Udruženje psihijatara Crne Gore saopštilo je da je duboko zabrinuto zbog porasta straha, nesigurnosti i netrpeljivosti u društvu nakon nedavnih događaja, upozoravajući da takva atmosfera može imati dugoročne posljedice po mentalno zdravlje građana.
- Kada se pojedinačni incident koristi kao povod za usmjeravanje bijesa i sumnje na čitave zajednice, to postaje ozbiljan rizik za mentalno zdravlje svih građana - poručuju iz Udruženja.
Psihijatri navode da su strah i ljutnja razumljive emocije, naročito u uznemirujućim okolnostima, ali upozoravaju da se one ne smiju pretvarati u govor mržnje ili pozive na nasilje, jer to dodatno produbljuje podjele u društvu.
“- skustvo istorije nas uči da se iza navodnih poziva na zaštitu nacije često krije dehumanizacija i stvaranje neprijatelja od ljudi koji ovdje žive i rade. Takve poruke narušavaju bezbjednost, dostojanstvo i mentalno zdravlje ne samo onih koji su im meta, već i svih ostalih građana koji žive u atmosferi straha i podjela - navodi se u saopštenju.
Udruženje je naglasilo da nasilje i govor mržnje nikada ne smiju biti predstavljeni kao opravdana reakcija, jer ne rješavaju probleme, već ih produbljuju, uništavaju povjerenje i stvaraju nove traume.
- Pozivamo institucije da odlučno i profesionalno zaštite sve građane, uz puno poštovanje ljudskih prava. Pozivamo medije i javne ličnosti da ne učestvuju u raspirivanju tenzija, već da doprinesu smirenju situacije tačnim informacijama i odgovornim pristupom - poručili su iz Udruženja psihijatara Crne Gore.
U zaključku se ističe da je mentalno zdravlje javno dobro koje treba čuvati zajednički – kroz solidarnost, uvažavanje i međusobnu brigu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Udruženje psihijatara: Atmosfera straha i mržnje ozbiljan rizik za mentalno zdravlje građana

Mentalno zdravlje u Crnoj Gori i dalje nije adekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo - iako je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih i društvenih izazova - upozorili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija je u izvještaju <a href="https://www.who.int/publications/i/item/9789240049338" target="_blank">“World Mental Health Report: Transforming Mental Health for All” (2022)</a> objasnila da pravo na mentalno zdravlje znači da svaka osoba treba da ima mogućnost da uživa u životu s emocionalnim blagostanjem, pristupom podršci i uslovima koji omogućavaju dostojanstvo, sigurnost i društvenu uključenost, a Crna Gora se, ukazuju u HRA, i dalje nalazi među zemljama sa najvišom stopom samoubistava u Evropi.
- Tokom 2024. godine registrovana su 83 samoubistva, a u 2025. do sada 52. Istovremeno, sistem podrške ostaje nedovoljno razvijen: nacionalni registar mentalnih poremećaja ne postoji, servisi podrške u zajednici su ograničeni, a broj stručnjaka u ovoj oblasti je nedovoljan. Tako, na primjer, u <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/741414/svakodnevno-do-20-pacijenata-jedinica-za-mentalno-zdravlje-dz-cetinje-izmedju-dvije-tragedije-pruzila-11444-usluga" target="_blank">Jedinici za mentalno zdravlje na Cetinju svakodnevno pomoć potraži i do 20 osoba</a>, što pokazuje koliko je potreba za podrškom velika - istakli su u HRA.
Revizija Strategije zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 - 2023. pokazala je da 76 odsto planiranih aktivnosti nikada nije sprovedeno, te da sprovedene mjere nijesu dale vidljive rezultate.
- Tokom čitave 2024. godine država je bila bez važećeg strateškog dokumenta, dok je novi Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025 -2026. usvojen tek u maju 2025. godine - ukazali su u HRA.
Ova nevladina organizacija poziva nadležne institucije da hitno obezbijede dostupne, besplatne i trajne servise podrške u svim opštinama, zaposle i zadrže stručnjake, primijene postojeće programe i aktivno uključe zajednicu u borbu protiv stigme.
- Zanemarivanje problema mentalnog zdravlja ima ozbiljne posljedice po društvo, uključujući porast samoubistava, nasilja i porodičnih problema koji naročito pogađaju djecu - podvukli su u HRA.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Uspostavljen je 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health - WFMH), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Cilj ovog dana je da poveća svijest javnosti o značaju mentalnog zdravlja, smanji stigmu prema osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama, podstakne vlade i zajednice da unaprijede dostupnost podrške i liječenja, te promoviše mentalno zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, jednako važno kao i fizičko zdravlje.

610x380

500x500

Mentalno zdravlje i dalje neadekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo: Prošle godine registrovana 83 samoubistva, ove 52

Izmjene i dopune Zakona o Ministarstvu unutrašnjih poslova koje su predložile Demokrate su njihov politički interes, jer nijesu okončali disciplinske postupke protiv suspendovanih policijskih službenika, ocijenio gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E advokat Veselin Radulović.
Prema svim relevantnim analizama, predložene izmjene i dopune Zakona su neustavne, jer predviđaju retroaktivnost. Tačinije, predviđeno je da se policijskim službenicima koji ne prođu bezbjednosne provjere može uručiti otkaz, čak i onim protiv kojih je pokrenut disciplinski postupak prije usvajanja zakona. 
Radulović kaže da se ne može se retroaktivno propisivati dejstvo, jer to nije u skladu sa Ustavom, a suprotno je i praksi Evropskog suda za ljudska prava.
Prema njegovim riječima disciplinska komisija je suočena sa ozbiljnim problemom, jer je gro policijskih službenika suočeno sa optužbama koje prevazilaze ingerencije disciplinske komisije, pa se zloupotrebom zakonodavne vlasti pokušava doći do izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima.
- Kao advokat imam priliku da branim i zastupam policijske službenike protiv kojih je pokrenut ovaj disciplinski postupak koji se želi obustaviti izmjenama zakona. Mogu vam reći da je MUP, odnosno disciplinska komisija MUP-a u jednom ozbiljnom problemu u tim postupcima koje su pokrenuli. U tim postupcima je nesporno da se policijskim službenicima krše sva osnovna ljudska prava, prava koja moraju imati u bilo kom postupku, pritom je većina njih optužena za veoma ozbiljne stvari. To prelazi dimenzije disciplinskog postupka, ili povrede radne obaveze. Te optužbe koje MUP saopštava tim ljudima prema praksi Evropskog suda za ljudska prava su krivične optužbe - rekao je Radulović.
Izmjenama i dopunama Zakona uvodi se i obaveza odazivanja na poligraf, ali se i minimalizuje uloga Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Prvobitnim zakonskim testom se određuje da, ukoliko ANB u roku od 90 dana ne odgovori na upit za nekog policijskog službenika, da se računa da ne postoje bezbjednosne smetnje. Sada se to mijenja i u tom slučaju, odgovornost se prebacuje na Komisiju za provjeru podataka koju određuje direktor Uprave policije. Nema, dakle, spoljne kontrole, nego se sve obavlja u zatvorenom krugu Uprave policije
- Kada ANB nije dostavljala te izvještaje u propisanom roku, MUP nije poštovao Zakon, nije polazio od te zakonske pretpostavke da ne postoje bezbjednosne smetnje u tim slučajevima, već je postupak nastavio. Sada se kroz ove izmjene Zakona pokušava otkloniti ta prepreka koju je MUP u ovom momentu, dok važi ovaj tekst zakona ima, jednostavno ANB kao organ koji je jedini i pozvan, kredibilan i sposoban da utvrdi te vrste bezbjednosnih smetnji, potpuno su isključuje iz ovog postupka i propisuje se nešto što vrh bezbjednosnog sektora naziva vetingom - objašnjava Radulović.
Dodaje, da svakako nije riječ o vetingu, već o postupku koji osmišljavaju pokreću i u tim postupcima donose odluku jedni te isti ljudi. 
- Apsolutno je neprihvatljivo i to će, sasvim sam siguran, ako se nastavi sa ovakvim postupcima, uzrokovati brojne štete za policijske službenike i njihove porodice, njihova egzistencija će biti ugrožena zato što će ostati bez posla, ali će sve to na kraju sud poništiti i to ćemo morati svi mi građani da plaćamo iz državnog budžeta, kao i u nekim slučajevima što su se ranije dešavali - istakao je Radulović.
Najavu, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost o hitnom vetingu u pravosuđu, je podsjeća on, prvi saopštio predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
- On je saopštio da je potrebno taj veting u pravosuđu sprovesti do kraja godine. Kao da se radi o nekom jednostavnom prekršajnom ili disciplinskom postupku, pa hajde da ga završimo ovih nekoliko mjeseci do kraja godine. To govori o stepenu ozbiljnosti Andrije Mandića, ali i izvršne vlasti i Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji je takođe zauzeo taj stav. Svi koji imaju elementarno znanje o procesu vetinga znaju da se on ne može sprovesti, on se ne može osmisliti za tako kratko vrijeme - naglasio je Radulović.
Kaže da , kada se kod određenih profila ličnosti poklope neznanje i loša namjera, onda se ne mogu očekivati dobri rezultati. Zbog toga bi, dodaje, bilo jako loše da se dozvoli proces vetinga na način kako su to oni zamislili.
Tokom ministarskog sata u Skupštini Crne Gore čelnici bezbjednosnog sektora iznosili su operativne podatke o ubistvima pripadnika OKG-a i nekih bezbjednosnih službenika. To, prema njegovim riječima, mogu uraditi ljudi koji su totalne neznalice. 
- Zabrinjavajuće je da u vrhu bezbjednosnog sektora imamo osobe koje su u stanju da za skupštinskom govornicom, ili bilo gdje drugo javno saopštavaju bilo koje operativne podatke. To može ostaviti nesagledive posljedice, to može ugroziti istrage i bezbjednost određenih ljudi. Nikome elementarno ozbiljnom, ko ima elementarna znanja o bezbjednosnom sektoru i kako on treba da funkcioniše, ne bi palo na pamet da u javnosti saopštava operativne podatke - poručio je Radulović.
U Skupštini i na Vladi se, kako kaže, pravi određena vrsta teatra, a riječ je o ozbiljnim pitanjima, koja bi u ozbiljnim državama morala da prouzrokuju jednu vrstu odgovornosti. 
- Veting, lično mislim da jeste potreban, ali kad vidim kako se ponašaju određeni ljudi, koji vrše vlast mislim da je nama u ovom trenutku potrebnija provjera mentalnog zdravlja tih ljudi koji vode ovu državu, jer ono što oni rade, koliko god grubo zvučalo, meni ne izgleda normalno i ostaviće nesagledive posljedice za sistem, za društvo, za sve građane u Crnoj Gori - zaključio je Radulović.

1250x600

1084x550

Radulović: Potrebna je provjera mentalnog zdravlja ljudi koji vode ovu državu, ono što oni rade ostaviće nesagledive posljedice

Povodom Dana državnosti, 13. jula, nevladina organizacija ANIMA – Centar za žensko i mirovno obrazovanje, uputila je otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministru zdravlja dr Vojislavu Šimunu, u kojem optužuju Vladu za neispunjena obećanja, ignorisanje sistemskih problema i zanemarivanje traume koja je ostala nakon masakra na Cetinju.
Iz ANIME poručuju da se obraćaju iz “stvarnog svijeta”, u kojem građani traže odgovore, a ne PR poruke, i podsjećaju da ni tragedija iz avgusta 2022. nije bila dovoljna da vlast pokrene suštinske reforme u sistemu mentalnog zdravlja.
– Čak ni tragedija na Cetinju, najsnažniji alarm novije crnogorske istorije, nije vas probudila iz fantazije moći i birokratske dremeži. Tada ste obećali reforme i razvoj kapaciteta. Danas, pola godine kasnije, poručujete: patite tiho, jer može biti i gore – navodi se u pismu.
Aktivistkinje podsjećaju da su 16. januara ove godine bile na sastanku sa premijerom i njegovim timom, iznijevši konkretne predloge – od edukacije ministara o traumi, do osnivanja Instituta za traumu. Tada su, tvrde, njihovi predlozi bili načelno prihvaćeni, ali su kasnije u potpunosti ignorisani.
– Na sastanku 18. marta 2025. ispostavile smo predloge za svega tri sata rada. Za realizaciju, rečeno nam je, „nije bilo vremena“. Ostale smo zaboravljene, kao i liječenje trauma.
Najviše kritike upućuju na Program za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja 2025/26, koji je Ministarstvo zdravlja predstavilo u maju.
– Taj dokument je marketinški proizvod bez reformskih sadržaja i bez stvarnosti. U njemu nema žrtava, nema Cetinja, nema trauma, nema pacijenata, nema savremene psihijatrije ni psihoterapije u Crnoj Gori.
Oštro reaguju i na uslove u Specijalnoj bolnici u Dobroti, koje nazivaju "ravnima izvještajima iz mučionica".
– Stavljate kriminal u bolest. Kriminalizujete mentalno oboljele, otežavajući im svaki izlazak iz 'Dobrote'. To je slika vašeg evropejstva i humanosti. To je vaš uspješan rad za 'Crnu Rupu' – kako, kako kažu, "intimno zovete Crnu Goru".
Članice ANIME zaključuju da je pismo javni podsjetnik da Vlada nije samo zakazala – već je, kako tvrde, “samosvjesno lagala”.
– Naša kolektivna trauma ima bolje pamćenje. Ona se ne da zavesti – ona se mora dugotrajno, strpljivo i povjerenjem liječiti. I imamo strpljenja, ali, nažalost, više ne i povjerenja – poručuju iz ANIME.
Otvoreno pismo potpisuju:
Ljubomirka Ljupka Kovačević
Ervina Dabižinović
Julijana Cicović
Aleksandra Kovačević

ANIMA: Zaboravili ste na Cetinje i na mentalno zdravlje ove zemlje

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša podnio je inicijativu da se održi saslušanje nadležnih povodom problematike mentalnog zdravlja u svijetlu upozoravajućih i zabrinjavajućih nalaza revizije uspjeha Uspješnost realizacije aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. 
Mugoša je podsjetio da je navedenom revizijom Državne revizorske institucije (DRI) utvrđeno da je realizacija aktivnosti predviđenih Strategijom zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja na niskom nivou, odnosno da je realizovano svega 15 odsto aktivnosti u odnosu na visok procenat nerealizovanih aktivnosti od 76 odsto i devet odsto djelimično realizovanih. 
- Aktivnosti, koje su ocijenjene kao realizovane nijesu imale značajni efekat na unaprjeđenje mentalnog zdravlja. U maju 2023. je na moju inicijativu održano saslušanje, gdje smo se bavili i mentalnim zdravljem kod djece i donijeli odredjene stavove ali očigledno je vrlo malo uradjeno po tom pitanju - naveo je Mugoša na nalogu X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1894311559360381223&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša traži saslušanje na temu mentalnog zdravlja

Postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom osjećaju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da je sama - nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psihološkinja Dijana Milošević.
U Crnoj Gori se na svaka četiri dana dogodi po jedno samoubistvo pokazuju podaci za prošlu godinu, kada su 83 osobe digle ruku na sebe.&nbsp;
Iako se u odnosu na dvije godine ranije bilježi pad u broju suicida i dalje &nbsp;se radi o visokom, i prema ocjeni stručnjaka alarmantnom broju samoubistava u našoj državi.
Podaci su veoma poražavajući, kaže Milošević, i pokazuju da su država i sistem zakazali, ističe ona, po pitanju mentalnog zdravlja.
- U posljednje vrijeme dosta govorimo o mentalnom zdravlju, a sve što više govorimo vidimo koliko je taj period iza nas bio zapostavljen, i koliko sam sistem nije posvećivao dovoljno pažnje ne samo građanima, već i onima koji bi trebalo da pruže adekvatnu i pravu pomoć ljudima kojima je potrebna. Generalno gledano postotak ljudi koji su izvršili suicid u Crnoj Gori govori i da je mentalno zdravlje građana ugroženo, i da često u tim stanjima kada se osoba nađe u nekom stanju beznadežnosti, depresivnosti, gubitka osjećaja smisla života, osjećaja da su sami, a nema adekvatnu pomoć, i nema vrata na koja treba da pokuca, može na kraju da donese i tu pogrešnu odluku da sam sebi presudi, da sam sebi oduzme život - rekla je Milošević.
Rijetko se dešava da osoba iz čista mira oduzme sebi život, objašnjava Milošević i dodaje da često postoje promjene u ponašanju koje ukazuju da osoba funkcioniše, kako kaže, na potpuno drugačiji način, nego što uobičajeno funkcioniše.
- Dolazi do povlačenje unutar sebe, smanjivanje aktivnosti u kojima je prije uživala, i često mogu da se jave suicidalne misli u stvari da osoba čak.drugim ljudima saopštava da možda dođe i taj poriv da oduzme sebi život. Tu je odgovornost svih nas, koji imamo u svom okruženju takvu osobu, da treba da joj priđemo, da ne osudimo, da izbacimo i određene predrasude koje postoje u našem narodu, a to je da aki neko kaže da će se ubiti onda se sigurno neće ubiti, jer često možemo da čujemo kad neko govori da će sebi oduzeti život to samo govori da privlači pažnju - istakla je Milošević.
Mentalno zdravlje, podvlači ona, ne smije da bude tabu tema.
- A svako može u nekom trenutku života doći u psihičku krizu i u tim momentima je jako važno da osoba nije sama. Koliko god da su problemi sa kojima se neka osoba suočava veliki, postoji rješenje, a kao građani treba svima koji imaju neki psihički problem da pošaljemo poruku da nije sramota potražiti pomoć. Čovjek kad osjeti da ima podršku, kad osjeti da nije sam, kad ode na razgovor kod nekoga ko ga razumije, može da se odalji od takve odluke, naročito kada govorimo o samoubistvu, jer ja često govorim da ti ljudi koji su pokušali da izvrše suicid, ili su izvršili suicid su nosili jednu veliku patnju unutar sebe - zaključila je Milošević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSNAQ43Kq0As&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milošević: Mentalno zdravlje ne smije biti tabu tema, nije sramota potražiti pomoć

Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, izvršna direktorica SOS Podgorica Biljana Zeković.
Tijelo muške bebe pronađeno je juče ujutru u kanti za smeće u podgoričkom naselju Blok 9. Tijelo novorođenčete pronašao je radnik Čistoće, čisteći korpu za otpatke. Danas se već zna ko je majka, da se porodila kući bez medicinske pomoći, da je i sama u kritičnom zdravstvenom stanju.
Ne dešava se čedomorstvo prvi put, kaže Zeković, već kroz cijelu istoriju čovječanstva, ali je porazno što se dešava danas.
- Sistem, i zdravstveni, i socijalni, i svi drugi, morao je biti na većem nivou, nego što je bio u prošlom vijeku. Meni se čini da je suština problema u tome. Suština problema je u tome što majke u takvoj situaciji apsolutno nemaju nikakvu podršku. Možemo da govorimo o tome koliko treba osuđivati takvo djelo, naravno, kao što i same znate, ono se i krivično goni, i kažnjava kaznama zatvora, međutim, postavlja se pitanje zašto te žene to rade. Mislim da svako od nas, ma koliko laik bio u svijetu medicine, mora da postavi sebi pitanje šta nije u redu sa tom majkom - rekla je Zeković.
Prema njenim riječima, postoji ogroman broj žena koje su u vrlo teškoj situaciji, i materijalnoj, i finansijskoj, i koje su žrtve nasilja i nemaju nikakvu podršku. Sve to, napominje, utiče na njihovo psihičko stanje.&nbsp;
- Sva istraživanja koja su rađena u svijetu pokazuju da su žene koje su počinile takvo djelo, ubile svoje bebe, da je 89 posto tih žena bilo žrtve nasilja u porodici, da su bile žrtve nasilja kao djevojčice, i preko 80 posto pripadaju kategoriji siromašnih žena. Sve to ostavlja vrlo ozbiljne posljedice - kaže Zeković.&nbsp;
Malo se vodi računa o mentalnom zdravlju, poručuje Zeković, posebno o mentalnom zdravlju trudnica i često ogroman broj žena prođe zdravstveni sistem, a da niko ne primijeti da ona ima psihičke probleme.
- Niko ne obrati pažnju na mentalno zdravlje u trudnoći, a da ne govorimo kada se radi o periodu nakon porođaja, kada u velikom broju slučajeva dođe do vrlo ozbiljnih psihičkih problema, do takozvanog posttraumatskog stresa nakon porođaja, gdje žena prosto ne rasuđuje. Kada se dese ovakve situacije onda smo svi spremni da osudimo ženu, da drvlje i kamenje bacimo, a da niko ne razmišlja u kakvom se položaju ta žena našla. Mi o ovoj ženi, koja je počinila ovo djelo, a bilo ih je i prošle godine, i mislim da se svake godine tako nešto desi, znamo samo šta je ona počinila, i da je porođaj bio kući. Kako je to izmaklo iz sistema? Šta se dešavalo sa njom? I njeno zdravlje je ugroženo. Sve su to neki segmenti koji moraju da se razmotre u takvim situacijama, i u skladu sa tim da se odredi kazna koju naš zakon propisuje - zaključila je Zeković.&nbsp;

Zeković: Svi smo spremni da osudimo ženu, a niko ne razmišlja u kakvom je stanju

Nakon nesrećnih događaja koji su zadesili Cetinje, zdravstveni sistem je je donio jednu konkretnu sadržajnu aktivnost, a koja se ticala nekoliko aspekata. Osim dobre koordinacije između zdravstvenih ustanova imali smo jedno adekvatno zbrinjavanje pacijenata i smanjenje bilansa broja žrtava, te nakon toga, brzo prepoznavanje potrebe za reakcijom i tretmanom posttraumatskih dešavanja, poručio je u svom obraćanju ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, na velikoj studentskoj tribini “Mentalno zdravlje i zdravstveni sistem Crne Gore – izazovi i perspektive '' koja je održana danas na Medicinskom fakultetu u Podgorici.&nbsp;
Kako je saopštio, SOS linija za mentalno zdravlje koja je formirana nakon tragedije na Cetinju primila je preko 400 poziva, od čega je bilo 200 direktnih intervencija. On je kazao da 60 odsto ljudi koji su koristili SOS liniju nikad prije toga nije tražilo psihološku pomoć, kao i da je većina korisnika bila starija od 40 godina.
- U saradnji sam Udruženjem psihologa Crne Gore, psihijatara Crne Gore i Kliničkog centra brzo smo podigli sistem, osnažili Centar za mentalno zdravlje Doma zdravlja Cetinje, kako bi građanima Cetinja pružili adekvatnu podršku. Zatim smo otvorili Call centar na nacionalnom nivou i moram napomenuti, da svim ovim aktivnostima moramo obezbijediti kontinuitet. Ove posledice se prvo moraju sanirati, onda moramo raditi na unapređenju mentalnog zdravlja ne samo građana Cetinja nego cijele Crne Gore- kazao je minister Šimun.
Neki od razloga zbog kojeg su se građani javljali su anksioznost i depresija- kazao je ministar.
Jedan od prioriteta njegovog resora, kako je kazao, jeste i formiranje Centra za mentalno zdravlje u okviru Instituta za javno zdravlje (IJZ).
- Telemedicina može biti ohrabrujuća da pacijenti naprave prvi korak, u strategiji digitalizacije zdravstvenog sistema se visoko kotira medju prioritetima- kazao je Šimun.
Prema riječima specijalistkinje psihijatrije, Mirjane Varagić najveći izazov sa kojem se susreću psihijatri jeste diskriminacija i stigmatizacija ljudi sa mentalnim problemima.
- Ne treba se stidjeti mentalnih problema. Ne treba se obraćati ljekarima samo kod ozbiljnih traumatskih dešavanja, već kad primijetimo prve signale i nelagode- kazala je Varagić.
Direktor Kliničkog centra Crne Gore , Aleksandar Radović kazao je da je potrebno da se u medijskom prostoru zaustave laici koji govore o mentalnom zdravlju.
- Kad se desi dogadjaj poput onoga na Cetinju, tada se javi veliki broj senzacionalističkih natpisa, i mi to moramo da popravimo- kazao je Radović. On je kazao da je interesovanje za SOS liniju bilo veliko, kao i da su se gradjani na toj liniji raspitivali gdje u svom gradu mogu potražiti psihološku pomoć.
Radović je poručio da je plan da SOS linija raste i da bude trajno aktivna.

Šimun: SOS linija za mentalno zdravlje primila preko 400 poziva

U svijetlu nedavnih tragičnih događaja, NVO Fondacija Mentorium pokrenula je sveobuhvatni projekat "Transformacija zajednice - Sistematski pristup prevenciji nasilja i podršci mentalnom zdravlju", sa ciljem stvaranja efikasnog i koordinisanog odgovora na izazove sa kojima se crnogorsko društvo suočava, prenosi Antena M.
Projekat, koji se realizuje uz podršku ključnih ministarstava, obuhvata niz aktivnosti usmjerenih na prevenciju nasilja, promociju nenasilne komunikacije, podršku mentalnom zdravlju i izgradnju kulture mira. Među ključnim aktivnostima su:
- Edukativne radionice i programi obuke za stručnjake
- Uspostavljanje sistema za hitne intervencije
- Razvoj digitalnih alata za podršku mentalnom zdravlju
- Organizacija panel diskusija
- Saradnja sa ključnim institucijama
- Fondacija Mentorium je uputila pozive za saradnju Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kao i Ministarstvu dijaspore. Trenutno smo u pregovorima sa ovim ministarstvima kako bismo definisali konkretne korake i omogućili početak realizacije projekta. Svako ministarstvo ima jedinstvenu ulogu u doprinosu projektu, od obrazovanja i zdravstva do socijalne zaštite i bezbjednosti- saopštili su iz ove NVO.
Aktivnosti Fondacije Mentorium već uključuju edukativne programe, posjete ranjivim grupama i direktnu podršku zajednicama. Nedavno su članovi Fondacije posjetili dnevne centre "Tisa" i "Oaza" , te Dječiji dom Mladost u Bijelom Polju, pružajući podršku djeci, roditeljima i zaposlenima.

NVO Fondacija Mentorium pokreće inicijativu za prevenciju nasilja i unaprjeđenje mentalnog zdravlja

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Crkva Srbije i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić ne miruju i čini se kreću u završnu kampanju projekta, kojim ova vjerska zajednica prijeti Crnoj Gori duže od decenije, „obnove Njegoševe kapele“ na Lovćenu kako to predstavljaju, a stvarno oni na Jezerskom vrhu ne žele Njegoševu, već kapelu Karađorđevića, zadužbinu srpskog kralja Aleksandra Karađorđevića, kojom je on i simbolički 1925. godine zaokružio okupaciju Crne Gore. &nbsp; Jedan od dva mitropolita Crkve Srebije u Crnoj Gori Joanikije Mićović do sada je „vraćanjem“ ove kapele prijetio sa liturgija i pomena, a 16. decembra obratiće se publici u pljevaljskom Centru za kulturu, gdje će održati predavanje naslovljeno „Tajna Lovćenske kapele“. Organizator je Narodna biblioteka ,,Stevan Samardžić“. - Na samom izmaku 2025. godine, u godini u kojoj se obilježavaju dva velika jubileja Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu: 180 godina od njene gradnje i 100 godina od njene obnove, otkriva se, jasnije nego ikada, da je priča o lovćenskoj kapeli mnogo više od istorijske teme. Lovćen sa kapelom predstavlja duhovni stožer srpske kulture, mjesto na kojem se susreću predanje, vjera, istorijsko iskustvo i zavjetna misao Petra II Petrovića Njegoša – prenio je juče portal Pvinformer. Iz biblioteke su saopštili da će Mićović govoriti „o duhovnom, istorijskom i kulturnom smislu Njegoševe zavjetne crkve“. A Njegoševu kapelu, odnosno kapelu Svetog Petra Cetinjskog, koju je Njegoš podigao na Lovćenu i posvetio svome stricu, sa željom da u njoj bude sahranjen, srušio je Aleksandar Karađorđević 1925. godine i sagradio, po uzoru na nju, novu, kao svoju zadužbinu i posvetio je svetom Đorđu, krsnoj slavi Karađorđevića i Petrovića.&nbsp; Namjera Crkve Srbije je da ostatke Karađorđeve kapele koja je demontirana 1971. godine, kako bi na Jezerskom vrhu bio sagrađen Njegošev mauzolej, ugradi u kapelu koju bi da grade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211071248_1bbc36dbb334910c022cdb5dcfd1c76a87934177bc42a2aa8be73dde46ce3ec5.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211071248_1bbc36dbb334910c022cdb5dcfd1c76a87934177bc42a2aa8be73dde46ce3ec5" data-rendition-name="original" width="566" height="800" loading="lazy" alt="kapela"> <figcaption>Ilustracija - plakat</figcaption> </figure>  Crkva Srbije protivila se gradnji mauzoleja na Lovćenu i 1970. godine pred Ustavnim sudom Republike Crne Gore inicirala je žalbeni postupak, ali bezuspješno – sud je ocijenio da su odluke NR Crne Gore i Skupštine opštine Cetinje zakonite. Interesantan je detalj da su tada, kako u knjizi „Spomenici Petra II Petrovića Njegoša“ piše Predrag Malbaša, cetinjski predstavnici, u opširnom elaboratu dostavljenom sudu, kojim su osporavali žalbu, „osporili položaj SPC u Crnoj Gori, smatrajući da je njena jurisdikcija nad crnogorskom eparhijom neleegalna“. - U tom smislu potencirano je ukidanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve koje je uslijedilo nakon prisajedinjenja crnogorske države Kraljevini SHS 1918. godine – piše Malbaša u knjizi. Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mansić, lider proruske i prosrpske stranke Nove srpske demokratije, 12. jula prošle godine najavio je da će formalizovati inicijativu za gradnju kapele na Lovćenu, ali je nakon žestoke reakcije opozicije odustao, uz konstataciju na sjednici Skupštine Crne Gore da je očekivao „da će druga strana biti mekša, tolerantnija“, te da „ako ne postoji želja za pomirenjem, znači da još nije zrelo vrijeme za tu ideju“. Sada je, izgleda, procijenio da je „vrijeme zrelo“ i ponovo je aktuelizovao tu temu, a kampanja će, kako proizilazi iz najave pljevaljske bibloteke, krenuti iz Pljevalja, grada u kojem lokalnu vlast „drži“ njegova partija. Mauzolej na Lovćenu izgrađen je 1974. godine i djelo je hrvatskog vajara Ivana Meštrovića i kulturno je dobro. Pokojni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, koji je i inicijator ideje gradnje kapele na Lovćenu, mauzolej je nazvao „čudovište pagansko, mnogobožačko“.&nbsp; - Njegoš je u tamnici od 1974. On je u najgoroj tamnici koja postoji u Evropi – govorio je on. Kapela Aleksandra Karađorđevića za nacionalne Crnogorke i Crnogorce je simbol sloma države Crne Gore nakon nasilne aneksije 1918. godine i prisajedinjenja naše zemlje Srbiji.&nbsp;

Tag: mentalno-zdravlje