova praksa može uticati na stvarne političke procese. Vjerujem da će preporuke građana biti od velike vrijednosti, ali i da će na političarima biti da građanima pokažu kako njihovo učešće u političkim procesima može imati značajan uticaj - naveo je Markov.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, istakao je da je ključ za napredak društva u postizanju balansa između političkih organizacija i interesa građana.
- Naša dužnost je da saslušamo prijedloge građana i da ih inkorporiramo u zakonske procedure kad god je to moguće. Političke stranke, iako važne, ne smiju biti iznad interesa građana. Naša uloga je da omogućimo političkim partijama da ostvaruju svoje ciljeve u korist društva, ali i da poštujemo svakog građanina kao pojedinca - rekao je Bojović.
Smatra da je vrlo važno da na pozicijama koje zahtijevaju specifična znanja i stručnost dođu kvalifikovani ljudi.
- Imali smo dug period u kojem su se pozicije popunjavale na temelju partijske pripadnosti, što je često rezultiralo nedostatkom stručnosti. Ne smijemo dopustiti da bilo koja politička pripadnost bude prepreka za kvalifikovane kandidate, ali isto tako moramo spriječiti diskriminaciju prema onima koji su bili marginalizovani zbog svojih političkih stavova - rekao je Bojović.
Poslanik u Skupštini Crne Gore, Boris Mugoša, istakao je značaj neposredne komunikacije sa građanima i važnost njihove svakodnevne uključenosti u donošenje odluka.
On je naglasio da političari često zaboravljaju na građane van predizbornih perioda, iako bi trebalo da budu u stalnoj komunikaciji sa njima, slušajući njihove sugestije i prijedloge kako bi unaprijedili sistem.
- Iako političari često građane sjećaju samo u predizbornom periodu, smatram da bi trebali svakodnevno biti u kontaktu sa njima, jer smo mi njihovi predstavnici. Slušajući njihove primjedbe, možemo unaprijediti ono što ne funkcioniše u sistemu, kako kroz izmjene zakonskih propisa, tako i kroz promjene u praksi službeničkog sistema - rekao je Mugoša.
Istakao je značaj depolitizacije državnih institucija, pozivajući na primjenu principa meritokratije, koji podrazumijeva zapošljavanje na temelju stručnosti, kompetencija i znanja.
- Država mora da bude odgovorna i transparentna u zapošljavanju, a u tom kontekstu je nužno poštovati preporuke revizorskih institucija i učiniti naš sistem efikasnijim - zaključio je Mugoša.
&nbsp;Poslanik u Skupštini Crne Gore, Darko Dragović, izrazio je zadovoljstvo što učestvuje u radu Skupštine građana, ističući značaj svakodnevnog kontakta između predstavnika političkih partija i građana.
- Prisustvo u Skupštini građana pokazuje da mi, kao predstavnici naroda, ne smijemo biti udaljeni od građana. Potrebno je da budemo dostupni i otvoreni za svakodnevnu komunikaciju, kako bismo bili upoznati sa njihovim problemima, predlozima i željama - rekao je Dragović.
Kazao je da je tokom razgovora sa građanima prepoznao partijsko zapošljavanje kao ozbiljan izazov u društvu.
- Očigledno je da partijsko zapošljavanje postoji, jer sam tokom razgovora sa građanima dobio konkretne primjere takvih slučajeva - istakao je Dragović.
Smatra da je potrebno uspostaviti sistem koji će promovisati zapošljavanje najkompetentnijih kadrova, umjesto da se radna mjesta popunjavaju po partijskoj pripadnosti.
- Moramo birati ljude koji su stručni, kompetentni i koji imaju istinsku želju za radom. Ukoliko budemo tolerisali stav da se neko može do penzije zadržati na radnom mjestu bez odgovornosti i zalaganja, sistem će imati ozbiljan problem u funkcionisanju - istakao je Dragović.
Učesnica Skupštine građana/ki, Milanka Joksimović kazala je da je Skupština građana prilika za građane da izlože probleme sa kojima se svakodnevno susrijeću.
- Smatram da građani treba da imaju veće mogućnosti odlučivanja mimo izbora, jer se mnoge odluke donose bez konsultacije s javnošću, iako se direktno tiču njihovih života. Postoje mehanizmi putem kojih se jednostavno nešto izglasa, a da se građani ne pitaju za mišljenje - navela je Joksimović.
Ukazala je na problem dostupnosti informacija, posebno u vezi sa konkursima za zapošljavanje, koji se često objavljuju na kratak period, čime se ograničava mogućnost prijavljivanja kandidata.
- Mišljenja sam da se mnoge stvari ne rade po zakonu i da to ima ozbiljne posljedice - ocijenila je Joksimović.
Ona je pohvalila otvorenost poslanika koji su učestvovali u Skupštini građana/ki.
- Mogu reći da smo naišli na iznenađujuće pozitivan odgovor i razumijevanje. Postoji nada da će neki od naših prijedloga biti ozbiljno razmotreni, pa čak i da će pojedini zakoni i načini funkcionisanja sistema doživjeti izmjene - rekla je Joksimović.
Pored Markova, u Skupštini građana su učestvovali priznati eksperti iz oblasti društvenih i političkih nauka: Biljana Papović, specijalistkinja za politike i reforme sa bogatim iskustvom u oblasti izbornih reformi, pravosuđa i javnog sektora, koja će govoriti o pravnim izazovima i mogućim rješenjima i Ana Škoflek, stručnjakinja za povezivanje zajednica sa donosiocima odluka, koja će razmotriti načine za jačanje učešća građana u procesima donošenja odluka.
Ova aktivnost realizuje se u okviru projekta “Inkluzivni dijalog za napredak društva”, koji CEDEM sprovodi u partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.

Političari da sprovedu promjene koje osiguravaju meritokratiju i depolitizaciju javnog sektora

Slučaj koordinatora glavnog urbanističkog inspektora za južnu regiju Rada Dabetića, koji je juče uhapšen zbog korupcije i kod kojeg je pronađen keš u iznosu od 50.000 eura, može poslužiti kao ogledni primjer "meritokratije" koju sprovodi aktuelna vlast po vrhu, dubini, širini, ali i objašnjenje zašto je prvi potez aktuelne parlamentarne većine poslije pobjede na izborima 30. avgusta bio izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima.&nbsp; Taj je zakon, naime, promijenjen tako što su maksimalno spušteni kriterijumi za zapošljavanje u državnoj upravi u odnosu na raniji zakon, koji je dugo pripreman u saradnji sa Evropskom Komisijom, a za rukovodeća mjesta uslovi su znatno "relaksirani". Jedno od takvih mjesta je pokrivao i Rade Dabetić u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, delegiran na ministarsko mjesto iz koalicije Za budućnost Crne Gore, nekadašnjeg DF-a.&nbsp; Da je Dabetić kadar te koalicije pokazuje u njegovo mjesto na odborničkoj listi za predstojeće izbore u Podgorici.&nbsp; Prema evidenciji Arhitektonskog fakulteta, Dabetić je specijalističke studije upisao 2017. godine, sa 30 godina, nakon 20 semestara studiranja osnovnih studija i prosječnom ocjenom 6.76.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928110948_7037dae4761f619d37e21ae1bef5e0385103de6d19c84c63adf67b6df2d3ff3d.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240928110948_7037dae4761f619d37e21ae1bef5e0385103de6d19c84c63adf67b6df2d3ff3d" data-rendition-name="original" width="1220" height="2539" loading="lazy" alt="Rang LIsta"> </figure>  Mada specijačistički stepen obrazovanja traje svega dva semestra, odnosno jednu studijsku godinu, Dabetić je završni rad na specijalističkim studijama odbranio tek četiri godine nakon upisa, krajem februara 2021. godine. To znači da u vrijeme postavljenja na mjesto koordinatora glavnog urbanističkog inspektora nije mogao ispunjavati zakonske uslove za tu poziciju, čak ni pod olakšanim uslovima izmijenjenog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, jer je njime propisano da je za tu poziciju potreban VII1 stepen obrazovanja i četiri godine radnog iskustva. Od obrane specijalističkog rada 2021. godine do danas Dabetić nije mogao ispuniti uslov potrebne četiri godine radnog iskustva u tom stepenu obrazovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928110952_3f5c795f2ac64fdf841f4d459f6de6a5c19df899f7082090fe5443df22d45df1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240928110952_3f5c795f2ac64fdf841f4d459f6de6a5c19df899f7082090fe5443df22d45df1" data-rendition-name="original" width="1220" height="1515" loading="lazy" alt="Dabetić - Odbrana završnog rada"> </figure>  On je na mjesto urbanističko-građevinskog inspektora III u Odsjeku za nadzor južne regije postavljen u martu 2023. godine, za vrijeme tehničkog mandata Vlade Dritana Abazovića, kada je tim resorom rukovodila Ana Novaković Đurović. Prema zakonu, inspektore postavlja starješina organa na period od pet godina.&nbsp; Dabetić je postavljen na mjesto urbanističko-građevinskog inspektora III po oglasu koji je tadašnje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma raspisalo 13. januara 2023. godine i nakon što je prošao provjeru kandidata u Upravi za ljudske resurse.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928110952_e82017cb4537cdac13a044c0c4d10bfe0ce9785b8ff638dea77e63f8a91ff281.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240928110952_e82017cb4537cdac13a044c0c4d10bfe0ce9785b8ff638dea77e63f8a91ff281" data-rendition-name="original" width="1220" height="2426" loading="lazy" alt="Rang lista"> </figure>  Nije poznato kada je unaprijeđen na mjesto koordinatora glavnog urbanisitčkog inspektora za južnu regiju. Ako je suditi po sajtu MInistarstva, to se desilo nedavno, jer u Dabetićevim kontakt podacima stoji da je "koordinatorka", kao i mail adresa njegove prethodnice na tom mjestu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240928110952_7d31e2620e9c2566e1dc4366c0e8fe15e2bffbebe0370b0b45f0e54059a60c6b.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20240928110952_7d31e2620e9c2566e1dc4366c0e8fe15e2bffbebe0370b0b45f0e54059a60c6b" data-rendition-name="original" width="1220" height="781" loading="lazy" alt="Koordinator Dabetić"> </figure>

Dabetić za godinu napredovao od inspektora III do koordinatora glavnog urbanističkog inspektora

Futsal reprezentacija Crne Gore u preliminarnoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2028. godine igraće u grupi D, u kojoj su još Kosovo, Austrija i Gibraltar, odlučeno je danas žrijebom u Nionu.
Domaćin turnira, koji će biti odigran od 6. do 15. aprila naredne godine, biće naknadno određen.
Plasman u glavnu fazu kvalifikacija izboriće po dvije najbolje plasirane ekipe u grupi.
U A grupi igraće Danska, Andora, Malta i Škotska, u B grupi Švedska, Engleska, Švajcarska i Sjeverna Irska, dok će u Grupi rivali biti Sjeverna Makedonija, Litvanija, Turska i Bugarska.
Grupu E čine Letonija, Albanija, Kipar i San Marino, dok su u F grupu svrstani Grčka, Norveška, Izrael i Estonija.

Futsal: Crna Gora ugrupi sa Kosovom, Austrijom i Gibraltarom

Kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović najbolji je sportista Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Titulu najboljeg kluba dijele Tekvodno klub S3 i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax, dok je za najboljeg trenera izabran Vlado Stanišić, trener tekvodno kluba S3.
- Čađenović je kik boks u Crnoj Gori vratio na velika vrata, obilježivši godinu na izmaku osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju. U konkurenciji 28 žestokih boraca, sjajni 24-godišnjak počeo je takmičenje kao prvi na rang listi, a dogurao je čak do finala discipline lou-kik (kategorija do 71 kilogram) - piše u saopštenju Sekretarijata.
Navodi se da srebrna medalja Čađenovića predstavlja najbolji rezultat crnogorskog kik boksa još od 2009. godine, kada je današnji selektor Goran Radonjić bio svjetski šampion.
- Najuspješniji klub u 2025. godini je Tekvondo klub S3, dominantno zahvaljujući rezultatima fenomenalne Andree Berišaj, koja je za samo mjesec dana donijela tri odličja sa velikih takmičenja, ali &nbsp;prema Pravilniku Sekretarijata za sport nije mogla biti u konkurenciji za sportistkinju godine, s obzirom da nema prebivalište u Podgorici - ističe se u saopštenju.
Navodi se da S3 titulu dijeli Ženski košarkaški klub Budućnost koji je ostvario fantastičan rezultat osvajajanjem regionalnog takmičenja WABA liga, savladavši u finalu fajnal fora u Celju favorizovanog domaćina.
Za najboljeg trenera proglašen je Vlado Stanišić, strateg Tekvondo kluba S3, čiji su se takmičari istakli u 2025. godini vrhunskim rezultatima na evropskoj i svjetskoj sceni”.
Plakete za vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobiće Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Arso Milić (Džiji džicu klub Arso Milić), Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiju džicu Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Džiju džicu Stara Varoš), Emir Delijić (Džiju džicu Montenegro top team), kao i sjajni parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate), Veselin Mićović (karate).
Plaketama za ostvarene rezultate u 2025. godini biće nagrađeni Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3) .
Isto priznanje dobiće i Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš), Mia Vuksanović, Sofija Delić, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi). 
 
Tradicionalno, izabrani su i perspektivniji sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost), Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Mateja Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom ide u ruke novinara Emila Ličine, dok će plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta biti uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaslužio je Aikido klub Podgorica, dok će za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport biti nagrađen Direktorat za vanredne situacije MUP-a.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobiće Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok će zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobiti RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnu nagradu u godini velikog jubileja, 100. rođendana kluba, dobiće Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno će dodijeliti plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) - legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Svečana ceremonija dodjele priznanja najuspješnijim sportistima i sportskim radnicima u godini na izmaku biće upriličena 22. decembra u Hotelu VOCO u 12 sati.

Čađenović sportista Podgorice, Budućnost Bemax i Tekvondo S3 najbolji klubovi, Stanišić najbolji trener

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohamadi uhapšena je u Iranu, saopštili su danas njeni simpatizeri.
Fondacija koja nosi njeno ime saopštila je da je Mohamadi uhapšena na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nedavno nađen mrtav.
Iran se za sada nije oglašavao o ovom hapšenju.
Međutim, pristalice Mohamadijeve mjesecima su upozoravale da postoji rizik da ona ponovo bude uhapšena, nakon što je puštena iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebala da bude samo tri sedmice, ostala je duže, vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir uhapšena u Iranu

Predsjednik Skupšine Andrija Mandić prirediće u ponedjeljak prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz parlamenta.
Prijem će, kako je najavljeno, biti organizovan u hotelu Hilton, nakon čega će svečanost biti nastavljena prigodnim programom.
Iz Skupštine su rekli da će u okviru obilježavanja jubileja, parlament prirediti i okrugli sto u utorak u vili Gorica.

Mandić u ponedjeljak organizuje prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: meritokratija