Prvo izdanje Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici, održano od 30. septembra do 5. oktobra 2025, okupilo je brojne autore iz Crne Gore, regiona i Evrope, potvrđujući da Podgorica postaje značajno središte savremenih književnih tokova i dijaloga kultura, naveli su organizatori.&nbsp;
Tokom šest festivalskih dana održano je više od trideset književnih predstavljanja, radionica i razgovora, a publika je imala priliku da upozna autore koji oblikuju savremenu književnu scenu u regionu i na širem evropskom prostoru.
- Pretprogram Poezija u centru najavio je šestodnevni fokus na knjige i književnost. A interesovanje publike već na prvim programima nakon svečanog otvaranja, na kojima su svoje najnovije romane predstavili Boris Dežulović i Goran Marković, najavila je atmosferu koja je obilježila cijeli festival. Brojna publika ispratila je promocije najvažnijih savremenih autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Italije i Irske - ističu u saopštenju.
Promovisana su najnovija izdanja objavljena 2024. i 2025. godine, od kojih je čak 11 u Podgorici imalo svoju prvu promociju: roman Borisa Dežulovića „Tko je taj čovjek“, zbirke poezije Ilije Đurovića „Ostaci straha“, Dejana Aleksića „Magnetno polje“ i Barbare Delać „Strahovita nježnost“, drama Lejle Kalamujić „Na slovo F“, zatim prevodi poezije Inger Kristensen pod naslovom „To“, romana „Madam Lazar“ Tajga Mak Gonaganja, kao i prvi prevod na neki od južnoslovenskih jezika kultne zbirka didaktičkih uputstava za nastavnike „Gramatika mašte“ Đanija Rodarija. Premijerno je predstavljen i prevod stripa „Žulijan“ legendarnog italijanskog crtača Karla Lukarelija, kao i prevodi poezije Pavla Goranovića i proze Nikole Nikolića na italijanski jezik.
- Prvu antologiju regionalne queer poezije pod znakovitim naslovom Rušenje četiri zida, promovisali su Denis Ćosić i Alen Brlek a priliku da predstave svoja nova osvarenja imali su i Senka Marić, Miljan Milanović, Savo Stjepović i Rok Vičnik. Savremenu makedonsku scenu su u razgovoru sa Vaskom Raičevićem predstavili Ljiljana Pandeva, Julijana Veličkova i Andrej Al-Asadi, dok je uzbudljive odlomke iz svog već nagrađenog novog romana Bekos pred brojnom publikom čitao Enes Halilović. Veliko interesovanje publike probudila je i nova zbirka Radmile Petrović Nisam znala šta nosim u sebi koja kombinuje lične i društveno kritičke tonove. O važnosti književnosti sjećanja u regionu na ubjedljiv način govorila je Adisa Bašić predstavljajući svoj dokumentarni roman Knjiga o Almiru, dok je poeziju Predraga Lucića objedinjenu pod naslovom Južno dvorište promovisao Damir Šodan - precizirano je u saopštenju.
Od autora sa šireg evropskog prostora svoju prozu su u Podgorici predstavili irska autorka Evelin Konlon i italijanski savremeni romanopisac Vinsa Galiko. Festival je bio i prilika da se predstave nova izdanja crnogorskih autora i njihovi prevodi na druge jezike.&nbsp;
- Publici su predstavljene knjige Nikole Nikolića, Pavla Goranovića, Barbare Delać, Ilije Đurovića, kao i tri naučne monografije: Istorija crnogorske kulture u izdanju Centra za kulturu Cetinje i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Njegoš i italijanska kultura Vesne Kilibarde i Andrić i Italija Marije Mitrović u izdanju Akademske knjige - navodi se u saopštenju.
Značajan dio programa bio je posvećen renomiranim književnim časopisima iz Crne Gore i regiona koji već decenijama prate glavne književne tokove i održavaju kontinuitet kritike.&nbsp;
- Predstavljeni su: Odzivi iz Bijelog Polja, zagrebački časopis Tema, čiji je posljednji broj posvećen savremenoj crnogorskoj poeziji i prozi, kraljevačka Povelja i časopis Polja iz Novog Sada - ističu organizatori.
Poseban segment Festivala bio je posvećen djeci i mladima, uz fokus na razvijanje kulture čitanja i prepoznavanja književnih vrijednosti.&nbsp;
- U biblioteci „Radosav Ljumović“ održane su radionice za osnovce sa Biljanom Milićević i Jasnom Ivanović, tri čitalačke radionice u srednjim školama, te panel diskusija Čitanje bez ograničenja sa profesorkama Dušankom Popović, Jasminom Nikčević i Magdalenom Smolović. Predstavljena su nova izdanja za djecu crnogorskih autora Marije Rašković, Žarka Vučinića i Nikole Kasalice, a posebno je zapažena promocija prevoda Rodarijeve Gramatike mašte. Najmlađa publika uživala je i u predstavi Super Zvjezdana u organizaciji Evropske kuće - navodi se u saopštenju.
Umjetnost stripa predstavljena je u tri zasebna programa: gostovanje italijanskih autora stripa Karla Lukarelija, Stefana Fantelija i Marčela Manđantinija koji su govorili o ulozi stripa u savremenoj popularnoj kulturi, omogućila je Italijanska ambasada, dok je o francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti govorio Luka Rakojević.
- Prateći muzički, dramski i izložbeni programi upotpunili su program i festivalsku atmosferu. Tokom festivalskih dana na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ postavljena je izložba „Stvarati na francuskom“. Festival je otvoren pozorišnom predstavom „Prah“ po tekstu Đerđa Špira i koncertom grupe Leb i sol, a završen muzičkim programom Veče sa Leonardom Koenom u izvedbi Maje Posavec i Ivana Kapeca - kazali su organizatori.
Generalni sponzor Međunarodnog festivala književnosti bila je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji manifestacije Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasade Italije i Francuske u Crnoj Gori i Evropska kuća u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica postaje značajno središte savremenih književnih tokova i dijaloga kultura

Posljednji dan Međunarodnog festivala književnosti donosi raznovrstan i inspirativan program.
&nbsp;U 11 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ biće organizovan "Dan za čitanje" – radionica kreativnog pisanja sa Jasnom Ivanović za osnovce od 9 do 12 godina: Stilske vježbe (izmjena teksta po zadatku).
U Galeriji "Art" biće održana promocija romana Sava Stijepovića „Trijumvirat“. Sa autorom će od 16 sati razgovarati Aleksandar Šurbatović.
Sat kasnije biće promovisan roman Anta Zlatka Stolice „Ulica Marte Algerich", a sa njim će razgovarati Slađana Kavarić Mandić.&nbsp;
Promocija zbirke poezije „Ostaci straha“ Ilije Đurovića biće održana u 18 sati, a sa autorom će razgovarati Srđan Gagić.
Promocija knjige poezije Zvonka Karanovića „Box Set 2“ planirana je u 19 sati. Razgovor će voditi Nikola Nikolić.
Veče sa Leonardom Koenom – koncert Maje Posavec i Ivana Kapeca počeće u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
Ulaz na sve programe je slobodan.
Generalni sponsor Međunarodnog festivala književnosti je Mtel.

Bogat program posljednjeg dana Međunarodnog festivala knjiđevnosti

Ljubitelji devete umjetnosti uživali su u promociji stripa „Zagor“ Stefana Fantelija i Marčela Mandjantinija petog dana Međunarodnog festivala književnosti. Zagor je dio opšte kulture, nije samo strip, to je neka vrsta religije. On nas je podizao, obrazovao, vaspitavao, a visoko i sad hodi komercijalnim strip vodama, istaknuto je na promociji. Vlasnik striparnice Mr No - Dražen Baletić, istakao je važnost Zagora među ljubiteljima stripa u Crnoj Gori. - Mnogo bi bilo da kažemo da je Zagor život, ali na ovim prostorima i te kako jeste. Pored Alana Forda, Zagor je najtiražniji i najpopularniji lik na ovim prostorima - naglasio je Baletić.&nbsp; Marčelo Mandjantini je bio čitalac Zagora, kao skoro svi Italijani, imao je veliku strast ka crtežu, njegovao je i pomislio da to može postati njegovo zanimanje.&nbsp; - To je ostvarenje mog dječačkog sna. Zagor je snažan, veoma voljen lik, koji priča dogodovštine iz različitih ambijanata i stimuliše kreatore i crtače. Iznenađujuće mi je da vidim kakav prijem imamo na Balkanu, ovo mi je treći put da dolazim u Crnu Goru. Prijem ovdje je mnogo topliji negoli u Italiji - podijelio je Mandjantini. S druge strane, Stefano Fanteli je prvi put u našoj zemlji i naišao je na sjajan prijem. A da radi Zagora mu je bila želja oduvijek. - Nijesam počeo kao autor stripa poput Zagora, ali uvijek sam htio da dođem do njega, to mi je bio omiljeni strip. Zagor nije najprodavaniji strip u Italiji, možda je treći ili četvrti, ali je u posljednih 10 godina izgubio najmanje čitača, što je značajan podatak - naglasio je Fanteli. Publika Festivala književnosti sinoć je bila u prilici i da se upozna sa jedinstvenim italijanskim stripom "Žulijan", čija je radnja smještena u doba Francuske revolucije, a ujedno i njegovim autorom, italijanskim piscem i novinarom Karlom Lukarelijem. Sa Lukarelijem je, i to ne samo o ovom stripu, već njegovom radu uopšte, razgovarala ambasadorka Italije Andreina Marsela i italijanski pisac, i takođe novinar, Vins Galiko, koji zahvaljujući italijanskoj Ambasadi gostuje i ove godine u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005101040_7eeaa6bc11fbb7a6e0aea611c51f6dfb6c78ccf1c673872ea4e3f20947a2a6d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251005101040_7eeaa6bc11fbb7a6e0aea611c51f6dfb6c78ccf1c673872ea4e3f20947a2a6d5" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Međunarodni festival knjiženosti"> </figure>  Ambasadorka Marsela kazala je da je velika čast predstaviti crnogorskoj publici autora Lukarelijevog formata. - On je književnik, strip autor, kreator podkasta, radio novinar, televizijski autor...To govori o njegovoj veličini. Zajednički imenitelj svemu što stvara je krimi, noar, svijet misterija. On je pristupio tom žanru na jedinstven način. Osoben je njegov stil, on ima poseban dar za pripovijedanje. Uvodi vas strastveno u svoje priče i čini da ih snažno doživite - kazala je Marsela. Galiko ističe da Lukareli u Italiji već ima status mita. - On je nešto gigantsko za italijansku publiku. Vlada velikim brojem umjetničkih polja. Posjeduje moć i kapacitet da ispriča i neke neprijatne priče, zna da ide protiv institucija u slučaju da se ne ponašaju kako treba - kazao je Galiko. Govoreći o svom stvaralaštvu Lukareli ističe da je bio sklon ekperimentisanju u žanrovima, ali da se uvijek trudio da njegove priče budu zanimljive i misteriozne. - Čak i da pomalo uplaše publiku, To je ono što je konstanta, a ostalo se smjenjuje, kontekst, detalji iz istorije, one male sitne stvari, ne one opštepoznate, jer svi znamo kako je neki događaj iz istorije počeo i kako se završio. Neki od mojih junaka mi se nimalo ne dopadaju ali me zanimaju, veoma su mi važni. Mnogi od njih nastali su sasvim slučajno. Tako sam napisao brojne likove, jednostavno ih sretnem u životu, neko se pojavi, ispriča mi svoju priču &nbsp;kazao je Lukareli. Zbirka poezije Dejana Aleksića „Magnetno polje“ objavljena ove godine u ediciji Džepni anagram, ujedno četvrta samostalna zbirka poezije koju objavljuje u izdanju KC Novi Sad, predstavljena je podgoričkoj publici u galeriji „Art“. - Ova knjiga je u neku ruku iskorak iz njegove ranije poetike. „Magnetno polje“ je iskorak iz zone komfora, i ize ove zbirke slobodno mogu nastati dva posebna rukopisa, možda bi formalno bili mnogo koherentiiji, ali je ovako daleko zanimljivije - istakao je na predstavljanju Alen Bešić. Ovo je četvrta knjiga u izdanju KC Novi Sad, ukupno, trinaesta, naglasio je Aleksić. - Koliko god da čovjek nije sklon sujevjerju ipak ga taj broj 13 malo lecne. Moj razvojni put suštinski može da se predstavi u dvije faze, prvih šest knjiga obuhvatale su pjesme pisane stalnim oblicima, a tek kasnije, što je malo neobičnije, pojavljuju se pjesme u slobodnom stihu, od sedme knjige, tačnije. To nisam izabrao kao dio programa, već je došlo spontano, vrlo moguće, iz osjećanja sigurnosti. Sigurnije sam se osjećao u tim kanonskim oblicima, to je bio izraz početničke nesigurnosti, koja je potrajala - pojasnio je autor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005101040_43c96138dfb72a1bc7246da8259e94d53bd9f2b8e16fc60c41fc6eb63491b9cd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005101040_43c96138dfb72a1bc7246da8259e94d53bd9f2b8e16fc60c41fc6eb63491b9cd" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Međunarodni festival knjiženosti"> </figure>  Knjiga „Južno dvorište“, uglednog hrvatskog novinara, satiričara i pozorišnog reditelja Predraga Lucića predstavljena je za kraj petog dana Festivala. O knjizi posthumno publikovanoj u dva toma govorio je urednik izdanja i Lucićev prijatelj Damir Šodan. - Znamo što je u Feral tribjunu učinio za slobodoumlje na našim prostorima. Čitavog života je pisao, poeziju, dnevnike, tekstove, njegova zaostavština je ogromna. Lirska poezija je bila način njegovog preslišavanja sa svijetom. U trenutku kada je htio objaviti liriku počeo je rat i on počinje rad u Feral tribjunu na satiričnoj poeziji. Kada su topovi zagrmjeli njegova muza nije utihnula već progovorila. Učinio je da se u teškim vremenima uspijemo nasmijati - kazao je Šodan. U stvaranju poezije veliku je ulogu imala Lucićeva ljubav prema muzici, smatra Šodan. - Uvijek je bio korak ispred, poznavao je dobru muziku, bio je njome opsjednut, to se čuje u i njegoj poeziji. Njegovi tekstovi za novine su takođe melodični. I novinarstvo je pretvarao u literaturu, ako ne u poeziju - kazao je Šodan. Dugogodišnje prijateljstvo datira od školskih dana kada su imali bend. - Imao je fenomenalne tekstove, neke od tih songova ću večeras izvesti, pisao je na dalmatini, našem dijalektu - kazao je Šodan. Lucić je, prema riječima Šodana, bio nevjerovatan erudita, koji je odlično poznavao književnost, ali i umjetnost uopšte. - Sve je živo pročitao, podvlačio, prepisivao u bilježnice, znao je Remboa u dušu, simbolizam, američke bitnike, poznavao je latino -američki roman, bio je izuzetno obrazovan. Bio je osebujna ličnost, a najviše od svega je htio biti Džim Morison ili Igi Pop na neki svoj način. Nosio je u sebi taj rokerski duh, duh pobune - zaključio je Šodan.

Mandjantini: Zagor ostvarenje mog dječačkog sna; Baletić: Na ovim prostorima je život

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" biće održan sjutra, u nedjelju 5. oktobra, u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović", kazali su iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
Razlog su nepovoljne vremenske prilike.
Početak koncerta zakazan je za 20 sati.
Ulaz je slobodan.

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović"

Radionicom „Dan za čitanje“ u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, predstavom „Super Zvjezdana“ i brojnim razgovorima o književnosti, stripu i izdavaštvu obilježen je peti dan Festivala književnosti. Program je obuhvatio i predstavljanje savremene makedonske scene, kao i izdavačkih aktivnosti iz Crne Gore, Srbije i regiona.
Peti dan Festivala književnosti počeo je programom "Dan za čitanje" u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović". Radionicu za osnovce od 9 do 12 godina vodila je Jasna Ivanović. Polaznici su bili u prilici da se upoznaju sa publicističkom formom sa posebnim akcentom na najomiljenijem dječijem časopisu ovih prostora - Politikinim Zabavnikom.
U sklopu pratećeg programa Festivala književnosti na platou između NB “Radosav Ljumović” i Gradskog parlamenta izvedena je i predstava za djecu „Super Zvjezdana“, u organizaciji Evropske kuće. Super Zvjezdana” je junakinja iz budućnosti koja kroz svoje avanture uz Taru i Sovu uči djecu (i nas odrasle) da se brinemo o prirodi, poštujemo različitosti, i da su solidarnost, zajedništvo i znanje zaista naše super moći.
I knjiga “Gramatika mašte. Uvod u izmišljanje priča”, autora Đanija Rodarija, predstavljena je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u sklopu Festivala. Rodarijeva “Gramatika mašte” je svojevrstan pedagoški priručnik i priručnik za maštu, ali i brojna djela namijenjena djeci, a i roditeljima. O knjizi su razgovarali Svetlana Kalezić-Radonjić, Radmila Lazarević i Desanka Jauković.
“Balončići donose” razgovor sa teoretičarem stripa Lukom Rakojevićem o stripu i francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti, održan je u galeriji Art, petog dana Festivala. Naziv "Balončići donose" kroz akronim krije BD – skraćenicu kojom je označen jedan dio stripovskog svijeta. Prije 200 godina francuski autori su se bavili temama u ovim krajevima svijeta, samim tim postoji veliki broj umjetnika, fotografa, arhitekata, koji su ostavili tragove u Crnoj Gori.
- Postoji interesantna priča o Žilu Vernu i knjazu Nikoli, jedno poglavlje svoje knjige smjestio je u Kotoru, a brod je završio kod knjaza Nikole. S druge strane, Kralj Nikola je završio u Korto Maltezeu. TinTin - esencijalni serijal u jednoj epizodsi bavi se malom zemljom koja ima izlaz na more, živopisnog pejzaža, pod planinama i morem, pod osmanskim carstvom, njen glavni grad može biti i Sarajevo, i Tirana i Podgorica. Što se prevoda tiče, ‘Asteriks na Korzici’, epizoda, u prevodu Đorđa Dimitrijevića dobija zanimljivu auru, gdje postoji puno sličnosti sa Crnom Gorom, Korzika je opisana kao zemlja krvne osvete, sireva, ponositog naroda. Konekcija sa Crnom Gorom je jasna i prevodilac daje Korzikancima čist crnogorski govor - kazao je Luka Rakojević.
Izdavačka djelatnost Kulturnog centra Novog Sada i časopis “Polja” predstavljeni su u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u okviru Festivala književnosti. Urednik Alen Bešić govorio je o najnovijoj produkciji posebno se osvrnuvši na nekoliko knjiga koje su publikovane u ediciji "Integrali".
- Jedna od ključnih je i edicija Integrali koja je osnovana sa idejom da se bavi problemom žrtve, manjinskog, etničkog ili seksualnog, transregresivnog - kazao je Bešić.
Pored pokretanja nekoliko novih edicija, nedavno je, kako je istakao, osvježena i estetika knjiga, kao i redizajniran sajt putem kojeg sve više djela dopiru do čitalaca.&nbsp;
Od knjiga iz novije produkcije posebno je izdvojio “Japansku hroniku”, autora Nikole Buvijea, zatim “Težinu sveta”, Petera Handkea, kao i djelo Rodolfa Fogvila “Oklopnici”, koje se bavi foklandskim ratom.&nbsp;
Bešić je istakao da je jedan od bestselera u njihovoj produkciji “Vuci svoje ralo po kostima mrtvih”, autorke OlgeTokarčuk, čije je drugo izdanje je u pripremi. A kada je riječ o časopisu Polja, koji ima kultni status među ljubiteljima književnosti, izdvojio je izdanje koje je posvećeno palestinskom pjesniku Mahmudu Dervišu. Razgovor sa Bešićem vodila je Valentina Knežević, umjetnička direktorka Festivala književnosti.
Na festivalu je predstavljena i izdavačka djelatnost Narodne biblioteke Stefan Prvovenčani iz Kraljeva, sa posebnim osvrtom na časopis Povelja. Dejan Aleksić je podsjetio da je Povelja jedan od najstarijih književnih časopisa na ovim prostorima , koji izlazi od 1971. godine. Takođe, osvrnuo se na biblioteku Poezija danas u kojoj su objavljeni najznačajniji pjesnici današnjice.
- &nbsp;To je najrepezentativnije pjesničko kolo u Srbiji danas, a u pripremi je upravo 220 knjiga - kazao je Aleksić.
Dodao je da NB Stefan Prvovenčani ima šest stalnih biblioteka, a poslednja u nizu osnovana je ove godine.&nbsp;
- Ta je biblioteka bijenalna, u okviru nje ćemo svake druge godine objavljivati rukopis odabran na konkursu za Nagradu Goran Petrović koju smo ustanovili - kazao je Aleksić.
Dugogodišnja urednica Povelje Ana Gvozdenović osvrnula se na koncepciju časopisa, kao i na njegov značaj i tradiciju. Časopis je prepoznatljiv i po dodacima koji uz njega izlaze - Vidi čuda, u kom pisci govore o svom djetinjstvu i Preporučeno koje donosi prevode proznih djela.
U galeriji Art predstavljena je i savremena makedonska književna scena – stvaralaštvo Ljiljane Pandeve, Julijane Veličkove i Andreja Al-Asadija.
- Autorima u Makedoniji, ali i publici koja prati kulturu, nužno je da postoji festival u Skoplju, publika nam je žedna i gladna, pa nam je književna razmjena neophodna. Malo je nerazumno baviti se kulturom danas, otpočeti festival. Sa skromnih 700 eura od grada Skoplja organizovali smo prvo izdanje. Inat nas motiviše da idemo dalje. Imamo za koga da radimo, tu leži smisao… - kazala je Veličkova, koja je osnovala Skopski pjesnički festival.
Al-Asadi smatra da je poezija postala ponovo vidljiva i da se ponovo aktualizuje u Makedoniji, pogotovo među mladim ljudima.
- Mislim da smo napravili dobar korak sa Festivalom, ohrabrili mlade da čitaju i pišu. Podstiče se mlada književna scena, što pravi veliku razliku u Makedoniji. Što se mene tiče, zanima me univerzalno tretiranje ljudske duše, arapskog sam porijekla, a moje stvaralaštvo je fuzija između englesko-američkog, makedonskih poeta, persijska književnost, to je jedan miks, jedan bogat koktel - kazao je autor.
Bez jezika nemamo ni literature, ali mi jezik više odmaže nego što pomaže, primijetila je Ljiljana Pandeva.
- Dok pišem nisam lektor, nego sam književnik i stvarno pravim greške jer se izražavam kao autor. Nedavno mi je ukazano na to da su moja djela prožeta istorijskim temama, iskreno, nisam bila svjesna da me te teme interesuju, da mi leže. Shvatila sam da zaista bez istorije ne mogu da pišem, čak i moj novi roman, koji za mjesec dana izlazi iz štampe, bazira se na istorijskim faktima - otkrila je Pandeva.

Peti dan Festivala književnosti u znaku dječje mašte, stripa i savremenih književnih scena

Četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici predstavljen je i roman italijanskog autora Vinsa Galika "Kalabrijski talas", koji u prvi plan ponovo stavlja svog junaka, istražitelja Mima Kastelija iz Kalabrije. - U prvoj knjizi "Bog moreuza", koji govori o kazni, naš lik se, između ostalog, oženio, a u drugoj Mimo napušta Kalabriju i seli u Njemačku, gdje prati policijsku istragu sa njemačkim kolegom. Ovaj junak je odlično prihvaćen, Mimo Kasteli je heroj svih vremena, radi se o jakom, snažnom policijskom inspektoru, čovjeku sa slabostima sa kojima se čovjek može poistovjetiti. Ovo je tipično italijanska priča, sudbina… - naglašeno je na promociji. Autor je pojasnio odakle ideja vezana za ličnost Mima Kastelija. - On je ličnost serijskih romana, i cilj mi je bio da kreiram univerzalni svijet Mima Kastelija. Želio sam da govorim o Kalabriji, van stereotipa, u pričanju italijanske istorije kroz komad Kalabrije i ličnost. Postoji povezanost između knjiga "Pokaži mi poštovanje", "Bog moreuza" i "Kalabrijski talas". Mimo se promijenio u ‘Kalabrijskom talasu’, a još više će u narednom tekstu - pojasnio je Galik, koji je i čitao odlomke iz romana. Uslijedila je promocija knjige dnevnika Senke Marić "Ljudi". Prema riječima Nikole Nikolića, Marić je nagrađivana pjesnikinja, urednica, prozna književnica, i ova knjiga je nešto novo za njeno spisateljsko iskustvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004101052_92dae782672b8a4265270c4ac1c462e897e222bd15daa7bcf89c4e7fecd1ff54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004101052_92dae782672b8a4265270c4ac1c462e897e222bd15daa7bcf89c4e7fecd1ff54" data-rendition-name="original" width="1920" height="1277" loading="lazy" alt="Međunarodni festival književnosti"> </figure>  Marić nas u ovoj publikaciji vodi duboko u svoju unutrašnjost: kroz razmišljanja, uspomene i intimne trenutke boravka na međunarodnoj rezidenciji pisaca u Ajovi 2023. godine. - Dobila sam poziv da pišem dnevnik prvi put prije četiri-pet godina, kad je moj roman "Kintsugi tijela" bio svjež u očima javnosti, ali nisam bila zadovoljna kako su me brkali sa mojom fiktivnom junakinjom. Pisanje dnevnika je bilo zadnja stvar koju želim da radim na svijetu, zahvalila sam se i odbila, ali desilo se to da sam u avgustu 2023. godine otišla u Ameriku na tri mjeseca, gdje sam provela vrijeme sa 35 ljudi iz svih krajeva svijeta. I, kada su mi opet prišli sa istom ponudom, u euforiji od svih tih ljudi, književnosti i svega rekla sam, naravno -prisjetila se književnica, koja je "Ljude" počela da piše tri sedmice nakon povratka iz Ajove. Ipak, postojao je određeni otpor prema potpunoj varijanti ispovjednosti. - Problem je koliko ti možeš sebe dati u tekstu, uvijek ostaje dio koji je nedorečen, momenat stvari koje sakrivaš, prikrivaš…Pošto sam se upustila u neku bitku s tim bilo je vrlo zanimljivo i zahtjevno otkrivati kako pisac to radi, tada nastaje književnost koja ima smisla - pojasnila je Marić na promociji. Predstavljanjem zbirke poezije Barbare Delać, pod nazivom "Strahovita nježnost", spuštena je zavjesa na četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. - Utisak je da se ova knjiga značajno razlikuje u odnosu na prve dvije, dominantno u introspektivnom i intimnom tonu, u pjesmama ima mnogo više autorke, poetika se razvijala i mijenjala skupa s njom - ocijenila je na predstavljanju Marija Vujošević. Delać je pojasnila da se tokom stvaranja svaki put bavi stvarima koje je preokupiraju. - I ima me i nema u svakoj mojoj knjizi, s druge strane, bilo mi je važno da se bavim jezikom prije svega. Bitno mi je da imam svoj autentični izraz, svaka tema ima svoj pristup jeziku. Kada su počele da me preokupiraju teme nježnosti i ranjivosti shvatila sam da poeziji moram prići iz drugog ugla, i da je potrebno dublje i hrabrije zadrijeti u sebe. Tu se moja poetika mijenja - istakla je mlada pjesnikinja.

"Kalabrijski talas", "Ljudi" i "Strahovita nježnost" pred podgoričkom publikom

Drama o mentalnom zdravlju i prijateljstvu “Na slovo F” sarajevske autorke Lejle Kalamujić, nagrađena na konkursu Narodnog pozorišta u Sarajevu, predstavljena je publici festivala u Podgorici. Uz nju, promovisana su nova izdanja posvećena DDR književnosti, poezija Hajnera Milera i roman “Bekos” Enesa Halilovića.
Drama “Na slovo F” Lejle Kalamujić, nagrađivane sarajevske spisateljice, prepoznatljive po književnoj osjetljivosti i istraživanju marginalizovanih tema, predstavljena je sinoć publici Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici.&nbsp;
Ova drama, koja je pobijedila na konkursu Narodnog pozorišta u Sarajevu, u fokus stavlja usamljenost, mentalno zdravlje, stigma, ali i prijateljstvo između dvoje mladih ljudi, Nele i Alena, koji su se sreli na psihijatrijskom odjeljenju.
Tema mentalnog zdravlja je, prema riječima autorke, jedna iz spektra njenih opsesivnih tema, ali joj je ovoga puta bila intrigantna danas zapostavljena tema prijateljske ljubavi.
- U trenutku u kom se nalazimo imam potrebu za empatijom i solidarnošću, potrebu da djelima razotkrivam potencijale ljudi koji su zaboravljeni i na koje se nije obraćala pažnja godinama - kazala je Kalamujić.
Dodala je da dramska književnost, iako se čini manje prisutnom, ima svoju tradiciju i vrijednost.
- Danas će vas svi izdavači pokušati ubijediti da svaki književni tekst pretočite u roman. Drama je dio mog ličnog senzibiliteta, uvijek sam čitala dramu. Izbacivati dramu iz književosti ne znam gdje će nas odvesti. Drama je i književnost, ona ne pripada samo pozorištu. Drame se i danas čitaju. Istina, ranije su se čitale više, ali ko zna možda će se za desetak godine ponovo čitati više - zaključila je Kalamujić.
Književnost DDR-a – nova izdanja izdavačke kuće sa konceptom - Radni sto, i ujedno prevod knjiga Hajnera Milera, Bojane Denić, predstavljeni su u nastavku trećeg dana Međunarodnog festivala književosti.
Prevodi iz njemačke književnosti nisu mnogo česti, postoji tu jedna praznina, posebno kada je riječ o književnosti istočne Njemačke, DDR-a, i savremene književosti, koja se naslanja na književnost DDR-a, naglašeno je na promociji.
- Pojam DDR književnosti dosta je nestabilan, što je uzbudljivo. Koncept mi je oduvijek bio jasan i prije negoli sam artikulisala ideju izdavačke kuće, tačnije, oduvijek sam znala, jer se tom književnošću bavim, znači izašlo je iz mog čitalačkog habitusa. Počela sam stidljivo, prije osam godina, očekivala sam da odmah na samom početku budem diskreditovana samim programom, koji je veliki - kazala je Bojana Denić, osnivačica Radnog stola i prevoditeljka.
Hajner Miler jedan je od najvećih njemačkih dramaturga, pozorišnih reditelja i pjesnika u dvadesetom vijeku.
- U Hajneru Mileru nalaze se odgovori na sve probleme danas. Njegovo stvaralaštvo počiva na istoriji...jezik, religija, rat, kapitalizam - istaknuto je, između ostalog, na predstavljanju.
Uslijedila je promocija knjige poezije Hajnera Milera „Anđeo očaja“ u prevodu Dragoslava Dedovića, koji je najprije objasnio zašto baš Miler, a ne neko drugi.
- Zbog načina na koji je doživljavao sopstvenu, ali i veliku istoriju, on je shvatio da se to događa sa njegovim životom. Devedesetih sam imao sličnu percepciju i iskustvo, jer sam otišao da ne bih bio ubijen, obreo se bez jezika, u Njemačkoj, igrom slučaja moja djevojka je radila u Nirnbergu. Tri godine smo ja i Miler u isto vrijeme živjeli u Njemačkoj, ali nisam mogao da dođem do njega. Shvatio sam da je njegov osjećaj za istorijske lomove skoro identičan s onim što ja osjećam, a da su takvi glasovi usljed prašine koja se podigla usljed rušenja zida - pojasnio je prevodilac.
Dodaje da je Miler imao tri faze.
- U prvoj je naznačio mogući kraj strašnog, svaki anđeo je strašan, vjerovao je u socijalistički projekat, ali je sumnjao da li je cijena ispravna. Kada su došle '60-te i olovne '70-e, kad se sudario sa esencijalnom glupošću sistema postao je skeptičan, onda je rekao 'Naš raspon je između malo i ništa'. Postoji izvjesna doza melanholije u njegovim stihovima, tzv. lijeva melanholija, što me privuklo njemu - kazao je Dedović.
Novi roman srpskog pisca Enesa Halilovića “Bekos” zatvorio je treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. Sa istaknutim piscem i pjesnikom razgovarala je umjetnička direktorka festivala Valentina Knežević koja je navela da roman „Bekos“, iako nedavno objavljen, već ima jedno književno priznanje i to „Kosarin vijenac“ koji se dodjeljuje u Crnoj Gori.
Halilović kaže da ga raduje tako dobra i brza recepcija njegovih djela.
- Čim su ljudi čitali moju novu knjigu to znači da su nešto i očekivali i da smatraju da imam nešto da kažem. Ili sam možda rekao nešto što im je značilo. Duboko vjerujem da svaki pisac cijelog života piše jednu knjigu. Mnogi pisci ne uspiju da napišu sve dobre knjige. Ima velikih pisaca koji su napisali samo jednu dobru knjigu i to je sasvim dovoljno - kazao je Halilović.
Roman „Bekos“, kako je kazao, omaž je priči i pričanju.
- Poezija bi postojala čak i kada bi svi ljudi bili nepismeni, jer bi je kazivali, pjevali. Ne znamo šta je starije proza ili poezija. Nema stručnjaka koji to može da nam objasni. U korijenu svega je usmenost, govor, čovjekova riječ - kazao je Halilović.
Najvažnije je, dodaje, da je priča zanimljiva.
- Toga se uvijek držim. Pričam ono što je meni zanimljivo i nadam se da će biti zanimljivo i drugima. Stalno rizikujem da tumačim svoju umjetnost, ali ko će ako neću ja - kazao je, pored ostalog, Halilović.

Drama “Na slovo F” Lejle Kalamujić otvorila treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici

Bogat program četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice za najmlađe, promocije knjiga za djecu, razgovore sa piscima, te susrete sa savremenom poezijom i prozom iz Crne Gore, regiona i Evrope.
Pogledajte program za 3. oktobar:
<h2>Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“</h2>
11h – Dan za čitanje: radionica za predškolce sa Biljanom Milićević – Interaktivno čitanje terapeutske priče
12h – Promocija knjige za djecu Nikole Kasalice „Iz hronike jednog Škota“. Razgovor vodi Milena Krivokapić
16h – Predstavljanje izdavačke djelatnosti Biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva i časopisa „Povelja“. Učestvuju Dejan Aleksić i Ana Gvozdenović
17h – Savremena danska poezija: promocija knjige Inger Kristensen „To“ u prevodu Jelene Vojinović. Razgovor vodi Dejan Matić
<h2>Galerija „Art“</h2>
16h – Savremena irska proza: predstavljanje stvaralaštva Evelin Konlon. Razgovor vodi Aleksandra Nikčević Batrićević
17h – Predstavljanje izdavačke kuće „Besa Muci“ i italijanskih prevoda crnogorskih pisaca. Učestvuju: Nikola Nikolić, Pavle Goranović, Silvia Muci i Maria Teresa Albano
18h – Savremena italijanska proza: promocija romana Vinsa Galika „Onda calabra / Kalabrijski talas“. Razgovaraju Silvia Stafa i Lavinia Azone
19h – Promocija knjige dnevnika Senke Marić „Ljudi“. Razgovor vodi Nikola Nikolić
20h – Promocija zbirke poezije Barbare Delać „Strahovita nježnost“. Razgovor vodi Marija Vujošević
21h – Savremena austrijska proza: promocija romana Barbi Marković „Krasti, psovati, igrati se, Piksi-knjiga i Minihoror“. Razgovor vodi Jelena Knežević
Sajamski dio festivala otvoren je na Trgu nezavisnosti, svakog dana do 5. oktobra, od 11 do 22 sata.
- Ulaz na sve programe je slobodan. Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.

Četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije knjige za djecu, razgovore sa piscima...

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti, koji se održava danas, donosi radionice, promocije i razgovore sa autorima u školama, Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" i Galeriji „Art“.
Pogledajte program koji je pripremljen za 2. oktobar:
10h – Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“
Čitalačka radionica sa Mirjanom Radulović: Anegdote iz Crne Gore – mudrost kroz priče i susret kultura
11h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Dan za čitanje – radionica sa Biljanom Milićević za mlađe osnovce: Interaktivno čitanje savremene basne/bajke
12h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Promocija knjige za djecu Marije Rašković „Čuvari groblja“. Razgovor vodi Aleksandar Ćuković
12h – Muzička škola „Vasa Pavić“
Radionica profesionalne orijentacije sa Marijanom Milošević: Nevidljive profesije u muzici
12h – Gimnazija „Slobodan Škerović“
Čitalačka radionica sa Sanjom Bogojević: Đani Rodari i Gramatika mašte
16h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Predstavljanje izdavačke djelatnosti Meandar medie i časopisa „Tema“ – separat posvećen savremenoj crnogorskoj književnosti. Učestvuju Branko Čegec i Barbara Delać.
16h – Galerija „Art“
Fascinacija Italijom – promocija knjiga „Andrić i Italija“ Marije Mitrović i „Njegoš i italijanska kultura“ Vesne Kilibarde. Razgovor vodi Vesna Vukićević Janković.
17h – Galerija „Art“
Promocija engleskog izdanja knjige priča Miljana Milanovića „Produžetak vrste / Prolongation of the Species“. Razgovor vodi Nataša Srdić.
18h – Galerija „Art“
Promocija drame Lejle Kalamujić „Na slovo F“. Razgovor vodi Vasko Raičević.
19h – Galerija „Art“
Književnost DDR-a – predstavljanje novih izdanja Radnog stola i prevoda knjiga Hajnera Milera. Sa Bojanom Denić razgovara Jelena Knežević.
20h – Galerija „Art“
Književnost DDR-a – promocija zbirke poezije Hajnera Milera „Anđeo očaja“ u prevodu Dragoslava Dedovića. Razgovor vodi Damir Šodan.
21h – Galerija „Art“
Promocija romana Enesa Halilovića „Bekos“. Razgovor vodi Valentina Knežević.
Ulaz na sve programe je slobodan.
- Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.
Generalni sponsor Međunarodnog festivala književnosti je Mtel.

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije i razgovore sa autorima

Sekretarka za kulturu Glavnog grada, Snežana Tomanović, svečano je otvorila premijerno izdanje Međunarodnog festivala književnosti na Trgu nezavisnosti.
- Izuzetno sam srećna što danas mogu da otvorim prvi Međunarodni festival književnosti, koji ove godine nosi poruku 'Knjige su u centru', ne samo bukvalno u centru grada, već želeći da knjige budu u centru naše svakodnevnice, našeg kulturnog i društvenog života- kazala je Tomanović na otvaranju
&nbsp;Podsjetila je da je u proteklih 10 godina Glavni grad organizovao Internacionalni sajam knjiga.
- Ove godine smo željeli da književnom stvaralaštvu damo ljepši, jači, i veći okvir, spajajući književnost sa drugim umjetnostima. Ovaj festival je jako važan za Glavni grad, jer jača kulturni identitet grada, kao centra evropske Crne Gore, ali i za kulturu uopšte, jer je prilika da se afirmišu mladi izdavači, da se otvori prostor za međunarodnu saradnju, afirmiše čitalaštvo, jača čitalačka kultura i knjige zaista stavimo u centar naše svakodnevnice. Vjerujem da će ovaj Festival postati kulturni brend Podgorice- zaključila je Sekretarka za kulturu.
Društveno odgovorno poslovanje predstavlja mnogo više od finansijske podrške, ma kako značajna ona bila za realizaciju svakog projekta.&nbsp;
- Kao kompanija, želimo da budemo istinski oslonac onima koji svojim kreativnim stvaralaštvom mijenjaju svijet i da pomognemo da naše okruženje bude ljepše i plemenitije mjesto za generacije koje dolaze- poručio je na otvaranju izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović.
On je naglasio da “kulturna zajednica u Crnoj Gori može u svakom trenutku da računa na kompaniju MTEL, jer smo prepoznati kao pouzdan partner i prijatelj umjetnosti. Vjerujemo u moć ideja, snagu mašte i sinergiju uspješnih korporacija, nadležnih institucija i talentovanih pojedinaca. Posebno smo ponosni na to što smo pomogli da se čitalačkoj publici u Crnoj Gori predstavi veliki broj kvalitetnih domaćih, regionalnih i evropskih autora i da svijet knjige uđe u svaki dom”.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela zahvalila se Glavnom gradu i Sekretarijatu za kulturu Podgorice na prilici da tokom Međunarodnog festivala književnosti i ove godine predstave savremene autore iz Italije.
- Ovoga puta u saradnji sa italiijanskim institutom iz Beograda imamo izuzetno zanimljiv program. U subotu 4. oktobra ćemo ugostiti jednog od najvećih italijanskih savremenih autora Karla Lukarelija- najavila je ambasadorka Marsela.
Kao dio svečanog otvaranja Međunarodnog festivala književnosti na platou ispred Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” otvorena je izložba pod nazivom “Stvarati na francuskom -priče o jezicima, putovanja riječi”. Riječ je o izložbi koja predstavlja jedinstveno putovanje kroz stvaralaštvo pisaca koja je nastala u saradnji sa ambasadom Francuske u Crnoj Gori, Francuskim institutom u Podgorici i Francuskom alijansom u Parizu.
- Kroz citate i portrete pisaca moći ćete da otkrijete odnos koji ovi autori imaju prema francuskom jeziku kao sredstva izražavanja svoje umjetnosti. Francuski jezik, baš kao književnost, ne pripada nikome posebno. Ova izložba ima za cilj da pokaže kako francuski jezik obogaćuje sve ove stvaraoce bez obzira odakle dolaze- kazala je otvarajući izožbu ambasadorka Francuske An Mari Maske.
Tokom šest festivalskih dana, od 30. septembra do 5. oktobra, biće realizovano preko 50 raznovrsnih programa: od promocija novih izdanja i susreta s poznatim piscima, do muzičkih i scenskih događaja na otvorenom.
Sajamski dio biće otvoren svakog dana od 11 do 22 časa, a ulaz je slobodan za sve posjetioce.
Generalni sponzor Festivala je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasada Italije, Ambasada Francuske i Evropska kuća u Podgorici.

Svečano otvoren Međunarodni festival književnosti

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Rožaje lišili su slobode D.K. iz Podgorice, zbog sumnje da je počinio krivično djelo trgovina ljudima, na štetu svog maloljetnog djeteta starog 15 godina i ženske osobe stare 21 godinu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policija je, postupajući u skladu sa nacionalnim prioritetima Uprave policije u borbi protiv trgovine ljudima, sprovela ciljanu akciju usmjerenu na suzbijanje organizovanog i prinudnog prosjačenja.
Kriminalistička obrada upućuje na sumnju da je D.K., zloupotrebom odnosa povjerenja i zavisnosti, koristio svoje maloljetno dijete i jednu punoljetnu žensku osobu radi prinudnog prosjačenja, primoravajući ih da mu predaju novac prikupljen na ovaj način.
Tokom realizacije policijske akcije, kod oštećenih lica pronađena je određena količina novca za koju se sumnja da potiče od prinudnog prosjačenja.
Osumnjičeni D.K. biće, uz krivičnu prijavu, priveden državnom tužiocu u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, radi daljeg postupanja.
Maloljetno oštećeno lice preuzeo je Centar za socijalni rad u Rožajama, kako bi mu bilo obezbijeđeno adekvatno zbrinjavanje i zaštita.
Iz Uprave policije poručuju da će policijski službenici nastaviti sa intenzivnim i sveobuhvatnim aktivnostima na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela trgovine ljudima, procesuiranju odgovornih lica, kao i pružanju zaštite i podrške žrtvama ovih krivičnih djela.

Rožaje: Uhapšen osumnjičeni za trgovinu ljudima

Dio zaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme na poslu zbog ljekara iz Irana koji, prema njihovim riječima, ne govori dovoljno dobro hrvatski i insistira na komunikaciji sa pacijentima na engleskom jeziku. Ljekar je ovog mjeseca prebačen na hitnu pomoć u Drnišu, nakon što je prethodno radio u Šibeniku i Primoštenu, javlja RTL, prenosi Danas.
„Prevodim sve intervencije. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da ljekar koristi njegov jezik. Rekao mu je: ‘Možemo da komuniciramo na engleskom’, što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti potpuno“, rekao je za RTL izvor iz hitne pomoći u Drnišu, ogorčen situacijom sa svojim novim kolegom, prenio je Index.hr.
Medicinu je diplomirao u Splitu na engleskom jeziku
Prema više izvora, ljekar govori pomalo hrvatski, dovoljno za osnovnu komunikaciju, ali često insistira na engleskom jeziku kada komunicira sa pacijentima. To je, tvrde, ozbiljan problem u dinamičnom okruženju hitne pomoći, posebno u ruralnim područjima sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike.
„Zamislite da dođete u selo gdje živi jedna ili dvije osobe od devedeset godina i pitate ih nešto na engleskom“, rekao je izvor.
Kako RTL saznaje, ljekar je u Hrvatskoj oko deset godina. Diplomirao je medicinu u Splitu na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, odakle je zbog tegoba prebačen u Primošten, a početkom decembra je prebačen u Drniš.
„Niko ne može reći da nije imao vremena da nauči hrvatski. U međuvremenu se oženio hrvatskom ljekarkom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često obavljale njegov posao umjesto njega jer odbija da govori hrvatski. Ljudi su protestovali, pa je prebačen u Primošten“, rekao je za RTL izvor koji je želio da ostane anoniman, napominjuć da se obratio svojim pretpostavljenima povodom situacije.
Izvor: Ne mislim da je loš doktor
Navodi da se dešavalo da doktor radi smjenu sa medicinskom sestrom i vozačem koji nisu govorili engleski.
„Bio je to šou-program. On govori engleski, a ovo dvoje hrvatski. Pošto su se i ljudi u Primoštenu zasitili, završio je na hitnom prijemu u Drnišu“, tvrdi izvor.
Ističe da nema lični problem sa ljekarom, ali ima problem sa činjenicom da pored posla mora da prevodi i preuzima neke od medicinskih zadataka.
„Zanima me da li ima diplomu i sertifikat iz hrvatskog jezika. Ako ga ima, onda je to vjerovatno poklon. Ne mislim da je loš ljekar, ali ne možete sebi priuštiti ovako nešto kada radite u hitnoj pomoći“, rekao je izvor.
Dodaje da je jasno stavio do znanja da neće raditi kao ljekar.
„Neću biti simultani prevodilac. Ako se, ne daj Bože, nešto desi, krivica će pasti na mene. Ja nisam plaćeni ljekar, on jeste“, naglasio je, napominjući da pomaganje nije problem, ali da mora postojati granica.
Tvrdi i da ljekar ne nosi službenu Motorolu i da je za manje od dvije nedjelje nekoliko puta zakasnio na posao. Prema njegovim riječima, ljekar je takođe pohađao obaveznu ambulantnu obuku, ali navodno nije razumio hrvatski i njegova supruga je došla da mu prevodi, i uprkos tome, dobio je dozvolu za rad jer je manjak ljekara.
Medicinska sestra: I mi smo morali da radimo dio njegovog posla
Slična iskustva doživjeli su zaposleni u Šibeniku. Medicinska sestra iz Šibenika potvrdila je za RTL da su tamo morali da prevode za ljekara i da obavljaju dio njegovog posla. Ona kaže da to nije bio jedini takav slučaj i da je bilo i stranih ljekara koji nisu znali ni engleski.
„Kada dođete na saobraćajnu nesreću ili neku drugu veću nesreću, pacijentu je neprijatno vidjeti da ljekar ne zna jezik. Smatram da bi trebalo da imamo ljekare koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude prevodilac, medicinska sestra i ljekar“, rekla je.
Navodi da komunicira sa ljekarom na engleskom jeziku kako bi smanjila napetost, ali upozorava da on jedva može da sastavi dvije ili tri jednostavne rečenice na hrvatskom, što smatra nedovoljnim za rad u hitnoj pomoći.
Zavod za hitnu medicinu: Ima sertifikat škole stranih jezika
Direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, Tomislav Jukić, rekao je za RTL da ljekar posjeduje sertifikat o znanju hrvatskog jezika i da Zavod nije primio nikakve žalbe od pacijenata ili zaposlenih, osim jednog zaposlenog.
„Ako nam predoče sertifikat o znanju jezika i tokom razgovora vidimo da mogu da komuniciraju i razumiju struku, nema problema“, rekao je Jukić.
Na pitanje da li je lično razgovarao sa ljekarom na hrvatskom, odgovorio je da nije.
Nakon dodatnih upita, iz Zavoda su rekli da ljekar ima odobrenje Hrvatskog ljekarskog zbora i sertifikat škole stranih jezika NIKA za znanje hrvatskog jezika na nivou B2 prema Zajedničkom evropskom okviru za jezike.
Hrvatska se suočava sa manjkom ljekara
Ministarstvo zdravlja je takođe potvrdilo za RTL da je zatražilo izjavu od Instituta i da ljekar ispunjava sve uslove za obavljanje medicinske prakse, uključujući i poznavanje hrvatskog jezika, kao i da nisu primljene zvanične žalbe.
Istovremeno, Hrvatska se suočava sa velikim nedostatkom ljekara. Prema podacima Hrvatske ljekarske komore, Hrvatskoj nedostaju stotine ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a više od 1.200 ljekara je napustilo zemlju u periodu od 2013. do 2024. godine.
Stručne institucije naglašavaju da strani ljekari moraju poznavati hrvatski jezik na nivou koji omogućava bezbjednu i nesmetanu komunikaciju sa pacijentima. Iako Komora ne sprovodi dodatne jezičke testove nakon izdavanja sertifikata nivoa B2, poslodavci imaju mogućnost da upute ljekara na dodatno testiranje ako smatraju da jezičke vještine nisu dovoljne za posao koji obavlja.
<ul>
 <li>0sh</li>
</ul>

U Dalmaciji pobuna zbog ljekara iz Irana: Odbija da govori hrvatski

Ekološki aktivista Vuk Vujisić poručio je da se ne može saglasiti sa ocjenama da je Francuska kočničar evropskog puta Crne Gore, navodeći da je, naprotiv, francuska ambasada, uz Delegaciju Evropske unije (EU), jedan od najvećih podržavalaca reformskih procesa u zemlji.
„Francuska istinski podržava našu integraciju u Evropsku uniju i daje značajan doprinos reformama“, kazao je Vujisić.
On je, međutim, ocijenio da Crna Gora sa postojećim stanjem u poljoprivredi ne može dostići tražene evropske standarde.
„Sa ovako zaostalim sistemom poljoprivrede i ovakvom politikom u toj oblasti, nemoguće je ispuniti kriterijume koji se od nas očekuju“, istakao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, problemi u poljoprivredi i zaštiti životne sredine godinama se sistemski zanemaruju.
„Mi smo zemlja koja je donedavno uginulu i eutanaziranu stoku prevozila od grada do grada, tražeći gdje da je zakopa van očiju javnosti“, naveo je on.
Vujisić je podsjetio i na slučaj korupcije u sektoru poljoprivrede.
„Glavna inspektorka za poljoprivredu završila je u zatvoru zbog korupcije, zajedno sa još nekoliko službenika, i to je tek početak. Istovremeno, njena rješenja o navodnoj sanaciji poljoprivrednog zemljišta i dalje se koriste kao pokriće za devastaciju prostora, eksploataciju šljunka i deponovanje otpada“, rekao je Vujisić.
On je ukazao i na probleme u oblasti upravljanja šumama, navodeći da je u tom procesu prokockano povjerenje međunarodnih partnera.
„Nije nam niko kriv osim nas samih. Moramo da radimo više i bolje, da ispravimo nedostatke i povratimo povjerenje ključnih zemalja koje odlučuju o našem evropskom procesu“, poručio je Vujisić.
Na kraju, on je pozvao ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića da preuzme odgovornost.
„Za početak, ministar Joković treba da prihvati realnost i da dodatno ne provocira naš položaj, već da zasuče rukave ili da snosi odgovornost“, zaključio je Vujisić.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da je Francuska blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, ocjenjujući da je riječ o jednim od najkompleksnijih sektora u kojima država već gotovo četiri godine bilježi ozbiljne propuste.
„Ovim sektorima skoro četiri godine upravlja ministar Vladimir Joković, a stanje u njima dovelo je do blokade poglavlja 11 i 13“, naveo je Dragićević.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede ne blokira samo ta dva poglavlja, već posredno utiče i na zastoj u poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
„Ne dozvoljava se usvajanje Zakona o lovstvu, liste zaštićenih vrsta i strategije šumarstva, i to zbog neznanja i izbjegavanja sukoba sa lovačkim lobijem i šumarskom mafijom“, tvrdi Dragićević.
On je istakao da se na čelu direkcija zaduženih za lovstvo i šumarstvo još od 2003. godine nalaze isti ljudi, koji, kako kaže, zbog ličnih interesa blokiraju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
„Ministar Joković ih već četiri godine ne smjenjuje“, dodao je Dragićević.
Govoreći o poglavlju 27, Dragićević je ukazao i na problem prečišćavanja otpadnih voda.
„Ako blokiramo projekat koji je već finansiran i koji bi omogućio prečišćavanje oko 50 odsto otpadnih voda u Crnoj Gori, postavlja se pitanje da li uopšte možemo govoriti o ulasku u Evropsku uniju“, rekao je on.
Dragićević je ocijenio da Crna Gora nikada nije imala veću šansu za članstvo u EU.
„Otvoreni su nam i prozori i vrata za ulazak u Evropsku uniju. Od nas se traže najosnovnije stvari“, naveo je on.
Međutim, kako tvrdi, evropske integracije nijesu prioritet aktuelne vlasti.
„Premijera zanima isključivo rasprodaja crnogorskog tla stranim tajkunima i rasparčavanje države, dok ga ne interesuje kako ministri rade svoj posao“, rekao je Dragićević.
On je upozorio da je Crna Gora veoma blizu da prokocka istorijsku priliku.
„Vrlo smo blizu da izgubimo šansu koja se pružila ovoj generaciji, ne zato što smo je zaslužili, već zbog trenutnih geopolitičkih okolnosti“, poručio je Dragićević.
Na kraju, on je upozorio da bi susjedne zemlje mogle iskoristiti zastoj Crne Gore.
„Naše komšije iz Albanije samo čekaju priliku da nas preteknu, a sa ovakvom vlašću Crna Gora ide putem koji im to i omogućava“, zaključio je Dragićević.

Vujisić i Dragićević: Nije Francuska kočničar, već domaći propusti

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: medunarodni-festival-knjizevnosti