Međunarodni dan studenata dočekujemo u ekonomski nestabilnoj Crnoj Gori, u kojoj dok nam eksperti reklamiraše povećanje stipendija i kredita, prećutaše istinu da su taj rast davno pojele cijene koje iz dana u dan sve više divljaju, počev od prodavnica, preko kafića, do knjižara. Prećutaše i to da oni koji su prinuđeni da iznajmljuju stan, troškovi rente i komunalija su davno prevazišli skromni studentski budžet potpomogut mjesečnom dodatkom iz porodičnog budžeta, kazala je Kristina Šćepanović, odbornica u SO Nikšić i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih DPS-a.
- Dočekujemo ga u nebezbjednoj Crnoj Gori, u kojoj je vršnjačko nasilje postalo redovnost, u kojoj se za svoju bezbjednost plašimo i na ulici, na kojoj su se usred bijela dana nedavno obračunali kriminalci, a obračun je pratilo 30 ispaljenih hitaca, u kojoj ne spavamo jer već 20 i nešto dana dvostruki ubica bježi od cijele crnogorske policije i vojske. Dočekujemo ga u Crnoj Gori u kojoj su vlastodršci srasli sa foteljama, pa pokazuju da su osim od hrabrosti, operisani i od osjećaja za moralnu i objektivnu odgovornost - rekla je Šćepanović.
Za razliku od predstavnika aktuelne vlasti, koji, kako kaže, brinu brige poput one kojeg će sljedećeg člana porodice uhljebiti u okviru državne uprave i državnih preduzeća, Demokratska partija socijalista i na lokalnom, i na državnom nivou kreira primjere praktičnih politika kojima unapređujemo položaj mladih.&nbsp;
- Tako smo, primjera radi, u Nikšiću, iz opozicije dva puta obezbijedili uvećanje studentskih stipendija, prvo za 100 odsto, pa za 50 odsto, a nedavno je naša poslanica inicirala uvođenje studentskih tarifa u okviru nacionalne avio kompanije, zahavljujući kojima će, po riječima ministarke saobraćaja, studenti od početka 2025. godine moći da kupuju avio karte po povoljnijim cijenama - istakla je Šćepanović.
Ona vjeruje da dolazi neko stabilnije vrijeme u kojem će upravo Demokratska partija socijalista, "kao što je i do sada pokazala, brinući o potrebama studenata i iz opozicije, biti pokretačka snaga Crne Gore – i na lokalnom i na državnom nivou".
- Uvjerena sam da će kroz dosljedan rad i posvećenost mladima DPS nastaviti da doprinosi stvaranju bolje, sigurnije i pravednije budućnosti za sve nas - zaključila je Šćepanović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šćepanović: Međunarodni dan studenata u nebezbjednoj zemlji u kojoj divljaju cijene

Procenat nezaposlenih visokoškolaca je na visokom nivou, a studiranje se sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta UCG, Jakov Vukčević.
Vukčević je čestitao studentima i članovima akademske zajednice Međunarodni dan studenata – 17. novembar.
- Dan koji visokoškolci širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni dan studenata, prisjećajući se dešavanja iz 1939. godine kada su nacisti pogubili 20 čehoslovačkih studenata koji su protestovali protiv okupacije, svake godine je prilika ne samo da se prisjetimo onih koji su bili simbol borbe za demokratsko obrazovanje i društvo, već i da na temeljima i putu koji su trasirale prethodne generacije, ukažemo na to što je potrebno uraditi za našu bolju budućnost - naveo je Vukčević.
Vukčević konstatuje da su u posljednjih godinu dana, po pitanju problema na koje godinama ukazuju, napravljeni određeni pomaci u pozitivnom smjeru.
- Međutim, i dalje postoji veliki prostor za napredak, unapređenje položaja studenata i studentskog standarda. Izazovi koji su pred nama su brojni i po svom karakteru takvi da zahtijevaju hitne, odlučne reakcije - kako bi rezultati bili stvarno vidljivi, velikog dometa, a naravno - u najboljem interesu studenata - poručuje Vukčević. 
Očekivanja studenata, kako navodi Vukčević, možda, po obimu, nekada jesu velika, ali smatraju - prilično opravdana, budući da se, kako kaže, radi o populaciji koja je, po prirodi, nosilac brojnih potencijala, energije, te generator uspjeha i promjena.
- Realnost je takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju - a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - poručuje Vukčević.
Na inicijativu SPUCG, napravljeni su, ističe, značajni pomaci kada je u pitanju studentski standard. Iznosi novčanih davanja po osnovu prava iz studentskog standarda, studentskog kredita i stipendije, pratili su, pojašnjava, povećanja zarada u državi, i sada je taj iznos značajno veći u odnosu na iznos/e od prije nekoliko godina.
- Takođe, na našu inicijativu povećan je iznos naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, a godinama ukazujemo na neophodnost temeljne reforme ovog programa, čime bi se stvorili preduslovi za dodatno povećanje ove naknade, te aktiviranje mehanizama kontrole i aktivnijeg učešća poslodavaca. Pomenuta reforma je neophodna kako bi Program opravdao značajna sredstva uložena u njegovu realizaciju - ali ni u kom slučaju ne podržavamo ukidanje ovog izuzetno značajnog programa, koji omogućava sticanje prvog radnog iskustva za veliki broj visokoškolaca koji izađu iz sistema visokog obrazovanja - ističe Vukčević.
Poručuje da brojna druga pitanja čekaju na rješavanje.
- Ističemo da je procenat nezaposlenih visokoškolaca na visokom nivou, a da se studiranje sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda. Postoje i izazovi pri realizaciji praktične nastave - koje se i dalje ne sprovodi dosljedno i na način da studente adekvatno pripremi za tržište rada. Raduje nas što postoji određen stepen političke volje za rješavanje problema koje je generisao model studija u formatu 3+2+3, budući da se nacrtom Zakona o visokom obrazovanju predviđa fleksibilni model studija i mogućnost njegove primjene u formatu 3+1+1+3 - saopštio je Vukčević.
Napominje kako je, u cilju ispravljanja nepravde koja je nanesena studentima upisanim počev od studijske 2017/18. godine pa do danas, neophodno predvidjeti mogućnost izdavanja diplome/uvjerenja studentima dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu master studija, položili sve planom i programom predviđene ispite, te kumulativno stekli 240 ECTS (odnosno kvalifikaciju u nivou VII-1 prema nacionalnom okviru kvalifikacija).
- Pozitivno gledamo i na ispunjavanje preduslova za konačno uspostavljanje Studentskog servisa, nakon našeg dugogodišnjeg insistiranja i inicijativa, po ugledu na zemlje regiona i Evrope. Ovim bi se studentima dala mogućnost da kroz privremene i povremene poslove, zarade sredstva za svoje studentske potrebe, ali i da se pripreme za stalni radni angažman. Dakle, napravljen je prvi korak ka formiranju studentskog servisa, budući da se nacrtom novog Zakona o visokom obrazovanju normira pravo na obavljanje studentskih poslova kao pravo iz studentskog standarda - navodi Vukčević.
Ističe da rad na uspostavljanju studentskog servisa treba ozbiljno intenzivirati. 
- Ipak, i dalje nemamo na vidiku rješenja za neka od suštinskih pitanja, kao što su: sprečavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona. Čekajući rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje treba da bude visoko na listi prioriteta. Ovdje mislimo na potrebu izgradnje novog studentskog doma u Podgorici - povodom čega smo 2023. godine uputili inicijativu Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima. Nadamo se da će do početka gradnje doći već u narednoj, 2025. godini. Takođe, potrebno je pozabaviti se i poboljšanjem uslova u postojećim domovima, te sa pažnjom i nestrpljenjem očekujemo postupanje po našim inicijativama. Ovi problemi su izraženiji iz razloga što je Glavni grad Podgorica, kada je u pitanju podstanarski život, postao skup grad i za zaposlene sa prosječnim primanjima, a kamoli za studente - poručuje Vukčević.
U pitanju su, kako navodi, realni, brojni problemi, koji prilično opterećuju studentsku populaciju.
- Postoji iskrena potreba za njihovim urgentnim rješavanjem. Studenti su ti koji možda i najviše ispaštaju zbog turbelentnog vremena u kojem živimo, a u kojem se zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, zaboravljaju oni koji su budućnost društva. Čini se da smo i dalje daleko od fokusa donosilaca odluka, populacija smo koje se nadležni sjete samo u rijetkim situacijama – prilikom obilježavanja važnih datuma za studentsku populaciju. Zato i ne čudi ne čudi što je većina mladih svoju profesionalnu i životnu sreću potražila u inostranstvu i što se nažalost, takav trend nastavlja.
Jasno je, navodi on, da je krajnje vrijeme za suštinske promjene i adekvatan odnos svih društvenih aktera prema studentima. 
- Drage koleginice i kolege, neka nam je srećan Međunarodni dan studenata, u nadi da ćemo naredni dočekati u boljem raspoloženju, sa uslovima studiranja i pozicijom u društvu koja će biti primjerenija - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Visok procenat nezaposlenih visokoškolaca, studiranje se sve više svodi na formu

Na Međunarodni dan studenata, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na važnost obrazovanja koje, kako kažu u toj organizaciji, u Crnoj Gori ostaje hronično neusaglašeno sa tržištem rada, a time i ograničavajuće za lični i profesionalni razvoj mladih.
- Studenti i studentkinje imaju potencijal da budu nosioci promjena, a njihovo pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet donosilaca odluka i svih onih koji žele da doprinesu razvoju demokratskog društva - kazali su u CGO-u.
Poručuju da CGO ostaje posvećen podršci mladima kroz doprinos izgradnji jednakih prilika za sve, afirmaciji građanskih vrijednosti, kao i obrazovanju koje osnažuje mlade za izazove budućnosti. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1858040249126908062&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet

Lideri Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka i Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović su na konsultacijama sa premijerom Milojkom Spajićem oko Sporazuma o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saznaje Portal ETV.
Prema našim informacijama, partije manje brojnih naroda će narednih dana imati sastanak ovim povodom.
Spajić je konsultacije sa poslaničkim klubovima ovim povodom započeo prije pet dana. Tada su u njegovom Pokretu Evropa sad (PES) saopštili da podržavaju ovaj sporazum, to je najavila i Bošnjačka stranka, kao i Socijalistička narodna partija (SNP). Sam Spajić je rekao da cijela Vlada stoji iza ovog sporazuma.
U DPS-u su poručili da nijesu protiv investicija, te da će se naknadno izjasniti..
Spajić je 28. marta potpisao sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata i to uprkos kritikama u javnosti, opozicije, lokalne vlasti i građana u Ulcinju. Nakon toga je organizovan protest u Ulcinju sa kojeg su mnogobrojni građani poručili da neće dozvoliti da Spajić izda 12 kilometara Velike plaže na 99 godina, te da &nbsp;neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržnih centara što bi, kako su ocijenili, trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more...
Vlada je juče uputila SkupštiniZakon o potvrđivanju Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina. To su učinili po hitnom postupku - iako se u obrazloženju, koje je sastavni dio predloga zakona, navodi da za hitnu proceduru zapravo ne postoje razlozi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnovi-gaf-spajica-hitna-procedura-bez-hitnosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U toku konsultacije Zenke i Vuksanovića sa Spajićem oko UAE, narednih dana se sastaju partije manjina

Preduzetnik i profesionalni dreser pasa Časlav Čajo Vujović izrazio je podršku Evropskom savezu i nosiocu liste Ivanu Radojičiću uoči nikšićkih izbora.
- Evropski savez u Nikšiću predvođen Ivanom Radojičićem se, između ostalog, zalaže za rješavanje problema pasa lutalica. Smatram da je ova tema izuzetno važna, jer se odnosi na humane uslove života, bezbjednost zajednice i odgovornost prema životinjama. Uvjeren sam da Evropski savez ima pouzdane ljude i kvalitetne ideje koji će omogućiti dugoročno rješavanje ovog problema - poručio je Vujović.
Vujović je kazao da vjeruje da će Evropski savez i Radojičić imati snage da se izbore sa svim izazovima u vezi sa ovim pitanjem i &nbsp;donijeti efikasne i održive mjere koje će značajno poboljšati situaciju.&nbsp;
- Ivan Radojičić je ozbiljan i odgovoran čovjek, koji uliva povjerenje i već je svojim sugrađanima kroz mnoštvo primjera dokazao da razmišlja na društveno odgovoran način. Znam da će nastojati da svoj aktivizam usmjeri ka adekvatnom rješavanju ovog problema. Kroz odgovoran pristup i posvećenost, siguran sam da se može obezbijediti bolji život za naše sugrađane, ali i ljubimce - istakao je Vujović.
Vujović je dodao, da je potrebno da u Nikšiću na mjestima odlučivanja budu stručni ljudi koji prepoznaju realne probleme grada i znaju kako ih treba rješavati.
- Zato podržavam Ivana Radojičića i Evropski savez, siguran da će imati bitnu ulogu u rješavanju problema pasa lutalica, ali i unaprjeđenju opšteg društvenog okvira -zaključio je Vujović.

Vujović podržao Radojičića i Evropski savez: Nikšiću trebaju stručni ljudi koji prepoznaju realne probleme i znaju kako ih riješiti

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena sjutra veče (četvrtak 10. april) na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Predstava je, kako su naveli, selektovana za učešće u takmičarskom programu ovogodišnjeg, jubilarnog 70. Sterijinog pozorja, koje će se održati od 26. maja do 3. juna u Novom Sadu.
- Naličje je priča o vremenu čiji je Bog postao novac, a molitva - sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva. O iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka. O čovjeku koji zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i koje više ne razlikuje lice od naličja - istakao je reditelj Boris Liješević.
U predstavi igraju: Aleksandar Radulović, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Žana Gardašević Bulatović, Kristina Obradović, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Lazar Đurđević, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.

CNP: “Naličje” sjutra veče na Velikoj sceni

Administracija predsjednika Donalda Trampa ponovno je pokrenula najmanje šest nedavno otkazanih američkih inostranih programa pomoći za hitnu pomoć u hrani, reklo je Reutersu šest izvora upoznatih s tim pitanjem.
Brzo poništavanje odluka donesenih prije samo nekoliko dana pokazalo je brzopletost Trampovih rezova pomoći inostranstvu, prenosi Hina.
To je dovelo do rezanja, obnavljanja i ponovnog prekida programa, prekidajući međunarodne humanitarne operacije.
Vršitelj dužnosti zamjenika upravitelja USAID-a Džeremi Levin, koji je prethodno bio član Odjela za učinkovitost vlade (DOGE) koji vodi milijarder Elon Mask, zatražio je od osoblja u internoj e-poruci da poništi otkaze.
Tražio je vraćanje davanja Svjetskom programu za hranu (WFP) u Libanu, Siriji, Somaliji, Jordanu, Iraku i Ekvadoru, rekli su izvori upoznati s tim pitanjem.
Administracija je također nastavila dodjeljivati ​​sredstva Međunarodnoj organizaciji za migracije u pacifičkoj regiji, rekla su dva izvora upoznata s tim pitanjem.
- Ispričavam se zbog svih izmjena što se tiče dodjele sredstava - rekao je Lewin u utorak u internoj e-poruci koju je Rojters imao na uvid, dodajući da postoji mnogo dionika i moramo se bolje pozabaviti balansiranjem ovih suprotstavljenih interesa – to je moja krivnja i ja preuzimam odgovornost.
Rojters je u ponedjeljak izvijestio da je Trampova administracija okončala programe pomoći kojima se spašavaju životi u više od desetak zemalja, uključujući Afganistan, Jemen, Somaliju i Siriju, ukupne vrijednosti preko 1,3 milijarde dolara.
Prema organizaciji Stand Up For Aid, lobisitičkoj grupi sadašnjih i bivših američkih dužnosnika, ugovori WFP-a otkazani po Lewinovom nalogu prošlog vikenda za Liban, Siriju, Somaliju i Jordan ukupno su iznosili više od 463 miliona dolara.

Američka administracija vraća neke programe humanitarne pomoći svijetu

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: medunarodni-dan-studenata