Prvo izdanje Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici, održano od 30. septembra do 5. oktobra 2025, okupilo je brojne autore iz Crne Gore, regiona i Evrope, potvrđujući da Podgorica postaje značajno središte savremenih književnih tokova i dijaloga kultura, naveli su organizatori.&nbsp;
Tokom šest festivalskih dana održano je više od trideset književnih predstavljanja, radionica i razgovora, a publika je imala priliku da upozna autore koji oblikuju savremenu književnu scenu u regionu i na širem evropskom prostoru.
- Pretprogram Poezija u centru najavio je šestodnevni fokus na knjige i književnost. A interesovanje publike već na prvim programima nakon svečanog otvaranja, na kojima su svoje najnovije romane predstavili Boris Dežulović i Goran Marković, najavila je atmosferu koja je obilježila cijeli festival. Brojna publika ispratila je promocije najvažnijih savremenih autora iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Italije i Irske - ističu u saopštenju.
Promovisana su najnovija izdanja objavljena 2024. i 2025. godine, od kojih je čak 11 u Podgorici imalo svoju prvu promociju: roman Borisa Dežulovića „Tko je taj čovjek“, zbirke poezije Ilije Đurovića „Ostaci straha“, Dejana Aleksića „Magnetno polje“ i Barbare Delać „Strahovita nježnost“, drama Lejle Kalamujić „Na slovo F“, zatim prevodi poezije Inger Kristensen pod naslovom „To“, romana „Madam Lazar“ Tajga Mak Gonaganja, kao i prvi prevod na neki od južnoslovenskih jezika kultne zbirka didaktičkih uputstava za nastavnike „Gramatika mašte“ Đanija Rodarija. Premijerno je predstavljen i prevod stripa „Žulijan“ legendarnog italijanskog crtača Karla Lukarelija, kao i prevodi poezije Pavla Goranovića i proze Nikole Nikolića na italijanski jezik.
- Prvu antologiju regionalne queer poezije pod znakovitim naslovom Rušenje četiri zida, promovisali su Denis Ćosić i Alen Brlek a priliku da predstave svoja nova osvarenja imali su i Senka Marić, Miljan Milanović, Savo Stjepović i Rok Vičnik. Savremenu makedonsku scenu su u razgovoru sa Vaskom Raičevićem predstavili Ljiljana Pandeva, Julijana Veličkova i Andrej Al-Asadi, dok je uzbudljive odlomke iz svog već nagrađenog novog romana Bekos pred brojnom publikom čitao Enes Halilović. Veliko interesovanje publike probudila je i nova zbirka Radmile Petrović Nisam znala šta nosim u sebi koja kombinuje lične i društveno kritičke tonove. O važnosti književnosti sjećanja u regionu na ubjedljiv način govorila je Adisa Bašić predstavljajući svoj dokumentarni roman Knjiga o Almiru, dok je poeziju Predraga Lucića objedinjenu pod naslovom Južno dvorište promovisao Damir Šodan - precizirano je u saopštenju.
Od autora sa šireg evropskog prostora svoju prozu su u Podgorici predstavili irska autorka Evelin Konlon i italijanski savremeni romanopisac Vinsa Galiko. Festival je bio i prilika da se predstave nova izdanja crnogorskih autora i njihovi prevodi na druge jezike.&nbsp;
- Publici su predstavljene knjige Nikole Nikolića, Pavla Goranovića, Barbare Delać, Ilije Đurovića, kao i tri naučne monografije: Istorija crnogorske kulture u izdanju Centra za kulturu Cetinje i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Njegoš i italijanska kultura Vesne Kilibarde i Andrić i Italija Marije Mitrović u izdanju Akademske knjige - navodi se u saopštenju.
Značajan dio programa bio je posvećen renomiranim književnim časopisima iz Crne Gore i regiona koji već decenijama prate glavne književne tokove i održavaju kontinuitet kritike.&nbsp;
- Predstavljeni su: Odzivi iz Bijelog Polja, zagrebački časopis Tema, čiji je posljednji broj posvećen savremenoj crnogorskoj poeziji i prozi, kraljevačka Povelja i časopis Polja iz Novog Sada - ističu organizatori.
Poseban segment Festivala bio je posvećen djeci i mladima, uz fokus na razvijanje kulture čitanja i prepoznavanja književnih vrijednosti.&nbsp;
- U biblioteci „Radosav Ljumović“ održane su radionice za osnovce sa Biljanom Milićević i Jasnom Ivanović, tri čitalačke radionice u srednjim školama, te panel diskusija Čitanje bez ograničenja sa profesorkama Dušankom Popović, Jasminom Nikčević i Magdalenom Smolović. Predstavljena su nova izdanja za djecu crnogorskih autora Marije Rašković, Žarka Vučinića i Nikole Kasalice, a posebno je zapažena promocija prevoda Rodarijeve Gramatike mašte. Najmlađa publika uživala je i u predstavi Super Zvjezdana u organizaciji Evropske kuće - navodi se u saopštenju.
Umjetnost stripa predstavljena je u tri zasebna programa: gostovanje italijanskih autora stripa Karla Lukarelija, Stefana Fantelija i Marčela Manđantinija koji su govorili o ulozi stripa u savremenoj popularnoj kulturi, omogućila je Italijanska ambasada, dok je o francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti govorio Luka Rakojević.
- Prateći muzički, dramski i izložbeni programi upotpunili su program i festivalsku atmosferu. Tokom festivalskih dana na platou ispred Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ postavljena je izložba „Stvarati na francuskom“. Festival je otvoren pozorišnom predstavom „Prah“ po tekstu Đerđa Špira i koncertom grupe Leb i sol, a završen muzičkim programom Veče sa Leonardom Koenom u izvedbi Maje Posavec i Ivana Kapeca - kazali su organizatori.
Generalni sponzor Međunarodnog festivala književnosti bila je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji manifestacije Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasade Italije i Francuske u Crnoj Gori i Evropska kuća u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podgorica postaje značajno središte savremenih književnih tokova i dijaloga kultura

Posljednji dan Međunarodnog festivala književnosti donosi raznovrstan i inspirativan program.
&nbsp;U 11 sati u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ biće organizovan "Dan za čitanje" – radionica kreativnog pisanja sa Jasnom Ivanović za osnovce od 9 do 12 godina: Stilske vježbe (izmjena teksta po zadatku).
U Galeriji "Art" biće održana promocija romana Sava Stijepovića „Trijumvirat“. Sa autorom će od 16 sati razgovarati Aleksandar Šurbatović.
Sat kasnije biće promovisan roman Anta Zlatka Stolice „Ulica Marte Algerich", a sa njim će razgovarati Slađana Kavarić Mandić.&nbsp;
Promocija zbirke poezije „Ostaci straha“ Ilije Đurovića biće održana u 18 sati, a sa autorom će razgovarati Srđan Gagić.
Promocija knjige poezije Zvonka Karanovića „Box Set 2“ planirana je u 19 sati. Razgovor će voditi Nikola Nikolić.
Veče sa Leonardom Koenom – koncert Maje Posavec i Ivana Kapeca počeće u 20 sati u velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.
Ulaz na sve programe je slobodan.
Generalni sponsor Međunarodnog festivala književnosti je Mtel.

Bogat program posljednjeg dana Međunarodnog festivala knjiđevnosti

Ljubitelji devete umjetnosti uživali su u promociji stripa „Zagor“ Stefana Fantelija i Marčela Mandjantinija petog dana Međunarodnog festivala književnosti. Zagor je dio opšte kulture, nije samo strip, to je neka vrsta religije. On nas je podizao, obrazovao, vaspitavao, a visoko i sad hodi komercijalnim strip vodama, istaknuto je na promociji. Vlasnik striparnice Mr No - Dražen Baletić, istakao je važnost Zagora među ljubiteljima stripa u Crnoj Gori. - Mnogo bi bilo da kažemo da je Zagor život, ali na ovim prostorima i te kako jeste. Pored Alana Forda, Zagor je najtiražniji i najpopularniji lik na ovim prostorima - naglasio je Baletić.&nbsp; Marčelo Mandjantini je bio čitalac Zagora, kao skoro svi Italijani, imao je veliku strast ka crtežu, njegovao je i pomislio da to može postati njegovo zanimanje.&nbsp; - To je ostvarenje mog dječačkog sna. Zagor je snažan, veoma voljen lik, koji priča dogodovštine iz različitih ambijanata i stimuliše kreatore i crtače. Iznenađujuće mi je da vidim kakav prijem imamo na Balkanu, ovo mi je treći put da dolazim u Crnu Goru. Prijem ovdje je mnogo topliji negoli u Italiji - podijelio je Mandjantini. S druge strane, Stefano Fanteli je prvi put u našoj zemlji i naišao je na sjajan prijem. A da radi Zagora mu je bila želja oduvijek. - Nijesam počeo kao autor stripa poput Zagora, ali uvijek sam htio da dođem do njega, to mi je bio omiljeni strip. Zagor nije najprodavaniji strip u Italiji, možda je treći ili četvrti, ali je u posljednih 10 godina izgubio najmanje čitača, što je značajan podatak - naglasio je Fanteli. Publika Festivala književnosti sinoć je bila u prilici i da se upozna sa jedinstvenim italijanskim stripom "Žulijan", čija je radnja smještena u doba Francuske revolucije, a ujedno i njegovim autorom, italijanskim piscem i novinarom Karlom Lukarelijem. Sa Lukarelijem je, i to ne samo o ovom stripu, već njegovom radu uopšte, razgovarala ambasadorka Italije Andreina Marsela i italijanski pisac, i takođe novinar, Vins Galiko, koji zahvaljujući italijanskoj Ambasadi gostuje i ove godine u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005101040_7eeaa6bc11fbb7a6e0aea611c51f6dfb6c78ccf1c673872ea4e3f20947a2a6d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251005101040_7eeaa6bc11fbb7a6e0aea611c51f6dfb6c78ccf1c673872ea4e3f20947a2a6d5" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Međunarodni festival knjiženosti"> </figure>  Ambasadorka Marsela kazala je da je velika čast predstaviti crnogorskoj publici autora Lukarelijevog formata. - On je književnik, strip autor, kreator podkasta, radio novinar, televizijski autor...To govori o njegovoj veličini. Zajednički imenitelj svemu što stvara je krimi, noar, svijet misterija. On je pristupio tom žanru na jedinstven način. Osoben je njegov stil, on ima poseban dar za pripovijedanje. Uvodi vas strastveno u svoje priče i čini da ih snažno doživite - kazala je Marsela. Galiko ističe da Lukareli u Italiji već ima status mita. - On je nešto gigantsko za italijansku publiku. Vlada velikim brojem umjetničkih polja. Posjeduje moć i kapacitet da ispriča i neke neprijatne priče, zna da ide protiv institucija u slučaju da se ne ponašaju kako treba - kazao je Galiko. Govoreći o svom stvaralaštvu Lukareli ističe da je bio sklon ekperimentisanju u žanrovima, ali da se uvijek trudio da njegove priče budu zanimljive i misteriozne. - Čak i da pomalo uplaše publiku, To je ono što je konstanta, a ostalo se smjenjuje, kontekst, detalji iz istorije, one male sitne stvari, ne one opštepoznate, jer svi znamo kako je neki događaj iz istorije počeo i kako se završio. Neki od mojih junaka mi se nimalo ne dopadaju ali me zanimaju, veoma su mi važni. Mnogi od njih nastali su sasvim slučajno. Tako sam napisao brojne likove, jednostavno ih sretnem u životu, neko se pojavi, ispriča mi svoju priču &nbsp;kazao je Lukareli. Zbirka poezije Dejana Aleksića „Magnetno polje“ objavljena ove godine u ediciji Džepni anagram, ujedno četvrta samostalna zbirka poezije koju objavljuje u izdanju KC Novi Sad, predstavljena je podgoričkoj publici u galeriji „Art“. - Ova knjiga je u neku ruku iskorak iz njegove ranije poetike. „Magnetno polje“ je iskorak iz zone komfora, i ize ove zbirke slobodno mogu nastati dva posebna rukopisa, možda bi formalno bili mnogo koherentiiji, ali je ovako daleko zanimljivije - istakao je na predstavljanju Alen Bešić. Ovo je četvrta knjiga u izdanju KC Novi Sad, ukupno, trinaesta, naglasio je Aleksić. - Koliko god da čovjek nije sklon sujevjerju ipak ga taj broj 13 malo lecne. Moj razvojni put suštinski može da se predstavi u dvije faze, prvih šest knjiga obuhvatale su pjesme pisane stalnim oblicima, a tek kasnije, što je malo neobičnije, pojavljuju se pjesme u slobodnom stihu, od sedme knjige, tačnije. To nisam izabrao kao dio programa, već je došlo spontano, vrlo moguće, iz osjećanja sigurnosti. Sigurnije sam se osjećao u tim kanonskim oblicima, to je bio izraz početničke nesigurnosti, koja je potrajala - pojasnio je autor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005101040_43c96138dfb72a1bc7246da8259e94d53bd9f2b8e16fc60c41fc6eb63491b9cd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005101040_43c96138dfb72a1bc7246da8259e94d53bd9f2b8e16fc60c41fc6eb63491b9cd" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Međunarodni festival knjiženosti"> </figure>  Knjiga „Južno dvorište“, uglednog hrvatskog novinara, satiričara i pozorišnog reditelja Predraga Lucića predstavljena je za kraj petog dana Festivala. O knjizi posthumno publikovanoj u dva toma govorio je urednik izdanja i Lucićev prijatelj Damir Šodan. - Znamo što je u Feral tribjunu učinio za slobodoumlje na našim prostorima. Čitavog života je pisao, poeziju, dnevnike, tekstove, njegova zaostavština je ogromna. Lirska poezija je bila način njegovog preslišavanja sa svijetom. U trenutku kada je htio objaviti liriku počeo je rat i on počinje rad u Feral tribjunu na satiričnoj poeziji. Kada su topovi zagrmjeli njegova muza nije utihnula već progovorila. Učinio je da se u teškim vremenima uspijemo nasmijati - kazao je Šodan. U stvaranju poezije veliku je ulogu imala Lucićeva ljubav prema muzici, smatra Šodan. - Uvijek je bio korak ispred, poznavao je dobru muziku, bio je njome opsjednut, to se čuje u i njegoj poeziji. Njegovi tekstovi za novine su takođe melodični. I novinarstvo je pretvarao u literaturu, ako ne u poeziju - kazao je Šodan. Dugogodišnje prijateljstvo datira od školskih dana kada su imali bend. - Imao je fenomenalne tekstove, neke od tih songova ću večeras izvesti, pisao je na dalmatini, našem dijalektu - kazao je Šodan. Lucić je, prema riječima Šodana, bio nevjerovatan erudita, koji je odlično poznavao književnost, ali i umjetnost uopšte. - Sve je živo pročitao, podvlačio, prepisivao u bilježnice, znao je Remboa u dušu, simbolizam, američke bitnike, poznavao je latino -američki roman, bio je izuzetno obrazovan. Bio je osebujna ličnost, a najviše od svega je htio biti Džim Morison ili Igi Pop na neki svoj način. Nosio je u sebi taj rokerski duh, duh pobune - zaključio je Šodan.

Mandjantini: Zagor ostvarenje mog dječačkog sna; Baletić: Na ovim prostorima je život

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" biće održan sjutra, u nedjelju 5. oktobra, u Velikoj sali Kulturno-informativnog centra "Budo Tomović", kazali su iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.
Razlog su nepovoljne vremenske prilike.
Početak koncerta zakazan je za 20 sati.
Ulaz je slobodan.

Koncert "Veče s Leonardom Koenom" u Velikoj sali KIC-a "Budo Tomović"

Radionicom „Dan za čitanje“ u Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, predstavom „Super Zvjezdana“ i brojnim razgovorima o književnosti, stripu i izdavaštvu obilježen je peti dan Festivala književnosti. Program je obuhvatio i predstavljanje savremene makedonske scene, kao i izdavačkih aktivnosti iz Crne Gore, Srbije i regiona.
Peti dan Festivala književnosti počeo je programom "Dan za čitanje" u Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović". Radionicu za osnovce od 9 do 12 godina vodila je Jasna Ivanović. Polaznici su bili u prilici da se upoznaju sa publicističkom formom sa posebnim akcentom na najomiljenijem dječijem časopisu ovih prostora - Politikinim Zabavnikom.
U sklopu pratećeg programa Festivala književnosti na platou između NB “Radosav Ljumović” i Gradskog parlamenta izvedena je i predstava za djecu „Super Zvjezdana“, u organizaciji Evropske kuće. Super Zvjezdana” je junakinja iz budućnosti koja kroz svoje avanture uz Taru i Sovu uči djecu (i nas odrasle) da se brinemo o prirodi, poštujemo različitosti, i da su solidarnost, zajedništvo i znanje zaista naše super moći.
I knjiga “Gramatika mašte. Uvod u izmišljanje priča”, autora Đanija Rodarija, predstavljena je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u sklopu Festivala. Rodarijeva “Gramatika mašte” je svojevrstan pedagoški priručnik i priručnik za maštu, ali i brojna djela namijenjena djeci, a i roditeljima. O knjizi su razgovarali Svetlana Kalezić-Radonjić, Radmila Lazarević i Desanka Jauković.
“Balončići donose” razgovor sa teoretičarem stripa Lukom Rakojevićem o stripu i francusko-crnogorskim vezama u devetoj umjetnosti, održan je u galeriji Art, petog dana Festivala. Naziv "Balončići donose" kroz akronim krije BD – skraćenicu kojom je označen jedan dio stripovskog svijeta. Prije 200 godina francuski autori su se bavili temama u ovim krajevima svijeta, samim tim postoji veliki broj umjetnika, fotografa, arhitekata, koji su ostavili tragove u Crnoj Gori.
- Postoji interesantna priča o Žilu Vernu i knjazu Nikoli, jedno poglavlje svoje knjige smjestio je u Kotoru, a brod je završio kod knjaza Nikole. S druge strane, Kralj Nikola je završio u Korto Maltezeu. TinTin - esencijalni serijal u jednoj epizodsi bavi se malom zemljom koja ima izlaz na more, živopisnog pejzaža, pod planinama i morem, pod osmanskim carstvom, njen glavni grad može biti i Sarajevo, i Tirana i Podgorica. Što se prevoda tiče, ‘Asteriks na Korzici’, epizoda, u prevodu Đorđa Dimitrijevića dobija zanimljivu auru, gdje postoji puno sličnosti sa Crnom Gorom, Korzika je opisana kao zemlja krvne osvete, sireva, ponositog naroda. Konekcija sa Crnom Gorom je jasna i prevodilac daje Korzikancima čist crnogorski govor - kazao je Luka Rakojević.
Izdavačka djelatnost Kulturnog centra Novog Sada i časopis “Polja” predstavljeni su u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u okviru Festivala književnosti. Urednik Alen Bešić govorio je o najnovijoj produkciji posebno se osvrnuvši na nekoliko knjiga koje su publikovane u ediciji "Integrali".
- Jedna od ključnih je i edicija Integrali koja je osnovana sa idejom da se bavi problemom žrtve, manjinskog, etničkog ili seksualnog, transregresivnog - kazao je Bešić.
Pored pokretanja nekoliko novih edicija, nedavno je, kako je istakao, osvježena i estetika knjiga, kao i redizajniran sajt putem kojeg sve više djela dopiru do čitalaca.&nbsp;
Od knjiga iz novije produkcije posebno je izdvojio “Japansku hroniku”, autora Nikole Buvijea, zatim “Težinu sveta”, Petera Handkea, kao i djelo Rodolfa Fogvila “Oklopnici”, koje se bavi foklandskim ratom.&nbsp;
Bešić je istakao da je jedan od bestselera u njihovoj produkciji “Vuci svoje ralo po kostima mrtvih”, autorke OlgeTokarčuk, čije je drugo izdanje je u pripremi. A kada je riječ o časopisu Polja, koji ima kultni status među ljubiteljima književnosti, izdvojio je izdanje koje je posvećeno palestinskom pjesniku Mahmudu Dervišu. Razgovor sa Bešićem vodila je Valentina Knežević, umjetnička direktorka Festivala književnosti.
Na festivalu je predstavljena i izdavačka djelatnost Narodne biblioteke Stefan Prvovenčani iz Kraljeva, sa posebnim osvrtom na časopis Povelja. Dejan Aleksić je podsjetio da je Povelja jedan od najstarijih književnih časopisa na ovim prostorima , koji izlazi od 1971. godine. Takođe, osvrnuo se na biblioteku Poezija danas u kojoj su objavljeni najznačajniji pjesnici današnjice.
- &nbsp;To je najrepezentativnije pjesničko kolo u Srbiji danas, a u pripremi je upravo 220 knjiga - kazao je Aleksić.
Dodao je da NB Stefan Prvovenčani ima šest stalnih biblioteka, a poslednja u nizu osnovana je ove godine.&nbsp;
- Ta je biblioteka bijenalna, u okviru nje ćemo svake druge godine objavljivati rukopis odabran na konkursu za Nagradu Goran Petrović koju smo ustanovili - kazao je Aleksić.
Dugogodišnja urednica Povelje Ana Gvozdenović osvrnula se na koncepciju časopisa, kao i na njegov značaj i tradiciju. Časopis je prepoznatljiv i po dodacima koji uz njega izlaze - Vidi čuda, u kom pisci govore o svom djetinjstvu i Preporučeno koje donosi prevode proznih djela.
U galeriji Art predstavljena je i savremena makedonska književna scena – stvaralaštvo Ljiljane Pandeve, Julijane Veličkove i Andreja Al-Asadija.
- Autorima u Makedoniji, ali i publici koja prati kulturu, nužno je da postoji festival u Skoplju, publika nam je žedna i gladna, pa nam je književna razmjena neophodna. Malo je nerazumno baviti se kulturom danas, otpočeti festival. Sa skromnih 700 eura od grada Skoplja organizovali smo prvo izdanje. Inat nas motiviše da idemo dalje. Imamo za koga da radimo, tu leži smisao… - kazala je Veličkova, koja je osnovala Skopski pjesnički festival.
Al-Asadi smatra da je poezija postala ponovo vidljiva i da se ponovo aktualizuje u Makedoniji, pogotovo među mladim ljudima.
- Mislim da smo napravili dobar korak sa Festivalom, ohrabrili mlade da čitaju i pišu. Podstiče se mlada književna scena, što pravi veliku razliku u Makedoniji. Što se mene tiče, zanima me univerzalno tretiranje ljudske duše, arapskog sam porijekla, a moje stvaralaštvo je fuzija između englesko-američkog, makedonskih poeta, persijska književnost, to je jedan miks, jedan bogat koktel - kazao je autor.
Bez jezika nemamo ni literature, ali mi jezik više odmaže nego što pomaže, primijetila je Ljiljana Pandeva.
- Dok pišem nisam lektor, nego sam književnik i stvarno pravim greške jer se izražavam kao autor. Nedavno mi je ukazano na to da su moja djela prožeta istorijskim temama, iskreno, nisam bila svjesna da me te teme interesuju, da mi leže. Shvatila sam da zaista bez istorije ne mogu da pišem, čak i moj novi roman, koji za mjesec dana izlazi iz štampe, bazira se na istorijskim faktima - otkrila je Pandeva.

Peti dan Festivala književnosti u znaku dječje mašte, stripa i savremenih književnih scena

Četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici predstavljen je i roman italijanskog autora Vinsa Galika "Kalabrijski talas", koji u prvi plan ponovo stavlja svog junaka, istražitelja Mima Kastelija iz Kalabrije. - U prvoj knjizi "Bog moreuza", koji govori o kazni, naš lik se, između ostalog, oženio, a u drugoj Mimo napušta Kalabriju i seli u Njemačku, gdje prati policijsku istragu sa njemačkim kolegom. Ovaj junak je odlično prihvaćen, Mimo Kasteli je heroj svih vremena, radi se o jakom, snažnom policijskom inspektoru, čovjeku sa slabostima sa kojima se čovjek može poistovjetiti. Ovo je tipično italijanska priča, sudbina… - naglašeno je na promociji. Autor je pojasnio odakle ideja vezana za ličnost Mima Kastelija. - On je ličnost serijskih romana, i cilj mi je bio da kreiram univerzalni svijet Mima Kastelija. Želio sam da govorim o Kalabriji, van stereotipa, u pričanju italijanske istorije kroz komad Kalabrije i ličnost. Postoji povezanost između knjiga "Pokaži mi poštovanje", "Bog moreuza" i "Kalabrijski talas". Mimo se promijenio u ‘Kalabrijskom talasu’, a još više će u narednom tekstu - pojasnio je Galik, koji je i čitao odlomke iz romana. Uslijedila je promocija knjige dnevnika Senke Marić "Ljudi". Prema riječima Nikole Nikolića, Marić je nagrađivana pjesnikinja, urednica, prozna književnica, i ova knjiga je nešto novo za njeno spisateljsko iskustvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251004101052_92dae782672b8a4265270c4ac1c462e897e222bd15daa7bcf89c4e7fecd1ff54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251004101052_92dae782672b8a4265270c4ac1c462e897e222bd15daa7bcf89c4e7fecd1ff54" data-rendition-name="original" width="1920" height="1277" loading="lazy" alt="Međunarodni festival književnosti"> </figure>  Marić nas u ovoj publikaciji vodi duboko u svoju unutrašnjost: kroz razmišljanja, uspomene i intimne trenutke boravka na međunarodnoj rezidenciji pisaca u Ajovi 2023. godine. - Dobila sam poziv da pišem dnevnik prvi put prije četiri-pet godina, kad je moj roman "Kintsugi tijela" bio svjež u očima javnosti, ali nisam bila zadovoljna kako su me brkali sa mojom fiktivnom junakinjom. Pisanje dnevnika je bilo zadnja stvar koju želim da radim na svijetu, zahvalila sam se i odbila, ali desilo se to da sam u avgustu 2023. godine otišla u Ameriku na tri mjeseca, gdje sam provela vrijeme sa 35 ljudi iz svih krajeva svijeta. I, kada su mi opet prišli sa istom ponudom, u euforiji od svih tih ljudi, književnosti i svega rekla sam, naravno -prisjetila se književnica, koja je "Ljude" počela da piše tri sedmice nakon povratka iz Ajove. Ipak, postojao je određeni otpor prema potpunoj varijanti ispovjednosti. - Problem je koliko ti možeš sebe dati u tekstu, uvijek ostaje dio koji je nedorečen, momenat stvari koje sakrivaš, prikrivaš…Pošto sam se upustila u neku bitku s tim bilo je vrlo zanimljivo i zahtjevno otkrivati kako pisac to radi, tada nastaje književnost koja ima smisla - pojasnila je Marić na promociji. Predstavljanjem zbirke poezije Barbare Delać, pod nazivom "Strahovita nježnost", spuštena je zavjesa na četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. - Utisak je da se ova knjiga značajno razlikuje u odnosu na prve dvije, dominantno u introspektivnom i intimnom tonu, u pjesmama ima mnogo više autorke, poetika se razvijala i mijenjala skupa s njom - ocijenila je na predstavljanju Marija Vujošević. Delać je pojasnila da se tokom stvaranja svaki put bavi stvarima koje je preokupiraju. - I ima me i nema u svakoj mojoj knjizi, s druge strane, bilo mi je važno da se bavim jezikom prije svega. Bitno mi je da imam svoj autentični izraz, svaka tema ima svoj pristup jeziku. Kada su počele da me preokupiraju teme nježnosti i ranjivosti shvatila sam da poeziji moram prići iz drugog ugla, i da je potrebno dublje i hrabrije zadrijeti u sebe. Tu se moja poetika mijenja - istakla je mlada pjesnikinja.

"Kalabrijski talas", "Ljudi" i "Strahovita nježnost" pred podgoričkom publikom

Drama o mentalnom zdravlju i prijateljstvu “Na slovo F” sarajevske autorke Lejle Kalamujić, nagrađena na konkursu Narodnog pozorišta u Sarajevu, predstavljena je publici festivala u Podgorici. Uz nju, promovisana su nova izdanja posvećena DDR književnosti, poezija Hajnera Milera i roman “Bekos” Enesa Halilovića.
Drama “Na slovo F” Lejle Kalamujić, nagrađivane sarajevske spisateljice, prepoznatljive po književnoj osjetljivosti i istraživanju marginalizovanih tema, predstavljena je sinoć publici Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici.&nbsp;
Ova drama, koja je pobijedila na konkursu Narodnog pozorišta u Sarajevu, u fokus stavlja usamljenost, mentalno zdravlje, stigma, ali i prijateljstvo između dvoje mladih ljudi, Nele i Alena, koji su se sreli na psihijatrijskom odjeljenju.
Tema mentalnog zdravlja je, prema riječima autorke, jedna iz spektra njenih opsesivnih tema, ali joj je ovoga puta bila intrigantna danas zapostavljena tema prijateljske ljubavi.
- U trenutku u kom se nalazimo imam potrebu za empatijom i solidarnošću, potrebu da djelima razotkrivam potencijale ljudi koji su zaboravljeni i na koje se nije obraćala pažnja godinama - kazala je Kalamujić.
Dodala je da dramska književnost, iako se čini manje prisutnom, ima svoju tradiciju i vrijednost.
- Danas će vas svi izdavači pokušati ubijediti da svaki književni tekst pretočite u roman. Drama je dio mog ličnog senzibiliteta, uvijek sam čitala dramu. Izbacivati dramu iz književosti ne znam gdje će nas odvesti. Drama je i književnost, ona ne pripada samo pozorištu. Drame se i danas čitaju. Istina, ranije su se čitale više, ali ko zna možda će se za desetak godine ponovo čitati više - zaključila je Kalamujić.
Književnost DDR-a – nova izdanja izdavačke kuće sa konceptom - Radni sto, i ujedno prevod knjiga Hajnera Milera, Bojane Denić, predstavljeni su u nastavku trećeg dana Međunarodnog festivala književosti.
Prevodi iz njemačke književnosti nisu mnogo česti, postoji tu jedna praznina, posebno kada je riječ o književnosti istočne Njemačke, DDR-a, i savremene književosti, koja se naslanja na književnost DDR-a, naglašeno je na promociji.
- Pojam DDR književnosti dosta je nestabilan, što je uzbudljivo. Koncept mi je oduvijek bio jasan i prije negoli sam artikulisala ideju izdavačke kuće, tačnije, oduvijek sam znala, jer se tom književnošću bavim, znači izašlo je iz mog čitalačkog habitusa. Počela sam stidljivo, prije osam godina, očekivala sam da odmah na samom početku budem diskreditovana samim programom, koji je veliki - kazala je Bojana Denić, osnivačica Radnog stola i prevoditeljka.
Hajner Miler jedan je od najvećih njemačkih dramaturga, pozorišnih reditelja i pjesnika u dvadesetom vijeku.
- U Hajneru Mileru nalaze se odgovori na sve probleme danas. Njegovo stvaralaštvo počiva na istoriji...jezik, religija, rat, kapitalizam - istaknuto je, između ostalog, na predstavljanju.
Uslijedila je promocija knjige poezije Hajnera Milera „Anđeo očaja“ u prevodu Dragoslava Dedovića, koji je najprije objasnio zašto baš Miler, a ne neko drugi.
- Zbog načina na koji je doživljavao sopstvenu, ali i veliku istoriju, on je shvatio da se to događa sa njegovim životom. Devedesetih sam imao sličnu percepciju i iskustvo, jer sam otišao da ne bih bio ubijen, obreo se bez jezika, u Njemačkoj, igrom slučaja moja djevojka je radila u Nirnbergu. Tri godine smo ja i Miler u isto vrijeme živjeli u Njemačkoj, ali nisam mogao da dođem do njega. Shvatio sam da je njegov osjećaj za istorijske lomove skoro identičan s onim što ja osjećam, a da su takvi glasovi usljed prašine koja se podigla usljed rušenja zida - pojasnio je prevodilac.
Dodaje da je Miler imao tri faze.
- U prvoj je naznačio mogući kraj strašnog, svaki anđeo je strašan, vjerovao je u socijalistički projekat, ali je sumnjao da li je cijena ispravna. Kada su došle '60-te i olovne '70-e, kad se sudario sa esencijalnom glupošću sistema postao je skeptičan, onda je rekao 'Naš raspon je između malo i ništa'. Postoji izvjesna doza melanholije u njegovim stihovima, tzv. lijeva melanholija, što me privuklo njemu - kazao je Dedović.
Novi roman srpskog pisca Enesa Halilovića “Bekos” zatvorio je treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici. Sa istaknutim piscem i pjesnikom razgovarala je umjetnička direktorka festivala Valentina Knežević koja je navela da roman „Bekos“, iako nedavno objavljen, već ima jedno književno priznanje i to „Kosarin vijenac“ koji se dodjeljuje u Crnoj Gori.
Halilović kaže da ga raduje tako dobra i brza recepcija njegovih djela.
- Čim su ljudi čitali moju novu knjigu to znači da su nešto i očekivali i da smatraju da imam nešto da kažem. Ili sam možda rekao nešto što im je značilo. Duboko vjerujem da svaki pisac cijelog života piše jednu knjigu. Mnogi pisci ne uspiju da napišu sve dobre knjige. Ima velikih pisaca koji su napisali samo jednu dobru knjigu i to je sasvim dovoljno - kazao je Halilović.
Roman „Bekos“, kako je kazao, omaž je priči i pričanju.
- Poezija bi postojala čak i kada bi svi ljudi bili nepismeni, jer bi je kazivali, pjevali. Ne znamo šta je starije proza ili poezija. Nema stručnjaka koji to može da nam objasni. U korijenu svega je usmenost, govor, čovjekova riječ - kazao je Halilović.
Najvažnije je, dodaje, da je priča zanimljiva.
- Toga se uvijek držim. Pričam ono što je meni zanimljivo i nadam se da će biti zanimljivo i drugima. Stalno rizikujem da tumačim svoju umjetnost, ali ko će ako neću ja - kazao je, pored ostalog, Halilović.

Drama “Na slovo F” Lejle Kalamujić otvorila treći dan Međunarodnog festivala književnosti u Podgorici

Bogat program četvrtog dana Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice za najmlađe, promocije knjiga za djecu, razgovore sa piscima, te susrete sa savremenom poezijom i prozom iz Crne Gore, regiona i Evrope.
Pogledajte program za 3. oktobar:
<h2>Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“</h2>
11h – Dan za čitanje: radionica za predškolce sa Biljanom Milićević – Interaktivno čitanje terapeutske priče
12h – Promocija knjige za djecu Nikole Kasalice „Iz hronike jednog Škota“. Razgovor vodi Milena Krivokapić
16h – Predstavljanje izdavačke djelatnosti Biblioteke „Stefan Prvovenčani“ iz Kraljeva i časopisa „Povelja“. Učestvuju Dejan Aleksić i Ana Gvozdenović
17h – Savremena danska poezija: promocija knjige Inger Kristensen „To“ u prevodu Jelene Vojinović. Razgovor vodi Dejan Matić
<h2>Galerija „Art“</h2>
16h – Savremena irska proza: predstavljanje stvaralaštva Evelin Konlon. Razgovor vodi Aleksandra Nikčević Batrićević
17h – Predstavljanje izdavačke kuće „Besa Muci“ i italijanskih prevoda crnogorskih pisaca. Učestvuju: Nikola Nikolić, Pavle Goranović, Silvia Muci i Maria Teresa Albano
18h – Savremena italijanska proza: promocija romana Vinsa Galika „Onda calabra / Kalabrijski talas“. Razgovaraju Silvia Stafa i Lavinia Azone
19h – Promocija knjige dnevnika Senke Marić „Ljudi“. Razgovor vodi Nikola Nikolić
20h – Promocija zbirke poezije Barbare Delać „Strahovita nježnost“. Razgovor vodi Marija Vujošević
21h – Savremena austrijska proza: promocija romana Barbi Marković „Krasti, psovati, igrati se, Piksi-knjiga i Minihoror“. Razgovor vodi Jelena Knežević
Sajamski dio festivala otvoren je na Trgu nezavisnosti, svakog dana do 5. oktobra, od 11 do 22 sata.
- Ulaz na sve programe je slobodan. Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.

Četvrti dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije knjige za djecu, razgovore sa piscima...

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti, koji se održava danas, donosi radionice, promocije i razgovore sa autorima u školama, Narodnoj biblioteci "Radosav Ljumović" i Galeriji „Art“.
Pogledajte program koji je pripremljen za 2. oktobar:
10h – Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“
Čitalačka radionica sa Mirjanom Radulović: Anegdote iz Crne Gore – mudrost kroz priče i susret kultura
11h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Dan za čitanje – radionica sa Biljanom Milićević za mlađe osnovce: Interaktivno čitanje savremene basne/bajke
12h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Promocija knjige za djecu Marije Rašković „Čuvari groblja“. Razgovor vodi Aleksandar Ćuković
12h – Muzička škola „Vasa Pavić“
Radionica profesionalne orijentacije sa Marijanom Milošević: Nevidljive profesije u muzici
12h – Gimnazija „Slobodan Škerović“
Čitalačka radionica sa Sanjom Bogojević: Đani Rodari i Gramatika mašte
16h – Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“
Predstavljanje izdavačke djelatnosti Meandar medie i časopisa „Tema“ – separat posvećen savremenoj crnogorskoj književnosti. Učestvuju Branko Čegec i Barbara Delać.
16h – Galerija „Art“
Fascinacija Italijom – promocija knjiga „Andrić i Italija“ Marije Mitrović i „Njegoš i italijanska kultura“ Vesne Kilibarde. Razgovor vodi Vesna Vukićević Janković.
17h – Galerija „Art“
Promocija engleskog izdanja knjige priča Miljana Milanovića „Produžetak vrste / Prolongation of the Species“. Razgovor vodi Nataša Srdić.
18h – Galerija „Art“
Promocija drame Lejle Kalamujić „Na slovo F“. Razgovor vodi Vasko Raičević.
19h – Galerija „Art“
Književnost DDR-a – predstavljanje novih izdanja Radnog stola i prevoda knjiga Hajnera Milera. Sa Bojanom Denić razgovara Jelena Knežević.
20h – Galerija „Art“
Književnost DDR-a – promocija zbirke poezije Hajnera Milera „Anđeo očaja“ u prevodu Dragoslava Dedovića. Razgovor vodi Damir Šodan.
21h – Galerija „Art“
Promocija romana Enesa Halilovića „Bekos“. Razgovor vodi Valentina Knežević.
Ulaz na sve programe je slobodan.
- Knjige su u centru – budite i vi - poručili su organizatori.
Generalni sponsor Međunarodnog festivala književnosti je Mtel.

Treći dan Međunarodnog festivala književnosti donosi radionice, promocije i razgovore sa autorima

Sekretarka za kulturu Glavnog grada, Snežana Tomanović, svečano je otvorila premijerno izdanje Međunarodnog festivala književnosti na Trgu nezavisnosti.
- Izuzetno sam srećna što danas mogu da otvorim prvi Međunarodni festival književnosti, koji ove godine nosi poruku 'Knjige su u centru', ne samo bukvalno u centru grada, već želeći da knjige budu u centru naše svakodnevnice, našeg kulturnog i društvenog života- kazala je Tomanović na otvaranju
&nbsp;Podsjetila je da je u proteklih 10 godina Glavni grad organizovao Internacionalni sajam knjiga.
- Ove godine smo željeli da književnom stvaralaštvu damo ljepši, jači, i veći okvir, spajajući književnost sa drugim umjetnostima. Ovaj festival je jako važan za Glavni grad, jer jača kulturni identitet grada, kao centra evropske Crne Gore, ali i za kulturu uopšte, jer je prilika da se afirmišu mladi izdavači, da se otvori prostor za međunarodnu saradnju, afirmiše čitalaštvo, jača čitalačka kultura i knjige zaista stavimo u centar naše svakodnevnice. Vjerujem da će ovaj Festival postati kulturni brend Podgorice- zaključila je Sekretarka za kulturu.
Društveno odgovorno poslovanje predstavlja mnogo više od finansijske podrške, ma kako značajna ona bila za realizaciju svakog projekta.&nbsp;
- Kao kompanija, želimo da budemo istinski oslonac onima koji svojim kreativnim stvaralaštvom mijenjaju svijet i da pomognemo da naše okruženje bude ljepše i plemenitije mjesto za generacije koje dolaze- poručio je na otvaranju izvršni direktor MTEL-a Zoran Milovanović.
On je naglasio da “kulturna zajednica u Crnoj Gori može u svakom trenutku da računa na kompaniju MTEL, jer smo prepoznati kao pouzdan partner i prijatelj umjetnosti. Vjerujemo u moć ideja, snagu mašte i sinergiju uspješnih korporacija, nadležnih institucija i talentovanih pojedinaca. Posebno smo ponosni na to što smo pomogli da se čitalačkoj publici u Crnoj Gori predstavi veliki broj kvalitetnih domaćih, regionalnih i evropskih autora i da svijet knjige uđe u svaki dom”.
Ambasadorka Italije u Crnoj Gori Andreina Marsela zahvalila se Glavnom gradu i Sekretarijatu za kulturu Podgorice na prilici da tokom Međunarodnog festivala književnosti i ove godine predstave savremene autore iz Italije.
- Ovoga puta u saradnji sa italiijanskim institutom iz Beograda imamo izuzetno zanimljiv program. U subotu 4. oktobra ćemo ugostiti jednog od najvećih italijanskih savremenih autora Karla Lukarelija- najavila je ambasadorka Marsela.
Kao dio svečanog otvaranja Međunarodnog festivala književnosti na platou ispred Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” otvorena je izložba pod nazivom “Stvarati na francuskom -priče o jezicima, putovanja riječi”. Riječ je o izložbi koja predstavlja jedinstveno putovanje kroz stvaralaštvo pisaca koja je nastala u saradnji sa ambasadom Francuske u Crnoj Gori, Francuskim institutom u Podgorici i Francuskom alijansom u Parizu.
- Kroz citate i portrete pisaca moći ćete da otkrijete odnos koji ovi autori imaju prema francuskom jeziku kao sredstva izražavanja svoje umjetnosti. Francuski jezik, baš kao književnost, ne pripada nikome posebno. Ova izložba ima za cilj da pokaže kako francuski jezik obogaćuje sve ove stvaraoce bez obzira odakle dolaze- kazala je otvarajući izožbu ambasadorka Francuske An Mari Maske.
Tokom šest festivalskih dana, od 30. septembra do 5. oktobra, biće realizovano preko 50 raznovrsnih programa: od promocija novih izdanja i susreta s poznatim piscima, do muzičkih i scenskih događaja na otvorenom.
Sajamski dio biće otvoren svakog dana od 11 do 22 časa, a ulaz je slobodan za sve posjetioce.
Generalni sponzor Festivala je kompanija Mtel, dok su pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Ambasada Italije, Ambasada Francuske i Evropska kuća u Podgorici.

Svečano otvoren Međunarodni festival književnosti

Kik bokser Budućnosti Nemanja Čađenović najbolji je sportista Podgorice u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Sekretarijata za sport Glavnog grada.
Titulu najboljeg kluba dijele Tekvodno klub S3 i Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax, dok je za najboljeg trenera izabran Vlado Stanišić, trener tekvodno kluba S3.
- Čađenović je kik boks u Crnoj Gori vratio na velika vrata, obilježivši godinu na izmaku osvajanjem srebrne medalje na seniorskom prvenstvu svijeta u Abu Dabiju. U konkurenciji 28 žestokih boraca, sjajni 24-godišnjak počeo je takmičenje kao prvi na rang listi, a dogurao je čak do finala discipline lou-kik (kategorija do 71 kilogram) - piše u saopštenju Sekretarijata.
Navodi se da srebrna medalja Čađenovića predstavlja najbolji rezultat crnogorskog kik boksa još od 2009. godine, kada je današnji selektor Goran Radonjić bio svjetski šampion.
- Najuspješniji klub u 2025. godini je Tekvondo klub S3, dominantno zahvaljujući rezultatima fenomenalne Andree Berišaj, koja je za samo mjesec dana donijela tri odličja sa velikih takmičenja, ali &nbsp;prema Pravilniku Sekretarijata za sport nije mogla biti u konkurenciji za sportistkinju godine, s obzirom da nema prebivalište u Podgorici - ističe se u saopštenju.
Navodi se da S3 titulu dijeli Ženski košarkaški klub Budućnost koji je ostvario fantastičan rezultat osvajajanjem regionalnog takmičenja WABA liga, savladavši u finalu fajnal fora u Celju favorizovanog domaćina.
Za najboljeg trenera proglašen je Vlado Stanišić, strateg Tekvondo kluba S3, čiji su se takmičari istakli u 2025. godini vrhunskim rezultatima na evropskoj i svjetskoj sceni”.
Plakete za vrhunske rezultate u seniorskoj konkurenciji na najvećim planetarnim takmičenjima dobiće Andrea Berišaj (TK S3), Nenad Dulović (KK Omladinac), Arso Milić (Džiji džicu klub Arso Milić), Krsto Radulović, Mladen Bojanović, Selma Ličina, Jelena Vukčević, Pavle Đurišić, Kristina Radosavović, Savo Jaredić (džiju džicu Fenix), Nikola Perović, Branka Mujović (Džiju džicu Stara Varoš), Emir Delijić (Džiju džicu Montenegro top team), kao i sjajni parastonoteniser Luka Bakić.
Nagrade za izuzetan doprinos razvoju, organizovanju i unapređenju sporta u Titogradu (Podgorici) zaslužili su Ljiljana Vučević (rukomet), Bajram Ademović (boks), Dragan Vujović (fudbal), Petar Caco Ljumović (fudbal), Dragoljub Kopitović (karate), Veselin Mićović (karate).
Plaketama za ostvarene rezultate u 2025. godini biće nagrađeni Viktor Dukić (Kik boks klub Rad), Helena Backović, Una Raković, Jovana Damjanović (Karate klub Omladinac), Katarina Vlahović (Karate klub Iskra), Pavle Mugoša, Balša Đurišić, Ana Asanović, Matija Radulović (džiju džicu Fenix), Mario Marić (Džiju džicu Montenegro top team), Vladana Popović (Džiju džicu Arso Milić), Edin Alković, Nikola Ilić (Bokserski klub Podgorica), Lana Boljević (Tekvodno klub Olimp), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3) .
Isto priznanje dobiće i Aleksa Rašović, Balša Sinđić, Boris Ilin, Uroš Tomić, Jovan Đukanović, Elena Jovanović, Dobrivoje Janković, Ivan Kilibarda, Petar Ilin, Andrija Lekić, Petar Džudović (Džiju džicu Stara varoš), Mia Vuksanović, Sofija Delić, Lara Burzanović, Jovana Tešović, Maša Ulićević, Martina Knežević (Ženski rukometni klub Budućnost), Petar Brnović, Jakša Milanović, Andrija Aleksić, Danilo Savović, Luka Cerović, Luka Novaković i Andrej Durutović (PVK Budućnost), Filip Kunčer (Auto moto klub Podgorica racing) i Marija Zogović (Planinarski klub Komovi). 
 
Tradicionalno, izabrani su i perspektivniji sportisti Glavnog grada – Vuk Dragojević (Karate klub Omladinac), Dušan Radulović (Tekvodno klub S3), Vojin Radošević (Džudo klub Nenad Sinanović), Lazar Ivanović (Karate klub Panter), Maksim Bulatović (Džudo klub Stara varoš), Nina Krulj (Karate klub Budućnost), Damjan Bešović (Fudbalski klub Stari aerodrom), Simon Sošić (Fudbalski klub Budućnost), Tamara Jovović (Ženski fudbalski klub Budućnost), Filip Pešterac (Karate akademija TN), Mateja Đonović (Košarkaški klub Junior), Lola Racković (Ženski košarkaški klub Budućnost Bemax), Anđelina Jeknić (Ženski rukometni klub Budućnost), Luka Milošević (Odbojkaški klub Budućnost) i Elena Jovanović (Ženski odbojkaški klub Budućnost).
Priznanje za razvoj i promociju sporta osoba sa invaliditetom ide u ruke novinara Emila Ličine, dok će plakete za poseban doprinos u razvoju školskog sporta biti uručene Ivani Bulatović (Osnovna škola “Sutjeska”) i Mariji Mitrović (Gimnazija “Slobodan Škerović”).
Plaketu za dostignuća u netakmičarskom sportu zaslužio je Aikido klub Podgorica, dok će za uspješnu saradnju u realizaciji programskih aktivnosti Sekretarijata za sport biti nagrađen Direktorat za vanredne situacije MUP-a.
Zlatnu plaketu za promociju i razvoj sportske rekreacije dobiće Lidija Pejović iz Sportsko rekreativnog društva Podgorica i NVU Sportski veterani Morača, dok će zahvalnicu za medijsku promociju aktivnosti Sekretarijata za sport dobiti RTV Podgorica i Nina Danilović (TV Prva).
Specijalnu nagradu u godini velikog jubileja, 100. rođendana kluba, dobiće Fudbalski klub Budućnost.
Sekretarijat za sport posthumno će dodijeliti plaketu porodici zaslužnog sportskog radnika za doprinos razvoju sporta u Titogradu (Podgorici) - legendarnom igraču i treneru FK Budućnost Savu Macu Rogošiću.
Svečana ceremonija dodjele priznanja najuspješnijim sportistima i sportskim radnicima u godini na izmaku biće upriličena 22. decembra u Hotelu VOCO u 12 sati.

Čađenović sportista Podgorice, Budućnost Bemax i Tekvondo S3 najbolji klubovi, Stanišić najbolji trener

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 2023. Narges Mohamadi uhapšena je u Iranu, saopštili su danas njeni simpatizeri.
Fondacija koja nosi njeno ime saopštila je da je Mohamadi uhapšena na komemoraciji jednom advokatu za ljudska prava koji je nedavno nađen mrtav.
Iran se za sada nije oglašavao o ovom hapšenju.
Međutim, pristalice Mohamadijeve mjesecima su upozoravale da postoji rizik da ona ponovo bude uhapšena, nakon što je puštena iz zatvora u decembru 2024. godine iz medicinskih razloga.
Iako je na slobodi trebala da bude samo tri sedmice, ostala je duže, vjerovatno zato što su aktivisti i države Zapada vršili pritisak na Iran da ona ostane na slobodi.
Mohamadi je i dalje nastavila svoj aktivizam javnim protestima i gostovanjima u stranim medijima, uključujući demonstracije ispred teheranskog zatvora Evin, gdje je bila držana.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir uhapšena u Iranu

Predsjednik Skupšine Andrija Mandić prirediće u ponedjeljak prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz parlamenta.
Prijem će, kako je najavljeno, biti organizovan u hotelu Hilton, nakon čega će svečanost biti nastavljena prigodnim programom.
Iz Skupštine su rekli da će u okviru obilježavanja jubileja, parlament prirediti i okrugli sto u utorak u vili Gorica.

Mandić u ponedjeljak organizuje prijem povodom 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Ukrajina ne zaboravlja podršku Crne Gore kada je bila najpotrebnija - poručio je ambasador Oleg Gerasimenko na sastanku sa mintrom ljudskih i manjinskih prava Fatmirom Đekom.
Oni su se sastali nakon što je Generalna Skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju o povratku djece iz Ukrajine početkom decembra kojom se od Rusije zahtjeva da se osigura hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece koja su prisilno prebačena ili deportovana tokom ratnih dešavanja u Ukrajini.
- Ministar je pozdravio usvajanje Rezolucije i izrazio duboku zabrinutost zbog broja ukrajinske djece koja su deportovana u Rusku Federaciju ističući da to ne samo narušava njihovu bezbjednost već je nehumano i potpuno neprihvatljivo postupanje - saopšteno je iz njegovog resora.
On je uputio poziv za pomoć rehabilitovanju ukrajinske djece koja su vraćena u Ukrajinu kroz organizaciju psihološkog oporavka i odmora određenog broja ukrajinske djece u Crnoj Gori u 2026. godini.
Đeka je ponovio puno poštovanje istrajnoj borbi Ukrajine koja uporno dokazuje snagu demokratije pred cijelim svijetom i istakao spremnost Crne Gore za dalju podršku u okviru mogućnosti koje ima.
- Ministar je podsjetio na iskustvo Crne Gore u oblasti zaštite i zbrinjavanja djece iz ratom ugroženih područja u regionu tokom ratnih dešavanja i kazao da će pružiti svu dostupnu pomoć kako bi se toj djeci pomoglo - naveli su u njegovom resoru.

Đeka - Gerasimenko: Osigurati hitan, bezbjedan i bezuslovan povratak sve ukrajinske djece

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: medunarodni-festival-knjizevnosti