Ratni zločinac Goran Jelisić, koji je sebe nazivao „srpskim Adolfom“ tokom ratova devesetih na teritoriji Bosne i Hercegovine, uputio je ponovo Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove molbu za prijevremeni otpust iz zatvora na koji je osuđen u trajanju od 40 godina, a za krivična djela ubistvo, okrutno ponašanje, pljačka i nehumana djela, navodeći da se kaje za svoja djela i da se u zatvorima resocijalizovao.
Jelisić, koji je osuđen za kršenje zakona i običaja ratova, te zločina protiv čovječnosti, i 2017. i 2021. tražio je prijevremeno puštanje na slobodu.
Predsjednik tadašnjeg Haškog tribula Teodor Meron je 2017. njegovu molbu odbio zato što nije bio odslužio dvije trećine zatvorske kazne, a istovjetnu odluku je 2021. donio i predsjednik ovog suda Ujedinjenih nacija Karmel Agius.
<h2>Ubijanje, pljačka, nehumana djela..</h2>
Jelisić, koji u molbi ističe da je odslužio dvije trećine kazne zatvora, kako se navodi na sajtu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, tokom maja i juna 1992. djelovao je po ovlašćenju policije u Brčkom, koja je u to vrijeme bila pod kontrolom srpskih snaga. Nalazio se na položaju vlasti u logoru Luka, improvizovanom zatočeničkom objektu u Brčkom, gradu i opštini na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
Jelisić je, kako je utvrđeno u sudskom postupku, ubio pet osoba u policijskoj stanici u Brčkom i osam osoba u logoru Luka. Sud je ustanovio i da je 6. ili 7. maja sproveo nepoznatog zatočenika niz ulicu u blizini policijske stanice u Brčkom i pucao mu u potiljak iz automatskog pištolja marke „škorpion“.
- Sistematski je ubijao muslimanske zatočenike u autobuskom preduzeću „Laser“, policijskoj stanici u Brčkom i u logoru Luka. U blizini glavnog hangara u logoru Luka, bivšem lučkom objektu, 9. maja 1992. godine ili približno tog datuma pretukao je jednu zatočenicu policijskom palicom, a zatim je ubio iz vatrenog oružja. Jelisić je krao novac, ručne satove, nakit i druge dragocenosti zatočenika po njihovom dolasku u logor Luka, prijeteći smrću onima koji ne predaju sve što imaju – navode iz Međunarodnog rezidualnog mehanizama za krivične sudove krivičnog suda.
<h2>Priznao sve, osim genocid</h2>
Jelisić, u molbi upućenoj predsjednici Mehanizmi Grasijeli Gati Santani, navodi da je po optužnici optužen za 15 tačaka za zločine protiv čovječnosti, u 16 tačaka za kršenje zakona ili običaja ratovanja i u jednoj za genocid, sve u vezi sa zločinima počinjenim u maju 1992. u Brčkom, gradu u Bosni i Hercegovini.
- Uhapšen sam 22. januara 1998. i odmah sam prebačen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Hagu. Izjasnio sam se krivim 29. oktobra iste godine po trideset i jednoj tački optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja, a za genocid sam se izjasnio da nisam kriv – navodi Jelisić.
Pretresno vijeće Međunarodnog suda je, dodaje, privatilo njegovo potvrdno izjašnjavanje o krivici, te se sudski postupak vodio o samo jednoj tački optužnice - za genocid - 19. oktobra 1999.
- Pretresno vijeće donijelo je usmenu presudu na osnovu pravila iz Pravilnika o postupku i dokazima i proglasilo me krivim za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja, a oslobodilo me za genocid. Pretresno vijeće je 14. decembra 1999. donijelo presudu i izreklo mi kaznu zatvora od 40 godina. Žalbeno je vijeće je u julu 2001. potvrdilo presudu i kaznu Pretresnog vijeća – navodi Jelisić.
On je 29. maja 2003. iz Pritvorske jedinice prebačen na izdržavanje kazne zatvora u Republiku Italiju, od 18. aprila 2023. kaznu zatvora izdržava u Kraljevini Belgiji.
<h2>Kazna „adekvatna“</h2>
Jelisić u molbi navodi da je duboko svjestan da je osuđen za vrlo teška krivična djela za koja se izjasnio krivim.&nbsp;
- Kaznu zatvora u trajanju od 40 godina koja mi je izrečena smatram adekvatnom težini učinjenih krivičnih djela i privatio sam je kao realno odmjerenu kaznu iako sam u maju 1992. u hijerarhijskoj strukturi bio običan „pion“. Kajem se za učinjena krivična djela, svaki dan osjećam grižu savjesti prema žrtvama i njihovim porodicama i svaki dan se u sebi molim da mi oproste za bolove i patnje koje sam im nanio. Zato sam se, prilikom izdržavanja kazne zatvora, trudio i trudim da se dobro vladam i ponašam, ne samo prema osoblju zatvora, nego i prema svim zatvorenicima bez obzira na pol, vjeru ili rasu. Trudim se da budem što bolji u procesu rehabilitacije i resocijalizacije, da što više napredujem i smatram da sam u tome i uspio jer su mi italijanske vlasti skratile kaznu u iznosu od 1.845 dana, a to skraćenje mi je i uslovno prizato kako od Međunarodnog suda i Mehanizma svojim odlukama, bez prejudiciranja diskrecionog ovlašćenja predsjednika da skraćenja ne uzme u obzir pri izračunavanju ukupnog izdržanog vremena u neke druge svrhe – naveo je Jelisić.
O svojoj prošlosti, kako dodaje, ne priča baš opširno i ne poriče događaje koji su doveli do njegovog osuđivanja.&nbsp;
- Žao mi je zbog svega što se desilo u ratu i svakodnevno mislim na žrtve i njihove familije – rekao je Jelisić dodajući da ga mnogo muče noćne more i proživljavanja.
Ne zna kako je nešto mogao drugačije da uradi u ratu, ali veoma često misli na to.&nbsp;
- Kaže da je bio veoma mlad, imao je 26 godina. Zaključuje da bi, da je tada drugačije reagovao, možda i sam umro. On to naziva tragedijom. Razara ga osjećanje krivice. Rat u Ukrajini ga podsjeća na to. Ratove naziva besmislenim – navodi se u prilogu od 15. februara 2024.
Jelisić dodaje da će u vrijeme odlučivanja o njegovoj molbi za prijevremeno puštanje na slobodu biti jedan od zatvorenika koji je proveo najduži vremenski period u zatvoru, ali da je i pored toga svjestan da mu težina učinjenih krivičnih djela u nekoj mjeri ne ide u prilog.
- Svjestan sam i da sam se u potpunosti rehabilitovao i resocijalizovao, tako da sam spreman da se uključim u socijalne i društvene tokove i da postanem koristan i odgovoran član društvene zajednice koji će uvijek raditi na širenju tolerancije, razumijevanja, ljubavi, međusobnog mira i nenasilnog rješavanja bilo kakvih konflikata – poručio je Jelisić.
<h2>Rehabilitacija</h2>
Govoreći o svojoj rehabilitaciji, navodi da je 29. maja 2003. prebačen u Italiju radi izdržavanja ostatka kazne zatvora, a da je od 18. aprila u Beligiji.
- Dok sam bio na izdržavanju kazne zatvora u Italiji u raznim zatvorima odmah sam prihvatio da se što prije uključim u proces rehabilitacije i resocijalizacije, pa sam vrlo brzo prihvatio da budem radno angažovan i obavljao sam razne poslove. Radio sam u zatvorskim kuhinjama, kao krojač, popravljao espreso aparate, a na kraju boravka u Italiji u zatvoru „Massa“ radio sam u kol centru Ministarstva zdravlja Republike Italije zakazujući strankama termine kod specijalista, doktora iz raznih medicinskih oblasti i zakazivao sam operacije pacijentima. Smatram da sam na taj način obavljajući odgovorno svoj posao spasao mnoge živote, na šta sam posebno ponosan – kazao je Jelisić.&nbsp;
U tu prostoriju, kako ističe, ovlašćenje za ulazak jedino je imao on.
- To ovlašćenje nije imao ni upravnik zatvora u „Massi“. Po dolasku na izdržavanje kazne zatvora trudio sam se da budem radno angažovan, zavisno od mogućnosti zatvora, pa sam čistio krug zatvora, dijelio obroke zatvorenicima, kuvao popodnevnu kafu i drugo – dodaje Jelisić.
<h2>Obrazovanje i obuke..</h2>
Dok je izdržavao kaznu u Italiji, kako navodi, vrlo brzo je shvatio i prihvatio da je u toku rata na području bivše Jugoslavije učinio vrlo teške zločine i za njih se iskreno pokajao i dan danas se kaje.
- Da bih sve to prevazišao, ako je to uopšte i moguće, uključio sam se u proces svog obrazovanja, stručnog usavršavanja i napredovanja. Tako sam stekao diplomu Fakulteta političkih nauka, završio elektrotehničku školu, srednju školu za električara, školu italijanskog jezika pri Univerzitetu u Sijeni, završio opštu školu obrazovanja, završio profesionalni kurs za kuvara, profesionalni kurs za šnajdera, profesionalni kurs za stolara, završio kurs i obuku za specijalnog tehničara za popravak i održavanje svih vrsta aparata za espreso kafu, završio specijalni kurs za rad u svim kuhinjama ugostiteljskih objekata i dobio sertifikat HACCP koji važi za sve države članice EU, završio više informativnih kurseva o lijepom ponašanju koje je organizovao zatvor „Massa“ – precizirao je Jelisić.&nbsp;
O svemu je, kako je kazao, dostavio dokaze sudu ranije. O njegovom radnom angažovanju u Italiji i njegovoj resocijalizaciji, kako ističe, najbolje govori pismo preporuke od 31. maja u kom se navodi „... Stoga bi nam bila namjera da zaposlimo Jelisića, nakon isteka zatvorskog perioda...“.
- Po dolasku na izdržavanje kazne zatvora u (redigovano) nastavio sam da se obrazujem i usavršavam, te sam počeo pohađati nastavu holandskog jezika za strance u školskoj 23/24 godini. Moj nastavnik u potvrdi ističe: „Goran želi vrlo rado učiti holandski jezik i pored toga što je metoda učenja vrlo komplikovana. ... Mnogo vremena koje Goran ima u zatvoru dobro je iskorišteno za dnevno slušanje audio snimaka. Na času je on često koristio nove izraze koje je čuo i naučio preko audio snimaka. Zbog toga je nastavniku zadovoljstvo Goranu držati čas. Uz šolju kafe i mnogo strpljenja ide polako, ali sigurno naprijed“ – rekao je Jelisić.
Na izdržavanju kazne zatvora prema zatvorskom osoblju i drugim zatvorenicima uvijek je, kako navodi, bio korektan i njegovo vladanje je bilo primjereno, tako da nikad nije bio disciplinski kažnjavan.&nbsp;
- Koliko sam se rehabilitovao i resocijalizovao najbolje pokazuje sljedeći događaj. Dok sam još kaznu izdržavao u Italiji, 1. aprila 2022. u krugu zatvora došlo je do verbalnog koflikta, te je jedan zatvorenik fizički krenuo da napadne na (redigovano), koju sam ja uhvatio za ruku i stavio je iza mojih leđa tako da je mene zatvorenik pesnicama udario u predjelu ramenog pojasa, ali bez obzira na te udarce ja sam zaštitio smatrajući to mojom moralnom obavezom – kazao je Jelisić.
<h2>Pravilnik</h2>
Podsjeća da je predviđeno da osuđena osoba može predsjedniku Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove direktno uputiti molbu za pomilovanje, ublažavanje kazne ili prijevremeno puštanje na slobodu ako smatra da ispunjava uslove.
- Pravilnik o postupku i dokazima propisuje da prilikom utvrđivanja da li je primjereno osuđenog pomilovati, ublažiti mu kaznu ili ga prijevremeno pustiti na slobodu, predsjednik, između ostalog, uzima u obzir težinu krivičnog djela ili krivičnih djela za koje je zatvorenik osuđen, postupak prema zatvorenicima u sličnoj situaciji, u kolikoj mjeri je zatvorenik pokazao da se rehabilitovao, kao i eventualnu značajnu saradnju zatvorenika s tužiocem – naveo je Jelisić.
Molbu za prijevremeno puštanje na slobodu podnosi, kako dodaje, u vrijeme kada je izdržao dvije trećine izrečene kazne zatvora.
<h2>Vratio bi se u Srbiju</h2>
Ukoliko bude pušten na prijevremenu slobodu namjera mu je da živi u Srbiji.
- Trudim se da budem što bolji u procesu rehabilitacije i resocijalizacije, da što više napredujem i smatram da sam u tome i uspio, jer su mi italijanske viasti skratile kaznu od 1.845 dana – rekao je Jelisić.
Napominje i da je predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma 11. marta 2021. naveo da „se odluke o skraćenju kazne koje donosi država izvršenja kazne mogu pred sudom koristiti kao dokaz dobrog vladanja i napredovanja u procesu rehabilitacije u svrhu podnošenja molbe za pomilovanje, ublažavanja kazne ili prijevremenog puštanja na slobodu“.
On moli predsjednicu Međunarodnog rezidualnog mehamizma da, nakon prikupljenih i svih drugih potrebnih podataka za odlučivanje, usvoji njegovu molbu za prijevremeno puštanje na slobodu.
- Prihvatam sva ograničenja koja mi predsjednik izrekne za vrijeme trajanja mog prijevremenog puštanja na slobodu – dodao je Jelisić.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

"Srpski Adolf“ ponovo traži prijevremeni otpust iz zatvora: Žao mu zbog svega što se desilo u ratu, svakodnevno misli na žrtve i njihove familije

Sud u Hagu odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, osuđenog na 29 godina zatvora zbog terorizovanja civila u Sarajevu.
- Nisam uvjerena da je Milošević istinski prihvatio odgovornost za svoje zločine ili pokazao dovoljno znakova kritičkog promišljanja, istinskog žaljenja ili saosjećanja za žrtve - navela je u presudi predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Grasijela Gati Santana.
Ovaj mehanizam nasljednik je i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Dragomir Milošević pravosnažno je kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske osuđen 12. novembra 2009. godine pred Haškim tribunalom za zločine počinjene nad građanima Sarajeva 1994. i 1995. godine.
Osuđen je za terorizovanje stanovništva Sarajeva, ubistva civila i druga nehumana djela tokom kampanje artiljerijskih i snajperskih napada na civile u Sarajevu sa položaja korpusa pod njegovom komandom u periodu od 1994. do 1995. godine.
- Sudsko vijeće je uzelo u obzir neselektivnu prirodu snajperskog djelovanja i granatiranje koje je karakteriziralo ponašanje snaga Sarajevsko-romanijskog korpusa, što je rezultiralo da su mnogi civili ubijeni ili teško ranjeni - navodi se, pored ostalog, u presudi.
Dragomir Milošević je do marta 2024. godine odslužio dvije trećine kazne, te je uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.
U molbi je, pored ostalog, naveo da je "potpuno svjestan prirode zločina za koje je osuđen", te je priznao da su "zločini počinjeni nad civilnim stanovništvom Sarajeva" i da "prihvata svoju odgovornost za zločine" te je "izrazio žaljenje".
Sutkinja Grasijela Gati Santana navela je da je Milošević "selektivno tumačio svoju ulogu", te da "površne refleksije i izraz kajanja potkopavaju njegov kredibilitet u procesu rehabilitacije" i odbila molbu za prijevremeno puštanje na slobodu iz zatvora u Estoniji, gdje služi zatvorsku kaznu. 
 
Milošević je 2013. godine bio svjedok obrane bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, tvrdeći da je osuđen na temelju krivog vođenja njegove obrane.
Karadžić je, kao i bivši glavni komandant Vojske RS Ratko Mladić, osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu, pored ostalog, i za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, te granatiranje Sarajeva.

Portal ETV

610x380

500x500

Osuđenom za ratno terorizovanje Sarajeva odbijena molba za pomilovanje

Načelnik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske Radislav Krstić, najbliži saradnik Ratka Mladića i prva osoba koju je Haški tribunal osudio za učešće u genocidu u Srebrenici, obratio se 18. juna ove godine sudu Ujedinjenih nacija s pismom u kojem nakon 26 godina u zatvoru traži puštanje na slobodu navodeći, pored ostalog, da prihvata odgovornost za svoje zločine, da bi sam glasao za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i da bi želio još jednom da se nađe u Potočarima i da se pokloni žrtvama i zamoli za oproštaj. Krstić je 19. januara ove godine, nakon dva odbijena zahtjeva, ponovo tražio od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove prijevremeno puštanje na slobodu, sa obrazloženjem da je već odslužio više od dvije trećine 35-godišnje kazne zatvora na koju je osuđen 2004. zbog njegove uloge u genocidu u Srebrenici. <h2>Od odbijanja do prihvatanja odgovornosti za genocid</h2> Krstić se, kako navodi N1 Bosna i Hercegovina, prvi put pojavio pred Tribunalom u Hagu 25. novembra 1999. godine i izjasnio da nije kriv. Nije se pokajao, niti izjasnio da je kriv ni u žalbenom postupku. U septembru 2019. tražio je prijevremeno oslobađanje, što je Haški tribunal odbio. Tri godine kasnije, u maju 2022. godine, prihvatio je ličnu odgovornost za ratne zločine u Srebrenici, ali ne i genocid, i na temelju toga tražio skraćivanje zatvorske kazne, ali zahtjev je odbijen. Krstićevi advokati, kako prenosi Danas, su mu 2022. godine savjetovali da uz zahtjev za puštanje uputi i pokajničko pismo, svjesni da sudija sa Malte Karmel Agius, tadašnji predsjednik Rezidualnog mehanizma (nasljednika Haškog tribunala), ne prihvata olako ovakve zahtjeve. No, tada u pismu Krstić nije spomenuo riječ genocid. A i njegovo pokajanje mnogima je bilo upitno, jer od prvog do posljednjeg dana u sudnici nije saosjećao sa žrtvama niti pokazivao kajanje. Kako je Agius bio pri kraju mandata, odluku je prepustio svojoj nasljednici Grasijeli Gati Santani koja je nakon sagledavanja, ali i pisma koje su joj uputila udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa i Udruženja žrtava i svjedoka genocida, odbila Krstićev zahtjev. U pismu, koje je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove uputio medijima danas, Krstić se u rukom pisanom zahtjevu obraća predsjednici Santani. Njegov advokat Vladimir Petrović, uz pismo, navodi da Krstić "izričito prihvata da je kriv za pomaganje i podržavanje genocida i prihvata odgovornost za druge teške zločine za koje je je osuđen".&nbsp; - Krstićevo prihvatanje je precizno i direktno, uključuje sve ključne elemente presuda protiv njega u činjeničnom i pravnom smislu. Krstić jasno, nedvosmisleno i izričito prihvata da je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida u julu 1995. godine - naveo je Petrović. Dodaje, pored ostalog, da bi, ukoliko bi Krstićev zahtjev bio prihvaćen, to "bio gest bez presedana sa snažne reperkusije na proces mira i pomirenja u oblasti bivše Jugoslavije". U vezi sa njegovim posljednjim zahtjevom Sud UN-a se još nije izjasnio. Krstić se nalazi u Pritvorskoj jedinici UN-a u Hagu u Nizozemskoj, nakon što je prebačen iz zatvora u Poljskoj. <h2>Ne traži oproštaj</h2> U pismu od 18. juna predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Krstić navodi da je "prije nekoliko dana najviši i najvažniji forum na svijetu, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, glasala i usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici".&nbsp; - Ovom rezolucijom određen je 11. jul kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđeno svako negiranje genocida i pozvani su svi ljudi da žale i pamte žrtve koje se ne smiju zaboraviti. Za ovu rezoluciju glasala je većina zemalja na svijetu, za ovu rezoluciju glasam i ja iako nemamo pravo glasa. Nemam pravo glasa jer se u ovoj rezoluciji pominje i moje ime. Moje ime se pominje jer sam pomogao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i da ne treba da ih dobijem - naveo je Krstić. Dodaje da "svakog trenutka, svakog dana" misli na žrtve genocida u Srebrenici. <blockquote>Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih"</blockquote> - Žalim ih i molim se za njihove duše. Vjerujem da majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene, znam da moje riječi ne mogu da ublaže bol, da ne mogu da umanje patnju koja nikada neće nestati. Ja to i ne očekujem, niti imam pravo da to tražim i molim. Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu ove riječi, da zastanu i pomisle – nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid - rekao je Krstić. Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih". - Ovdje ističem da prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine, da sam ja pomagao i podržao genocid tako što znam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid, da sam znao da Glavni štab nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika. Pomagao sam i podržao i zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara između 10. i 13. jula 1995. godine, gdje sam učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena i djece i starijih iz Srebrenice, u čemu sam učestvovao znajući da su civili u Potočarima izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima - naveo je Krstić. Ovo pismo, kako je rekao, piše predsjednici Mehanizma u postupku koji se vodi po njegovom zahtjevu da poslije 26 godina, poslije četiri zemlje i sedam zatvora u kojima je izdržavao kaznu, bude pušten na slobodu.&nbsp; - Poštovana predsjednica će donijeti svoju odluku, uvjeren sam na osnovu prava, pravde i zakona. Tu odluku, kakva god bude, kao i uvijek do sada, prihvatiću bespogovorno, kao izraz prava i pravde. Odluka poštovane predsjednice može biti pozitivna zbog mog narušenog zdravlja, zbog mojih godina, zbog nasilja koje sam i ja preživio u jednom od zatvora u kojima sam izdržavao kaznu. Može biti i negativna jer sam kriv za teško krivično djelo koje se ne oprašta, međutim, kakva god da je doluka – molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi iz zemlje iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam učestvovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju sa kojim živim već decenijama - istakao je Krstić. Dodaje da ako doživi jednog dana da bude pušten da bi otišao u Potočare. - Ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim sjenima žrtava i zamolim za oproštaj - poručio je Krstić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1" data-rendition-name="original" width="488" height="695" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8" data-rendition-name="original" width="488" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d" data-rendition-name="original" width="490" height="702" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c" data-rendition-name="original" width="486" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>

Haški osuđenik Radislav Krstić: Pomagao sam i podržao genocid u Srebrenici, glasao bih za Rezoluciju

Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u gostima od Burga 88:73, u utakmici devetog kola B grupe Eurokupa.
Budućnost je u Burgu prekinula seriju od pet pobjeda i upisala treći poraz ove sezone.
Burg je još jednom ove sezone pokazao zašto je lider grupe Eurokupa, bio je sigurniji, precizniji i koncentrisaniji i imao odgovor na svaku prijetnju rivala.
Budućnost je mnogo griješila da bi se mogla nadati pobjedi u Burgu, dugo je bila u meču i vraćala se, nekoliko puta bila je blizu da potpuno anulira zaostatak, ali bi tada proradio šut rivala i prednost vratio na dvocifrenu.
Burg je do osmog trijumfa vodio Bat Gač sa 22, dok je Darius Megu ubacio 18 poena.
U ekipi Budućnosti najbolji je bio Jogi Ferel sa 18 koševa.
Budućnost će u narednom kolu, 10. decembra, ugostiti London Lajonse.

Poraz Budućnost Volija u Burgu

Ukrajina je izrazila nadu da će joj Srbija pomoći da iz Rusije vrati prisilno deportovanu ukrajinsku djecu, ocijenivši da Srbija nije učestvovala u glasanju o rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) o tom pitanju zbog ruskog ucjenjivanja u vezi sa snabdijevanjem energijom.
Neučestvovanje Srbije u glasanju o rezoluciji kojom se osuđuje prisilna deportacija ukrajinske djece u Rusiju, ambasada Ukrajine u Beogradu je za Radio Slobodna Evropa (RSE) obrazložila time da Beograd slijedi sopstvene nacionalne interese.
- Svjesni smo složenosti sadašnjeg trenutka - Kremlj je počeo otvoreno da ucjenjuje Srbiju, odlažući rješavanje pitanja snabdijevanja energijom- kazali su iz ukrajinske ambasade u Beogradu.
Ambasada Ukrajine je izrazila nadu da će Srbija, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, podržati međunarodne napore za postizanje mira, što uključuje i povratak odvedene ukrajinske djece.
- Računamo da će se zemlja kandidat za članstvo u EU pridružiti zajedničkoj evropskoj politici prema državi agresoru - Rusiji, i da će nam pomoći da vratimo našu djecu u Ukrajinu- navela je ambasada Ukrajine.
Za rezoluciju, kojom Generalna skupština UN zahtijeva od Kremlja da osigura "hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno premještena ili deportovana'' u Rusiju, glasala je 91 od 193 članice UN. Protiv rezolucije je glasalo 11 država, dok je 57 bilo uzdržano.
SAD i članice EU su bile među državama koje su glasale za usvajanje rezolucije, a protiv su bili Rusija i njeni tradicionalni saveznici poput Bjelorusije i Sjeverne Koreje.
Srbija nije učestvovala u glasanju i uz Tursku je jedina zemlja kandidat za članstvo u EU koja nije glasala za rezoluciju. Rezoluciju su podržale sve druge države Zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija.

Ukrajina: Srbija nije učestvovala u glasanju o rezoluciji UN jer je Rusija ucjenjuje

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa planira da proširi zabranu, odnosno ograničenje ulaska u Sjedinjene Države, sa građana 19 na građane više od 30 zemalja, saopštila je američka ministarka za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.
Ova mjera najavljena je nakon što je jedan muškarac iz Avganistana optužen da je u Vašingtonu pucao na dva pripadnika Nacionalne garde SAD, pri čemu je jedan od njih preminuo, a drugi ranjen. Uhapšeni Avganistanac, koji je emigrirao u SAD nakon povlačenja američkih snaga iz njegove zemlje 2021. godine, izjasnio se da nije kriv.
Prethodno je u junu 2025. republikanska administracija SAD zabranila ulazak građanima iz 12 zemalja, dok je pristup ograničen za još sedam država. Nakon napada na gardiste, mjere prema ovim zemljama pooštrene su, a među njima su Avganistan, Somalija, Iran i Haiti.
Noem je tokom ove sedmice najavila preko društvenih mreža da će zabrana obuhvatiti još zemalja, a u razgovoru sa voditeljkom Foks njuz kanala Lorom Ingram dodala je da predsjednik Tramp još razmatra koje države će biti uključene na spisak.
- Ne mogu precizirati tačan broj, ali biće više od 30. Predsjednik i dalje razmatra-rekla je Noem, ne otkrivajući dodatne detalje.
Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost nije odgovorilo na pitanja novinara o tome kada bi ažurirana zabrana mogla da stupi na snagu i koje zemlje će tačno biti uključene.

Administracija SAD planira proširenje zabrane ulaska za građane više od 30 zemalja

U Bijelom Polju večeras se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povrijeđena jedna osoba, prenosi Portal Analitika.
U naselju Lješnica teže povrede zadobila je D.T. (19) iz tog grada. Ona je zbrinuta u tamošnjoj bolnici, naveli su iz bjelopoljskog Osnovnog državnog tužilaštva.
Nju je autom udario Bjelopoljac G.M. (36).
- Vozač putničkog vozila napustio je lice mjesta, nakon čega je pronađen i priveden- saopšteno je Portalu Analitika iz ODT Bijelo Polje.

Bijelo Polje: Teže povrijeđena djevojka, vozač pronađen pošto je napustio lice mjesta

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: medunarodni-rezidualni-mehanizam-za-krivicne-sudove