Nekoliko hiljada ljudi prošetalo se danas ulicama Madrida pod kišom tražeći "stvarnu, a ne jeftinu jednakost" između žena i muškaraca.
Demonstracije organizovane za Međunarodni dan žena okupile su razne generacije u dobroj atmosferi, prenijela je agencija Frans pres.
U povorci, tradicionalno veoma velikoj u Španiji koja je pionir u Evropi u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, jedan mladić je nosio plakat sa natpisom „Sahraniti mačizam“.
Okupljeni među kojima je veliki broj žena, skandirali su slogane protiv porodičnog nasilja, a neki su nosili ime Francuskinje Žizel Peliko, koju je suprug godinama drogirao i silovao i dovodio druge muškarce da je siluju.
Žizel Peliko je prošle godine postala ikona feminizma širom svijeta, pošto je odbila da suđenje njenom suprugu bude iza zatvorenih vrata, već javno, kako bi „sramota koju osjećaju žrtve nasilja pređe na stranu počinilaca“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Madridu hiljade ljudi na ulici traži pravu jednakost za žene

I dok Cetinje u tom pogledu igra naročitu ulogu, posebno ako se govori o obrazovanju i emancipaciji žena, a pamtimo i da su prve demonstracije u organizaciji nekog ženskog pokreta održane u Kotoru, ovog puta fokusiraćemo se na Podgoricu. Jer, taj je grad dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka bio jedan od ‘epicentara’ borbe za ženska prava u našoj državi.
<h2>I tokom 1920. tražile jednakost</h2>
Najprije treba istaći podatak iz niza publikacija i istorijskih izvora o tome kako su žene u Podgorici prve demonstracije organziovale u decembru 1919, a razlog je bila skupoća, uz zahtjeve za demobilizaciju vojske. Mjesec kasnije, iz današnjeg glavnog grada prvi put su žene zatražile političko izjednačavanje polova.
Tokom dvadesetih godina, vlasti tadašnje Kraljevine gušile su niz radničkih demonstracija i u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima, pri čemu je među povrijeđenima bilo i mnogo ženskih aktivistkinja.
<h2>Zabranjena proslava i potreba stvaranja feminističkog pokreta</h2>
Žene iz Podgorice pokušale su osmog marta 1932. da organizuju proslavu, ali to su zabranile vlasti.
Jedna od bitnijih godina bila je 1936. Tada je u nedjeljnom listu “Zeta” objavljeno više tekstova o pravima žena, pri čemu je prvi put pomenuta “Potreba stvaranja feminističkog pokreta u Crnoj Gori”. Uz to, sve su glasniji bili zahtjevi da žene dobiju pravo glasa.
<h2>Prije 89 godina utemeljen Ženski pokret: Ovo su bile ključne poruke&nbsp;</h2>
Ipak, najzanimljivije iz današnje perspektive djeluje događaj organizovan 1. marta 1936. godine u podgoričkom hotelu “Evropa”. Tada je zvanično utemeljen Ženski pokret, kao prva ženska organizacija u Podgorici.
U monografiji “Revolucionarni pokret u opštini Titograd 1919 – 1945” predočeno je više detalja o tom okupljanju.
- Pred oko 120 žena, osnivačku skupštinu otvorila je stara učiteljica Stanica Radović, koja je govorila o zapostavljenosti žene u društvu, o potrebi osnivanja udruženja žena, o političkoj emancipaciji, društvenoj svijesti i ravnopravnosti žene, o neophodnosti uključivanja žene u vršenje društvenih funkcija, u kulturni rad i slično - navodi se u tekstu.
Na skupu je govorila i Stanka Leković.
- Ona je posebno ukazala na izuzetno teške uslove koji vladaju u Crnoj Gori u pogledu položaja žene. Govorila je i Zorica Karamatijević u ime žena službenica - dodaje se.
Na sjednici su usvojena pravila – a u središtu je bila borba za izjednačavanje žena u svim javnim pravima sa muškarcima.
<h2>Mnoga su prava izborena, ali ravnopravnost još nije dostignuta</h2>
Uskoro je Vlada Milana Stojadinovića zabranila rad Ženskog pokreta, zbog bliske povezanosti sa Komunističkom partijom.
Godinu kasnije, nakon policijske torture, umrla je Božana Vučinić, koju su vlasti godinama progonile i mučile zbog ženskog i radničkog aktivizma. Takođe 1937, policija je tokom protesta žena uhapsila niz učesnica, a 1939. su u Podgorici održane masovne demonstracije tokom obilježavanja 8. marta.
Žene su u Podgorici, baš kao i u svim drugim djelovima Crne Gore, bile dio svih akcija Komunističke partije protiv tadašnjih vlasti, učestvovale su u Španskom građanskom ratu, a zatim i Drugom svjetskom ratu.
Dio njihovih zahtjeva ispunjen je neposredno po završetku rata – tada su žene u Crnoj Gori, između ostalog, prvi put stekle pravo glasa. Međutim, na ispunjenje dijela zahtjeva, čini se, još će se čekati – jer, teško je da iko i danas može ustvrditi kako su žene u Crnoj Gori ravnopravne sa muškarcima.

1084x550

Ovo su poruke žena iz Podgorice prije 89 godina: Tražile jednaka prava kao i muškarci, prvi put pominjan i feminizam

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Međunarodni dan žena nije samo prilika za proslavu, već i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena.
U toj organizaciji podsjećaju da je 17 žena ubijeno u posljednjih pet godina, dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste.&nbsp;
- Stvarne brojke su sigurno veće jer mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog straha, ekonomske zavisnosti ili izostanka institucionalne zaštite - navedeno je u saopštenju CGO-a.
Takođe, napominju da patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi doprinose spirali nasilja nad ženama i djevojčicama.&nbsp;
- Posebno zabrinjavajuće – prisutni su i među srednjoškolcima i kroz vršnjačko nasilje - dodaje se u saopštenju CGO-a.
U CGO-u konstatuju da žene prednjače u obrazovanju (61,8 odsto diplomiranih na osnovnim studijama), ali i da su i dalje manjina na tržištu rada (46,1 odsto zaposlenih).
- Žene su i dalje na marginama političkog odlučivanja – samo šest ministarki (19 odsto) i nijedna potpredsjednica Vlade, a u Skupštini 28 poslanica (34 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U CGO-u naglašavaju da se do promjena može doći kroz brže sudske procedure za slučajeve nasilja, edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja, podršku ženama koje se bore protiv diskriminacije i nasilja, te vidljivost i isticanje uspjeha žena u svim oblastima.

1250x600

CGO: 8. mart i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je svim ženama 8. mart - praznik koji simbolizuje borbu za ravnopravnost, ali i, kako je rekao, proslavlja neprocjenjiv doprinos žena našem društvu.
- Kroz vjekove, žene su bile oslonac porodice, čuvari tradicije i ključni nosioci mira i stabilnosti u najtežim vremenima. Njihova snaga, posvećenost i mudrost ostaju temelj na kojem počiva naše društvo - naveo je Mandić u čestitki.
On je istakao da je izuzetno ponosan što 28. saziv Skuptšine Crne Gore na čijem je čelu ima poseban senzibilitet prema ženama i što se u vrlo kratkom roku nakon konstituisanja saziva formirao Ženski klub koji će i u budućnosti nastaviti sa promovisanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanju uloge žena u političkom i javnom životu.
- Izuzetno mi je važno što unutar Nove srpske demokratije, stranke koju predvodim, značajan broj rukovodećih i poslaničkih pozicija pripada pripadnicama ljepšeg pola, čime ne samo da podstičemo njihovu veću zastupljenost u politici, već i u svim društvenim sferama - zaključio je Mandić u čestitki.

Mandić: Ponosan sam što sam na čelu saziva koji ima poseban senzibilitet prema ženama

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće danas u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.
- Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima - naveli su ranije iz CŽP.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwomensrightscenter.mne%2Fposts%2F1031093635719069%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Marš će početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.
- Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena - rekli su iz CŽP.
Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
- Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih - kazali su iz CŽP.

U Podgorici danas Osmomartovski marš: Borba za zaštitu i unapređenje prava

Stigao nam je još jedan Osmi mart, pun cvijeća, bombonjera, promotivnih akcija i ispraznih govora o ženskim pravima, ocijenila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona dodaje da poruka u opštoj pozivnici za fini parti s besplatnom konzumacijom glasi: &nbsp;„Srećan 8. mart, drage dame, ljepše polovine!“,&nbsp;
Političari, navodi, objavljuju statuse podrške, kompanije nude popuste, a mediji plasiraju uobičajene priče o “snažnim ženama”. Ali, kad cvijeće uvene i reflektori se ugase – šta ostaje?&nbsp;
Podvlači da ostaju nejednake plate, ostaju žene koje i dalje nose dvostruki teret rada – i u kući i na poslu. Ostaje nevidljivi i neplaćeni rad koji pokreće društvo, ali nikad nije tema budžeta. Ostaju institucije koje redovno zakazuju u zaštiti žena od nasilja. Ostaje feminizam koji nije dovoljno “pitom” da bude u reklamama, jer se ne uklapa u poruku o lažnoj harmoniji.
- Ostaju političke elite kojima je ravnopravnost zgodna samo dok ne naruši postojeće odnose moći. Politički diskurs afirmiše “pripitomljeni” feminizam, koji služi za dekoraciju bez stvarnog izazivanja sistema. Političari ne viču na „drage dame“, već su taj zadatak dali svojim partijskim koleginicama – u njihovom svijetu rodna ravnopravnost znači da žene vode bitke jedne protiv drugih. U patrijarhalnom sistemu, politika ostaje sport u kojem žene igraju u nižim ligama, gdje im se rado prepušta uloga da međusobno odmjeravaju snage, dok pravi centri moći ostaju netaknuti - dodala je ona.&nbsp;
Dok nam, kako kaže, nude feminizam koji ne uzdrmava ništa suštinski, svijet se pomjera unazad.&nbsp;
U jeku globalnih napada na feminističke vrijednosti, Kovačević smatra da konzervativni populisti jačaju svoju moć, a prava žena se potiskuju u ime “tradicije” i “porodičnih vrijednosti”.&nbsp;
- Pripitomljeni feminizam – nije feminizam. Jer prava nijesu dobijena uz ljupki osmijeh i molbu, već kroz štrajkove, proteste i borbu koja nikad nije bila ni poželjna ni dobrodošla. Podsjetimo se da je i sam 8. mart nastao iz pobune, iz otpora, iz borbe žena koje su odbile da budu samo jeftina radna snaga i poslušne građanke - istakla je ona.&nbsp;
Danas, naglašava Kovačević, kada se feminističke parole recikliraju za političke govore i korporativne kampanje, važno je podsjetiti na ono što Osmi mart zaista znači.&nbsp;
- Ne slavimo postignuto – jer još uvijek nijesmo jednake. Ne prihvatamo prazna obećanja – jer smo ih čule previše. Ne zatvaramo oči pred napadima na naša prava – jer znamo da svaki korak unazad vodi ka novim zabranama, novim kontrolama i novim pokušajima da nas ućutkaju - ukazala je ona.&nbsp;
Ističe i da nam ne treba nam reklama. Trebaju nam prava. Trebaju nam sigurne institucije, zakon koji se sprovodi, ekonomska moć, politički prostor koji nije rezervisan samo za muškarce i nasmijane vlasnice partijskih knjižica. Treba nam društvo u kojem ravnopravnost nije ukrasna riječ, već realnost.
- Feminizam nije trend. Nije praznik. Nije status na društvenim mrežama. Feminizam je borba. Ne možemo stati dok je ne dobijemo. Živio 8. mart! - poručila je Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Feminizam nije reklama, već borba – živio Osmi mart

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće u subotu u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali sve građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.

„Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima“, naveli su iz CŽP.

Oni su kazali da će marš početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.

„Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena“, rekli su iz CŽP.

Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.

„Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih“, kazali su iz CŽP.

U Podgorici u subotu Osmomartovski marš

&nbsp;Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a da prijetnje izlaze iz okvira političara i javnih ličnosti i pogađaju članove njihovih porodica, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
– Naravno da nijednom čovjeku to nije prijatno. Ono što je posebno zabrinjavajuće jeste način na koji nadležne institucije reaguju na prijetnje smrću. U pojedinim slučajevima na uvrede se reaguje promptno i brzo dolazi do procesuiranja i kazne, dok se na ozbiljne prijetnje često ne reaguje na isti način – rekao je Huter.
Osvrćući se na postupanje Specijalnog državnog tužilaštva u slučaju masakra u Medovini, Huter je podsjetio da su spisi predmeta iz Osnovnog suda uzeti pred završne riječi i nijesu vraćeni, što je kod porodica žrtava izazvalo sumnju i ogorčenje.
Kaže da dijeli njihovu zabrinutost, jer su, kako navodi, sumnje potkrijepljene nizom propusta, neprofesionalnih postupanja i neodgovornosti.
– Niz neodgovornosti kretao je od policajaca koji su tog dana trebalo da rade svoj posao, zatim od ministara, Vlade i svih redom. Svemu tome se pridružilo i Specijalno državno tužilaštvo koje je, očigledno, u ovakvim postupcima željelo da da završni udarac, ali ne u cilju otkrivanja istine, već kao da dokusuri porodice koje su izgubile svoje najmilije – kazao je Huter.
Podsjetio je da je i ranije javno iznosio kritike na rad SDT-a i VDT-a, naročito čelnih ljudi tih institucija, te da je utisak kako ih, kako kaže, maltretiraju upravo oni koji su ih postavili na te funkcije.
– Mogli smo da vidimo i od prvaka DF-a da tužilaštva nijesu nezavisna. Govorimo o dvije grane vlasti, a način na koji su tretirani najbolje pokazuje da zapravo nijesu nezavisni u radu i da je sve što su do sada radili bilo prilično selektivno. Iz dana u dan svjedočimo tom selektivnom pristupu – istakao je Huter.
Govoreći o nedavnoj prijetnji smrću njemu i njegovoj porodici putem Facebook objave, Huter je kazao da na uvrede nije reagovao jer je, kao političar, na njih navikao, ali da je ovoga puta zabrinut jer se prijetnja odnosi i na članove njegove porodice.
Ukazao je da je država svojim nereagovanjem doprinijela radikalizaciji ambijenta.
– Država je ohrabrila pojedince. Nereagovanjem na prijetnje pojedincima otvorila je prostor da se ide korak dalje i da se prijeti porodicama i djeci. Normalizovano je da se uvrede pretvaraju u prijetnje, a prijetnje prerastaju u prizivanje smrti članova porodice. Opet se vraćamo na selektivnost. Raduje me slučaj novinarke Televizije E gdje su policija i tužilaštvo reagovali u roku od 24 sata zbog uvrede. Sa druge strane, prijetnje smrću često zastarijevaju. Ovu posljednju nijesam ni prijavio – prijavili su je iz NVO Centar za građanska prava, kao i niz ranijih. Epilog je uglavnom bio zastara. To je ambijent linča koji su kreirali upravo ovi vlastodršci – poručio je Huter.
Komentarišući odluku lokalne vlasti u Budvi da budžetom za 2026. godinu opredijeli milion eura za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz podršku DPS-a, Huter je rekao da na to ne gleda pozitivno.
– Smatram da su ta sredstva mogla biti usmjerena za izgradnju škola, vrtića ili bolnice. Stav DPS-a je jasan i predsjednik Živković ga je nedavno iznio. Nijesmo saglasni sa tom odlukom, ali to neće uticati na pokušaje onih koji žele da „riješe Budvu“ – govorim o Vučiću i njegovoj političkoj posluzi – jer im to neće poći za rukom. Ta sredstva nijesu trebalo da budu opredijeljena ni za jednu vjersku organizaciju, pa samim tim ni za crkvu Srbije – naglasio je Huter.
Osvrćući se na situaciju u Bijelom Polju, gdje Bošnjačka stranka, prema njegovim riječima, ucjenjuje partnere u vlasti tražeći dodatne benefite, Huter je ocijenio da je riječ o krizi vlasti.
– Dok traju razgovori konstituenata vlasti nije dobro dodatno ih opterećivati komentarima. Bijelom Polju je potrebna stabilna vlast, a predsjednik Opštine Petar Smolović pokazao je u prethodnom mandatu veliku posvećenost gradu i dao značajan doprinos stabilnosti – rekao je on.
Na pitanje o angažovanju sveštenika Srpske pravoslavne crkve u Državnom arhivu, Huter je kazao da dijeli strahove zaposlenih koji su se tim povodom obratili Ministarstvu kulture i medija.
– Ne vidim dobru namjeru u toj odluci i imam više razloga da sumnjam. Jedno od početnih obrazloženja bilo je da je riječ o obuci kadrova, a ti isti kadrovi su mogli biti obučavani u arhivu Mitropolije. Pristup neobrađenoj građi je veoma problematičan. Reagovale su i civilne organizacije, a DPS se oglasio tim povodom. Koleginica Bojanić-Lalović obratila se upravnoj inspekciji, ali odgovore još nijesmo dobili. Ćutanje je znakovito – kada nema odgovora, postoji sumnja da se radi nešto nezakonito – zaključio je Huter.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbEbFg6yKKSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Huter: Država je ohrabrila pojedince pa su sa uvreda prešli na prijetnje smrću porodici, djeci

Crveni alarm uključen je na aerodromima širom Azije pošto je Indija potvrdila slučajeve smrtonosnog Nipa virusa u državi Zapadni Bengal.
Putnici koji iz Indije stižu na aerodrome na Tajlandu, u Nepalu, Vijetnamu, Kini i Majnmaru prolaze kroz medicinski skrining zbog straha od širenja epidemije Nipa virusa, koji se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, a čija je smrtnost izuzetno visoka.
Indijski ministar zdravlja je potvrdio dva slučaja Nipa virusa u Zapadnom Bengalu, istakavši da su uspjeli da “blagovremeno obuzdaju virus”.
Indijske vlasti nijesu iznijele više detalja o zaraženima, navodeći samo da je skoro 200 njihovih kontakata testirano i da se nalaze u karantinu, prenosi N1.
Nipa virus na ljude prenose prije svega životinje, uglavnom svinje i takozvani voćni slijepi miševi i to direktnim kontaktom ili putem tjelesnih izlučevina.
Period inkubacije može trajati do 14 dana, a prvi simptomi zaraze uključuju visoku temperaturu, mučninu, povraćanje i respiratorne probleme koji mogu da se razviju u upalu pluća.
Kod težih slučajeva može doći do otoka mozga, encealitisa, meningitisa i niza neuroloških simptoma, kao što su pospanost ili napadi.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da postoji visok rizik od izbijanja epidemije jer za virus ne postoji vakcina. Smrtnost je izuzetno visoka i iznosi od 40 do 75 odsto. Virus kod preživjelih može da ostavi ozbiljne posljedice, kao što su stalni napadi i promjene ličnosti.
Nipa virus je prvi put otkriven 1998. godine u Maleziji na farmi svinja, kada je u epidemiji umrlo više od 100 ljudi. Ime je dobio po selu u kojem je otkriven, a u borbi za zaustavljanje zaraze ubijeno je milion svinja.

Azijske države uvele kontrole na aerodromima zbog pojave smrtonosnog Nipa virusa

U Nacionalnom parku „Lovćen“ nesavjesni pojedinci kvadovima su probili i srušili zaštitnu ogradu, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).
Ne tako lijep prizor dočekao nas je danas u NP Lovćen. Pokazuje nebrigu, nepoštovanje i nesavjesnost pojedinaca tokom boravka u ovom zaštićenom području – navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici NPCG.
Prema saopštenju zaposleni parka brzo su intervenisali, te je ograda je u kratkom roku sanirana.
Uprava NP „Lovćen”, naglašavaju u objavi, preduzima sve neophodne mjere i radnje u vezi sa ovim slučajem.
Podsjećajući na pravila parka, ističu da je korišćenje ATV vozila, kvadova i kros motora van kategorizovanih puteva strogo zabranjeno, jer narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora.
Apeluje se na posjetioce da se ponašaju odgovorno i koriste vozila isključivo na predviđenim stazama.

Incident u NP „Lovćen“: Kvadovi probili zaštitnu ogradu

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

Tag: medunarodni-dan-zena