<p>Moskovski sud izdao je nalog za hapšenje sudije Međunarodnog krivičnog suda (MKS) <b>Hajkela Ben Mahfuda</b> pod optužbom za "nezakonito zatvaranje".</p>
<p>Sud je 11. novembra saopštio da optužba proizilazi iz izdavanja naloga za hapšenje bivšeg ruskog ministra odbrane <b>Sergeja Šojgua</b> i načelnika Generalštaba oružanih snaga <b>Valerija Gerasimova</b> od MKS-a.</p>
<p>Mahfud i njegove kolege iz MKS-a, <b>Rosario Salvatore Aitala</b> i <b>Sergio Gerardo Ugalde Godinez</b>, izdali su potjernice za Šokguom i Gerasimovim krajem juna zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Ukrajini nakon početka invazije Rusije na njenog susjeda 2022. godine.</p>
<p>Prema sudijama MKS-a, Šojgu i Gerasimov su bili odgovorni za ruske raketne udare izvedene između oktobra 2022. i najmanje 9. marta 2023. na ukrajinsku energetsku infrastrukturu.</p>
<p>U saopštenju MKS-a objavljenom u to vrijeme navodi se da bi "očekivana slučajna šteta i šteta za civile bili očigledno preveliki u odnosu na očekivanu vojnu prednost" za one koji su naredili udare.</p>
<p>Šojgua je u maju smijenio ruski predsjednik <b>Vladimir Putin</b>. Sada je na čelu Putinovog Savjeta bezbjednosti.</p>
<p>Ranije prošle godine, ruske vlasti su Aitalu, zajedno sa sudijom MKS-a <b>Tomoko Akaneom </b>i tužiocem <b>Karimom Kanom</b>, dodale na svoju potjernicu nakon što su u martu 2023. izdali naloge za hapšenje za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ruskom komesarkom za djecu <b>Marijom Lvovom-Belovom</b>, zbog odgovornosti za deportacija ukrajinske djece u Rusiju nakon invazije - ratni zločin prema međunarodnom zakonodavstvu.</p>
<p>Rusija je uzvratila otvaranjem krivičnih postupaka protiv zvaničnika MKS-a.</p>
<p>MKS nema sopstveni mehanizam sprovođenja svojih naloga za hapšenje, i oslanja se na pravosuđe svojih članica, njih 124, da ih ispune.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rusija izdala potjernicu za sudijom Međunarodnog krivičnog suda

<p>Raskidanjem sporazuma sa Sjedinjenim Državama o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, Crna Gora je preduzela neophodne proceduralne korake kako bi osigurala punu saradnju sa tim sudom i uskladila se sa stavom Evropske unije, potvrđuju institucije u Briselu.</p>
<p>- Ovo dovodi Crnu Goru u usaglašenost sa zajedničkim stavovima EU o integritetu Rimskog statuta i sa srodnim vodećim principima EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu, što je izvanredno mjerilo u Poglavlju 31. pregovora Crne Gore o pristupanju Uniji - navodi se u pisanom odgovoru portparola Evropske unije.</p>
<p>Crna Gora je država potpisnica Rimskog statuta, navodi ovaj portparol dodajući da, kao takva, zemlja je već u obavezi da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom.</p>
<p>Riječ je o važnom preduslovu za zatvaranje Poglavlja 31 u pristupnim pregovorima između Podgorice i Brisela.</p>
<p>Ovo poglavlje obuhvata spoljnu politiku bezbjednost i odbranu. Ispunjavanjem ovog preduslova, Crna Gora može da računa na zatvaranje ovog poglavlja.</p>
<p>Međutim, i dalje nije jasno kada će tačno ovo poglavlje da se zatvori, iako se računa da će u decembru Crna Gora imati međuvladinu konferenciju u kojoj će se privremeno zatvarati neka poglavlja u pristupnim pregovorima.</p>
<p>Vlada Crne Gore računa da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja.</p>
<p>- Države članice EU su nadležne za donošenje odluka o pristupnim pregovorima. Prerogativ je Predsjedništva Savjeta da sazove Međuvladinu konferenciju, koja bi mogla donijeti odluku o privremenom zatvaranju Poglavlja 31 o spoljnoj, bezbjednosnoj i odbrambenoj politici - navodi se u odgovoru iz sjedišta EU.</p>
<p>Ministarstvo spoljnih poslova je 27. septembra diplomatskom notom obavijestilo Sjedinjene Države da raskidaju sporazum sa tom državom o izuzeću njihovih državljana iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda, saopšteno je iz crnogorske Vlade 11. oktobra.</p>
<p>Četiri dana kasnije, Evropskoj komisiji dostavljena je kopija note, navodi se u istom saopštenju.</p>
<p>Sjedinjene Države nisu potpisale Rimski statut, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok Evropska unija od početka podržava tu instituciju.</p>
<p>Crna Gora je u junu deblokirala višegodišnji zastoj u procesu pregovora o članstvu i time je zvanično lider u regionu u tom procesu.</p>
<p>Dok je zemlja otvorila sva poglavlja u procesu, sada aktivno radi na zatvaranju svih poglavlja.</p>
<p>Na zemlju se gleda kao na prvu buduću članicu EU.</p>
<p>U pristupnim pregovorima se pregovara o svim 35 poglavlja, koji su raspodijeljeni u šest klastera.</p>

Raskidanjem sporazuma sa SAD Crna Gora se uskladila sa stavovima EU

<p>Ministarstvo vanjskih poslova je 27. septembra verbalnom notom obavijestilo SAD da raskida Bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Državama o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda - saopšteno je iz Vlade Crne Gore.</p>
<p>Istakli su i da je Misija Crne Gore pri EU 1. oktobra dostavila Evropskoj komisiji (EK) kopiju verbalne note, kako je ranije dogovoreno.</p>
<p>- Crna Gora kao potpisnica Rimskog statuta o uspostavljanju Međunarodnog krivičnog suda (ICC), u potpunosti usklađuje svoju poziciju s Odlukom Savjeta 2011/168/CFSP od 21. marta 2011. godine i Vodećim principima EU u vezi sa sporazumima zemalja potpisnica Rimskog statuta ICC-u i Sjedinjenih Američkih Država u vezi s uslovima za izručivnje lica Sudu, kojim se dopunjuju Zaključci Savjeta o Međunarodnom krivičnom sudu od 30. septembra 2002. godine - navodi se u Informaciji o preduzetim koracima ka zatvaranju Poglavlju 31 - Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika u pregovorima sa EU.<br/>
<br/>
Crna Gora je članica Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda od 2001. kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda.<br/>
<br/>
- Crna Gora je takođe država potpisnica Sporazuma o privilegijama i imunitetima Međunarodnog krivičnog suda (APIC). Reformom krivičnog zakonodavstva, Crna Gora je uspjela da implementira odredbe Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda koje se odnose na sankcionisanje zločina genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina. Bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti MKS zaključen je razmjenom verbalnih nota između Ministarstva vanjskih poslova i Ambasade SAD u Podgorici, a stupio je na snagu 19. IV 2007. U vezi sa ovim bilateralnim sporazumom o imunitetu, u cilju usaglašavanja sa smjernicama Evropske unije u vezi sa ovim pitanjem, Ministarstvo vanjskih poslova je preduzelo diplomatske aktivnosti u cilju raskida ovog sporazuma na osnovu modela predviđenog bilateralnim sporazumom koji je prihvatljiv za obje strane: ugovor se raskida obavještavanjem druge strane o namjeri raskida putem verbalne note, a raskid stupa na snagu godinu dana nakon navedenog obavještenja - navodi se u dokumentu Vlade.<br/>
<br/>
Podsjećaju da je Poglavlje 31 zasnovana na pravnim aktima, uključujući pravno obavezujuće međunarodne sporazume i političke dokumente.<br/>
<br/>
- Ovo poglavlje se sastoji od političkih deklaracija, aktivnosti i sporazuma. Uključuje dvije glavne oblasti: Evropsku političku saradnju i Zajedničku, vanjsku i bezbjednosnu politiku, kao i Zajedničku bezbjednosnu i odbrambenu politiku u okviru ZVBP. Crna Gora redovno izvještava i vodi politički dijalog s EU, pri čemu je od posebnog značaja njena odlična saradnja sa Evropskom službom za spoljne poslove. Crna Gora izvještava i povremeno koordinira aktivnosti pod okriljem međunarodnih organizacija, posebno u okviru Ujedinjenih nacija, Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju, Savjeta Evrope, NATO-a, uključujući sistem kontrole naoružanja - piše u dokumentu.<br/>
<br/>
Razmjenom verbalne note sa SAD-om, Crna Gora je ispunila završno mjerilo u poglavlju 31.<br/>
<br/>
- Crna Gora je zadržala punu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom i Zajedničkom bezbjednosnom i odbrambenom politikom. Crna Gora je 100 odsto usklađena sa svim izjavama, odlukama i restriktivnim mjerama EU. U Crnoj Gori se adekvatno i blagovremeno sprovode sve restriktivne mjere Evropske unije, uključujući i one usmjerene protiv Ruske Federacije, Bjelorusije i Irana u vezi s agresijom na Ukrajinu. Podrška Crne Gore Ukrajini u odbrani njenog teritorijalnog integriteta prevazilazi puko usklađivanje sa ZVBP EU i obuhvata vojnu, humanitarnu i druge oblike bilateralne pomoći. Štaviše, opšte je poznato da je Crna Gora bila prva zemlja van Evropske unije koja je pružila privremenu zaštitu ukrajinskim državljanima u bijegu od rata koji je podrazumijevao isti obim prava kao i onaj unutar režima EU. Crna Gora omogućava stručnu podršku istočnom triju na njihovom pristupnom putu ka EU - zaključili su u dokumentu.</p>

Crna Gora raskida sporazum o izuzeću državljana SAD iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda

<p>Službenici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima su, tokom vikenda u večernjim satima, kontrolisali kamion, kojim je upravljao <b>S.I</b>, a na kojem je bilo natovareno oko 35 metara kubnih neto drvne mase metarskih drva, za koju ne postoji dokumentacija i na kojima se nije vidio šumski žig.</p>
<p>Rukovodilac Područne jedinice Podgorica o ovom slučaju obavjestio policiju, a nakon prikupljenih dokaza podnijeta je i krivična prijava protiv S.I.</p>
<p>- U prethodnim danima, naši službenici su prilikom intenzivnih kontrola saobraćajnica, otkirili i lica <b>M.V., B.R. </b>i <b>A.B</b>, koji su bez valjane dokumentacije prevozili određene količine drvnih sortimenata bukve i hrasta,a protiv kojih su podnijete krivične prijave - kazali su iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.&nbsp;</p>
<p>Njima je, kako navode, naloženo da istovare drvne sortimente i da ih ne smiju otuđiti, a nakon prikupljanja dokaza i pravljenja zapisnika o porijeklu istih, protiv ovih lica podnijete su krivične prijave.</p>
<p>- Očekujemo da će nadležni organi brzo reagovati po našim prijavama, a građanima poručujemo da se uzdrže od bespravnih sječa šuma, jer će naši službenici, koji su intenzivirali kontrole, prijaviti sve one koji na nezakonit način pokušavaju da nanose štetu crnogorskim šumama - zaključuje se u saopštnju Uprave.</p>

Podnijeto više krivičnih prijava zbog šumskih krađa, oduzeto

<p>Vlada Crne Gore je najavila da će do kraja godine zatvoriti četiri poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući poglavlje 31 - vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Prepreka za njegovo zatvaranje je Sporazum član 98 Rimskog statuta koji je Crna Gora 2007. potpisala sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), piše Radio Slobodna Evropa.&nbsp;</p>
<p>Prema njemu, američki građani u Crnoj Gori su izuzeti iz nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, gdje bi mogli biti optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.</p>
<p>Iz Ministarstva vanjskih poslova su za Radio Slobodna Evropa rekli da su "u toku diplomatski dogovori crnogorske i američke strane o rješavanju ovog pitanja" i da se odvijaju u "konstruktivnom tonu".</p>
<p>Kako dodaju, obje strane su spremne da omoguće ispunjavanje mjerila za zatvaranje poglavlja 31.</p>
<p>- Vodeći se, kao strateški partneri, jasnom podrškom SAD-a ostvarivanju ključnog cilja Crne Gore - članstva u EU - navode iz MPV-a.</p>
<p>SAD nisu potpisale Rimski status, kojim je Međunarodni krivični sud osnovan, dok EU od početka podržava tu instituciju.</p>
<p>Portparol Stejt departmenta SAD je u izjavi za RSE poručio da SAD podržavaju pristupanje Crne Gore EU.</p>
<p>- O svim bilateralnim sporazumima razgovaraćemo kao saveznici i prijatelji - kazao je portparol Stejt departmenta.</p>
<p>Portparol Evropske komisije Peter Stano kazao je za RSE da vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom.</p>
<p>Evropska komisija u svakom Izvještaju o napretku Crne Gore ukazuje na spornost ovog sporazuma.</p>
<h2>Promjena "političkog konteksta"</h2>
<p>Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević, koji je u vrijeme potpisivanja bio crnogorski<b> </b>ambasador pri OEBS-u, kaže za RSE da je Crna Gora tad htjela da pokaže saradnju i savezništvo sa Amerikom.</p>
<p>- I to nije teško razumjeti. Međutim, sada je to dio šireg političkog konteksta, ulaska u EU, tako da Amerika može shvatiti zašto Crna Gora želi da raskine taj ugovor - ističe Garčević.</p>
<p>Smatra da ovaj potez neće narušiti odnos Crne Gore i Amerike.</p>
<p>- Jer i pojedine EU države, prepoznate kao veliki saveznici Amerike, na primjer Poljska, baltičke države ili Danska nisu potpisale ovaj ugovor. U tom smislu, imamo i dovoljno argumenata, kao zemlja, da odbranimo naš stav, a to je članstvo EU i primjeri drugih država - rekao je Garčević.</p>
<p>Kako navodi, od Crne Gore se očekuje da slijedi politiku sa EU i ono što su uradile i ostale zemlje članice".</p>
<p>- Ako ni protiv njih nije bilo nikakvih, u političkom smislu, mjera ili nekog pogoršanja odnosa, nema razloga da bude ni protiv Crne Gore -zaključuje Garčević.</p>
<blockquote>Rumunija potpisala Sporazum sa SAD, ali ga nije ratifikovala</blockquote>
<blockquote>Rumunija je postala članica Evropske unije 1. januara 2007. godine. Evropski parlament je godinu kasnije tražio od Bukurešta da poništi sporni sporazum sa Vašingtonom.</blockquote>
<blockquote>Međutim, rumunsko Ministarstvo vanjskih poslova je tada odgovorilo da je bilateralni sporazum sa SAD postignut 2002, ali da nije ratifikovan, odnosno da nije stupio na snagu, zbog čega ne postoji obaveza Bukurešta da ga poništi.</blockquote>
<blockquote>Amerika je ovaj Ugovor sklopila sa 120 zemalja, a od država regiona sa Bosnom i Hercegovina, Albanijom i Sjevernom Makedonijom.</blockquote>
<blockquote>Vašington je potrebu potpisivanja ovakog ugovora objašnjavao mogućim političkim optužnicama protiv državljana SAD.</blockquote>
<h2>EU: Crna Gora dužna da sarađuje sa Sudom u Hagu</h2>
<p>- Ugovor je stvar Crne Gore i SAD kao potpisnica sporazuma - navodi za RSE Peter Stano.</p>
<p>On vjeruje da će Crna Gora preduzeti neophodne korake da se uskladi sa stavom EU i obezbijedi punu saradnju sa Sudom u Hagu, ukazujući da je na to obavezna kao potpisnica Rimskog statuta.</p>
<p>U posljednjem Izvještaju o napretku Evropska komisija podsjeća da Crna Gora ima bilateralni sporazum o imunitetu sa SAD, koji omogućava izuzeće američkih državljana od jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda.</p>
<p>- Čineći to, zemlja se ne pridržava zajedničkih stavova EU o integritetu Rimskog statuta ili srodnih vodećih principa EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu - piše u izvještaju.</p>
<h3>Šta je sa SOFA sporazumom?</h3>
<p>Iste, 2007 godine, zajedno sa članom 98 Rimskog statuta Vlada Crrne Gore je sa SAD potpisala i SOFA (Status of Forces Agreement) sporazum, no on nije prepreka eurointegracijama.</p>
<p>SOFA sporazumom detaljno se reguliše položaj američkih vojnika koji budu prolazili kroz Crnu Goru ili, iz nekog drugog razloga, boravili na njenoj teritoriji.</p>
<p>Crna Gora je članica NATO od 2017.</p>
<p>Od država regiona SOFA Sporazum sa Amerikom sklopili su i Albanija, Hrvatska, Srbija, Sjeverna Makedonja i Kosovo.</p>
<p>Inače i u Direktoratu za proširenje u Evropskoj komisiji u Briselu postoji kalendarski plan po kojem bi Crna Gora mogla do kraja godine zatvorila četiri poglavlja, uključujući 31.</p>
<p>Crna Gora je u pregovorima 12 godina, otvorila je 33, a privremeno zatvorila tri poglavlja.</p>

Crna Gora i SAD pregovaraju o sudbini Sporazuma o neizručivanju američkih građana Sudu u Hagu

<p>Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu<b> Karim Kan</b> izjavio je, nakon traženja naloga za hapšenje najviših izraelskih zvaničnika, da pravda mora biti zadovoljena.</p>
<p>On je u intervjuu za BiBiSi (BBC) rekao da je važno pokazati da će se sud odnositi prema svim nacijama po istim standardima kada su u pitanju navodni ratni zločini.</p>
<p>- Ne možete imati jedan pristup za zemlje u kojima postoji podrška, bilo da je to podrška NATO-a, evropska podrška i drugih moćnih zemalja i drugačiji pristup gdje imate jasnu jurisdikciju - dodao je on.</p>
<p>Takođe je pozdravio odluku nove britanske vlade da odustane od protivljenja nalozima za hapšenje.</p>
<p>- Postoji razlika u tonu i mislim na suštinu u odnosu na međunarodno pravo nove vlade. I mislim da je to dobrodošlo - rekao je.</p>
<p>On je pored naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta, zatražio i naloge za tri lidera Hamasa Jahju Sinvara, Mohameda Dejfa i Ismaila Hanijea, od kojih su dvojica u međuvremenu ubijena.</p>
<p>Kan je u maju rekao da postoje razumni razlozi da se vjeruje da svi za koje je tražio naloge za hapšenje snose krivičnu odgovornost za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 7. oktobra pa nadalje.</p>
<p>Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da je „nečuveno“ zahtijevati izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera.</p>
<p>Međutim, Kan navodi da je za razliku od onih koji ga kritikuju vidio dokaze na kojima su zasnovani zahtjevi za nalog.</p>
<p>Sudije MKS-a još nisu odobrile te zahtjeve.</p>
<p>Izrael i Hamas odbacuju optužbe.</p>

Glavni tužilac u Hagu o nalozima za hapšenja izraelskih lidera: Pravda mora biti zadovoljena

<p>Pomoćnik Generalnog sekretara NATO-a za obavještajne i bezbjednosne poslove <b>Skot Brej </b>istakao je da visoko cijeni doprinos Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore obavještajnim aktivnostima Sjevernoatlantskog saveza, saopšteno je iz ANB-a.&nbsp;</p>
<p>- Veoma mi je drago da se sretnem sa direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i da u konstruktivnom dijalogu razmijenimo mišljenja o Zapadnom Balkanu i obimu kolektivnih prijetnji i izazova. Visoko uvažavam doprinos ANB-a obavještajnim aktivnostima NATO-a - istakao je u objavi nakon sastanka Skot Brej.&nbsp;</p>
<p>Kako se navodi u saopštenju, tokom susreta dvojice zvaničnika u sjedištu NATO-a u Briselu razmotren je niz ključnih tema iz djelokruga strateških politika i zajedničkih napora u obavještajno-bezbjednosnom domenu u NATO-u. Poseban naglasak stavljen je na intenziviranje međusobne saradnje i planirane buduće zajedničke napore na tom planu.&nbsp;</p>

Pomoćnik GS NATO za bezbjednosne i obavještajne poslove: Visoko cijenim doprinos ANB-a

<p>Ilustracija ASK</p> <p>L: PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem</p> <p>&nbsp;</p> <p>Advokat <b>Mladen Tomović</b>, pravni zastupnik Crnogorskog elektroprenosnog sistema i član i potpredsjednik Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, juče je pred Upravnim sudom odgodio ročište po tužbi kojom zahtijeva da ovaj sud ukine status zviždača službeniku ove elektroenergetske kompanije, a koji mu je dodijelila Agencija u čijem je on sada Savjetu. Tomović zahtijeva izuzeće postupajućeg sudije, zbog čega je ročište moralo biti odgođeno.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024110822118_64471e4e8b3a470c1e8749c9dcba32d693bdab84f934c87322c623e44258416e" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>NE HAJE ZA ETIČKI KODEKS: Mladen Tomović<span>(Photo: Nikola Saveljić)</span></figcaption> </figure>  <p>Iako Tomović tvrdi da nije u konfliktu interesa, zbog činjenica - da zastupa kompaniju koja proganja zviždača, da je advokat većine zapošljenih u ASK-u, pa i v.d. direktora <b>Dušana Drakića</b>, da mu je supruga zapošljena u ovoj instituciji, interesantna je činjenica da je Upravni sud odgovor na Tomovićevu tužbu u slučaju zviždača iz CGES-a od Agencije dobio tek nakon što je Portal ETV pisao o tome – 11. oktobra, iako su zahtjev uputili još 31. maja.&nbsp;</p> <h2>I tužilac i sudija</h2> <p>Odgovor je, prema našim informacijama, pripremila prethodna uprava ASK-a na čelu sa smijenjenom direktoricom <b>Jelenom Perović </b>i u njemu su izričiti da je tužba neosnovana.&nbsp;</p> <p>Drakić nije odgovorio na naše pitanje zašto se toliko dugo čekalo da spisi predmeta budu upućeni Upravnom sudu.</p> <p>Međutim, Drakić je najavio da će slučaj zviždača iz CGES-a, kao i većina ostalih odluka ranije uprave ASK-a, biti podvrgnut „detaljnoj reviziji“?!</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_0bc52b33b875757780cafb2d1cbe5ddebe45286c39372c73d3c68b554765dcf0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>PRIJETI ZVIŽDAČU: Dušan Drakić<span>(Photo: Stop kadar)</span></figcaption> </figure>  <p>A u odgovoru ASK-a na tužbu Tomovića, pored ostalog piše, „da nijesu tačni navodi tužioca i da je tužba u cjelosti neosnovana iako je predmetnim mišljenjem odlučeno o obavezi poslodavca da postupi na način i u roku koji je određen mišljenjem“.</p> <p>Ukazali su i da je neosnovan tužbeni osnov i predložili „da Upravni sud Crne Gore shodno članu 22 Zakona o upravnom sporu u cjelosti odbije tužbu kao neosnovanu“.</p> <p>Zviždač iz CGES-a je uvjeren da je Mladen Tomović jučerašnje ročište odgodio s namjerom, jer mu odgovor ASK-a na tužbu ne odgovara i „vjerovatno sada kupuje vrijeme i opstruira postupak, čekajući novu odluku nakon najavljene revizije predmeta“.&nbsp;</p> <p>Nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak <b>Drago Kos </b>ocijenio je ranije za Portal ETV da Tomović kao član Savjeta ASK-a nije u konfliktu interesa „jer ni na mjestu potpredsjednika on nema ovlašćenja po kojima bi došao u situaciju, da konkretno odlučuje u bilo kojem postupku vezanom za zviždača“, ali smatra problematičnim činjenicu da ovaj advokat goni zviždača.</p> <p>- Iz principijelnih razloga stvarno je neprijatna situacija da se gdin. Tomović, kao advokat koji goni zviždača, nalazi u Savjetu ASK-a, ustanove koja bi trebalo da štiti zviždače. Taj problem mogao bi lako da se riješi na način da se on kao advokat povuče iz svih predmeta koji se odnose na zviždača, ali i na zaposlene u ASK – izjavio je Kos za naš portal.</p> <p>Tomović, međutim, ne da nije otkazao punomoćje CGES-u u slučaju zviždača kojeg goni, već istrajava u namjeri da mu oduzme status koji je ovaj službenik dobio i koji ga štiti od progona u kompaniji.</p> <h2>&nbsp;Advokat i AZLP</h2> <p>Interesantno je da je Tomović advokat još jedne agencije koja odlučuje o zahtjevima zviždača iz CGES-a – Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.</p> <p>Službenik elektroenergetske kompanije pribojava se da je upravo to razlog što ova ustanova ne rješava pojedine žalbe koje podnose on i njegov punomoćnik na postupanje CGES-a po njegovim zahtjevima za slobodan pristup informacijama.&nbsp;</p> <p>Na taj način, kako kaže, omogućavaju da se prikrivaju dokazi koji potvrđuju sve njegove navode o namještanju tenderskog postupka, ali i mobinga kojem je izložen i štete koja mu je učinjena.</p> <p>- Cilj je, stičem utisak, da se pod uticajem Tomovića kriju dokumenta kojima se dokazuje sve moje tvrdnje – uvjeren je zviždač iz CGES-a, dodajući da u AZLP „uporno ignorišu i urgencije“ koje im je slao.</p> <p>Agencija je, pojašnjava on, poništila jedno od rješenja CGES-a kojim je kompanija odbila da zviždaču i njegovom advokatu dostavi traženu dokumentaciju, i predmet vratila CGES-u na ponovni postupak i odlučivanje. CGES je, međutim, zanemario stav AZLP i presudu Vrhovnog suda na koju im je Agencija ukazala i donijeli su istovjetnu odluku poništenoj?! Advokat zviždača ponovo je uložio žalbu i, kako kaže, AZLP je po Zakonu o Upravnom postupku morala da je riješi tako što će naložiti CGES-u da dostavi zviždaču tražene informacije, ali umjesto toga AZLP je drugi put odlučivala o prethodnoj žalbi?! Predmet je opet vraćen CGES-u, koji je ponovo donio istovjetnu odluku. Zviždač i njegov advokat su se žalili i taj pravni galimatijas još traje?!</p> <h2>Prijava korupcije</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024101022104_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>PROGON KOJI TRAJE: Crnogorski elektroprenosni sistem<span>(Photo: CGES)</span></figcaption> </figure>  <p>Agonija službenika CGES-a krenula je u ljeto 2021, kada je, kako kaže, odbio da utiče na postupak javnih nabavki i potom, 24. novembra te godine predao kompaniji prijavu korupcije protiv <b>Aleksandra Mijuškovića</b> - predsjednika Odbora direktora CGES-a i <b>Ivana Asanovića</b>, izvršnog direktora.&nbsp;</p> <p>Ta prijava je ekspresno odbijena kao neosnovana, zbog čega je on 9. decembra 2021. podnio prijavu i ASK-u. Spise predmeta ASK je proslijedila Specijalnom tužilaštvu, a prijavu protiv Mijuškovića i Asanovića, on je dopunio i imenom <b>Marka Perunovića</b>, bivšeg državnog sekretara Ministarstva kapitalnih investicija, javnosti poznatog po skandalu kada je kao predsjednik Odbora direktora „EPCG-Željezara Nikšić“ potrošio za klađenje 19.000 eura sa kartice kompanije.</p> <p>Specijalno tužilaštvo, međutim, nije postupalo u ovom predmetu, već je nakon skoro tri godine, poslije izmjena zakona o SDT-u, proslijedilo ovu krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.</p> <p>U međuvremenu službeniku CGES-a u kompaniji je trpio progon, mobing, bio izložen disciplinskom postupku, ali i sudskim procesima. Nekoliko postupaka je i on pokrenuo.</p> <p>Pred Osnovnim sudom u Podgorici prvostepeno je dobio proces protiv CGES-a koji je inicirao zbog neosnovanog pokretanja disciplinskog postupka protiv njega, a koji je uslijedio pošto je prijavio potencijalnu korupciju u kompaniji.</p> <p>- Iskustvo koje ja prolazim unazad tri godine, sa aktuelnim izborom Savjeta ASK-a, nedvosmisleno mi pokazuje da u Crnoj Gori više ne postoje institucije koje su spremne da zaštite lica koja su prijavila korupciju. Jer, ako je Tomović nakon svega ovoga izabran u Savjet ASK-a, ko može da vjeruje da će on da štiti javni interes. Nedvosmisleno je jasno da će štiti interese moćnika iz vlasti koji ga plaćaju državnim novcem – kazao je ranije ovaj zviždač za Portal ETV.</p> <p>Tomović, s druge strane, kako je ranije rekao za Portal ETV, ne vidi ništa sporno u svom angažmanu u Savjetu ASK-a, niti smatra da je, zato što vodi sudske postupke protiv osobe koja ima status zviždača, u sukobu sa etičkim kodeksom.&nbsp;</p> <p>Kako smo i ranije najavili, Portal ETV nastaviće da prati slučaj zviždača iz CGES-a.&nbsp;</p>

Tomović nastavlja sa progonom zviždača

<p>Turistička sezona, umjesto zamajca ekonomskom rastu, donijela je pad prihoda u prva tri kvartala ove godine od skoro četiri odsto u odnosu na isti period prošle godine, ili cirka 50 miliona eura. Istovremeno, zabilježen je pad broja noćenja za više od pet odsto, saopštio je predsjednik Crne Gore <b>Jakov Milatović</b>.</p>
<p>To je, kako je naveo na pmreži X, prvi put od obnove nezavisnosti Crne Gore, izuzev pandemijske 2020. godine, da se prihodi od turizma smanjuju u poređenju sa prethodnom godinom!</p>
<p>- Pored neriješenih infrastrukturnih i komunalnih problema, u iduću godinu turistički sektor ulazi sa još jednim tegom u vidu povećanja PDV-a sa sedam na 15 osto, što može dodatno oslabiti našu međunarodnu konkurentnost. Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije - poručio je Milatović.</p>

Milatović: Prvi put od obnove nezavisnosti prihodi od turizma se smanjuju

<p>Na nedavno održanim lokalnim izborima u Budvi Demokratska partija socijalista (DPS) je osvojila skoro 22 posto i građani su na taj način poslali poruku da se povjerenje u tu partiju vraća, kazao je emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik DPS-a i poslanik u Skupštini Crne Gore <b>Ivan Vuković</b>.</p>
<p>Ako se uporede rezultati na nedavno završenim izborima u Budvi sa rezultatima izbora od maja ove godine, kaže Vuković, dolazi se do zaključka da su odstupanja minimalna po najveće izborne liste, ističe on, ali je rezultat DPS-a za nekih 300 glasova bolji.</p>
<p>- Osvojili smo skoro 22 posto, te su na taj način građani poslali poruku da se povjerenje u Demokratsku partiju socijalista vraća i u Budvi.</p>
<p>Takođe, nemoguće je ne primijetiti katastrofalan rezultat dvije partije koje dominantno tvore vladajuću većinu, odnosno Vladu Crne Gore, to su Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora, koje su zbirno osvojile tri mandata, PES, kao ključna partija vladajuće koalicije na državnom nivou, od 33 odbornika u lokalnom parlamentu imaće jednoga, i čini mi se da je joj jednom potvrđena naša teza sa podgoričkih izbora da je državna vlast u potpunosti delegetimisana, jer ako njihovom skoru dodate rezultat koalicije okupljene oko NSD-a, odnosno partije predsjednika Skupštine, dolazimo do brojke od 12, od 33 mandata, odnosno, interesantno, DPS će u budućem sazivu lokalnog parlamenta imati više odbornika nego partija Andrije Mandića, Alekse Bečića i Milojka Spajića zajedno. Ostaje da se vidi da li će ovakav rezultat omogućiti da Budva konačno dobije vlast, pošto smo svjedoci jedne permanentne političke krize u tom gradu.</p>
<p>Ovo su ko zna koji po redu izbori i siguran sam da građani Budve očekuju da dobiju predsjednika opštine i jednu političku stabilnost koja bi garantovala razvoj te veoma bogate opštine, ne samo za crnogorske prilike. Naša očekivanja su da bi tu vlast mogli tvoriti oni koji su se našli nasuprot partijama koje čine vlast na državnom nivou - rekao je Vuković.</p>
<p>Tužilaštvo je pokrenulo postupak protiv predsjednika Opštine Nikšić <b>Marka Kovačevića</b>, podsjeća Vuković, a ujedno i poslanika u Skupštini Crne Gore, dodaje on, zbog skandaloznog govora povodom obilježavanja, kako kaže, slavne bitke na Grahovcu, i u tom govoru je prijetio,naglašava on, da će svi koji ne budu htjeli sa njima proći kao Turci, svojevremeno.</p>
<p>- Nadležno tužilaštvo tereti Kovačevića da je počinio krivično djelo širenja nacionalne, vjerske i rasne mržnje. U pitanju su vrlo ozbiljne optužbe, i sa tim je upoznat nadležni skupštinski odbor, odnosno gospođa Nedović, i sve što.treba da uradi je da to procesuira, da to stavi na dnevni red prve naredne sjednice tog odbora, gdje će se poslanici izjašnjavati o tome da li će se Kovačeviću, u skladu sa zahtjevom tužilaštva, na koje se vladajuća većina permanentno poziva, ukinuti imunitet. Svjedoci smo,poglavlje 23 i 24, vladavina prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. E, kad dođe do toga da se to tužilaštvo interesuje za nekoga sa druge strane, ovo vam je odnos - naglasio je Vuković.</p>
<p>Čeka se da neko iz tužilaštva, cijeni Vuković, pošalje zahtjev - pravnom stručnjaku - zvanom <b>Jelena Nedović</b>, da bi ona, ističe on, cijenila opravdanost tog zahtjeva.</p>
<p>- Isti slučaj, da vas podsjetim, imate i sa mišljenjem Agencije za sprječavanje korupcije. Dakle, ASK je nedavno izašao sa nedvosmislenim stavom da je funkcija poslanika nespojiva sa funkciom predsjednika opštine. Kako se ponio naš kolega Dušan Raičević? Istog trenutka je podnio ostavku na mjesto poslanika i danas je predsjednik Opštine Bar. Kako se ponio Marko Kovačević? Rekao je da to njega ne zanima! Zašto? Zato jer ukoliko bi ispoštovao tu odluku on bi morao da napusti parlament, odnosno ostane bez imuniteta, koji ga trenutno štiti od krivičnog gonjenja - zaključio je Vuković.</p>

Vuković: DPS će u Budvi imati više odbornika nego partije Mandića, Bečića i Spajića zajedno

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: medunarodni-krivicni-sud