Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je u utorak da je protiv nje i još dva ministra podnesena tužba Međunarodnom krivičnom sudu zbog podrške Rima Izraelu.
- Ja, ministar Kroseto (Guido, ministar odbrane), ministar Tajani (Antonio, ministar spoljnih poslova) i vjerujem da je izvršni direktor Leonarda, Roberto Ćingolani, postali smo predmet tužbe Međunarodnog krivičnog suda zbog saučesništva u genocidu - rekla je ona tokom televizijskog programa, javio je AFP.
Isitiče da ne misli da postoji neki drugi slučaj ove vrste tužbe u svijetu ili u istoriji.
Leonardo je italijanska grupa za aeronautiku i odbranu.
Tužbu, datiranu 1. oktobra, sastavila je grupa koja sebe naziva "Pravnici i advokati za Palestinu", a potpisalo ju je oko 50 ljudi, uključujući profesore prava, advokate i nekoliko javnih ličnosti.
- Svojom podrškom izraelskoj Vladi, posebno kroz snabdijevanje smrtonosnim oružjem, italijanska Vlada je postala saučesnik u tekućem genocidu i teškim ratnim i zločinima protiv čovječnosti počinjenim nad palestinskim stanovništvom - naveli su autori tužbe.
Oni traže od Međunarodnog krivičnog suda da razmotri pokretanje formalne istrage po njihovoj tužbi.

Meloni kaže da je prijavljena Međunarodnom krivičnom sudu za saučesništvo u genocidu

U srijedu je američki Stejt department najavio nove sankcije protiv dvojice sudija i dvojice tužilaca Međunarodnog krivičnog suda zbog učešća u naporima za krivično gonjenje američkih i izraelskih građana.
Državni sekretar Marko Rubio optužio je Međunarodni krivični sud da je prijetnja nacionalnoj sigurnosti i instrument pravosuđa protiv SAD-a i Izraela.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozdravio je potez SAD-a.
Međunarodni krivični sud izdao je naloge za hapšenje Netanjahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i tokom izraelskog rata u Gazi.
Francuska se takođe pridružila Međunarodnom krivičnom sudu (ICC) u osudi poteza SAD-a, izražavajući "zaprepaštenje" jer je jedan od njihovih sudija, Nikolas Gviljo, bio među sankcionisanima.
Međunarodni krivični sud (ICC) saopštio je da osuđuje nove američke sankcije protiv svojih sudija i tužilaca.
Sud je najnovije sankcije nazvao napadom na njegovu nezavisnost i nepristrasnost.

1250x600

Amerika uvela sankcije sudijama Međunarodnog krivičnog suda zbog suđenja Amerikancima i Izraelcima

Glavni haški tužilac Serž Bramerc izjavio je da je danas na prostoru bivše Jugoslavije mnogo prisutnija kampanja slavljenja ratnih zločinaca i negiranja genocida u Srebrenici, iako je on neopozivo priznat kao takav, uključujući i pred Međunarodnim sudom pravde.
Bramerc je za današnji austrijski dnevnik Štandard, u intervjuu podovom 30. godišnjice od masakra više od 8.000 Bošnjaka u okolini Srebrenice, rekao da strahuje da u atmosferi kakva danas postoji, osuđeni ratni zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić ne bi bili uhapšeni i osuđeni za ratne zločine pred Haškim tribunalom.
Bramerc je rekao da se danas "i u Zagrebu i u Beogradu ponašaju kao da se radilo o građanskom ratu unutar Bosne, sa kojim oni nisu imali nikakve veze, a ne o međunarodnom sukobu, kao što je to bio slučaj".
Prema njegovim riječima, umiješanost Srbije u zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja dokazana je 2023. presudom protiv bivšeg šefa državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića, dok je to isto bilo slučaj sa Hrvatskom sa suđenjem lideru bosanskih Hrvata Jadranku Prliću, kojim je dokazano da je on tokom rata u BiH uživao podršku vlasti u Zagrebu.
Bramerc je rekao da su predstavnici Srbije prošle godine protestovali zbog rezolucije UN o Srebrenici i da "šire jednu zamjenu uloga žrtve i počinioca", a da "ni Hrvatska nije nikada prihvatila da je postojao zloćinački poduhvat".
- Tamo državni rezon glasi: mi smo samo žrtve, naši ljudi nikada nisu mogli da izvrše zločine. Desetine zahtjeva za pravnu pomoć koje smo slali u Zagreb ostale su i poslije ovoliko godina bez odgovora. Ali sada imamo prvi put poslije pet, šest godina dobre kontakte i diskusije za državnim tužiocem u Zagrebu od kako je imenovan novi ministar pravde - rekao je Bramerc.
Bivši glavni tužilac Haškog tribunala dodao je, međutim, da se i danas "u Hrvatskoj 80 do 90 odsto postupaka vodi protiv Srba koji ne borave u Hrvatskoj, a da je apsolutni izuzetak da se i Hrvatskoj sudski gone Hrvati".
U Srbiji se sa druge strane, prema njegovim riječima, vodi jako malo postupaka, a prošlonedjeljna oslobađajuća presuda protiv komandanta Drinskog korpusa Miloja Živanovića, koji je bio optužen za protjerivanje Bošnjaka iz Srebrenice, "pokazuje da je tužilaštvo loše obavilo svoj posao".
- Već više od godinu u Srbiji ne mogu ni da se dogovore o tužiocu za ratne zločine. I kako uopšte motivisati tužioce i sudije da rade nezavisno, kada njihova vlada javno osuđene ratne zločince naziva herojima, i kada je dio dobrog ukusa da na političkim manifestacijama budu prisutni i osuđeni zločinci? To je apsurdna situacija - rekao je Bramerc.
On je ocijenio da je u vrijeme hapšenja Mladića i Karadžića situcija bila drugačija, da se otvorio "prozor mogućnosti" jer je, iako je 60 odsto ljudi u Srbiji bilo protiv njihovog izručenja, 75 odsto građana bilo za ulazak u EU.
- Danas je to potpuno drugačije. Nisam siguran da bi Karadžić i Mladić danas bili uhapšeni, da su još na slobodi - rekao je Bramerc
Poredeći situaciju oko zločina u BiH s onom u Ruandi, za koju je kao glavni tužilac rezidualnog mehanizma takođe nadležan, Bramerc je rekao da je u Ruandi došlo do utvrđivanja odgovornosti za zločine i do suočavanja sa prošlošću, a da na Balkanu svi tumače situaciju veoma različito.
On je dodao da se to vidi i po Dejtonskom sporazumu, i da bi se "većina složila da je u Dejtonu okončan rat, ali da on nije donio konačni mir".

Bramerc: Kampanja negiranja genocida i slavljenja ratnih zločinaca nikada nije bila jača

Ministar pravde Srbije Nenad Vujić iznio je oštre kritike na rad Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Kako je saopštilo ministarstvo 12. juna, Vujić je na sjednici Savjeta bezbjednosti u Njujorku, na kojoj je razmatran šestomjesečni izvještaj o radu Mehanizma, ocijenio da je završetkom suđenja za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava mandat suda u praksi završen.
Kako je rekao, vođenje relevantnih sudskih postupaka bi zbog toga trebalo da bude povjereno nacionalnim jurisdikcijama i ocijenio da je to u skladu s rezolucijama i stavovima Savjeta bezbjednosti.
Vujić se osvrnuo na slučaj "Jojić i Radeta", protiv članova ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjerice Radete, koji su optuženi za nepoštovanje Haškog tribunala.
Mehanizam odbija da prepusti slučaj Srbiji i traži da se optuženi izruče Hagu.
Vujić je istakao da ponašanje Srbije u vezi sa ovim slučajem ne predstavlja kršenje njenih međunarodnih obaveza, kako tvrdi predsjednik Mehanizma, već napor da se postupa u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti.
Ocijenio je da je neosnovano poništenje odluke o prenosu slučaja u nadležnost pravosuđa Srbije, i ukazao da je "mnogo ozbiljniji slučaj" protiv lidera radikala Vojislava Šešelja, upućen Srbiji i da se suđenje "vodi na zakonit i pravilan način".
Vujić je rekao da je Srbija spremna da preuzme nadležnost za slučajeve koji se tiču nepoštovanja suda i davanja lažnog svjedočenja.
Ministar pravde Srbije je kritikovao Mehanizam i zbog "promjene dugogodišnje prakse" kada je riječ o prijevremenom puštanju na slobodu osuđenika.
- Kao rezultat ovih promena u praksi, stopa odobrenja za prijevremeni otpust u Mehanizmu je pala sa oko 82 odsto u periodu od 1999. do 2018. godine na manje od 12 odsto za period od 2019. do 2025, gdje su puštanja bila opravdana humanitarnim razlozima, dok je u jednom slučaju puštanje na slobodu bilo odobreno samo tri dana prije smrti - rekao je Vujić.
Dao je uvjeravanja da će uslovi za prijevremeno ili privremeno puštanje na slobodu, za koje Srbija daje garancije, biti "u potpunosti" poštovani.
Kritikovao je odluku kojom se odbija puštanje na privremenu slobodu bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida i ratnih zločina u Bosni i Heregovini.
Vujić je ocijenio da je "Mladićevo zdravstveno stanje ozbiljno", te da Mehanizam odbija da ga pusti radi liječenja.
- Budući da je očigledno da ne dobija adekvatan tretman u zatvoru u Hagu, Srbija traži njegovo puštanje na prijevremenu slobodu i za to je već dala sve potrebne garancije - rekao je Vujić.
Ministar je izjavio pred Savjetom bezbjednosti i da Tužilaštvo Mehanizma "nema nikakva ovlašćenja" nad nacionalnim pravosudnim institucijama, "bez obzira na političko zadovoljstvo ili nezadovoljstvo njihovim radom".
<h2>Mehanizam prijavio Srbiju Savjetu bezbjednosti UN-a</h2>
Predsjednica sudskog Mehanizma u Hagu Grasijela Gati Santana je prethodno, 11. juna, prijavila Srbiju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog odbijanja da uhapsi i izruči članove ultradesničarske Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za nepoštovanje Haškog tribunala.
- Predmet protiv Petra Jojića i Vjerice Radete zbog nepoštovanja suda ostaje nerazriješen. Srbija i dalje odbija da sprovede važeći nalog za hapšenje ovih optuženih, uprkos svojoj pravnoj obavezi i tome što je ovo pitanje više puta pokretano pred ovim savjetom - navela je Santana, podnoseći redovan izvještaj o radu suda u Hagu.
Gati Santana i njen prethodnik Karmel Adjijus su više puta proteklih godina pred Savjetom bezbjednosti upozoravali da Srbija "odbija" da ispuni sudski nalog da uhapsi i u Hag prebaci Jojića i Radetu.
Njih je Tribunal u oktobru 2012. optužio da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog lidera Vojislava Šešelja tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom podsticali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.
Vlasti Srbije od 2015, kada im je haški sud uputio prvi nalog za hapšenje, odbijaju da Jojića i Radetu uhapse i izruče u Hag.
Viši sud u Beogradu je 2016. odlučio da "nema osnova" za hapšenje i izručenje dvoje radikala zato što Zakon Srbije o saradnji s Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i optuženih za nepoštovanje suda.
Srbija je istovremeno izrazila spremnost da Jojiću i Radeti sudi pred domaćim sudovima.
Ovo tumačenje sud u Hagu je više puta odbacio, naglašavajući da Beograd i po međunarodnom pravu i po domaćem zakonu ima obavezu da sarađuje i u predmetima za nepoštovanje suda, kao što je ranije i činio.

Ministar pravde Srbije kritikovao sud u Hagu pred Savjetom bezbjednosti UN

Mađarski parlament izglasao je povlačenje te zemlje iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) - potvrdio je ministar vanjskih poslova ove zemlje Peter Sijarto.
- Mađarski parlament je upravo glasao za povlačenje iz MKS-a. Donošenjem ove odluke odbijamo da budemo dio politizirane institucije koja je izgubila svoju nepristrasnost i kredibilitet - objavio je Sijarto na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F1917162243449385059%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1917162243449385059%7Ctwgr%5E4d45c851760b653f18e951177cd0c866e5a3768d%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Odluka je donesena nakon što je prijedlog zakona dobio podršku više od dvije trećine zastupnika u parlamentu.
Premijer Viktor Orban ranije ovog mjeseca najavio je izlazak Mađarske iz MKS-a, optuživši ovaj sud da je postao “politička institucija”.
Najava povlačenja poklopila se s posjetom izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Budimpešti u aprilu. Mađarska je tada odbila postupiti po nalogu za hapšenje koji je MKS izdao protiv Netanjahua zbog navodne umiješanosti u ratne zločine u Gazi.

Mađarska se zvanično povukla iz Međunarodnog krivičnog suda

Bivši filipinski predsjednik Rodrigo Duterte uhapšen je danas na aerodromu u Manili po nalogu Međunarodnog krivičnog suda (MKS) u vezi optužbe za zločin protiv čovječnosti, objavila je filipinska Vlada.
Duterte je uhapšen po dolasku iz Hongkonga i policija ga je privela po nalogu Međunarodnog krivičnog suda koji vodi istragu o masovnim ubijanjima dok je on bio predsjednik u okviru njegovog brutalnog rata protiv droge, saopštila je kancelarija aktuelnog predsjednika zemlje Ferdinanda Markosa.
Kako se dodaje, Duterteu je po dolasku na aerodrom generalni tužilac uručio nalog za hašenje MKS-a zbog zločina protiv čovječnosti i on je sada u pritvoru.
Neočekivano hapšenje izazvalo je pometnju na aerodromu gdje su Duterteovi advokati i pomoćnici glasno protestovali da njima i ljekaru nije dozvoljeno da mu se približe poslije privođenja.&nbsp;
- To je kršenje njegovih ustavnih prava - rekao je senator Bong Go, bliski Duterteov saradnik.
Duterte se nije izvinio za svoje brutalno suzbijanje droge, tokom koga su ubijene hiljade ljudi dok je on bio predsjednik zemlje od 2016. do 2022. godine i prije toga gradonačelnik grada Davaoa, piše BiBiSi (BBC).
U nalogu za hapšenje Međunarodnog krivičnog suda poslatog filipinskim zvaničnicima, u čiju kopiju je agencija AP imala uvid, kaže se da postoji osnovana sumnja da je napad na žrtve bio rasprostranjen i sistematičan, da je sprovođen „tokom perioda od nekoliko godina“ i da „izgleda da su hiljade ljudi ubijene“.
Hapšenje Dutertea bilo je neophodno da bi se osiguralo njegovo pojavljivanje pred sudom, prema nalogu za hapšenje datiranom od 7. marta, u kome se dodaje da se očekivalo da će se bivši predsjednik oglušiti o poziv suda.
U nalogu dalje piše da iako Duterte nije više predsjednik, izgleda da i dalje ima znatnu vlast, i da s obzirom na rizik od miješanja u istragu i opasnosti za bezbjednost svjedoka i žrtava, sud smatra da je njegovo hapšenje neohodno.
Po hapšenju Duterte je pitao za osnovu naloga za hapšenje.&nbsp;
- Koji zločin sam počinio - pitao je bivši filipinski predsjednik.
Bivši predsjednički portparol Salvador Panelo osudio je hapšenje rekavši da je „nezakonito“ i da su se Filipini povukli iz MKS-a 2019. godine.
Sud je ranije saopštio da ima nadležnost na Filipinima zbog navodnih zločina počinjenih prije nego što se zemlja povukla iz suda kao članica.
Aktivisti su nazvali hapšenje „istorijskim trenutkom“ za osobe koje su stradale u Duterteovom ratu na drogu i za njihove porodice, saopštila je Međunarodna koalicija za ljudska prava na Filipinima.
- Duterteovo hapšenje je početak polaganja odgovornosti za masovna ubistva koja su definisala njegovu brutalnu vladavinu - rekao je predsjedavajući Koalicije.
Za sada nije poznato kada će Duterte biti prebačen u Evropu i predat Međunarodnom krivičnom sudu. Vlada je saopštila da je 79-godišnji bivši predsjednik dobrog zdravstvenog stanja.
MKS je počeo istraživanja ubistava vezanih za drogu pod Duterteom od 1. novembra 2011, dok je bio gradonačelnik Davaoa, do 16. marta 2019, kao o mogućim zločinima protiv čovječanstva. Duterte je povukao Filipine iz Rimskog statuta o osnivanju tog suda 2019. godine.
Duterteova vlada nastojala je da suspenduje istragu suda 2021. uz argument da filipinske vlasti već ispituju iste navode, i da MKS nema nadležnost u njihovoj zemlji.
Apelacione sudije MKS-a su presudile 2023. godine da istraga može da se nastavi i odbacili su protivljenje Duterteove administracije. Sud, čije sjedište je u Nizozemskoj, može da se uključi kada su zemlje nespremne ili kada nisu u mogućnosti da sude osumnjičenim u najtežim međunarodnim zločinima uključujući genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Predsjednik Ferdinand Markos Mlađi, koji je naslijedio Dutertea 2022. godine i ušao u oštar poliltički spor sa bivšim predsjednikom, odlučio je da se ne uključi ponovo u međunarodni sud. Ali je Markosova administracija saopštila da će sarađivanti sa MKS-om ako zatraži da se Duterte privede preko takozvane crvene potjernice, prema kojoj se od policija širom svijeta zahtijeva da nađu i privedu osumnjičene za zločine.

Bivši filipinski predsjednik Duterte uhapšen po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Ne smatram ispravnim uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu - poručio je njemački kancelar Olaf Šolc kritikujući potez američkog predsjednika Donalda Trampa.
Šolc je to izjavio na marginama predizbornog skupa u Ludvigsburgu, prenosi dpa.
- Sasvim je u redu ljutiti se i raspravljati o određenim stvarima, ali sankcije su pogrešno sredstvo. One ugrožavaju instituciju koja bi trebalo da osigura da diktatori širom svijeta ne mogu nekažnjeno progoniti ljude i započinjati ratove - ukazao je Šolc.
Tramp je uvođenje sankcija opravdao tvrdnjom da je sud „zloupotrijebio moć“ kada je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Joava Galanta.

Šolc: Ne smatram ispravnim uvođenje sankcije Međunarodnom krivičnom sudu

Visoki komesarijat UN za ljudska prava apelovao je danas na Sjedinjene Američke Države (SAD) da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda (MKS).
- Duboko žalimo zbog pojedinačnih sankcija koje su juče najavljene protiv osoblja Suda i tražimo (od SAD) da ponovo razmotre ovu odluku - rekla je portparolka Visokog komesarijata UN za ljudska prava Ravina Šamdasani za AFP.
Ona je rekla da bi MKS „trebalo da u potpunosti bude u stanju da sprovodi nezavisan rad – kada neka država nije voljna ili iskreno ne može da istražuje i pokrene krivični postupak, u skladu sa Rimskim statutom“.
Tramp je juče potpisao uredbu kojom se predviđaju sankcije prema MKS, a po pisanju američke štampe, riječ je o mjerama usmjerenim na finansije i vize za ljude povezane sa procedurama koje je pokrenuo taj sud.
MKS je izdao i nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanijahua koga je u utorak u Bijeloj kući primio američki predsjednik.
MKS je danas osudio odluku o uvođenju američkih sankcija tom sudu.

UN: SAD da ponovo razmotre odluku o sankcijama protiv Međunarodnog krivičnog suda

Međunarodni krivični sud (MKS) osudio je odluku predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da uvede sankcije tom sudu.
- Međunarodni krivični sud osuđuje to što je SAD izdao nalog kojim nastoji da se uvedu sankcije svojim zvaničnicima i da naštete njihovom nezavisnom i nepristrasnom pravosudnom radu. Sud čvrsto stoji uz svoje osoblje i obavezuje se da će nastaviti da pruža pravdu i nadu milionima nevinih žrtava zločina širom svijeta, u svim situacijama pred njim - navedeno je u saoštenju, prenosi Rojters.
Pozivaju svojih 125 država članica, civilno društvo i sve nacije svijeta da se ujedine za pravdu i osnovna ljudska prava.
- Kažnjavanje Međunarodnog krivičnog suda ugrožava nezavisnost Suda i podriva sistem međunarodnog krivičnog pravosuđa u cjelini - napisao je predsjednik Evropskog savjeta lidera EU Antonio Košta na platformi društvenih medija Bluskaj (Bluesky), prenosi Rojters.
Nizozemska, zemlja domaćin suda sa sjedištem u Hagu, takođe je rekla da žali zbog sankcija, kao i šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
- Rad suda je od suštinskog značaja u borbi protiv nekažnjivosti - rekao je nizozemski ministar spoljnih poslova Kaspar Veldkamp u objavi na Iksu, navodi ovaj medij.

Međunarodni krivični sud osudio Trampove sankcije

Očekivano je i ostvareno, Budućnost Voli je pobijedila Iliriju. Mnogo lakše nego št se očekivalo, Podgoričani su došli do bodova. Od starta su kontrolisali dešavanja na terenu iu domaćinu nisu ostavili ni minimum šansi.
- Prije svega, mislim da smo dobro reagovali. Malo sam se plašio reakcije usljed niza utakmica i visoke pobjede u Evrokupu, jer se poslije toga za vikend obično malo mučimo, ali mislim da je danas pristup bio pravi i to je najvažnije. Naravno, uz greške u pojedinim trenucima je pala koncentracija, ali mislim da smo tokom cijele utakmice imali kontrolu. Zato mi je drago zbog igrača, jer igraju sve samouvjerenije i to se vidi i na terenu. Ali ovo je samo jedna utakmica, za dva, tri dana već igramo novu u Evrokupu, tako da moramo dalje. Iliriji želim sve najbolje u Novoj godini i do kraja sezone- rekao je Andrej Žakelj, trener "plavih".

Žakelj: Pristup je bio pravi, održali smo kontrolu

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Brisel da planira da sruši njegovu vladu i nametne vlast koja bi otvorila granice za migrante.
Orban ističe da Evropska unija "želi zemlju po mjeri Njemačke, Austrije i Francuske". Sa druge strane, kaže kako njegova administracija "svakodnevno slijedi drugačiji kurs".
Orban je rekao da je to razlog zbog kojeg je, prema njegovim riječima, postojala namjera da se vlast u Mađarskoj obori 2018. i 2022, kao i planovi za 2026, dodajući da je stranka Tisa oličenje te namjere, prenosi MTI.
Podsjetimo, opoziciona Tisa prema nizu najnovijih ispitivanja javnog mnjenja stoji bolje u odnosu na Orbanov Fides.

Orban: Brisel planira da mi sruši Vladu

Danas su u Pljevljima, u periodu od 13-16 sati izmjerene veoma visoke koncentracije sumpor(IV)oksida SO2 na mjernoj stanici za praćenje kvaliteta vazduha koje su bile iznad dozvoljene granične vrijednosti za srednju satnu koncentraciju ovog polutanta. U 16h, koncentracija SO2 je bila i dalje visoka, ali ispod propisane granične vrijednosti. Kako je u Pljevljima maglovito, bez vjetra, došlo je do koncentrisanja zagađujućih materija u prizemnom sloju atmosfere, pa se preporučuje građanima da u ovakvim okolnostima poštuju preporuke Instituta za javno zdravlje. Prema podacima sa mjerne stanice u Gagovića imanju u periodu od 13-15 časova prekoračena je granična vrijednost od 350 mikrograma po metru kubnom. TRi uzastopna sata koncentracije sumpor dioksida su bile iznad granične vrijednosti što predstavlja izuzetno visoku zagađenost vazduha opasnu po zdravlje ljudi. Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore. Prema evropskim i međunarodnim standardima za kvalitet vazduha, koncentracija sumpor-dioksida (SO₂) iznad 350 µg/m³ kao srednja satna vrijednost koja traje tri uzastopna sata smatra se pragom upozoravanja – tj. takav niz mjerenja ukazuje na ozbiljno zagađenje vazduha i predstavlja rizik po zdravlje ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213181224_8b44d5298dbdd78d058876b31ab7bcf6e83623bbed539848fa75136e8add40a9" data-rendition-name="original" width="720" height="473" loading="lazy" alt="kvalitet vazduha "> </figure>  Međutim Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, prag upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2 smatra se prekoračenim kada izmjerene srednje satne koncentracije prelaze 500 µg/m3. Prekoračenja praga upozoravanja mjere se ili predviđaju u roku od tri uzastopna sata. Stanje pripravnosti koje označava postojanje rizika od prekoračenja je u praksi utvrđeno kao prekoračenje 80% vrijednosti praga upozoravanja (400 µg/m3) tokom tri uzastopna sata. POSTUPANJE U PERIODU U KOJEM POSTOJI OPASNOST OD PREKORAČENJA PRAGA UPOZORENJA ZA SUMPOR(IV)OKSID SO2 ILI JE PRAG UPOZORENJA PREKORAČEN: Prvi korak – stanje pripravnosti – obavještavanje mreže institucija za sprovođenje akcionog plana Drugi korak – Upozorenje (prekoračen prag) obavještavanje javnosti Treći korak – trajanje prekoračenja 3 h – prvi set mjera Četvrti korak – trajanje prekoračenja preko 12 h – drugi set mjera Peti korak – trajanje prekoračenja preko 24h – treći set mjera Šesti korak–Prestanak sprovođenja mjera, povratak na normalno stanje – 24h su srednje satne koncentracije ispod granične vrijednosti (350 µg/m3). Ovako visoke koncentracije sumpor dioksida svakako štetno utiču na zdravlje ljudi, pa treba izbjegavati kretanje na otvorenom kad je kvalitet vazduha izuzetno loš. Već nekoliko dana koncentracije sumpor dioksida su izuzetno visoke u vazduhu iznad grada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213181224_99302f0afbc4c5a7fbbabdaddb145412937cafc6f8090455ec9230df841f245e" data-rendition-name="original" width="768" height="745" loading="lazy" alt="mejrna stanica PV"> </figure>  Od juče od 10 časova nema ni podataka sa mjerne stanice u Gagovića imanju ni za praškaste PM čestice. Koliko su izuzetno visoke koncentracije sumpor dioksida u Pljevljima najbolje pokazuje uporedni primjer sa mjerne stanice u Nikšiću:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251213181224_4c588e57113349113ae7c4dff21d04279473da1620c17288de54b82ec46dfce9" data-rendition-name="original" width="768" height="792" loading="lazy" alt="Pljevlja vazduh"> </figure>  Udisanjem malih koncentracija SO2 (0,02 mg/l) nadražuju se respiratorni putevi, najčešće gornji, dok kod asmatičara može da se smanji funkcija pluća. Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) &nbsp;javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima &nbsp;u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. Naučno je dokazano da se organizam nakon dužeg vremena izlaganja povišenim koncentracijama SO2 navikne na njega, pa čovek ne oseća nikakve smetnje, ali trajne posledice ostaju. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitet zraka u zatvorenim prostorijama, ugalj se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava. Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja uglja za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima usljed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane uglja morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih porodica i obezbjeđivanje dostupnih alternativnih načina grijanja.

Pljevlja: Za sumpor dioksid danas prekoračena zakonom propisana granična vrijednost

Najmanje četiri američka vojnika su povrijeđena, neki od njih kritično, kada je nepoznati napadač otvorio vatru na njihovu patrolu u centralnom sirijskom gradu Palmiri u subotu, rekao je američki zvaničnik agenciji Reuters.&nbsp;
Sirijska državna novinska agencija SANA citirala je bezbjednosni izvor koji je naveo da su dvojica sirijskih vojnika povrijeđena, te da je napadač ubijen, bez navođenja dodatnih detalja.&nbsp;
Broj povrijeđenih i težina njihovih povreda mogli bi se mijenjati kako bude pristizalo više informacija, rekao je američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.&nbsp;
Ranije su dvojica sirijskih zvaničnika izjavila Reutersu da je napadnut konvoj sirijskih vojnih snaga i američkih snaga iz koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama, koja se bori protiv Islamske države.
Vojska Sjedinjenih Američkih Država raspoređena je na sjeveroistoku Sirije u sklopu decenijama dugih napora da pomogne kurdskim snagama u toj oblasti. Izvor je rekao SANA-i da su američki helikopteri evakuisali povrijeđene u američku bazu u sirijskoj regiji Al-Tanf, blizu iračke granice.

Pucnjava u Siriji: Ranjeno nekoliko američkih i sirijskih vojnika

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Tag: medunarodni-krivicni-sud