Udruženje psihijatara Crne Gore saopštilo je da je duboko zabrinuto zbog porasta straha, nesigurnosti i netrpeljivosti u društvu nakon nedavnih događaja, upozoravajući da takva atmosfera može imati dugoročne posljedice po mentalno zdravlje građana.
- Kada se pojedinačni incident koristi kao povod za usmjeravanje bijesa i sumnje na čitave zajednice, to postaje ozbiljan rizik za mentalno zdravlje svih građana - poručuju iz Udruženja.
Psihijatri navode da su strah i ljutnja razumljive emocije, naročito u uznemirujućim okolnostima, ali upozoravaju da se one ne smiju pretvarati u govor mržnje ili pozive na nasilje, jer to dodatno produbljuje podjele u društvu.
“- skustvo istorije nas uči da se iza navodnih poziva na zaštitu nacije često krije dehumanizacija i stvaranje neprijatelja od ljudi koji ovdje žive i rade. Takve poruke narušavaju bezbjednost, dostojanstvo i mentalno zdravlje ne samo onih koji su im meta, već i svih ostalih građana koji žive u atmosferi straha i podjela - navodi se u saopštenju.
Udruženje je naglasilo da nasilje i govor mržnje nikada ne smiju biti predstavljeni kao opravdana reakcija, jer ne rješavaju probleme, već ih produbljuju, uništavaju povjerenje i stvaraju nove traume.
- Pozivamo institucije da odlučno i profesionalno zaštite sve građane, uz puno poštovanje ljudskih prava. Pozivamo medije i javne ličnosti da ne učestvuju u raspirivanju tenzija, već da doprinesu smirenju situacije tačnim informacijama i odgovornim pristupom - poručili su iz Udruženja psihijatara Crne Gore.
U zaključku se ističe da je mentalno zdravlje javno dobro koje treba čuvati zajednički – kroz solidarnost, uvažavanje i međusobnu brigu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Udruženje psihijatara: Atmosfera straha i mržnje ozbiljan rizik za mentalno zdravlje građana

Mentalno zdravlje u Crnoj Gori i dalje nije adekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo - iako je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih i društvenih izazova - upozorili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija je u izvještaju <a href="https://www.who.int/publications/i/item/9789240049338" target="_blank">“World Mental Health Report: Transforming Mental Health for All” (2022)</a> objasnila da pravo na mentalno zdravlje znači da svaka osoba treba da ima mogućnost da uživa u životu s emocionalnim blagostanjem, pristupom podršci i uslovima koji omogućavaju dostojanstvo, sigurnost i društvenu uključenost, a Crna Gora se, ukazuju u HRA, i dalje nalazi među zemljama sa najvišom stopom samoubistava u Evropi.
- Tokom 2024. godine registrovana su 83 samoubistva, a u 2025. do sada 52. Istovremeno, sistem podrške ostaje nedovoljno razvijen: nacionalni registar mentalnih poremećaja ne postoji, servisi podrške u zajednici su ograničeni, a broj stručnjaka u ovoj oblasti je nedovoljan. Tako, na primjer, u <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/741414/svakodnevno-do-20-pacijenata-jedinica-za-mentalno-zdravlje-dz-cetinje-izmedju-dvije-tragedije-pruzila-11444-usluga" target="_blank">Jedinici za mentalno zdravlje na Cetinju svakodnevno pomoć potraži i do 20 osoba</a>, što pokazuje koliko je potreba za podrškom velika - istakli su u HRA.
Revizija Strategije zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 - 2023. pokazala je da 76 odsto planiranih aktivnosti nikada nije sprovedeno, te da sprovedene mjere nijesu dale vidljive rezultate.
- Tokom čitave 2024. godine država je bila bez važećeg strateškog dokumenta, dok je novi Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025 -2026. usvojen tek u maju 2025. godine - ukazali su u HRA.
Ova nevladina organizacija poziva nadležne institucije da hitno obezbijede dostupne, besplatne i trajne servise podrške u svim opštinama, zaposle i zadrže stručnjake, primijene postojeće programe i aktivno uključe zajednicu u borbu protiv stigme.
- Zanemarivanje problema mentalnog zdravlja ima ozbiljne posljedice po društvo, uključujući porast samoubistava, nasilja i porodičnih problema koji naročito pogađaju djecu - podvukli su u HRA.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Uspostavljen je 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health - WFMH), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Cilj ovog dana je da poveća svijest javnosti o značaju mentalnog zdravlja, smanji stigmu prema osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama, podstakne vlade i zajednice da unaprijede dostupnost podrške i liječenja, te promoviše mentalno zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, jednako važno kao i fizičko zdravlje.

610x380

500x500

Mentalno zdravlje i dalje neadekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo: Prošle godine registrovana 83 samoubistva, ove 52

Izmjene i dopune Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova koje su predložile Demokrate su njihov politički interes, jer nijesu okončali disciplinske postupke protiv suspendovanih policijskih službenika, ocijenio gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E advokat Veselin Radulović.
Prema svim relevantnim analizama, predložene izmjene i dopune Zakona su neustavne, jer predviđaju retroaktivnost. Tačinije, predviđeno je da se policijskim službenicima koji ne prođu bezbjednosne provjere može uručiti otkaz, čak i onim protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak prije usvajanja zakona. 
Radulović kaže da se ne može se retroaktivno propisivati dejstvo, jer to nije u skladu sa Ustavom, a suprotno je i praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Prema njegovim riječima disciplinska komisija je suočena sa ozbiljnim problemom, jer je gro policijskih službenika suočeno sa optužbama koje prevazilaze ingerencije disciplinske komisije, pa se zloupotrebom zakonodavne vlasti pokušava doći do izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
- Kao advokat imam priliku da branim i zastupam policijske službenike protiv kojih je pokrenut ovaj disciplinski postupak koji se želi obustaviti izmjenama zakona. Mogu vam reći da je MUP, odnosno disciplinska komisija MUP-a u jednom ozbiljnom problemu u tim postupcima koje su pokrenuli. U tim postupcima je nesporno da se policijskim službenicima krše sva osnovna ljudska prava, prava koja moraju imati u bilo kom postupku, pritom je većina njih optužena za veoma ozbiljne stvari. To prelazi dimenzije disciplinskog postupka, ili povrede radne obaveze. Te optužbe koje MUP saopštava tim ljudima prema praksi Evropskog suda za ljudska prava su krivične optužbe - rekao je Radulović.
Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se i obaveza odazivanja na poligraf, ali se i minimalizuje uloga Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Prvobitnim zakonskim testom se određuje da, ukoliko ANB u roku od 90 dana ne odgovori na upit za nekog policijskog službenika, da se računa da ne postoje bezbjednosne smetnje. Sada se to mijenja i u tom slučaju, odgovornost se prebacuje na Komisiju za provjeru podataka koju određuje direktor Uprave policije. Nema, dakle, spoljne kontrole, nego se sve obavlja u zatvorenom krugu Uprave policije
- Kada ANB nije dostavljala te izvještaje u propisanom roku, MUP nije poštovao Zakon, nije polazio od te zakonske pretpostavke da ne postoje bezbjednosne smetnje u tim slučajevima, već je postupak nastavio. Sada se kroz ove izmjene Zakona pokušava otkloniti ta prepreka koju je MUP u ovom momentu, dok važi ovaj tekst zakona ima, jednostavno ANB kao organ koji je jedini i pozvan, kredibilan i sposoban da utvrdi te vrste bezbjednosnih smetnji, potpuno su isključuje iz ovog postupka i propisuje se nešto što vrh bezbjednosnog sektora naziva vetingom - objašnjava Radulović.
Dodaje, da svakako nije riječ o vetingu, već o postupku koji osmišljavaju pokreću i u tim postupcima donose odluku jedni te isti ljudi. 
- Apsolutno je neprihvatljivo i to će, sasvim sam siguran, ako se nastavi sa ovakvim postupcima, uzrokovati brojne štete za policijske službenike i njihove porodice, njihova egzistencija će biti ugrožena zato što će ostati bez posla, ali će sve to na kraju sud poništiti i to ćemo morati svi mi građani da plaćamo iz državnog budžeta, kao i u nekim slučajevima što su se ranije dešavali - istakao je Radulović.
Najavu, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom vetingu u pravosuđu, je podsjeća on, prvi saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
- On je saopštio da je potrebno taj veting u pravosuđu sprovesti do kraja godine. Kao da se radi o nekom jednostavnom prekršajnom ili disciplinskom postupku, pa hajde da ga završimo ovih nekoliko mjeseci do kraja godine. To govori o stepenu ozbiljnosti Andrije Mandića, ali i izvršne vlasti i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji je takođe zauzeo taj stav. Svi koji imaju elementarno znanje o procesu vetinga znaju da se on ne može sprovesti, on se ne može osmisliti za tako kratko vrijeme - naglasio je Radulović.
Kaže da , kada se kod određenih profila ličnosti poklope neznanje i loša namjera, onda se ne mogu očekivati dobri rezultati. Zbog toga bi, dodaje, bilo jako loše da se dozvoli proces vetinga na način kako su to oni zamislili.
Tokom ministarskog sata u Skupštini Crne Gore čelnici bezbjednosnog sektora iznosili su operativne podatke o ubistvima pripadnika OKG-a i nekih bezbjednosnih službenika. To, prema njegovim riječima, mogu uraditi ljudi koji su totalne neznalice. 
- Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno saopštavaju bilo koje operativne podatke. To može ostaviti nesagledive posljedice, to može ugroziti istrage i bezbjednost određenih ljudi. Nikome elementarno ozbiljnom, ko ima elementarna znanja o bezbjednosnom sektoru i kako on treba da funkcioniše, ne bi palo na pamet da u javnosti saopštava operativne podatke - poručio je Radulović.
U Skupštini i na Vladi se, kako kaže, pravi određena vrsta teatra, a riječ je o ozbiljnim pitanjima, koja bi u ozbiljnim državama morala da prouzrokuju jednu vrstu odgovornosti. 
- Veting, lično mislim da jeste potreban, ali kad vidim kako se ponašaju određeni ljudi, koji vrše vlast mislim da je nama u ovom trenutku potrebnija provjera mentalnog zdravlja tih ljudi koji vode ovu državu, jer ono što oni rade, koliko god grubo zvučalo, meni ne izgleda normalno i ostaviće nesagledive posljedice za sistem, za društvo, za sve građane u Crnoj Gori - zaključio je Radulović.

1250x600

1084x550

Radulović: Potrebna je provjera mentalnog zdravlja ljudi koji vode ovu državu, ono što oni rade ostaviće nesagledive posljedice

Povodom Dana državnosti, 13. jula, nevladina organizacija ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, uputila je otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu, u kojem optužuju Vladu za neispunjena obećanja, ignorisanje sistemskih problema i zanemarivanje traume koja je ostala nakon masakra na Cetinju.
Iz ANIME poručuju da se obraćaju iz “stvarnog svijeta”, u kojem građani traže odgovore, a ne PR poruke, i podsjećaju da ni tragedija iz avgusta 2022. nije bila dovoljna da vlast pokrene suštinske reforme u sistemu mentalnog zdravlja.
– Čak ni tragedija na Cetinju, najsnažniji alarm novije crnogorske istorije, nije vas probudila iz fantazije moći i birokratske dremeži. Tada ste obećali reforme i razvoj kapaciteta. Danas, pola godine kasnije, poručujete: patite tiho, jer može biti i gore – navodi se u pismu.
Aktivistkinje podsjećaju da su 16. januara ove godine bile na sastanku sa premijerom i njegovim timom, iznijevši konkretne predloge – od edukacije ministara o traumi, do osnivanja Instituta za traumu. Tada su, tvrde, njihovi predlozi bili načelno prihvaćeni, ali su kasnije u potpunosti ignorisani.
– Na sastanku 18. marta 2025. ispostavile smo predloge za svega tri sata rada. Za realizaciju, rečeno nam je, „nije bilo vremena“. Ostale smo zaboravljene, kao i liječenje trauma.
Najviše kritike upućuju na Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja 2025/26, koji je Ministarstvo zdravlja predstavilo u maju.
– Taj dokument je marketinški proizvod bez reformskih sadržaja i bez stvarnosti. U njemu nema žrtava, nema Cetinja, nema trauma, nema pacijenata, nema savremene psihijatrije ni psihoterapije u Crnoj Gori.
Oštro reaguju i na uslove u Specijalnoj bolnici u Dobroti, koje nazivaju "ravnima izvještajima iz mučionica".
– Stavljate kriminal u bolest. Kriminalizujete mentalno oboljele, otežavajući im svaki izlazak iz 'Dobrote'. To je slika vašeg evropejstva i humanosti. To je vaš uspješan rad za 'Crnu Rupu' – kako, kako kažu, "intimno zovete Crnu Goru".
Članice ANIME zaključuju da je pismo javni podsjetnik da Vlada nije samo zakazala – već je, kako tvrde, “samosvjesno lagala”.
– Naša kolektivna trauma ima bolje pamćenje. Ona se ne da zavesti – ona se mora dugotrajno, strpljivo i povjerenjem liječiti. I imamo strpljenja, ali, nažalost, više ne i povjerenja – poručuju iz ANIME.
Otvoreno pismo potpisuju:
Ljubomirka Ljupka Kovačević
Ervina Dabižinović
Julijana Cicović
Aleksandra Kovačević

ANIMA: Zaboravili ste na Cetinje i na mentalno zdravlje ove zemlje

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša podnio je inicijativu da se održi saslušanje nadležnih povodom problematike mentalnog zdravlja u svijetlu upozoravajućih i zabrinjavajućih nalaza revizije uspjeha Uspješnost realizacije aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. 
Mugoša je podsjetio da je navedenom revizijom Državne revizorske institucije (DRI) utvrđeno da je realizacija aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja na niskom nivou, odnosno da je realizovano svega 15 odsto aktivnosti u odnosu na visok procenat nerealizovanih aktivnosti od 76 odsto i devet odsto djelimično realizovanih. 
- Aktivnosti, koje su ocijenjene kao realizovane nijesu imale značajni efekat na unaprjeđenje mentalnog zdravlja. U maju 2023. je na moju inicijativu održano saslušanje, gdje smo se bavili i mentalnim zdravljem kod djece i donijeli odredjene stavove ali očigledno je vrlo malo uradjeno po tom pitanju - naveo je Mugoša na nalogu X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1894311559360381223&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša traži saslušanje na temu mentalnog zdravlja

Postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom osjećaju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da je sama - nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja Dijana Milošević.
U Crnoj Gori se na svaka četiri dana dogodi po jedno samoubistvo pokazuju podaci za prošlu godinu, kada su 83 osobe digle ruku na sebe.&nbsp;
Iako se u odnosu na dvije godine ranije bilježi pad u broju suicida i dalje &nbsp;se radi o visokom, i prema ocjeni stručnjaka alarmantnom broju samoubistava u našoj državi.
Podaci su veoma poražavajući, kaže Milošević, i pokazuju da su država i sistem zakazali, ističe ona, po pitanju mentalnog zdravlja.
- U posljednje vrijeme dosta govorimo o mentalnom zdravlju, a sve što više govorimo vidimo koliko je taj period iza nas bio zapostavljen, i koliko sam sistem nije posvećivao dovoljno pažnje ne samo građanima, već i onima koji bi trebalo da pruže adekvatnu i pravu pomoć ljudima kojima je potrebna. Generalno gledano postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom stanju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da su sami, a nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca, može na kraju da donese i tu pogrešnu odluku da sam sebi presudi, da sam sebi oduzme život - rekla je Milošević.
Rijetko se dešava da osoba iz čista mira oduzme sebi život, objašnjava Milošević i dodaje da često postoje promjene u ponašanju koje ukazuju da osoba funkcioniše, kako kaže, na potpuno drugačiji način, nego što uobičajeno funkcioniše.
- Dolazi do povlačenje unutar sebe, smanjivanje aktivnosti u kojima je prije uživala, i često mogu da se jave suicidalne misli u stvari da osoba čak.drugim ljudima saopštava da možda dođe i taj poriv da oduzme sebi život. Tu je odgovornost svih nas, koji imamo u svom okruženju takvu osobu, da treba da joj priđemo, da ne osudimo, da izbacimo i određene predrasude koje postoje u našem narodu, a to je da aki neko kaže da će se ubiti onda se sigurno neće ubiti, jer često možemo da čujemo kad neko govori da će sebi oduzeti život to samo govori da privlači pažnju - istakla je Milošević.
Mentalno zdravlje, podvlači ona, ne smije da bude tabu tema.
- A svako može u nekom trenutku života doći u psihičku krizu i u tim momentima je jako važno da osoba nije sama. Koliko god da su problemi sa kojima se neka osoba suočava veliki, postoji rješenje, a kao građani treba svima koji imaju neki psihički problem da pošaljemo poruku da nije sramota potražiti pomoć. Čovjek kad osjeti da ima podršku, kad osjeti da nije sam, kad ode na razgovor kod nekoga ko ga razumije, može da se odalji od takve odluke, naročito kada govorimo o samoubistvu, jer ja često govorim da ti ljudi koji su pokušali da izvrše suicid, ili su izvršili suicid su nosili jednu veliku patnju unutar sebe - zaključila je Milošević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSNAQ43Kq0As&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milošević: Mentalno zdravlje ne smije biti tabu tema, nije sramota potražiti pomoć

Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, izvršna direktorica SOS Podgorica Biljana Zeković.
Tijelo muške bebe pronađeno je juče ujutru u kanti za smeće u podgoričkom naselju Blok 9. Tijelo novorođenčete pronašao je radnik Čistoće, čisteći korpu za otpatke. Danas se već zna ko je majka, da se porodila kući bez medicinske pomoći, da je i sama u kritičnom zdravstvenom stanju.
Ne dešava se čedomorstvo prvi put, kaže Zeković, već kroz cijelu istoriju čovječanstva, ali je porazno što se dešava danas.
- Sistem, i zdravstveni, i socijalni, i svi drugi, morao je biti na većem nivou, nego što je bio u prošlom vijeku. Meni se čini da je suština problema u tome. Suština problema je u tome što majke u takvoj situaciji apsolutno nemaju nikakvu podršku. Možemo da govorimo o tome koliko treba osuđivati takvo djelo, naravno, kao što i same znate, ono se i krivično goni, i kažnjava kaznama zatvora, međutim, postavlja se pitanje zašto te žene to rade. Mislim da svako od nas, ma koliko laik bio u svijetu medicine, mora da postavi sebi pitanje šta nije u redu sa tom majkom - rekla je Zeković.
Prema njenim riječima, postoji ogroman broj žena koje su u vrlo teškoj situaciji, i materijalnoj, i finansijskoj, i koje su žrtve nasilja i nemaju nikakvu podršku. Sve to, napominje, utiče na njihovo psihičko stanje.&nbsp;
- Sva istraživanja koja su rađena u svijetu pokazuju da su žene koje su počinile takvo djelo, ubile svoje bebe, da je 89 posto tih žena bilo žrtve nasilja u porodici, da su bile žrtve nasilja kao djevojčice, i preko 80 posto pripadaju kategoriji siromašnih žena. Sve to ostavlja vrlo ozbiljne posljedice - kaže Zeković.&nbsp;
Malo se vodi računa o mentalnom zdravlju, poručuje Zeković, posebno o mentalnom zdravlju trudnica i često ogroman broj žena prođe zdravstveni sistem, a da niko ne primijeti da ona ima psihičke probleme.
- Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje. Kada se dese ovakve situacije onda smo svi spremni da osudimo ženu, da drvlje i kamenje bacimo, a da niko ne razmišlja u kakvom se položaju ta žena našla. Mi o ovoj ženi, koja je počinila ovo djelo, a bilo ih je i prošle godine, i mislim da se svake godine tako nešto desi, znamo samo šta je ona počinila, i da je porođaj bio kući. Kako je to izmaklo iz sistema? Šta se dešavalo sa njom? I njeno zdravlje je ugroženo. Sve su to neki segmenti koji moraju da se razmotre u takvim situacijama, i u skladu sa tim da se odredi kazna koju naš zakon propisuje - zaključila je Zeković.&nbsp;

Zeković: Svi smo spremni da osudimo ženu, a niko ne razmišlja u kakvom je stanju

Nakon nesrećnih događaja koji su zadesili Cetinje, zdravstveni sistem je je donio jednu konkretnu sadržajnu aktivnost, a koja se ticala nekoliko aspekata. Osim dobre koordinacije između zdravstvenih ustanova imali smo jedno adekvatno zbrinjavanje pacijenata i smanjenje bilansa broja žrtava, te nakon toga, brzo prepoznavanje potrebe za reakcijom i tretmanom posttraumatskih dešavanja, poručio je u svom obraćanju ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, na velikoj studentskoj tribini “Mentalno zdravlje i zdravstveni sistem Crne Gore – izazovi i perspektive '' koja je održana danas na Medicinskom fakultetu u Podgorici.&nbsp;
Kako je saopštio, SOS linija za mentalno zdravlje koja je formirana nakon tragedije na Cetinju primila je preko 400 poziva, od čega je bilo 200 direktnih intervencija. On je kazao da 60 odsto ljudi koji su koristili SOS liniju nikad prije toga nije tražilo psihološku pomoć, kao i da je većina korisnika bila starija od 40 godina.
- U saradnji sam Udruženjem psihologa Crne Gore, psihijatara Crne Gore i Kliničkog centra brzo smo podigli sistem, osnažili Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Cetinje, kako bi građanima Cetinja pružili adekvatnu podršku. Zatim smo otvorili Call centar na nacionalnom nivou i moram napomenuti, da svim ovim aktivnostima moramo obezbijediti kontinuitet. Ove posledice se prvo moraju sanirati, onda moramo raditi na unapređenju mentalnog zdravlja ne samo građana Cetinja nego cijele Crne Gore- kazao je minister Šimun.
Neki od razloga zbog kojeg su se građani javljali su anksioznost i depresija- kazao je ministar.
Jedan od prioriteta njegovog resora, kako je kazao, jeste i formiranje Centra za mentalno zdravlje u okviru Instituta za javno zdravlje (IJZ).
- Telemedicina može biti ohrabrujuća da pacijenti naprave prvi korak, u strategiji digitalizacije zdravstvenog sistema se visoko kotira medju prioritetima- kazao je Šimun.
Prema riječima specijalistkinje psihijatrije, Mirjane Varagić najveći izazov sa kojem se susreću psihijatri jeste diskriminacija i stigmatizacija ljudi sa mentalnim problemima.
- Ne treba se stidjeti mentalnih problema. Ne treba se obraćati ljekarima samo kod ozbiljnih traumatskih dešavanja, već kad primijetimo prve signale i nelagode- kazala je Varagić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore , Aleksandar Radović kazao je da je potrebno da se u medijskom prostoru zaustave laici koji govore o mentalnom zdravlju.
- Kad se desi dogadjaj poput onoga na Cetinju, tada se javi veliki broj senzacionalističkih natpisa, i mi to moramo da popravimo- kazao je Radović. On je kazao da je interesovanje za SOS liniju bilo veliko, kao i da su se gradjani na toj liniji raspitivali gdje u svom gradu mogu potražiti psihološku pomoć.
Radović je poručio da je plan da SOS linija raste i da bude trajno aktivna.

Šimun: SOS linija za mentalno zdravlje primila preko 400 poziva

U svijetlu nedavnih tragičnih događaja, NVO Fondacija Mentorium pokrenula je sveobuhvatni projekat "Transformacija zajednice - Sistematski pristup prevenciji nasilja i podršci mentalnom zdravlju", sa ciljem stvaranja efikasnog i koordinisanog odgovora na izazove sa kojima se crnogorsko društvo suočava, prenosi Antena M.
Projekat, koji se realizuje uz podršku ključnih ministarstava, obuhvata niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju nasilja, promociju nenasilne komunikacije, podršku mentalnom zdravlju i izgradnju kulture mira. Među ključnim aktivnostima su:
- Edukativne radionice i programi obuke za stručnjake
- Uspostavljanje sistema za hitne intervencije
- Razvoj digitalnih alata za podršku mentalnom zdravlju
- Organizacija panel diskusija
- Saradnja sa ključnim institucijama
- Fondacija Mentorium je uputila pozive za saradnju Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kao i Ministarstvu dijaspore. Trenutno smo u pregovorima sa ovim ministarstvima kako bismo definisali konkretne korake i omogućili početak realizacije projekta. Svako ministarstvo ima jedinstvenu ulogu u doprinosu projektu, od obrazovanja i zdravstva do socijalne zaštite i bezbjednosti- saopštili su iz ove NVO.
Aktivnosti Fondacije Mentorium već uključuju edukativne programe, posjete ranjivim grupama i direktnu podršku zajednicama. Nedavno su članovi Fondacije posjetili dnevne centre "Tisa" i "Oaza" , te Dječiji dom Mladost u Bijelom Polju, pružajući podršku djeci, roditeljima i zaposlenima.

NVO Fondacija Mentorium pokreće inicijativu za prevenciju nasilja i unaprjeđenje mentalnog zdravlja

Gost emisije „Jutro sa Majom“ biće crnogorski kantautor Slobodan Kovačević koji će govoriti o muzici svog vremena, koliko ga je oblikovala, koliko je život bez muzike nezamisliv, kao i da li u svojoj djeci, koja se takođe bave muzikom, prepoznaje taj isti žar koji je on imao.
Naša gošća biće srpska muzičarka Ana Štajdohar, koja je nakon ekranizacije singlova „Simulacija“ i „Dobar dan“, predstavila spot i za pjesmu „Uspešna žena“, sa aktuelnog albuma „Psiholuks“.
Gosti/panelisti ove subote su muzičari Mia Kovačević i Boris Božović i Mia Ivanović, pravnica, bookinfluenserka.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro sa Majom: Slobo Kovačević o muzici svog vremena, Ana Štajfohar o novom spotu...

Američko Ministarstvo pravde je u petak objavilo znatno veći broj dokumenata iz istražnih dosijea o Džefrija Epstina, nastavljajući objave u skladu sa zakonom čiji je cilj da se utvrdi šta je država znala o seksualnom zlostavljanju maloljetnica koje je počinio ovaj finansijer i o njegovim vezama sa bogatim i moćnim osobama.
Zamjenik ministra pravde Tod Blanš saopštio je da Ministarstvo u najnovijem paketu objavljuje više od tri miliona stranica dokumenata, kao i više od 2.000 video-snimaka i 180.000 fotografija. Datoteke, koje su postavljene na internet-stranicu Ministarstva, obuhvataju dio od nekoliko miliona stranica koje su, kako su naveli zvaničnici, bile zadržane tokom prve objave u decembru.
Dokumenti su objavljeni na osnovu Zakona o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenog nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, kojim se vlasti obavezuju da otvore spise o preminulom finansijeru, kao i o njegovoj povjerljivoj saradnici i bivšoj djevojci Gilejn Maksvel.
- Današnja objava označava kraj izuzetno sveobuhvatnog procesa identifikacije i revizije dokumenata kako bismo osigurali transparentnost prema američkoj javnosti i poštovanje zakona - rekao je Blanš na konferenciji za medije na kojoj je najavio objavu.
Nakon što je Ministarstvo pravde propustilo rok koji je Kongres odredio za 19. decembar za objavljivanje svih spisa, angažovane su stotine pravnika kako bi pregledali dokumenta i utvrdili šta mora biti redigovano, odnosno zacrnjeno, radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja.
Među materijalima koji se i dalje zadržavaju nalazi se i dio informacija koje bi mogle ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti identitete i lične podatke o potencijalnim žrtvama. Blanš je naveo da su sve žene, osim Makvel, uklonjene sa video-snimaka i fotografija koje su objavljene u petak.
Ministarstvo je saopštilo da je broj dokumenata podložnih reviziji porastao na oko šest miliona, uključujući duplikate.
Uoči Božića Ministarstvo pravde je već objavilo desetine hiljada stranica dokumenata, uključujući fotografije, transkripte intervjua, evidencije telefonskih poziva i sudske spise. Mnogi od tih materijala već su ranije bili javno dostupni ili su bili znatno redigovani.
Ti zapisi uključivali su ranije objavljene dnevnike letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom tokom 1990-ih godina, prije zahlađenja njihovih odnosa, kao i više fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona. Ni Tramp, republikanac, ni Klinton, demokrata, nijesu javno optuženi za bilo kakvo nezakonito postupanje u vezi sa Epstinom, a obojica tvrde da nijesu znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
U paketu objavljenom prošlog mjeseca nalazili su se i transkripti svjedočenja agenata FBI-ja pred velikom porotom, u kojima su opisani intervjui sa nekoliko djevojčica i mladih žena koje su navele da su bile plaćane da obavljaju seksualne radnje za Epstina.
Epstin je oduzeo sebi život u zatvorskoj ćeliji u Njujorku u avgustu 2019. godine, mjesec nakon što je optužen za federalnu trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Tokom 2008. i 2009. godine Epstin je služio zatvorsku kaznu na Floridi nakon što se izjasnio krivim za podvođenje osobe mlađe od 18 godina radi prostitucije. Tada su istražitelji prikupili dokaze da je seksualno zlostavljao maloljetnice u svojoj kući u Palm Biču, ali je kancelarija američkog tužioca pristala da ga ne goni po težim federalnim optužbama u zamjenu za njegov pristanak na blaže optužnice na nivou savezne države.
Godine 2021. savezna porota u Njujorku proglasila je Maksvel, britansku društvenu ličnost, krivom za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije zbog pomaganja u vrbovanju nekih od Epstinovih maloljetnih žrtava. Ona trenutno služi kaznu zatvora u trajanju od 20 godina u zatvorskom kampu u Teksasu, nakon što je premještena iz saveznog zatvora na Floridi. Maksvel negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu podigli optužnice protiv bilo koje druge osobe u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem djevojčica, ali je jedna od njegovih žrtava, Virdžinija Roberts Džifri, u sudskim postupcima tvrdila da ju je, kada je imala 17 i 18 godina, slao na seksualne odnose sa brojnim političarima, poslovnim magnatima, uglednim akademicima i drugima, koji su svi negirali njene optužbe.
Među osobama koje je optužila bio je i britanski princ Endrju, danas poznat kao Endrju Mauntbaten-Vindzor, nakon što je skandal doveo do toga da mu budu oduzete kraljevske titule. Andrew je negirao da je imao seksualni odnos sa Giuffre, ali je spor riješio vansudskim poravnanjem za iznos koji nije objavljen.
Džifri je prošle godine oduzela sebi život na svom imanju u Zapadnoj Australiji, u 41. godini života.

Ministarstvo pravde SAD-a objavljuje tri miliona stranica iz svojih Epstinovih dosjea

U organizaciji časopisa Komuna iz Podgorice i Kulturnog centra crnogorskih društava Slovenije“ u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” u Podgorici održana je promocija drugog, dopunjenog izdanja crnogorsko-slovenačkog rječnika i slovenačko-crnogorskog Slovara, autora Remza Skenderovića i časopisa „Osvrtanja“. Na početku promocije skup je pozdravila njena ekselencija, Bernarda Gradišnik ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori koja je istakla da je ovim izdanjima potvrđena dugogodišnja kulturna i jezička veza Crne Gore i Slovenije, a da rječnik nije samo lingvističko sredstvo, već „most između naših jezika i naroda koji jača razumijevanje, saradnju i međusobno poštovanje“. O značaju Kulturnog centra crnogorskih društava u Sloveniji govorio je Vildan Ramusović, jedan od njegovih osnivača i predsjednik Crnogorskog kulturnog društva “Komovi” iz Maribora koji je istakao da je Kulturni centar ustanovljen sa ciljem da podstakne međukulturni dijalog između Slovenije i Crne Gore koji doprinosi jačanju i uspostavljanju novih oblika saradnje u oblasti kulture izmedju dvije zemlje, kao i na promovisanju i očuvanju državnog, kulturnog i jezičkog identiteta Crne Gore u Sloveniji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130180136_cf72da3310a718468f9f71bc097392a7779ba32e6533bd435d8ec039990ff038.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130180136_cf72da3310a718468f9f71bc097392a7779ba32e6533bd435d8ec039990ff038" data-rendition-name="original" width="4000" height="3000" loading="lazy" alt="Sa promocije u KIC-u"><figcaption>Sa promocije u KIC-u(Photo: Komuna)</figcaption></figure>  Kulturolog i publicista mr Željko Rutović istakao je da se koncept časopisa nije zadržao samo u ravni retoričkog iskaza i značaja dijaloga. - Ovdje govore u svojoj vertikali i svom temeljnom iskazu strana pisma utemeljena velikim pjesnicima i misliocima dvaju naroda dvaju država – pjesnika vladike Njegoša i Franca Prešerna – rekao je između ostalog Rutović. Govoreći s lingvističkog stanovišta, prof dr Draško Došljak kazao je da ,,izrada dvojezičnog rječnika omogućava sistematsko bilježenje leksičkih jedinica, njihovih značenja, gramatičkih osobina i upotrebe u kontekstu” uz poruku da je jezik trajni most razumijevanja, dijaloga i zajedničkog evropskog prostora. - Time se doprinosi standardizaciji crnogorskog jezika koji je sa ove tačke gledišta relativno mlad u pogledu savremene normativne kodifikacije. Istovremeno, rječnik omogućava komparativna istraživanja između crnogorskog i slovenačkog jezika, što je značajno za uporednu slavistiku - istakao je on. Autor crnogorsko-slovenačkog rječnika Remzo Skenderović govorio je o Milanu Rakočeviću i Vladimiru Osolniku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130180136_31de8beaba87eae3e21489ef7bac1dec74c1455b55be19553357dbef4165e4bd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130180136_31de8beaba87eae3e21489ef7bac1dec74c1455b55be19553357dbef4165e4bd" data-rendition-name="original" width="3264" height="2448" loading="lazy" alt="Sa promocije u KIC-u"><figcaption>Sa promocije u KIC-u(Photo: Komuna)</figcaption></figure>  - Rakočević je bio vrhunski intelektualac, redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, prevodio sa slovenačkog, češkog, francuskog itd. Mi smo došli do jedne ideje i danas ćemo je iznijeti u ime Kulturnog centra, da se obilježi njegovo ime sa nekim nazivom neke kulturne ustanove u Sloveniji. Mi smo već započeli aktivnosti, tako da sad samo čekamo saglasnost porodice. Govoreći o Osolniku, koji je učestvovao u stvaranju promovisanog broja „Osvrtanja“, istakao je da će se truditi da i njegovo ime obilježe na neki način ističući da je to čovjek koji je doktorirao na Njegošu, a da je bio veliki poznavalac njegovog djela koji je na žalost preminuo u avgustu prošle godine – kazao je Skenderović. Veoma umješno i znalački promocijom je moderirao Radojica Grba, a promocija je održana pod pokroviteljstvom Počasnog konzulata Crne Gore u Sloveniji i KIC-a “Budo Tomović”

Potvrda dugogodišnje kulturne i jezičke veze Crne Gore i Slovenije

Eduard Shishmakov, one of the key figures in the attempted act of terrorism on the day of Montenegro’s parliamentary elections in October 2016, is now responsible, on behalf of Russian intelligence services, for recruiting people from Serbian universities. This was stated in an exclusive interview for Television E by the well-known investigative journalist Hristo Grozev.
Shishmakov, like other agents of Russia’s GRU, after the Bellingcat investigative team he leads revealed their identities in 2018, is now engaged in recruiting new operatives, whom they take to Russia.
- The same people are now training others. And this new wave of sabotage is even harder to detect. It is more difficult to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe - Grozev said, having previously exposed in detail the roles of GRU agents Eduard Shishmakov and Vladimir Popov in the attempted terrorism in Montenegro.
The longtime editor at the British investigative outlet Bellingcat also reveals links between Russian regime-connected tycoons, certain organizations, and politicians of the Democratic Front Andrija Mandić and Milan Knežević, who were initially sentenced by the High Court to five years in prison each.
Grozev explains in detail how they uncovered the hidden and parallel identities of GRU agents Shishmakov and Popov, as well as the modus operandi of Russia’s Unit 29155, which carried out a series of operations across Europe.
TVE: In The Christo Files series, you fully exposed GRU agents Eduard Shishmakov, alias Shirokov, and Vladimir Moiseyev, alias Popov, as well as the links between Russian tycoons, pro-regime businessmen, and so-called non-governmental organizations in Montenegro, related to events from September to October 2016 and afterward. Ten years later, Montenegro still has no final judicial truth in this case. In 2019, the High Court sentenced Russian agents to 15 and 12 years in prison, along with 11 Serbian citizens and Montenegrin politicians Andrija Mandić and Milan Knežević, who were sentenced to five years each. In 2024, the High Court acquitted everyone. The Special Prosecutor appealed, and a decision is now pending. Are you surprised that there is still no final verdict in such a politically significant case?
GROZEV: Honestly, I am very surprised. In 2016 and 2017, Montenegro seemed like the only country in the world capable of properly prosecuting GRU crimes - no one else had done that at the time. What later happened in Salisbury with Skripal was two years later. Montenegro was the first country where prosecutors conducted a truly, truly detailed and proper investigation, not only preventing the crime that the Russian GRU was trying to commit by infiltrating the organizers. It was a perfect example of a professional small country conducting a very professional counterintelligence and police operation that many big countries can only dream of.
For me, it is shocking - after that success, with so much evidence collected and presented publicly, which allowed us and other investigators to track and independently confirm those findings. Personally, that investigation also led me to uncover the trail of this entire Russian intelligence unit and their other crimes across Europe.
So after 10 years of revelations about what these people who were in Serbia and Montenegro were trying to do - overthrow a government, and what else they did across Europe: murders, poisonings, explosions - it feels surreal that Montenegro is now pulling back and deciding to say: „Oh no, maybe that didn’t happen“. That feels surreal to me.
TVE: As part of Bellingcat and The Insider, you have exposed everything about GRU agents, not only Shishmakov and Popov, but everyone connected to them, and you have published extensively on Unit 29155. Is this unit still active? Does it still have influence? I’ve read that they had a base in France, near Switzerland. Are they still active?
GROZEV: They were active across Europe. Around 100 of them traveled across Europe for more than a decade, blowing things up, killing people, and operating from a base in France, as you mentioned. But after Bellingcat and The Insider exposed many of them in 2018 - not only individuals but also companies and passport numbers they used - this prevented further travel, because their identities were compromised. Any law enforcement agency could look at their border-crossing data and say: „Okay, this guy has already been here under this passport number from this series“. Even if they tried to come with a new passport number, they couldn’t do so under a new name, because the Schengen visa system does not allow that, they would be caught.
That’s why these people can no longer travel to Europe. They travel to the Middle East. They travel to Turkey. We still see them today. But what did the GRU do when they could no longer send the same people, like Shirokov or Popov, their pseudonyms? When they couldn’t send them, they used them to recruit and train other spies, and most of them aren't Russians.
What Unit 29155 is doing now is that part of the unit is focused on finding students from different parts of the world, bringing them to Russia under the pretense of studying, and training some of them as saboteurs.
For example, I can tell you something that I believe your audience is hearing for the first time - we have not published this - but Shishmakov/Shirokov is responsible for recruiting people from Serbian universities. That is his specialization. He brings them to Russia for recruitment so that at least some of them become operatives.
Other members of the unit are responsible for other countries. One is responsible for Uzbekistan, another for Kyrgyzstan, another for Belarus. That is what they do now. The same people now train others. And this new wave of sabotage is even harder to detect, because these are young, non-professional spies - some do it for money, others want to be spies - and it is harder to identify someone who is not Russian and is now working for Russian special operations across Europe.
TVE: I’ll ask you about the two Russians you mentioned. Popov was involved, as far as I know, in Russian actions in Moldova, similar to those in Montenegro in 2016?
GROZEV: That’s correct. In 2014, before the Montenegro operation, there was an attempt to provoke street protests and create a false perception that Moldova did not want to be part of the European Union. We specifically pointed to that operation. But over the years of investigation, I discovered much worse things he did. He was responsible for explosions at ammunition facilities in Bulgaria in 2012 and 2013. He was also involved in explosions in the Czech Republic. He is one of the most, I would say, successful GRU operatives, with a broad mandate ranging from political interference to blowing things up and carrying out assassinations.
TVE: So you have no doubt that the Russian state is behind the entire operation? That these were not individual acts?
GROZEV: No doubt at all. These people report to one boss. His name is Andrei Averyanov. We see him next to Putin in many, many videos. We see Averyanov traveling around the world as a representative of the Russian Federation. In phone calls we tracked, we see all these people - Shirokov, Popov - speaking daily with Averyanov as part of their job. So no, these are not rogue operatives, this is a government operation.
TVE: After the Serbian government announced that they were arrested in Serbia in October 2016, information emerged that Nikolai Patrushev, then an adviser to Vladimir Putin and former head of Russian intelligence, came to Belgrade and took these two and others from Russian units back to Moscow. Do you have any evidence of that?
GROZEV: Yes, we do. It’s slightly different from how it was reported at the time. But we see that Patrushev arranged a trip to Belgrade for a meeting. And before he traveled, the day before, they sent these spies back to Moscow on a special plane. We see that the tickets were purchased in the middle of the night, just before the flight. So yes, it is clear that there had to be an agreement: send these guys back, and I will come personally to apologize.
TVE: How strong is Russian influence today - not only in Europe, but especially in the Western Balkans?
GROZEV: It is very strong, especially because there are certain high-ranking members of Russian military intelligence who have friends in the region and understand how the region works. There is a senior deputy director of the GRU named Andrei Ilchenko, who has a close associate, &nbsp;I would say a close subordinate, who is actually from Montenegro, lives in Moscow, and is used as an adviser on how to interfere in elections and political processes in Montenegro.
We managed to obtain the phone directory of this Montenegrin GRU associate. And you can imagine how indicative the names and numbers in that directory are. Besides people convicted in 2019 who are now part of the government, unfortunately, we see members of the Serbian Orthodox Church, many pro-religious NGOs, and it is clear that the GRU operates through these organizations and individuals.
TVE: Montenegro’s political scene has changed, and the parliamentary majority is pro-Serbian, close to parties in Belgrade. For example, the President of the Parliament is Andrija Mandić, who led the Democratic Front in October 2016. Is it possible that such political changes could help Russia, given that Montenegro is a NATO member and shares classified information with NATO partners? Is Montenegro, in this configuration, some kind of Russian - or Serbian, but effectively Russian - spy inside NATO?
GROZEV: A difficult question. I am not Montenegrin, but I am very concerned that people we see traveling to Russia, meeting with Russian intelligence agents, and now holding government and parliamentary positions, have access to classified information of a NATO country.
Unless something has changed and they are now against Russia because of the war - maybe that happened, maybe their affinities changed - but at least until the end of 2021, we saw these people traveling to Russia and meeting Russian intelligence agents. That worries me, because this is a perfect situation for Russia. As a NATO country, Montenegro does not need to be expelled from NATO. It should remain inside. That serves Russia’s interest, because they gain access to classified information shared with Montenegro as a member state. Again, I cannot claim they are doing this, but I am concerned because these people had ties to Russian intelligence operatives in the past.
TVE: You have been doing very dangerous work for decades. You live in the United States, and I assume you are on the list of people toward whom Moscow is not exactly friendly. Do you think you are in danger, that your life is threatened?
GROZEV: I don’t think, but I know it is so. I know because there is currently a court case in Austria, where I lived for 20 years, against members of the local intelligence service who were arrested for selling information about me and my family to the Russians. As part of that investigation, it became clear that I was surveilled for almost three years, with attempts to kidnap me. One of those attempts actually took place in Montenegro in 2022. I was there at a conference, and it turned out they broke into my hotel room and tried to steal my laptop and phone. They also had a plan to kidnap me while I was there. So yes, danger is always around the corner. And also in your country in 2022. But fortunately, nothing happened.

Tag: mentalno-zdravlje