Principi međunarodnog prava važe za sve, uključujući i Sjedinjene Američke Države (SAD).
To je danas izjavio njemački ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl osvrnuvši se na prijetnje predsjednika Donalda Trampa da bi mogao da preuzme Grenland.
- Isključivo je na Danskoj i Grenlandu da odluče o budućnosti Grenlanda. Teritorijalni suverenitet i integritet moraju se poštovati - rekao je Klingbajl uoči odlaska u Vašington, gdje će učestvovati na sastanku ministara finansija Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija (G7).
Eventualno američko vojno preuzimanje ovog arktičkog ostrva bogatog mineralima, koje bi bilo oduzeto Danskoj, dugogodišnjem savezniku, izazvalo bi snažne potrese unutar NATO-a i dodatno produbilo jaz između Trampa i evropskih lidera.
- Bezbjednost na Arktiku jačamo zajedno, kao saveznici u NATO-u, a ne jedni protiv drugih - poručio je Klingbajl.
Sastanak G7 zakazan za ponedjeljak biće fokusiran na pristup ključnim mineralima, u trenutku kada zapadne zemlje nastoje da smanje zavisnost od Kine, imajući u vidu poteze Pekinga da uvede stroge kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata.
Klingbajl je rekao da Njemačka ima snažan interes da proširi međunarodnu saradnju u ovoj oblasti, kako bi ojačala sigurnost snabdijevanja, smanjila zavisnosti i obezbijedila pouzdane ekonomske okvirne uslove.
- Zato je važno da se konsultujemo sa međunarodnim partnerima i - gdje god je to moguće - djelujemo zajednički - rekao je on.
Kina dominira lancem snabdijevanja ključnim mineralima, prerađujući između 47 i 87 odsto bakra, litijuma, kobalta, grafita i rijetkih zemnih elemenata, navodi Međunarodna agencija za energiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemački ministar finansija: Međunarodno pravo važi za sve, uključujući i SAD

Kina je odbacila američke optužbe da vrši ekonomski pristisak i poručila da nove kontrole izvoza materijala rijetkih zemalja predstavljaju legitimna mjeru.&nbsp;
Iz kineskog Ministarstva trgovine su saopštili da su kontrole, uvedene u četvrtak, dio napora Pekinga da ojača svoj sistem kontrole izvoza i bolje zaštiti svjetski mir i regionalnu stabilnost, prenosi SEEbiz.
Mjere, koje sada obuhvataju ne samo materijale rijetkih zemalja već i srodno intelektualno vlasništvo i tehnologije, najavljene su samo nekoliko sedmica prije potencijalnog sastanka između američkog i kineskog predsjednika Donalda Trumpa i Xi Jinpinga.
Iz Ministarstva su objasnili da te kontrole ne predstavljaju zabrane izvoza, te da će zahtjevi koji budu ispunjavali uslove biti odobreni.&nbsp;
- Kina je u potpunosti procijenila potencijalni uticaj ovih mjera na lanac snabdijevanja i uvjerena je da će uticaj biti vrlo ograničen - kazali su iz tog resora.
Nova ograničenja Pekinga takođe zahtijevaju od stranih subjekata da dobiju dozvolu za izvoz proizvoda koji sadrže više od 0,1 odsto rijetkih zemalja domaćeg porijekla ili su proizvedeni korištenjem kineske tehnologije ekstrakcije, rafiniranja, izrade magneta ili recikliranja.&nbsp;
Zahtjevi za predmete koji bi se mogli koristiti u oružju ili drugim vojnim svrhama biće odbijeni.
Ubrzo nakon što je Peking pooštrio kontrolu izvoza materijala rijetkih zemalja, Evropska trgovinska komora u Kini saopštila je da postoji zaostatak u zahtjevima za izvozne dozvole koji čekaju odobrenje, dodajući da nova ograničenja "dodaju dodatnu složenost globalnim lancima snadijevanja rijetkim zemnim elementima".
Kao odgovor na potez Pekinga, Trump je u petak najavio nove carine od 100 odsto na uvoz iz Kine "iznad svih carina koje trenutno plaćaju" počevši od 1. novembra. Trump je takođe rekao da će SAD istog datuma uvesti i kontrolu izvoza na "sav kritični softver".
Berze su pale nakon što je Trump na Truth Socialu rekao da nema šanse da se Kini dopusti da drži svijet „zarobljenim“ svojom politikom o rijetkim zemnim elementima – brišući dva biliona USD tržišne vrijednosti.
Kinesko Ministarstvo trgovine optužilo je SAD za „dvostruke standarde“, ističući da američki kontrolni popis pokriva više od tri hiljade artikala, u poređenju s manje od hiljadu na kineskom popisu.
Kina čini oko 70 odsto globalne ponude i više je puta koristila kritično potrebne minerale kao adut u trgovinskim pregovorima.
Satima nakon pooštravanja kontrola izvoza rijetkih zemnih elemenata, Peking je takođe najavio da će od utorka početi da naplaćuje američkim brodovima koji pristaju u kineske luke, što je odraz nove američke takse za kineske brodove koji dolaze u američke luke, a koja bi trebalo da stupi na snagu istog dana.
SAD čini samo 0,1 odsto globalne brodogradnje, u poređenju s 53,3 odsto za Kinu, prema Centru za strateške i međunarodne studije.
Kinesko Ministarstvo trgovine branilo je svoju recipročnu odluku kao "nužne pasivne obrambene akcije". Iz tog resora su kazali da su američke akcije "ozbiljno narušile atmosferu ekonomskih i trgovinskih pregovora između dvije strane".
Visoki američki i kineski zvaničnici sastali su se u maju u Ženevi na trgovinskim pregovorima, prvima otkako je Trump pokrenuo globalni trgovinski rat. Naknadni sastanak u Londonu u junu doveo je do trgovinskog "okvira", dok su na trećem obje strane signalizirale napredak u pregovorima.
Najnoviji trgovinski sastanci u Madridu u septembru donijeli su "osnovni okvirni konsenzus" o prodaji kineskog TikToka, prije roka za prodaju američkog poslovanja ili zatvaranje aplikacije društvenih medija u zemlji.
Trump i Xi su 19. septembra razgovarali telefonom, ali nijesu finalizovali dogovor o TikToku. Nakon poziva, Trump je objavio da su se on i Xi dogovorili da se sastanu na marginama foruma Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje tokom posljednje sedmice oktobra u Južnoj Koreji.
Dok je Kina ćutala o budućim sastancima, Trump je rekao da će posjetiti tu državu početkom sljedeće godine i da će Xi doći u SAD kasnije.
Međutim, Trump je u petak u objavi na društvenim mrežama zaprijetio da će otkazati nadolazeći sastanak s Xijem nakon najnovijeg kineskog pooštravanja izvoznih ograničenja rijetkih zemalja.

Kina: Naš potez u skladu s međunarodnim pravom

Kancelarija UN za ljudska prava saopštila je danas da je izraelski plan za izgradnju hiljada novih kuća između izraelskog naselja na Zapadnoj obali i blizu Istočnog Jerusalima nezakonit prema međunarodnom pravu, te da bi mogao dovesti obližnje Palestince u rizik od prinudnog iseljenja, što je opisano kao ratni zločin.
Ekstremno desni izraelski ministar finansija Becalel Smotrič je u četvrtak obećao da će gurati unaprijed dugo odlagani projekat naseljavanja, rekavši da će taj potez „sahraniti“ ideju palestinske države.
Portparol kancelarije UN za ljudska prava kazao je da bi plan podijelio Zapadnu obalu na izolovane enklave i da je „ratni zločin da okupaciona sila premješta sopstveno civilno stanovništvo na teritoriju koju okupira“.
Oko 700.000 izraelskih doseljenika živi među 2,7 miliona Palestinaca na Zapadnoj obali i u Istočnom Jerusalimu. Izrael je anektirao Istočni Jerusalim 1980. godine, potez koji većina zemalja ne priznaje, ali formalno nije proširio suverenitet na Zapadnu obalu.
Većina svjetskih sila kaže da širenje naselja podriva održivost rješenja o dvije države jer razbija teritoriju koju Palestinci traže kao dio buduće nezavisne države.
Plan o dvije države predviđa palestinsku državu u Istočnom Jerusalimu, na Zapadnoj obali i u Gazi, koja bi postojala rame uz rame sa Izraelom, koji je osvojio sve tri teritorije u ratu na Bliskom istoku 1967. godine.
Izrael navodi istorijske i biblijske veze sa tim područjem i kaže da naselja pružaju stratešku dubinu i bezbjednost, te da je Zapadna obala „sporna“ a ne „okupirana“.

Kancelarija UN za ljudska prava saopštila da je izraelski plan naseljavanja suprotan međunarodnom pravu

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR) Filipo Grandi izjavio je danas u Bejrutu da je Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno humanitarno pravo, jer su mete bili civili i civilna infrastruktura, prenijela je agencija Rojters.
Grandi je pozvao sve strane da se obustave sukobi u Libanu i Pojasu Gaze. Visoki komesar UNHCR-a boravi u Libanu da bi pomogao da se obezbijedi smještaj za više od 1,2 miliona raseljenih ljudi nakon što je Izrael pojačao vazdušne napade i počeo kopnenu operaciju u Libanu.
Grandi je rekao da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obavijestila da je Izrael izvršio teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava ciljanjem zdravstvenih ustanova u različitim lokacijama u Linabu.
- Borbe su dovele do toga da oko 220.000 ljudi pređe u Siriju, od kojih su 70 odsto Sirijci i 30 odsto Libanci - naveo je Grandi.
Istakao je da je sada otežan prelazak ljudi iz Libije u Siriju nakon što je Izrael u petak bombardovao put koji vodi do graničnog prelaza Masna.
Više od 2.000 ljudi je ubijeno, a gotovo 10.000 je ranjeno u Libanu za gotovo godinu borbi sa Izraelom. Većina je, kako je saopštilo libansko Ministarstvo zdravlja, poginula u protekle dvije sedmice. Izrael je saopštio da je u sukobu sa libanskom militantnom grupom Hezbolah poginulo oko 50 civila i vojnika.
Hezbolah je i militantna organizacija i politička partija koja kontroliše značajan dio južnog Libana. Sjedinjene Američke Države su ga označile kao terorističku organizaciju, dok je na crnoj listi Evropske unije samo oružano krilo Hezbolaha, ne i politička partija. Hezbolah je od početka rata u Gazi podržavao Hamas, a uživa podršku Irana.

UNHCR: Izrael vazdušnim napadima na Liban prekršio međunarodno pravo

Pretvaranje običnih, ličnih telekomunikacionih uređaja u bombe i ciljanje na hiljade Libanaca koji koriste pejdžere, voki-tokije i drugu elektronsku opremu predstavlja kršenje međunarodnih propisa o ljudskim pravima, rekao je visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk.
Tirk je na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN u petak rekao da mora da se sprovede nezavisna i transparentna istraga o napadima u Libanu u utorak i srijedu gdje su te naprave eksplodirale, ubivši 37 ljudi i ranivši više od 3.400, za šta je osumnjičen Izrael.
Turk je rekao da su eksplozije ne samo prekršile međunarodno pravo o ljudskim pravima, već i ključne principe međunarodnog humanitarnog prava u ratu koji nalažu razlikovanje civila i boraca, proporcionalnost i mjere predostrožnosti.
Međunarodno pravo takođe zabranjuje upotrebu mina koje izgledaju bezopasno, rekao je i dodao da je „ratni zločin činjenje nasilja radi terora među civilima“.
Liban je okrivio Izrael za napade koji su izgleda bili usmjereni na borce libanskog Hezbolaha s kojim Izrael ratuje, ali su mnoge žrtve civilne, uključujući djecu.
Prije sastanka Savjeta bezbjednosti, novinari su ambasadora Izraela pri UN Denija Danona pitali o spekulacijama da Izrael stoji iza eksplozija.
- Ne komentarišemo konkretne napade, ali mogu vam reći da ćemo učiniti sve što možemo da ciljamo te teroriste kako bismo smanjili civilne žrtve - odgovorio je on.
Libanski ministar spoljnih poslova Abdalah Buhabib je optužio Izrael da miniranjem i detoniranjem ličnih telekomunikacionih uređaja teroriše cjelokupno stanovništvo Libana – na ulicama, na pijacama, u prodavnicama i u njihovim domovima gdje su ti podmetnuti uređaji eksplodirali.
Buhabib je insistirao na tome da je Izrael ne samo napao, već je rekao Savjetu bezbjednosti da postoje „zvanične izjave“ i tvit savjetnika premijera Benjamina Netanjahua „koji je nedavno obrisan, a pokazuje odgovornost Izraela i hvali rezultate tog napada“.
Najvjerovatnije je mislio na obrisani tvit Netanjahuovog savjetnika Topaza Lukea koji je navodno retvitovao post koji ukazuje da je Izrael izveo te napade u Libanu i susjednoj Siriji.
Izraelski ambasador Danon je kritikovao libanskog ministra što nikada nije pomenuo Hezbolah i rekao da je narod Libana „zarobljen u stisku ove terorističke organizacije“.
Pomoćnica generalnog sekretara UN za politička pitanja Rozmeri Dikarlo je upozorila Savjet bezbjednosti da eksplozije, kao i više od 11 mjeseci krvoprolića u Gazi, uz skoro svakodnevnu razmjene vatre preko granice Izraela i Libana, predstavljaju ozbiljan rizik za bezbjednost i stabilnost regiona Bliskog istoka.

UN: Pretvaranje običnih uređaja u bombe krši međunarodno pravo

Protiv bivšeg načelnika kolašinske policije Zorana Braunovića podnijet je optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu kojim rukovodi tužiteljka Maja Šćepanović.
Optužnim aktom osim Braunovića obuhaćena je još jedna osoba – B. LJ. takođe zbog krivičnog djela zloupotreba položaja.
Protiv Braunovića bila su formirana dva predmeta zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj. Kako se navodi u odgovorima iz kolašinskog tužilaštva u jednom slučaju je odbačena krivična prijava, jer ne postoji osnovana sumnja da je Braunović počinio „krivično djelo koje mu se stavljalo na teret prijavom, a ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“. U drugom slučaju epilog izviđaja je optužni prijedlog koji je Tužilaštvo podnijelo Osnovnom sudu.
Za sada nije poznato u kojem predmetu je Braunović ima status optuženog. U jednom slučaju krivičnu prijavu protiv njega podnio je policajac Dragomir Gaga Živković, dok je druga prijava bila anonimna.
Živković je, u prijavi naveo, da je Braunović krivotvorio njegovu bezbjednosnu procjenu za jednu osobu koja je tražila dozvolu za nošenje oružja. Pošto je operativnim postupcima procijenio da ta osoba koja je ranije kažnjavana zbog krivičnih djela svojim ponašanjem i postupcima ne može dobiti odobrenje za nošenje oružja, policajac je donio negativnu procjenu. 
- Načelnik Braunović, umjesto da procjenu proslijedi dalje, zamijenio je originalnu prvu stranu krivotvorenom, gdje nijesu navedeni razlozi za negativnu bezbjednosnu procjenu i na osnovu takvog dokumenta ta osoba je dobila dozvolu za nošenje naoružanja– piše, između ostalog, u Živkovićevog prijavi. 
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavilo i anonimnom prijavom kojom se sumnjičio da je sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika.

Optužni prijedlog protiv Braunovića zbog zloupotrebe položaja

Protiv državljanina Hrvatske Đ.Č. (32), sa stalnim boravkom u Herceg Novom, podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.&nbsp;
Đ.Č. se sumnjiči da je, kao osnivač, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor privrednog društva „F.T.“ doo iz Herceg Novog, početkom 2024. godine sa državljaninom Poljske sa privremenim boravkom u Herceg Novom ugovorio izradu i montažu PVC stolarije na stambenom objektu u naselju Mojdež, koji je u vlasništvu poljskih državljana.
Đ.Č. je sa oštećenim tom prilikom ugovorio ukupnu cijenu radova i montaže od 3.450 eura, od čega je oštećeni kao avans predao 2.450 eura, dok je preostali iznos trebalo da plati nakon završetka radova.
Nakon toga, tokom 2025. godine, oštećeni i prijavljeni su zaključili dodatni ugovor, prema kojem je oštećeni prijavljenom predao još 500 eura, uz obavezu da Đ.Č. u roku od 15 dana od zaključenja ugovora izvrši ugovorene radove.&nbsp;
- S obzirom na to da prijavljeni nije ispunio ugovorne obaveze, stalno prolongirajući rokove i dovodeći oštećenog u zabludu, a da pritom nije oštećenom vratio preuzeti novac, oštećeni je protiv njega podnio krivičnu prijavu. Imajući u vidu navedeno, državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom je naložio da se protiv Đ.Č. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Herceg Novi: Ugovorio izradu i montažu PVC stolarije, pa nije ispunio obaveze

Č.P. (72) uhapšen je zbog sumnje da je neprikladno gestikulirao i dodirivao maloljetnu osobu.
On se, kako je saopšteno iz Uprave policije, sumnjičo za krivično djelo nedozvoljene polne radnje u vezi sa krivičnim djelom obljuba zloupotrebom položaja.
- Tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je upoznat sa događajem naložio je da se Č.P. uhapsi. On je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku priveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključili su u policiji.

Uhapšen stariji muškarac zbog sumnje da je neprikladno dodirivao maloljetnu osobu

Mještani podorjenskog sela Ubli blokirali su kamionima preduzeća Čistoća iz Herceg Novog put od Azila za napuštene životinje do sanitarne deponije Tisove grede, zbog nebrige opštine za komunalnu infrastrukturu u ovoj MZ.
Saobraćaj je blokiran samo kamionima Čistoće, svi ostali građani mogu da prođu, a kako je najavljeno, blokada će trajati i više dana, odnosno do ispunjenja zahtjeva mještana, prenosi portal RTHN.
Povodom dugogodišnjeg problema neodržavanja lokalnog puta, ali i potpunog izostanka ulaganja u infrastrukturu, mještani Ubala uputili su zahtjeve Opštini Herceg Novi, koje je pročitao Gojko Vuković.
- Blokadu puta nećemo obustaviti dok Opština Herceg Novi ne riješi sljedeća tri zahtjeva: dok ne započne aktivnosti na sanaciji puta Kameni - Ubli, dok ne bude ponovo uspostavljena i uključena javna rasvjeta u selu i treće, dok se ne sastavi novi ugovor o korišćenju deponije, kojim će se jasno definisati prava, obaveze i zaštita interesa mještana sela Ubli - naveo je on.
Put Kameno - Ubli, kako je kazao, predstavlja jedinu saobraćajnu vezu sela sa opštinom Herceg Novi.
- Stanje puta je godinama alarmantno, nebezbjedno i neadekvatno za svakodnevnu upotrebu. Uprkos brojnim pisanim zahtjevima, usmenim obraćanjima i molbama, koje su mještani upućivali, Opština Herceg Novi nije preduzela ni jednu konkretnu mjeru, kako bi se ovaj problem riješio - poručio je Vuković.
Predsjednik MZ Ubli, Veselin Pavlović ističe da u prethodnom periodu, uprkos zahtjevima i dogovoru sa predstavnicma lokalne uprave, ništa nije urađeno, zbog čega su prinuđeni da blokiraju put.
- Sve zahtjeve koje smo uputili, da se asfaltira put, poprave najugroženije tačke, ništa nije urađeno. Za rasvjetu imamo puno zapisnika. Tražili smo da se rasvjeta uradi, renovira. Započetno je, ali ništa nije završeno. Selo Ubli je svo u mraku. Iz CEDIS-a su došli, isključili rasvjetu, jer nije završena do kraja, iako smo non stop to tražili - rekao je on.
Pavlović podsjeća da je 8. avgusta 2024. godine održan sastanak sa predstavnicima lokalne uprave, na kom su izloženi svi problemi Ubljana.
- Asfaltiranje puta već godinama tražimo. Bilo je prije par godina da će doći mašine sa Vrbanja, kada završe asfaltiranje tamo, pa će na proljeće, pa na ljeto, pa na jesen, pa je zima, ne može se asfaltirati. Uvijek su našli neki razlog da ne mogu. Tražili smo da radimo i bušotinu vode, ali nemamo dovoljno sredstav. Tražili smo da nam dozvole da na lokaciji Duboki do, gdje je nađena voda. Geološki fakultet je našao nalazište vode na dva mjesta. U dno sela i u Duboki do. Tražili smo i to, ali smo odbijeni jer su nam kazali da nisu nadležni da izdaju taj papir da možemo raditi bušotinu za vodu - kazao je Pavlović.
Iako prethodno nisu bili obaviješteni o blokadi, već su to saznali jutros, u preduzeću Čistoća razumiju i uvažavaju pravo građana da ukazuju na probleme i traže rješavanje infrastrukturnih pitanja.
Međutim, kako navode u dopisu, neophodno je voditi računa o širim posljedicama ovakvih poteza. Zbog blokade, trenutno nisu u mogućnosti da otpreme oko 60 tona otpada dnevno na privremeno odlagalište, što može dovesti do njegovog gomilanja u reciklažnom dvorištu.
Ovakva situacija direktno ugrožava redovno održavanje komunalne higijene grada, a posljedično može predstavljati i ozbiljnu prijetnju po zdravlje građana, zaključili su iz Čistoće.

Tag: medunarodno-pravo