Ratni zločinac Goran Jelisić, koji je sebe nazivao „srpskim Adolfom“ tokom ratova devesetih na teritoriji Bosne i Hercegovine, uputio je ponovo Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove molbu za prijevremeni otpust iz zatvora na koji je osuđen u trajanju od 40 godina, a za krivična djela ubistvo, okrutno ponašanje, pljačka i nehumana djela, navodeći da se kaje za svoja djela i da se u zatvorima resocijalizovao.
Jelisić, koji je osuđen za kršenje zakona i običaja ratova, te zločina protiv čovječnosti, i 2017. i 2021. tražio je prijevremeno puštanje na slobodu.
Predsjednik tadašnjeg Haškog tribula Teodor Meron je 2017. njegovu molbu odbio zato što nije bio odslužio dvije trećine zatvorske kazne, a istovjetnu odluku je 2021. donio i predsjednik ovog suda Ujedinjenih nacija Karmel Agius.
<h2>Ubijanje, pljačka, nehumana djela..</h2>
Jelisić, koji u molbi ističe da je odslužio dvije trećine kazne zatvora, kako se navodi na sajtu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, tokom maja i juna 1992. djelovao je po ovlašćenju policije u Brčkom, koja je u to vrijeme bila pod kontrolom srpskih snaga. Nalazio se na položaju vlasti u logoru Luka, improvizovanom zatočeničkom objektu u Brčkom, gradu i opštini na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
Jelisić je, kako je utvrđeno u sudskom postupku, ubio pet osoba u policijskoj stanici u Brčkom i osam osoba u logoru Luka. Sud je ustanovio i da je 6. ili 7. maja sproveo nepoznatog zatočenika niz ulicu u blizini policijske stanice u Brčkom i pucao mu u potiljak iz automatskog pištolja marke „škorpion“.
- Sistematski je ubijao muslimanske zatočenike u autobuskom preduzeću „Laser“, policijskoj stanici u Brčkom i u logoru Luka. U blizini glavnog hangara u logoru Luka, bivšem lučkom objektu, 9. maja 1992. godine ili približno tog datuma pretukao je jednu zatočenicu policijskom palicom, a zatim je ubio iz vatrenog oružja. Jelisić je krao novac, ručne satove, nakit i druge dragocenosti zatočenika po njihovom dolasku u logor Luka, prijeteći smrću onima koji ne predaju sve što imaju – navode iz Međunarodnog rezidualnog mehanizama za krivične sudove krivičnog suda.
<h2>Priznao sve, osim genocid</h2>
Jelisić, u molbi upućenoj predsjednici Mehanizmi Grasijeli Gati Santani, navodi da je po optužnici optužen za 15 tačaka za zločine protiv čovječnosti, u 16 tačaka za kršenje zakona ili običaja ratovanja i u jednoj za genocid, sve u vezi sa zločinima počinjenim u maju 1992. u Brčkom, gradu u Bosni i Hercegovini.
- Uhapšen sam 22. januara 1998. i odmah sam prebačen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Hagu. Izjasnio sam se krivim 29. oktobra iste godine po trideset i jednoj tački optužnice za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja, a za genocid sam se izjasnio da nisam kriv – navodi Jelisić.
Pretresno vijeće Međunarodnog suda je, dodaje, privatilo njegovo potvrdno izjašnjavanje o krivici, te se sudski postupak vodio o samo jednoj tački optužnice - za genocid - 19. oktobra 1999.
- Pretresno vijeće donijelo je usmenu presudu na osnovu pravila iz Pravilnika o postupku i dokazima i proglasilo me krivim za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja, a oslobodilo me za genocid. Pretresno vijeće je 14. decembra 1999. donijelo presudu i izreklo mi kaznu zatvora od 40 godina. Žalbeno je vijeće je u julu 2001. potvrdilo presudu i kaznu Pretresnog vijeća – navodi Jelisić.
On je 29. maja 2003. iz Pritvorske jedinice prebačen na izdržavanje kazne zatvora u Republiku Italiju, od 18. aprila 2023. kaznu zatvora izdržava u Kraljevini Belgiji.
<h2>Kazna „adekvatna“</h2>
Jelisić u molbi navodi da je duboko svjestan da je osuđen za vrlo teška krivična djela za koja se izjasnio krivim.&nbsp;
- Kaznu zatvora u trajanju od 40 godina koja mi je izrečena smatram adekvatnom težini učinjenih krivičnih djela i privatio sam je kao realno odmjerenu kaznu iako sam u maju 1992. u hijerarhijskoj strukturi bio običan „pion“. Kajem se za učinjena krivična djela, svaki dan osjećam grižu savjesti prema žrtvama i njihovim porodicama i svaki dan se u sebi molim da mi oproste za bolove i patnje koje sam im nanio. Zato sam se, prilikom izdržavanja kazne zatvora, trudio i trudim da se dobro vladam i ponašam, ne samo prema osoblju zatvora, nego i prema svim zatvorenicima bez obzira na pol, vjeru ili rasu. Trudim se da budem što bolji u procesu rehabilitacije i resocijalizacije, da što više napredujem i smatram da sam u tome i uspio jer su mi italijanske vlasti skratile kaznu u iznosu od 1.845 dana, a to skraćenje mi je i uslovno prizato kako od Međunarodnog suda i Mehanizma svojim odlukama, bez prejudiciranja diskrecionog ovlašćenja predsjednika da skraćenja ne uzme u obzir pri izračunavanju ukupnog izdržanog vremena u neke druge svrhe – naveo je Jelisić.
O svojoj prošlosti, kako dodaje, ne priča baš opširno i ne poriče događaje koji su doveli do njegovog osuđivanja.&nbsp;
- Žao mi je zbog svega što se desilo u ratu i svakodnevno mislim na žrtve i njihove familije – rekao je Jelisić dodajući da ga mnogo muče noćne more i proživljavanja.
Ne zna kako je nešto mogao drugačije da uradi u ratu, ali veoma često misli na to.&nbsp;
- Kaže da je bio veoma mlad, imao je 26 godina. Zaključuje da bi, da je tada drugačije reagovao, možda i sam umro. On to naziva tragedijom. Razara ga osjećanje krivice. Rat u Ukrajini ga podsjeća na to. Ratove naziva besmislenim – navodi se u prilogu od 15. februara 2024.
Jelisić dodaje da će u vrijeme odlučivanja o njegovoj molbi za prijevremeno puštanje na slobodu biti jedan od zatvorenika koji je proveo najduži vremenski period u zatvoru, ali da je i pored toga svjestan da mu težina učinjenih krivičnih djela u nekoj mjeri ne ide u prilog.
- Svjestan sam i da sam se u potpunosti rehabilitovao i resocijalizovao, tako da sam spreman da se uključim u socijalne i društvene tokove i da postanem koristan i odgovoran član društvene zajednice koji će uvijek raditi na širenju tolerancije, razumijevanja, ljubavi, međusobnog mira i nenasilnog rješavanja bilo kakvih konflikata – poručio je Jelisić.
<h2>Rehabilitacija</h2>
Govoreći o svojoj rehabilitaciji, navodi da je 29. maja 2003. prebačen u Italiju radi izdržavanja ostatka kazne zatvora, a da je od 18. aprila u Beligiji.
- Dok sam bio na izdržavanju kazne zatvora u Italiji u raznim zatvorima odmah sam prihvatio da se što prije uključim u proces rehabilitacije i resocijalizacije, pa sam vrlo brzo prihvatio da budem radno angažovan i obavljao sam razne poslove. Radio sam u zatvorskim kuhinjama, kao krojač, popravljao espreso aparate, a na kraju boravka u Italiji u zatvoru „Massa“ radio sam u kol centru Ministarstva zdravlja Republike Italije zakazujući strankama termine kod specijalista, doktora iz raznih medicinskih oblasti i zakazivao sam operacije pacijentima. Smatram da sam na taj način obavljajući odgovorno svoj posao spasao mnoge živote, na šta sam posebno ponosan – kazao je Jelisić.&nbsp;
U tu prostoriju, kako ističe, ovlašćenje za ulazak jedino je imao on.
- To ovlašćenje nije imao ni upravnik zatvora u „Massi“. Po dolasku na izdržavanje kazne zatvora trudio sam se da budem radno angažovan, zavisno od mogućnosti zatvora, pa sam čistio krug zatvora, dijelio obroke zatvorenicima, kuvao popodnevnu kafu i drugo – dodaje Jelisić.
<h2>Obrazovanje i obuke..</h2>
Dok je izdržavao kaznu u Italiji, kako navodi, vrlo brzo je shvatio i prihvatio da je u toku rata na području bivše Jugoslavije učinio vrlo teške zločine i za njih se iskreno pokajao i dan danas se kaje.
- Da bih sve to prevazišao, ako je to uopšte i moguće, uključio sam se u proces svog obrazovanja, stručnog usavršavanja i napredovanja. Tako sam stekao diplomu Fakulteta političkih nauka, završio elektrotehničku školu, srednju školu za električara, školu italijanskog jezika pri Univerzitetu u Sijeni, završio opštu školu obrazovanja, završio profesionalni kurs za kuvara, profesionalni kurs za šnajdera, profesionalni kurs za stolara, završio kurs i obuku za specijalnog tehničara za popravak i održavanje svih vrsta aparata za espreso kafu, završio specijalni kurs za rad u svim kuhinjama ugostiteljskih objekata i dobio sertifikat HACCP koji važi za sve države članice EU, završio više informativnih kurseva o lijepom ponašanju koje je organizovao zatvor „Massa“ – precizirao je Jelisić.&nbsp;
O svemu je, kako je kazao, dostavio dokaze sudu ranije. O njegovom radnom angažovanju u Italiji i njegovoj resocijalizaciji, kako ističe, najbolje govori pismo preporuke od 31. maja u kom se navodi „... Stoga bi nam bila namjera da zaposlimo Jelisića, nakon isteka zatvorskog perioda...“.
- Po dolasku na izdržavanje kazne zatvora u (redigovano) nastavio sam da se obrazujem i usavršavam, te sam počeo pohađati nastavu holandskog jezika za strance u školskoj 23/24 godini. Moj nastavnik u potvrdi ističe: „Goran želi vrlo rado učiti holandski jezik i pored toga što je metoda učenja vrlo komplikovana. ... Mnogo vremena koje Goran ima u zatvoru dobro je iskorišteno za dnevno slušanje audio snimaka. Na času je on često koristio nove izraze koje je čuo i naučio preko audio snimaka. Zbog toga je nastavniku zadovoljstvo Goranu držati čas. Uz šolju kafe i mnogo strpljenja ide polako, ali sigurno naprijed“ – rekao je Jelisić.
Na izdržavanju kazne zatvora prema zatvorskom osoblju i drugim zatvorenicima uvijek je, kako navodi, bio korektan i njegovo vladanje je bilo primjereno, tako da nikad nije bio disciplinski kažnjavan.&nbsp;
- Koliko sam se rehabilitovao i resocijalizovao najbolje pokazuje sljedeći događaj. Dok sam još kaznu izdržavao u Italiji, 1. aprila 2022. u krugu zatvora došlo je do verbalnog koflikta, te je jedan zatvorenik fizički krenuo da napadne na (redigovano), koju sam ja uhvatio za ruku i stavio je iza mojih leđa tako da je mene zatvorenik pesnicama udario u predjelu ramenog pojasa, ali bez obzira na te udarce ja sam zaštitio smatrajući to mojom moralnom obavezom – kazao je Jelisić.
<h2>Pravilnik</h2>
Podsjeća da je predviđeno da osuđena osoba može predsjedniku Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove direktno uputiti molbu za pomilovanje, ublažavanje kazne ili prijevremeno puštanje na slobodu ako smatra da ispunjava uslove.
- Pravilnik o postupku i dokazima propisuje da prilikom utvrđivanja da li je primjereno osuđenog pomilovati, ublažiti mu kaznu ili ga prijevremeno pustiti na slobodu, predsjednik, između ostalog, uzima u obzir težinu krivičnog djela ili krivičnih djela za koje je zatvorenik osuđen, postupak prema zatvorenicima u sličnoj situaciji, u kolikoj mjeri je zatvorenik pokazao da se rehabilitovao, kao i eventualnu značajnu saradnju zatvorenika s tužiocem – naveo je Jelisić.
Molbu za prijevremeno puštanje na slobodu podnosi, kako dodaje, u vrijeme kada je izdržao dvije trećine izrečene kazne zatvora.
<h2>Vratio bi se u Srbiju</h2>
Ukoliko bude pušten na prijevremenu slobodu namjera mu je da živi u Srbiji.
- Trudim se da budem što bolji u procesu rehabilitacije i resocijalizacije, da što više napredujem i smatram da sam u tome i uspio, jer su mi italijanske viasti skratile kaznu od 1.845 dana – rekao je Jelisić.
Napominje i da je predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma 11. marta 2021. naveo da „se odluke o skraćenju kazne koje donosi država izvršenja kazne mogu pred sudom koristiti kao dokaz dobrog vladanja i napredovanja u procesu rehabilitacije u svrhu podnošenja molbe za pomilovanje, ublažavanja kazne ili prijevremenog puštanja na slobodu“.
On moli predsjednicu Međunarodnog rezidualnog mehamizma da, nakon prikupljenih i svih drugih potrebnih podataka za odlučivanje, usvoji njegovu molbu za prijevremeno puštanje na slobodu.
- Prihvatam sva ograničenja koja mi predsjednik izrekne za vrijeme trajanja mog prijevremenog puštanja na slobodu – dodao je Jelisić.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

"Srpski Adolf“ ponovo traži prijevremeni otpust iz zatvora: Žao mu zbog svega što se desilo u ratu, svakodnevno misli na žrtve i njihove familije

Sud u Hagu odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Dragomira Miloševića, bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske, osuđenog na 29 godina zatvora zbog terorizovanja civila u Sarajevu.
- Nisam uvjerena da je Milošević istinski prihvatio odgovornost za svoje zločine ili pokazao dovoljno znakova kritičkog promišljanja, istinskog žaljenja ili saosjećanja za žrtve - navela je u presudi predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Grasijela Gati Santana.
Ovaj mehanizam nasljednik je i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Dragomir Milošević pravosnažno je kao komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske osuđen 12. novembra 2009. godine pred Haškim tribunalom za zločine počinjene nad građanima Sarajeva 1994. i 1995. godine.
Osuđen je za terorizovanje stanovništva Sarajeva, ubistva civila i druga nehumana djela tokom kampanje artiljerijskih i snajperskih napada na civile u Sarajevu sa položaja korpusa pod njegovom komandom u periodu od 1994. do 1995. godine.
- Sudsko vijeće je uzelo u obzir neselektivnu prirodu snajperskog djelovanja i granatiranje koje je karakteriziralo ponašanje snaga Sarajevsko-romanijskog korpusa, što je rezultiralo da su mnogi civili ubijeni ili teško ranjeni - navodi se, pored ostalog, u presudi.
Dragomir Milošević je do marta 2024. godine odslužio dvije trećine kazne, te je uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu.
U molbi je, pored ostalog, naveo da je "potpuno svjestan prirode zločina za koje je osuđen", te je priznao da su "zločini počinjeni nad civilnim stanovništvom Sarajeva" i da "prihvata svoju odgovornost za zločine" te je "izrazio žaljenje".
Sutkinja Grasijela Gati Santana navela je da je Milošević "selektivno tumačio svoju ulogu", te da "površne refleksije i izraz kajanja potkopavaju njegov kredibilitet u procesu rehabilitacije" i odbila molbu za prijevremeno puštanje na slobodu iz zatvora u Estoniji, gdje služi zatvorsku kaznu. 
 
Milošević je 2013. godine bio svjedok obrane bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, tvrdeći da je osuđen na temelju krivog vođenja njegove obrane.
Karadžić je, kao i bivši glavni komandant Vojske RS Ratko Mladić, osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu, pored ostalog, i za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, te granatiranje Sarajeva.

Portal ETV

610x380

500x500

Osuđenom za ratno terorizovanje Sarajeva odbijena molba za pomilovanje

Načelnik Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske Radislav Krstić, najbliži saradnik Ratka Mladića i prva osoba koju je Haški tribunal osudio za učešće u genocidu u Srebrenici, obratio se 18. juna ove godine sudu Ujedinjenih nacija s pismom u kojem nakon 26 godina u zatvoru traži puštanje na slobodu navodeći, pored ostalog, da prihvata odgovornost za svoje zločine, da bi sam glasao za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kao i da bi želio još jednom da se nađe u Potočarima i da se pokloni žrtvama i zamoli za oproštaj. Krstić je 19. januara ove godine, nakon dva odbijena zahtjeva, ponovo tražio od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove prijevremeno puštanje na slobodu, sa obrazloženjem da je već odslužio više od dvije trećine 35-godišnje kazne zatvora na koju je osuđen 2004. zbog njegove uloge u genocidu u Srebrenici. <h2>Od odbijanja do prihvatanja odgovornosti za genocid</h2> Krstić se, kako navodi N1 Bosna i Hercegovina, prvi put pojavio pred Tribunalom u Hagu 25. novembra 1999. godine i izjasnio da nije kriv. Nije se pokajao, niti izjasnio da je kriv ni u žalbenom postupku. U septembru 2019. tražio je prijevremeno oslobađanje, što je Haški tribunal odbio. Tri godine kasnije, u maju 2022. godine, prihvatio je ličnu odgovornost za ratne zločine u Srebrenici, ali ne i genocid, i na temelju toga tražio skraćivanje zatvorske kazne, ali zahtjev je odbijen. Krstićevi advokati, kako prenosi Danas, su mu 2022. godine savjetovali da uz zahtjev za puštanje uputi i pokajničko pismo, svjesni da sudija sa Malte Karmel Agius, tadašnji predsjednik Rezidualnog mehanizma (nasljednika Haškog tribunala), ne prihvata olako ovakve zahtjeve. No, tada u pismu Krstić nije spomenuo riječ genocid. A i njegovo pokajanje mnogima je bilo upitno, jer od prvog do posljednjeg dana u sudnici nije saosjećao sa žrtvama niti pokazivao kajanje. Kako je Agius bio pri kraju mandata, odluku je prepustio svojoj nasljednici Grasijeli Gati Santani koja je nakon sagledavanja, ali i pisma koje su joj uputila udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa i Udruženja žrtava i svjedoka genocida, odbila Krstićev zahtjev. U pismu, koje je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove uputio medijima danas, Krstić se u rukom pisanom zahtjevu obraća predsjednici Santani. Njegov advokat Vladimir Petrović, uz pismo, navodi da Krstić "izričito prihvata da je kriv za pomaganje i podržavanje genocida i prihvata odgovornost za druge teške zločine za koje je je osuđen".&nbsp; - Krstićevo prihvatanje je precizno i direktno, uključuje sve ključne elemente presuda protiv njega u činjeničnom i pravnom smislu. Krstić jasno, nedvosmisleno i izričito prihvata da je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida u julu 1995. godine - naveo je Petrović. Dodaje, pored ostalog, da bi, ukoliko bi Krstićev zahtjev bio prihvaćen, to "bio gest bez presedana sa snažne reperkusije na proces mira i pomirenja u oblasti bivše Jugoslavije". U vezi sa njegovim posljednjim zahtjevom Sud UN-a se još nije izjasnio. Krstić se nalazi u Pritvorskoj jedinici UN-a u Hagu u Nizozemskoj, nakon što je prebačen iz zatvora u Poljskoj. <h2>Ne traži oproštaj</h2> U pismu od 18. juna predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Krstić navodi da je "prije nekoliko dana najviši i najvažniji forum na svijetu, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, glasala i usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici".&nbsp; - Ovom rezolucijom određen je 11. jul kao dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, osuđeno svako negiranje genocida i pozvani su svi ljudi da žale i pamte žrtve koje se ne smiju zaboraviti. Za ovu rezoluciju glasala je većina zemalja na svijetu, za ovu rezoluciju glasam i ja iako nemamo pravo glasa. Nemam pravo glasa jer se u ovoj rezoluciji pominje i moje ime. Moje ime se pominje jer sam pomogao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i da ne treba da ih dobijem - naveo je Krstić. Dodaje da "svakog trenutka, svakog dana" misli na žrtve genocida u Srebrenici. <blockquote>Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih"</blockquote> - Žalim ih i molim se za njihove duše. Vjerujem da majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene, znam da moje riječi ne mogu da ublaže bol, da ne mogu da umanje patnju koja nikada neće nestati. Ja to i ne očekujem, niti imam pravo da to tražim i molim. Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu ove riječi, da zastanu i pomisle – nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid - rekao je Krstić. Volio bi, kako dodaje, da "svi razumiju da genocid ne može da počini jedan narod, da ne postoje genocidni narodi, već da su genocid u Srebrenici počinili pojedinci, da su jedino oni krivi, da za svoja djela i nedjela treba da odgovaraju", te da je "nažalost" on "jedan od njih". - Ovdje ističem da prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine, da sam ja pomagao i podržao genocid tako što znam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid, da sam znao da Glavni štab nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa i da sam znao da će upotreba snaga pod mojom komandom značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika. Pomagao sam i podržao i zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara između 10. i 13. jula 1995. godine, gdje sam učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena i djece i starijih iz Srebrenice, u čemu sam učestvovao znajući da su civili u Potočarima izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima - naveo je Krstić. Ovo pismo, kako je rekao, piše predsjednici Mehanizma u postupku koji se vodi po njegovom zahtjevu da poslije 26 godina, poslije četiri zemlje i sedam zatvora u kojima je izdržavao kaznu, bude pušten na slobodu.&nbsp; - Poštovana predsjednica će donijeti svoju odluku, uvjeren sam na osnovu prava, pravde i zakona. Tu odluku, kakva god bude, kao i uvijek do sada, prihvatiću bespogovorno, kao izraz prava i pravde. Odluka poštovane predsjednice može biti pozitivna zbog mog narušenog zdravlja, zbog mojih godina, zbog nasilja koje sam i ja preživio u jednom od zatvora u kojima sam izdržavao kaznu. Može biti i negativna jer sam kriv za teško krivično djelo koje se ne oprašta, međutim, kakva god da je doluka – molim da se ovo moje pismo javno objavi, da moje riječi čuje što više ljudi iz zemlje iz koje sam, da možda moje riječi bar nekog podstaknu da razmisli o strašnom zločinu u kome sam učestvovao, o kazni koja je uslijedila, o dubokom, bolnom, ali zakašnjelom kajanju sa kojim živim već decenijama - istakao je Krstić. Dodaje da ako doživi jednog dana da bude pušten da bi otišao u Potočare. - Ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma, ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim sjenima žrtava i zamolim za oproštaj - poručio je Krstić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241113121144_9219ff722ad78248a4fc40a244c0edf009110409ddbdc29dd53b66e77574f7f1" data-rendition-name="original" width="488" height="695" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241113121144_89bf3a3a916945a57296131db7e02b6b3fd087bf302d6a225c33d9ece0c07bb8" data-rendition-name="original" width="488" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241113121144_6cbbaa5113b0c7efda919fcef04f7afbaabc95a9cd265720aa62aea92f93e75d" data-rendition-name="original" width="490" height="702" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241113121144_ee8b8c8d4bea8bebbb100e6aa2ceed1e90fa09223199b3e87cdb86b767685c9c" data-rendition-name="original" width="486" height="693" loading="lazy" alt="Pismo Radislava Krstića"> <figcaption>Pismo Radislava Krstića(Photo: Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove)</figcaption> </figure>

Haški osuđenik Radislav Krstić: Pomagao sam i podržao genocid u Srebrenici, glasao bih za Rezoluciju

Ilija Bogdanović (39) ubijen je večeras na Cetinju - potvrđeno je Portalu ETV.
On je podlegao povredama u pucnjavi, koja se prema našim informacijama, desila dvadesetak minuta iza ponoći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FApTeuLUS1Jk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Uprave policije upravo je saopšteno da je nepoznata osoba pucala u pravcu Bogdanovića u Ulici Vojvode Boža, te da je on u tom momentu bio u vozilu sa suprugom. Ona nije povrijeđena.
- Večeras je nakon 20 minuta nakon ponoći na Cetinju u ulici Vojvode Boža došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica u pravcu oštećenog lica I.B. (39) koji se u tom momentu kretao vozilom zajedno sa suprugom, nakon čega je od zadobijenih povreda I.B. preminuo u bolnici na Cetinju dok njegova supruga nije zadobila povrede - kazali su u policiji.
Naglašavaju da je policija odmah blokirala lice mjesta, obavijestila državnog tužioca i preduzela uviđajne mjere i radnje na rasvjetljavanju svih oloknosti događaja.
- Na raspolaganju službenicima Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su upućeni službenici Regionalnog centra bezbjednosti ,,Centar", Sektora za borbu protiv kriminala, grupe za forenzička ispitivanja i pripadnici Specijalne jedinice policije - dodali su oni.
Poručili su da će fazno i blagovremeno izvještavati javnost - nakon više informacija i preduzimanja mjera prvog zahvata.

Ilija Bogdanović ubijen u pucnjavi, sa njim u kolima bila supruga

Aleksis Korbier, ljevičarski francuski poslanik, kritikovao je odluku francuske vlade da u subotu, na dan sahrane pape Franja, na javnim zgradama u Francuskoj izvjesi zastave na pola koplja.
Korbier je rekao da je Francuska sekularna republika izgrađena na jasnoj odvojenosti crkve i države, što znači da ima dužnost ostati neutralna prema svim religijama i ne davati poseban tretman jednoj religiji u odnosu na drugu.
Rekao je za France Info da je takođe bio šokiran što će francuski predsjednik Emanuel Makron i dva francuska ministra prisustvovati papinoj sahrani.
Istakao je kako francuski sekularizam ne bi trebalo biti "promjenjivi princip" koji se mijenja prema vjeri.
- Ako Dalaj Lama sjutra umre, francuske zastave očigleno se neće vijoriti na pola koplja. Jasno je da šef države ne bi išao na sahranu na isti način za muslimanskog ili jevrejskog vjerskog vođu - rekao je Kobrier.&nbsp;

Francuski poslanik kritikovao spuštanje zastave zbog smrti pape

Nije zvučni, ali su poput topa odzvonile riječi partijarha Porfirija, izrečene u Moskvi, a u prisustvu ruskog predsjednika Vladimira Putina. Da nije na strani studenata u blokadi - jasno je iz njegovih prethodnih izjava, a sada je aktuelnu situaciju u Srbiji i on prvi put nazvao obojenom revolucijom. Spreman da mu se svo nebo sruči na glavu da bi 9. maja video ovakvo nebo nad Rusijom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042323044_9cdba65c686679038a0e059f6060b55ef5906e2e3dda4db33dda2a530c245db1" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Nebo u bojama trobojke "> </figure>  Predsjednik Srbije za sada ostaje pri odluci da Dan pobede nad fašizmom provede u društvu Vladimira Putina. U društvu predsjednika Rusije, to je potvrdio i srpski patrijarh. - Imamo veoma dobre odnose sa predsjednikom, i on vam je poslao pozdrav i rekao mi je da će 9. maja biti ovdje nezavisno od okolnosti u Evropi i tako dalje - izjavio je patrijarh Porfirije. Na momente djelujući više kao Vučićev, nego božji izaslanik, poglavar Srpske pravoslavne crkve prvi put se jasno i bez uvijanja odredio prema studentskim protestima koji traju skoro pola godine. - I kod nas ovih dana imamo revoluciju. Kako se zove? - upitao je patrijarh. - Obojena - odgovorio je mitropolit Irinej. - Obojena revolucija, Vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći žele da sa Zapada razbijaju identitet srpskog naroda i kulturu - nadovezao se Porfirije. - Ono što se danas dešava sa ljudskim moralom, sa moralnošću na Zapadu – reći ću glasno, nema šta da se stidim, to je sve demonsko - izjavio je patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril. - Da - složio se Porfirije. Slušajući baš ovaj deo razgovora dvojice patrijarha, profesor FDU Janko Baljak bio je, kaže posramljen. - Gdje se poglavar SPC obračunava s mladošću ove zemlje, gdje govori o demonima, a sjedi sa jednim od najvećih demona u čovječanstvu. Zaista jedan „slugeranski“ nastup poglavara SPC u inostranstvu - navodi Janko Baljak, profesor FDU. I ne jedini takav, jer u 18 minuta razgovora, srpski patrijarh prepričao je Vladimiru Putinu šta su on i jerusalimski patrijarh, razgovarajući o pravoslavlju globalno, nedavno zaključili. - Rekao mi je: mi pravoslavni imamo jedan adut. Pitao sam: koji? Vladimir Putin, rekao mi je. Te reči govore sve - rekao je Patrijarh Porfirije, poglavar SPC. Ovo je očajna manifestacija provincijelnog autokolonijalizma, kaže teolog Vukašin Milićević. Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom, ali i uvredljivo za srpsku nacionalnu čast koju su nam, ističe, studenti povratili. - Ako je do sada možda i bilo nekog prostora za sumnju da li je partijarh član ovg kartela koji je uzurpirao Srbiju ili je njegov talac. Mislim da od juče nema nikakvog prostora za sumnju. I jasno je da on tamo nije otišao kao izaslanik SPC i srpskog naroda, već kao član, izaslanik i emisar ovog režima“, objasnio je Vukašin Milićević, teolog. U crkvenoj diplomatiji, ova posjeta, dodaje Milićević, totalni je fijasko. Ali to s crkvom nije ni imalo veze, zaključuje. Jer govoreći o mogućem novom geopolitičkom razgraničenju, srpski poglavar rekao je da je njegova i želja crkve da u tom razgraničenju Srbija ostane u ruskom okruženju, na šta je mitropilit Irinej precizirao „u ruskom svetu“.

Porfirije s Putinom više kao Vučićev, nego božiji izaslanik: „Nedopustivo poniženje za svakog ko SPC osjeća svojom“

Novi papa koji će naslijediti papu Franja sigurno neće biti žena – zbog vjekovima duge tradicije. Ko će preuzeti ulogu Svetog Oca na čelu Katoličke crkve nakon smrti pape Franja pitanje je koje zanima veliki dio svijeta, ali odgovor na to pitanje još uvijek nije poznat.
Iako zasijedanje papske konklave neće započeti prije nego što prođe najmanje 15 dana, a odluke će se donositi u tajnosti unutar zidova Sikstinske kapele, već sada se zna da će novi papa biti muškarac – jer svih 138 mogućih kandidata su muškarci.
Uprkos svom liberalnijem pristupu, papa Franjo je čvrsto ostao pri stavu da žene ne mogu preuzeti ovu cijenjenu ulogu. Teoretski, svaki kršteni muškarac može doći u obzir za izbor, iako konklava u praksi uglavnom bira nekoga ko je već kardinal. Pravila nalažu da kandidat ne smije biti u braku i da već mora biti priznat kao sveštenik, biskup, đakon, laik ili kardinal, piše Index.
Upravo je to razlog zašto krštene žene nemaju istu mogućnost – jer Katolička crkva ne dozvoljava da žene budu postavljene za sveštenike. To je tradicija koja se proteže kroz vjekove i koja je važila za svih 266 papa.
Ova vijest možda će iznenaditi neke, imajući u vidu da papa Franjo od izbora 2013. godine nije zazirao od rušenja tradicija – odrekao se papske palate i odlučio da živi u Domu Svete Marte, skromnijem crkvenom smještaju, umjesto u raskošnoj Apostolskoj palati.
Argentinski kardinal, koji je uzeo ime Franjo u čast svetog Franja Asiškog, poznat je kao „progresivni papa“ zbog liberalnih stavova o temama poput klimatskih promena i prava LGBTQ+ osoba. Zalagao se i za druge reforme, poput većeg uključivanja žena na visoke položaje u Vatikanu, i imenovao više kardinala izvan Evrope nego bilo koji njegov prethodnik – sve u okviru vizije inkluzivnije Katoličke crkve. Čak i nakon smrti nastaviće da ruši norme – biće sahranjen van Vatikana.
Ipak, dozvoljavanje zaređenja žena nikada nije bilo dio njegove agende. Umjesto toga, naglasio je u intervjuu za časopis „America“ da žene imaju drugačiju, ali jednako važnu ulogu u Crkvi. Na pitanje novinara zašto žene ne mogu biti zaređene, odgovorio je: „Zašto žena ne može ući u službu? Zato što u Petrovom principu za to nema mesta“, navodi „Catholic News Agency“.
Inače, Petrov princip odnosi se na teološku ideju u Katoličkoj crkvi da je papa nasljednik svetog Petra, jednog od dvanaestorice apostola, kojeg katolici smatraju prvim papom. Ovaj princip je temelj papske vlasti i hijerarhije unutar Crkve.
Papa Franjo je dalje objasnio da je Crkva „žena“ i „nevjesta“, i da religija još uvijek nije razvila teologiju žene koja bi to odražavala. Istakao je postojeće Marijansko načelo ženstvenosti: „To što žena ne ulazi u ministerijalni život nije uskraćivanje. Ne. Njeno mjesto je ono koje je još važnije, ali ga još moramo razviti – katehezu o ženama u smislu Marijanskog načela.“
Takođe je nagovijestio da bi „administrativni put“ mogao biti prilika za žene, priznajući: „Vjerujem da u ovom aspektu treba da damo više prostora ženama.“ Dodao je i da su žene bolje u upravljanju poslovima, te je imenovanje pet žena na određene funkcije nazvao „revolucijom“.

Zašto žena nikad ne može da postane papa?

Podgoričanin Danilo Mandić, bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je u subotu veče ranio dvije osobe, nije zapošljen u Upravi policije – potvrđeno je Portalu ETV iz više izvora. Prema informacijama našeg medija, Mandić nije radno angažovan ni u Skupštini jer nije mogao proći bezbjednosne protokole s obzirom na njegov dosje i da se u, evidencijama službi, tretira kao bezbjednosno interesantna osoba. Danilo Mandić je, kako je nezvanično saopšteno Portalu ETV, bio angažovan kao privatno obezbjeđenje njegovom stricu Andriji Mandiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250421170412_4fe8abf198431a17da1ba5f8cf8d263a9fbb5bc709fcd46576c1f8529e104575" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva "> <figcaption>OSIM HAPŠENJA, NEMA DODATNIH PODATAKA: Policija ćutala nakon pokušaja dvostrukog ubistva(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>ZVANIČNO ĆUTANJE</h2> Osumnjičeni je u noći između subote i neđelje oko 3. 40, na raskrsnici Ulice Marka Miljanova i bulevara Ivana Crnojevića vozilom prepriječio put dvojici sugrađana i ispalio više hitaca u njihovom pravcu i zadobili su povrede nogu. Mandić je pobjega nakon pucnjava da bi se kasnije dobrovoljno predao. Njemu je nakon saslušanja određeno zadržavanje od 72 sata zbog krivičnog djela teško ubistvo u pokušaju. &nbsp; I dok Uprava policije ćuti duže od dva dana, kolaju dvije verzije: da je Mandić bio službenim vozilo Skupštine, odnosno da je upravljao autom koje je Uprava imovine oduzela u nekim predmetima gdje je pokrenuta finansijska istraga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250421170412_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije "> <figcaption>ZVANIČNA TIŠINA: Zgrade Uprave policije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Portal ETV je uputio pitanja Skupštini i Upravi policije o zaposlenju Mandića, ali odgovore nijesmo dobili. Od Skupštine smo tržili da nam saopšte i da li je subotu veče neko bio skupštinskim vozilom „na radnom zadatku“ i ukoliko jeste na kojem. U ovom slučaju mnogo pitanja se nameće. Mandić je višestruki povratnik, registrovan u krivičnoj i prekršajnoj evidenciji Uprave policije. Upravo zbog istorije osuda nije mogao – osim protivni zakonu i protokolima – da bude zaposlen u Upravi policije i Skupštini Crne Gore. <h2>DA LI JE ANDRIJA MANDIĆ ZLOUPOTRIJEBIO FUNKCIJU?</h2> Sagovornici Portala ETV iz bezbjednosnog sektora, smatraju da je Andrija Mandić, koristeći političku funkciju i porodični odnos, privatno i bez procedure angažovao sinovca da mu bude lično obezbjeđenje, što takođe predstavlja kršenje zakona i procedura države Crne Gore. Naime, predsjednika Skupštine kao štićenu ličnost obezbjeđuje Uprava policije. Preciznije: Sektor za posebne namjene, Odsjek za obezbjeđenje štićenih ličnosti i objekata. Tu su, kako naši izvori ističu, procedure jasne i ne dozvoljavaju samovoljno ponašanje štićenih ličnosti. Postavlja se pitanje da li je Andrija Mandić zloupotrijebio svoja ovlašćenja, resurse Skupštine i službeno vozilo, ako ga je ustupio na korišćenje neovlašćenom licu. Saznanja Portala ETV ukazuju da je Danilo Mandić imao ilegalno oružje, pištolj kalibra 9 milimetara, koji nije predao policiji kada se došao u CB Podgorica sa advokatom. Izvori iz Centra bezbjednosti Podgorica govore i da policija nije pretresla porodične kuće Mandića u Zagoriču, kako ni druge objekte i vozila koja koristi Danilo Mandić. To je bila obaveza za ovako teško krivična djelo jer je &nbsp;osumnjičeni - povratnik.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250421170416_ec48fa537b23ef837636172cfdbc5356c19b2ca7b2f994e62c60094d94c17662" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Andrija Mandić i Milan Knežević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>OPTUŽBE I KONTRAOPTUŽBE &nbsp;</h2> Do sada se nije oglasio predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji bi trebalo da objasni angažman svog sinovca i da li je bio skuštinskim vozilom. Ranija hapšenja sinovca ocjenjivao je politički motivisanim, međutim, do sada nema reakcije. Andrija Mandić je 2012. godine optužio Agenciju za nacionalnu bezbjednost „ da je umiješana u pokušaj ubistva njegovog bratanića“. Iz ANB su tada demantovali te tvrdnje kao ,,potpuno neutemeljene i politikanske“. Mandić je na konferenciji za medije saopštio da njegov sinovac nije imao nikakvih sukoba kada su njega i tadašnjeg člana glavnog i izvršnog odbora Nove srpske demokratije (NSD) Radosava Jokića napale dvije osobe iz Zagoriča – Mišo Vešović i Danilo Vukićević. -Razlog što su oni to učinili je moja politička aktivnost vezana za pokretanje parlamentarne istrage i utvrđivanje činjenica oko korupcije prilikom prodaje Telekoma – kazao je tada Mandić. &nbsp; <h2>PODEBLJI POLICIJSKI DOSJE &nbsp;</h2> Ima Danila Mandića u više navrata bilo je na stupcima crne hronike. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je Danilo Mandić bio suvozač. Kada je policija tražila legitimaciju od Mandića, on je počeo da ih vrijeđa, a zatim nasrnuo na jednog od njih. &nbsp; Nakon drskog obraćanja policajcima oni su ga upozorili , ali je nastavio da ih vrijeđa i ometa u vršenju službene radnje. Kada su policajci tražili da izađe iz vozila Mandić je odgurno službenika policije i krenuo da ga udari. Uspio je da uzme ključeve i pobjegao je. Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja. Potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Pištolj je dobio od strica Andrije Mandića. U avgustu 2020. godine došlo je do tuče u jednom podgoričkom lokalu, Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421170420_202ee204c50b72d3b768f3a10bc77ae5e220384038907d1edc8db20b64970e14" data-rendition-name="original" width="1200" height="1035" loading="lazy" alt='PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm'> <figcaption>PIŠTOLJ KOGA NEMA: Model ,,France " 7,65 mm(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pitanju je bio pištolj &nbsp;„frans polis“ kalibra 7,65 milimetara koji je imao metak u cijevi. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciiji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao svom sinovcu?! Danilo Mandić je hapšen i 2019. godine zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija. Policija je u julu te godine kontrolisala Mandića koji je bio u društvu bezbjednosno interesantne osobe N. B. Tada je N. B. Pokušao da izbjegne kontroli i da pobjegne. Odbacio je pištolj „crvena zastava M-70“ sa šest komada municije kalibra 7, 65 milimetara.

DRŽAVNI SKANDAL: Kako je Danilo Mandić, koji ima kriminalni dosje, mogao da čuva predsjednika parlamenta i nabavlja oružje?

Inspektori Centra bezbjednosti Podgorica na čijem je čelu Goran Jokić napravili su brojne propuste u istrazi protiv tjelohranitelja i bratanića predsjednika Skupštine Andrije Mandića - koji je u noći između subote i neđelje ranio dvije osobe - a sve sa ciljem da se prikriju tragovi, dokazi o ulozi osumnjičenog – saznaju Portal ETV i Televizija E. Naš mediji je juče izvijestio da Danilo Mandić, koji je nakon bjekstva došao sa advokatom u Centar bezbjednosti Podgorica, nije predao oružje iz kojeg je pucao, niti su istražitelji pretresli njegovu porodičnu kuću u naselju Zagorič, vozila i druge objekte. &nbsp; I to nije sve: istražitelji, prema riječima naših sagovornika, nijesu blokirali lice mjesta, nijesu fiksirali sve tragove, pronađene čaure da bi odradili neophodna vještačenja. U slučaju sinovca Andrije Mandića, policija nije obezbijedila ni pokušala da nađe i sasluša moguće svjedoke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130440_8c573a05e9b8b20bc0734dd9de03b6fdc842cb2d52b9b8cc1240594710df4e5d" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija "> <figcaption>UVIĐAJ BEZ UVIĐAJA: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  UKLANJANJE TRAGOVA Prema informacijama naših izvora iz bezbjednosnog sektora, policajci su „propustili“ da skinu video nadzor sa obližnjih kamera, a nijesu čak ni tragali za &nbsp;osumnjičenim!? Interesantan podatak bi bio da se zna - kada je policija obavijestila Više državno tužilaštvo o pucnjavi. &nbsp; Ovo su samo neki „zaboravljeni“ koraci u policijskoj istrazi. Svi propusti nedvosmisleno ukazuju da je načelnik Jokić „uradio“ sve da bi olakšao poziciju sinovcu Andrije Mandića i na neki način otvorio put njegovom „oslobađanju“. Kako sada stvari stoje sve je ostalo na &nbsp;iskazima oštećenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130440_4c0d1f6e46b3382c0795d491a2e1b5caa0dbfcf739b857b37caf7e33a33b070b" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića"> <figcaption>POD ZAŠTITOM: Danilo mandić u pratnji strica Andrije Mandića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Advokat Miroje Jovanović kazao je za Vijesti da - kada je u dogovoru sa Danilom Mandićem došao u Centar bezbjednosti Podgorica - utvrdio je da njegov klijent nije bio potraživan?! &nbsp; Jovanović je potvrdio i informacije Portala ETV da uviđaj nije obavljen. -Dobrovoljno je urađena tzv. parafinska rukavica, odnosno izuzimanje tragova sa njegovih ruku, da se utvrdi da li je uopšte koristio ili nije neko vatreno oružje u nekom skorijem periodu – kazao je Jovanović. Prema riječima naših sagovorika iz bezbjednosnog sektora ta radnja uopšte ne mora da da rezultat jer neko ko „ima iskustva u kriminalu“ zna kojim hemisjkim sredstvima može da opere ruke kako bi neutralisao barutne čestice. Preciznije: nije potrebno veliko umijeće – dovoljno je dobro, više puta, oprati ruke sapunom za veš da bi se uklonila i posljednja barutna čestica... Poznato je da je prisustvo barutnih čestica posredan dokaz u odnosu na konkretan događaj i nema veliku dokaznu vrijednost jer ostavlja mogućnost da se osumnjičeni lako brani. ,,ZAGONETNO VOZILO” &nbsp; Ime Danila Mandića se nalazi i u krivičnoj i u prekršajoj evidenciji, a policija ga tretira kao bezbjednosno interesantu osobu. Prije nego što je, kako se osnovano sumja, pucao na dvojicu sugrađana, vozilom „range rover“ koje je zadužila Skupština Crne Gore prepriječio je put njihovom vozilu. Nakon što su oni izašli iz pištolja je pucao u njihovom pravcu i hicima ih pogodio u noge. Vozilo kojim je upravljao Mandić nije na spisku vozila koje koristi Skupština već se radi o vozilu koje je zaplijenilo SDT u jednoj finanisijskoj istrazi a Uprava za imovinu ga je predala Skupštini na korišćenje. Prema informacijama našeg medija, Generalni sekretarijat Skupštine je džip ,,range rover” zvanično zadužio za potrebe Andrije Mandića koji ga je sinovcu dao neovlašćeno. Inače, Skupština nema službu obezbjeđenja već to rade službenici policije. Službena vozila Skupštine mogu koristiti ili poslanici u Skupštini ili službenici policije za potrebe obezbjeđenja štićenih ličnosti. Iz svega jasno proizilazi osnovana sumnja da je Andija Mandić - zloupotrijebio službeni položaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130444_77f6636be64abfdc1d976ed66a6e551c4ed26cf3e34ec1faf19228f52fa085f0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić"> <figcaption>RADE PO KOMANDI: Šaranović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PREĆUTNI DOGOVOR Predsjednik crnogorskog parlamenta trebalo bi javnosti da odgovori na više pitanja. &nbsp; Prije svega: kako je bezbjedosno interesantna osoba zapošljena kao njegovo obezbjeđenje; da li je predsjednik Skupštine o tome informisao starješine u Sektoru za obezbjeđenje štićenih ličnosti. Jer, oni su bili u obavezi da sačine službenu zabilješku da u Skupštini po ugovoru radi bezbjedosno interesantna osoba i višestruki povratniku izvršenju krivičnih djela i prekršaja. &nbsp; Sve je to mora da registruje i Agencija za nacionalnu bezbjednost zbog svoje institucionalne uloge i kontraobavještajne zaštite štićene ličnosti i da o tome razgovara sa predsjednikom Skupštine. Portal ETV je uputio pitanja Agenciji za nacionalnu bezbjednost da li su upoznati da štićenu ličnost – predsjednika Skupštine obezbjeđuje višestruki povratnik. Ako su bili upoznati što su preduzeli u tom slučaju ali odgovor nijesmo dobili. Uputili smo i pitanja Višem državnom tužilaštvu kada ih je polcija obavijestila o pucnjavi u kojoj je kako se osnovano sumnja učestvovao bratanić šefa Parlamenta i da li su obavili uviđaj? Više je nego očigledno da su u ovom slučaju svi bili informisano o angažmanu Danila Mandića, ali su ćutali, samo je nejasno ko je dao saglasnot da bezbjednoso interesantna osoba bude tjelohranitelj predsjedniku Skupštine. Danilo Mandić sinoć je priveden na saslušanje kod sudije za istrage Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio pritvor do 30 dana zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Njegova kaznena evidencija je puna. On je u više navrata privođen zbog raznih krivičnih djela. Za njim je policija 2022. godine tragala zbog sumnje da je 27. februara te godine napao policijskog službenika koji je zaustavio vozilo u kojem je bio suvozač. &nbsp; Takođe, Mandić se u januaru 2021. godine predao polciji, nakon četiri mjeseca skrivanja, kada je potraživan je zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Događaj zbog kojeg je bio potraživan desio se u avgustu 2020. godine kada je došlo do tuče u jednom podgoričkom lokalu. Mandić je tada pištoljem prijetio P. K. i njegovom drugu &nbsp;F. F. koji je uspio da mu oduzme oružje i preda ga obezbjeđenju kafića. Istragom je utvrđeno da je pištolj registrovan na treću osobu, kuma Andrije Mandića, koji mu ga je, kako je rekao u policiji, ustupio prije nekoliko godina. Tokom saslušanja, Andrija Madić je u polciji potvrdio da je lično preuzeo pištolj od svog kuma, da to nije prijavio, kao i da je pištolj držao u svojoj kući u Zagoriču, a potom pištolj predao sinovcu. I godinu ranije Danilo Mandić je hapšen zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.

Ko pokušava da uklanjanjem dokaza abolira Danila Mandića?

Progon politički nepodobnih u policiji se mora nastaviti, po svaku cijenu i bez odgađanja. Tako glasi ključna poruka koju su funkcioneri Demokrata, prije svega duo Aleksa Bečić i Boris Bogdanović poslali ministru Danilu Šaranoviću i čelniku policije Lazaru Šćepanoviću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250423150444_5b12108372d0b2ac08d9d6c767659d4144ad9b2b61b3da9a3fec253431deb6a4" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović"> <figcaption>PLANSKO ELIMINISANJE NEPODOBNIH: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Iako stižu prve prijave zbog brojnih nezakonitosti, premda je zvanična Podgorica počela da dobija nezgodna pitanja od crnogorskih zapadnih partnera, vrh Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor žestoko insistiraju na novim disciplinskim postupcima. Televizija E je izvijestila o skandaloznim postupcima koji su, bez realnog osnova, &nbsp;pokrenuti protiv sedam iskusnih policijskih starješina koji imaju i do trideset godina službe na veoma odgovornim pozicijama. &nbsp; Sada su, Šaranović i Šćepanović zahtijevali od načelnika nove slučajeve progona. Ali i degradacije policijskih službenika kojis e raspoređuju na niža mjesta bez ikakvog obrazloženja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250423150448_37acf76f3e1948d55f16f23018bab65f3d292fb50d0d7ce5b73a5614f62e8608" data-rendition-name="original" width="957" height="1044" loading="lazy" alt="EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)"> <figcaption>EKIPA: Šćepanović i Glavatović (u sredini)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvi koji je spremno odgovorio na nove zahtjeve vrha policije bio je Igor Glavatović, načelnik Odjeljenja za podršku organizacionim jedinicama policije, unapređenje rada policije i analitiku. &nbsp; I odmah su se na spisku našli petorica iskusnih policijskih službenika, koji su u karijeri zauzimali odgovorna mjesta u policijskoj hijerarhiji. &nbsp; SPISAK NEPODOBNIH &nbsp; Na listi za novi politički odstrijel se nalaze sljedeći policijski službenici: Tihomir Goranović, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Nikšić; Darko Mađarić, bivši komandir nikšićke policije; Vasko Aković, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor, bivši načelnik regionalnog centra &nbsp;granične policije za regiju ,,Centar”; Darko Ćorac, diplomirani oficir policije, glavni policijski inspektor,bivši načelnik CB Budva i Siniša Jokić, glavni policijski inspektor, bivši načelnik CB Budva i bivši načelnik regionalnog centra granične policije za regiju ,,Jug”. Svi ovi visoki polIcijski rukovodioci raspoređeni u odjeljenju načelnika Igora Glavatovića. Rješenjima vršioca dužnosti Šćepanovića nezakonito su degradirani i diskriminisani u obavljanju rukovodećih poslova sa stečenim oficirskim zvanjima. Svi oni su upućeni da rade izvršne, analitičke poslove kao rukovodioci u policiji. Da stvari budu još gore, pobrojenim policijskim službenicima rukovode kadrovi sa kupljenim diplomama i nižim policijskim zvanjima. TARGETIRANJE PROFESIONALACA &nbsp; Da je riječ o profesionalcima, pokazuje i slučaj Veska Akovića, bivšeg načelnika centra ,,Sjever” koji je svojevremeno direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu podnio ostavku zbog skandala sa nezakonitim, mimo procedura, slijetanjem helikoptera koji je vozio patrijarha Porfirija. &nbsp; Slična je situacija i sa ostalim targetiranim policijskim službenicima, od Goranovića, Mađarića do Ćorca i Jokića Da su neki odavno na meti srpskih političkih stranaka, pokazuje i slučaj Todora Goranovića i Darka Mađarića. Protiv njih je Demokratska narodna partija Milana Kneževića 2021. godine pokrenula peticiju da se uklone sa pozicija. &nbsp; I svi su sada na meti progona koji krši i etičke standarde i zakone Crne Gore. Advokati targetiranih policijskih službenika upozoravaju na makar najmanje četiri nezakonitosti u postupanju načelnika Glavatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250423150456_235448f4947bc302e9e931cb2c8b46cab0bc187d367ed5dbcf018f7218be34da" data-rendition-name="original" width="696" height="462" loading="lazy" alt="ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici"> <figcaption>ZAVJERA VRHA: Zgrada Uprave policije u Podgorici(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  DISCIPLINSKI POSTUPCI &nbsp; Načelnik Glavatović, koji je predložio bezbjednosne provjere za kolege sa spiska koji mu je dostavio Šćepanović, morao je – shodno zakonu - da te iste kolege neposredno obavijesti o ishodu provjera, da su dobili engativne provjere i da će protiv njih pokrenuti disciplinski postupak. Prije pokretanja disciplinskog postupka, načelnik je bio dužan da saopšti policijskim službenicima precizno koji im se disciplinski prekršaj stavlja na teret i da im se dostavi odluka o razlozima za pokretanje postupka. Takpođe, načelnik je obavezan da izjavu na zapisnik pol sl dostavi uz svoj predlog za pokretanje postupka disciplinskom tužiocu. Dakle: kada donosi rješenja o rasporedu, načelnik Glavatović je bio dužan da vodi računa kad vrši raspored pol službenika, da njegove odluke budu zakonite, transparentne, bez diskriminacije i mobinga. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250423150452_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt="PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića"> <figcaption>PLAN ČIŠĆENJA POLITIČKI NEPODOBNIH: Potpis Lazara Šćepanovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;,,ZNAČKA” JE OZNAČENA &nbsp; Svi dostupni podaci dokazuju da je takozvana akcija kodnog imena ,,Značka”, koju sprovode Šaranović i Šćepanović suštinski je politički motivisana i da su targetirani uglavnom ljudi bez mrlje u dosjeima, koji se izjašnjavaju kao Crnogorci. &nbsp; Pri tom, riječ o ljdima koji su, u većini slučajeva završili policijsku akademiju ili vojne akademije, kao i pravni fakultet smjera kriminalistika. Takođe, većina targetiranih ima impresivno iskustvo na različitim operativnim i rkovodnim poslovima. Brojni su nagrađivani, a stručno su se usavršavali u saradnji sa partnerskim službama bezbjednosti država NATO-a. &nbsp; I, kako je Televizija E u nekoliko navrata izvijestila, novi kadar koji su izabrali Šaranović i Šćepanović su, većinom, problematičlnih profesionalnih referenci. Često i sa kupljenim diplomama, i a sa vrlo jasnim vezama sa prosrpskim partijama na vlasti, kao i sa Crkvom Srbije. Službenici koji su bili ovih dana na raspravi u kadrovskoj službi MUP-a, svi su u zapisnik unijeli da su prijedlozi koje potpisuju Igor Glavatović i Lazar Šćepanović - nezakoniti i u suprotnosti sa pravilima službe. Istovremeno su i naglasili da im se ovakvim aktivnostima nanosi šteta, ali i policijskom sistemu. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li to Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića, koji sada vode ovu nezakonitu igru, uopšte brine. Sve dok su dio parlaemntarne većine, misle da im je sve dozvoljeno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Novih pet službenika na listi nepodobnih Šaranovića i Šćepanovića

Predstavnici nevladinog sektora i brojni građani nijesu se povukli nakon današnjeg protesta kojim su još jednom apelovali na poslanike većine da ne usvajaju prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), te su sličan poziv uputili i sugrađanima uz molbu da im se priduže u ovom zahtjevu na nešto konkretniji način. Oni su napravili grafiku na kojoj pozivaju sugrađane da pozovu poslanike parlamentarne većine, od njih zatraže da ne glasaju za ovaj štetni dokument, te da ih zapamte ako ih ne poslušaju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422160432_e02230a52b9f0e2ff5b064b7f93cfe63776ff1d35f287e9f17b84d66d801231c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422160432_e02230a52b9f0e2ff5b064b7f93cfe63776ff1d35f287e9f17b84d66d801231c" data-rendition-name="original" width="330" height="588" loading="lazy" alt="Poziv"> </figure>  - Zovite ih i zamolite da ne glasaju. Ako vas ne poslušaju - zapamtite ih - &nbsp;piše u grafici koju prate fotografije svih poslanika većine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422160432_94163290570821e4a7ed8b5f3cefb9dc1cf1e24374576ada608cac33e60a0b51.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422160432_94163290570821e4a7ed8b5f3cefb9dc1cf1e24374576ada608cac33e60a0b51" data-rendition-name="original" width="720" height="1280" loading="lazy" alt="Poziv"> </figure>  Značajan broj građana i predstavnika NVO današnji protest je započelo protestnim performansom - prilažući cvijeće za „upokojeni“ Ustav Crne Gore koji se jasno krši ovim dokumentom. Direktorica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Jovana Janjušević tada je kazala da predstavnici NVO pokušavaju da izdejstvuju prisustvo sjednicama odbora u Skupštini, a prema informacijama Portala ETV, oni čekaju zakazivanje Zakonodavnog i odbora za Međunarodne odnose i iseljenike na kojim bi trebalo da se raspravlja o amandmanima. Prošle sedmice su predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici tokom &nbsp;zasijedanja dva skupštinska odbora, od kojih je jedan trajao do jedan i po ujutru, detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvog sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire. Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se ovaj sporazum donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, kao i bezbjednosni - ali i na korupciju. Resorna ministarka Majda Adžović tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje NVO sektora i poslanika opozicije.

Tag: medunarodni-rezidualni-mehanizam-za-krivicne-sudove