Predsjednik Savjeta mladih DPS Crne Gore i odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada, Filip Terzić čestitao je Međunarodni dan studenata svim crnogorskim studentima koji su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore.
"Hvala na onom najvrednijem, vašem znanju i energiji koje ste spremni da stavite na raspolaganje našoj državi! Država je dužna da stvara uslove u kojima će u vremenu podivljale inflacije, koja pogađa i skromne studentske budžete, olakšati položaj studentima", naveo je Terzić..&nbsp;
Takođe, istakao je da država ima obavezu da radi na unapređenju obrazovnog sistema i da ga učini konkurentnim sa sistemima u zemljama EU u koje naši studenti nerijetko odlaze da bi dobili ono što ne mogu dobiti u okviru crnogorskog obrazovnog sistema.&nbsp;
"Ipak, za tako nešto biće nam potrebna i promjena ove vlasti, jer su za ovih 5 godina pokazali da za to nijesu sposobni. Teret tih promjena treba dominantno da iznesu mladi ljudi, jer moramo pokazati da smijemo i umijemo", poručio je Terzić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ff_terzic%2Fstatus%2F1990431948162965589%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Terzić: Crnogorski studenti su, dokazano, najbolji ambasadori Crne Gore

Povodom Međunarodnog dana studenata, Univerzitet Crne Gore pokrenuo je novi serijal naučno-obrazovnih video materijala pod nazivom “Naučna objašnjenja iz različitih oblasti, dokazi na prvom mjestu” (Science Explainers Across Fields – Evidence First), saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Kako su pojasnili, riječ je o zanimljivo predstavljenim naučnim istraživanjima svjetskih naučnih institucija, u kratkoj video formi. Danas je objavljen prvi video iz ovog serijala na zvaničnom YouTube kanalu UCG.
“Ovi kratki, jasno strukturirani video prikazi zasnovani su na dokazima i predstavljaju najnovija istraživanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka – uključujući zdravlje i medicinu, računarstvo, kvantne i materijalne nauke, životnu sredinu i društvo. Svaki video sadrži referencirane izvore i transparentne podatke o porijeklu korišćenih informacija, čime se obezbjeđuje naučna utemeljenost i kredibilitet”, piše u saopštenju.
Dodaju da serijal priprema UCG SciStudio, a video materijali biće dostupni na UCG YouTube kanalu, u sekciji pod nazivom Science Explainers Across Fields – Evidence First, kao i na zvaničnim profilima Univerziteta Crne Gore na društvenim mrežama. Kako kažu, u nastavku dostavljaju i prvi video sa tekstualnim objašnjenjem.
Znakovi života na K2-18b? Šta je Džejms Veb teleskop otkrio na udaljenosti od 124 svjetlosne godine
Tim istraživača koristeći svemirski teleskop Džejms Veb nedavno je objavio otkriće dimetil sulfida (DMS) i dimetil disulfida (DMDS) u atmosferi egzoplanete K2-18b, udaljene 124 svjetlosne godine u sazviježđu Lav. K2-18b pripada grupi egzoplaneta poznatih kao super-Zemlje i kruži oko zvijezde M-tipa. Ova planeta je gotovo devet puta teža od Zemlje, a jedan obilazak oko zvijezde traje oko 33 dana. Udaljena je približno jednu desetinu astronomske jedinice od svoje zvijezde. K2-18b je otkrivena 2015. godine i klasifikovana je kao Hycean svijet—planeta u potpunosti pokrivena ogromnim okeanom i gustom atmosferom bogatom vodonikom. Ključno je da se nalazi u zoni pogodnoj za život, gdje temperatura omogućava postojanje tečne vode na površini.
Na Zemlji, DMS i DMDS uglavnom proizvodi plankton, a upravo ovi gasovi daju okeanu karakterističan slan, sumporni miris. Međutim, naučnici moraju razmotriti i nebiološke izvore—komete, na primjer, takođe mogu sadržavati ova jedinjenja. Detekcija DMS-a i DMDS-a u atmosferi K2-18b još uvijek je neizvjesna. Postoji samo 0,3 odsto statistička vjerovatnoća da signal nije slučajan šum. Istraživači ostaju oprezni i čekaju dodatna posmatranja prije nego što donesu bilo kakve zaključke o vanzemaljskom životu.
Mliječni put ima preko 100 milijardi egzoplaneta, a većina njih je nedostupna našim sadašnjim teleskopima. Za sada, moguće biosignature na K2-18b predstavljaju najjači dokaz do sad, ali pred nama je još mnogo istraživanja.

UCG: Povodom Međunarodnog dana studenata pokrenut novi serijal naučnih video materijala

Međunarodni dan studenata dočekujemo u ekonomski nestabilnoj Crnoj Gori, u kojoj dok nam eksperti reklamiraše povećanje stipendija i kredita, prećutaše istinu da su taj rast davno pojele cijene koje iz dana u dan sve više divljaju, počev od prodavnica, preko kafića, do knjižara. Prećutaše i to da oni koji su prinuđeni da iznajmljuju stan, troškovi rente i komunalija su davno prevazišli skromni studentski budžet potpomogut mjesečnom dodatkom iz porodičnog budžeta, kazala je Kristina Šćepanović, odbornica u SO Nikšić i sekretarka za međunarodnu saradnju Savjeta mladih DPS-a.
- Dočekujemo ga u nebezbjednoj Crnoj Gori, u kojoj je vršnjačko nasilje postalo redovnost, u kojoj se za svoju bezbjednost plašimo i na ulici, na kojoj su se usred bijela dana nedavno obračunali kriminalci, a obračun je pratilo 30 ispaljenih hitaca, u kojoj ne spavamo jer već 20 i nešto dana dvostruki ubica bježi od cijele crnogorske policije i vojske. Dočekujemo ga u Crnoj Gori u kojoj su vlastodršci srasli sa foteljama, pa pokazuju da su osim od hrabrosti, operisani i od osjećaja za moralnu i objektivnu odgovornost - rekla je Šćepanović.
Za razliku od predstavnika aktuelne vlasti, koji, kako kaže, brinu brige poput one kojeg će sljedećeg člana porodice uhljebiti u okviru državne uprave i državnih preduzeća, Demokratska partija socijalista i na lokalnom, i na državnom nivou kreira primjere praktičnih politika kojima unapređujemo položaj mladih.&nbsp;
- Tako smo, primjera radi, u Nikšiću, iz opozicije dva puta obezbijedili uvećanje studentskih stipendija, prvo za 100 odsto, pa za 50 odsto, a nedavno je naša poslanica inicirala uvođenje studentskih tarifa u okviru nacionalne avio kompanije, zahavljujući kojima će, po riječima ministarke saobraćaja, studenti od početka 2025. godine moći da kupuju avio karte po povoljnijim cijenama - istakla je Šćepanović.
Ona vjeruje da dolazi neko stabilnije vrijeme u kojem će upravo Demokratska partija socijalista, "kao što je i do sada pokazala, brinući o potrebama studenata i iz opozicije, biti pokretačka snaga Crne Gore – i na lokalnom i na državnom nivou".
- Uvjerena sam da će kroz dosljedan rad i posvećenost mladima DPS nastaviti da doprinosi stvaranju bolje, sigurnije i pravednije budućnosti za sve nas - zaključila je Šćepanović.

1250x600

Šćepanović: Međunarodni dan studenata u nebezbjednoj zemlji u kojoj divljaju cijene

Procenat nezaposlenih visokoškolaca je na visokom nivou, a studiranje se sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta UCG, Jakov Vukčević.
Vukčević je čestitao studentima i članovima akademske zajednice Međunarodni dan studenata – 17. novembar.
- Dan koji visokoškolci širom svijeta obilježavaju kao Međunarodni dan studenata, prisjećajući se dešavanja iz 1939. godine kada su nacisti pogubili 20 čehoslovačkih studenata koji su protestovali protiv okupacije, svake godine je prilika ne samo da se prisjetimo onih koji su bili simbol borbe za demokratsko obrazovanje i društvo, već i da na temeljima i putu koji su trasirale prethodne generacije, ukažemo na to što je potrebno uraditi za našu bolju budućnost - naveo je Vukčević.
Vukčević konstatuje da su u posljednjih godinu dana, po pitanju problema na koje godinama ukazuju, napravljeni određeni pomaci u pozitivnom smjeru.
- Međutim, i dalje postoji veliki prostor za napredak, unapređenje položaja studenata i studentskog standarda. Izazovi koji su pred nama su brojni i po svom karakteru takvi da zahtijevaju hitne, odlučne reakcije - kako bi rezultati bili stvarno vidljivi, velikog dometa, a naravno - u najboljem interesu studenata - poručuje Vukčević. 
Očekivanja studenata, kako navodi Vukčević, možda, po obimu, nekada jesu velika, ali smatraju - prilično opravdana, budući da se, kako kaže, radi o populaciji koja je, po prirodi, nosilac brojnih potencijala, energije, te generator uspjeha i promjena.
- Realnost je takva da su donosioci odluka, uz određene izuzetke, i dalje u malom obimu spremni da se suštinski pozabave problemima koji opterećuju studentsku populaciju - a na čije postojanje godinama ukazujemo, osluškujući poruke i inpute koje dobijamo od studentske populacije od oko 20 hiljada mladih, sa svih fakulteta Univerziteta Crne Gore - poručuje Vukčević.
Na inicijativu SPUCG, napravljeni su, ističe, značajni pomaci kada je u pitanju studentski standard. Iznosi novčanih davanja po osnovu prava iz studentskog standarda, studentskog kredita i stipendije, pratili su, pojašnjava, povećanja zarada u državi, i sada je taj iznos značajno veći u odnosu na iznos/e od prije nekoliko godina.
- Takođe, na našu inicijativu povećan je iznos naknade za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, a godinama ukazujemo na neophodnost temeljne reforme ovog programa, čime bi se stvorili preduslovi za dodatno povećanje ove naknade, te aktiviranje mehanizama kontrole i aktivnijeg učešća poslodavaca. Pomenuta reforma je neophodna kako bi Program opravdao značajna sredstva uložena u njegovu realizaciju - ali ni u kom slučaju ne podržavamo ukidanje ovog izuzetno značajnog programa, koji omogućava sticanje prvog radnog iskustva za veliki broj visokoškolaca koji izađu iz sistema visokog obrazovanja - ističe Vukčević.
Poručuje da brojna druga pitanja čekaju na rješavanje.
- Ističemo da je procenat nezaposlenih visokoškolaca na visokom nivou, a da se studiranje sve više svodi samo na formu i proklamovano ispunjavanje zakonskih standarda. Postoje i izazovi pri realizaciji praktične nastave - koje se i dalje ne sprovodi dosljedno i na način da studente adekvatno pripremi za tržište rada. Raduje nas što postoji određen stepen političke volje za rješavanje problema koje je generisao model studija u formatu 3+2+3, budući da se nacrtom Zakona o visokom obrazovanju predviđa fleksibilni model studija i mogućnost njegove primjene u formatu 3+1+1+3 - saopštio je Vukčević.
Napominje kako je, u cilju ispravljanja nepravde koja je nanesena studentima upisanim počev od studijske 2017/18. godine pa do danas, neophodno predvidjeti mogućnost izdavanja diplome/uvjerenja studentima dvogodišnjih master studija koji su uspješno završili prvu godinu master studija, položili sve planom i programom predviđene ispite, te kumulativno stekli 240 ECTS (odnosno kvalifikaciju u nivou VII-1 prema nacionalnom okviru kvalifikacija).
- Pozitivno gledamo i na ispunjavanje preduslova za konačno uspostavljanje Studentskog servisa, nakon našeg dugogodišnjeg insistiranja i inicijativa, po ugledu na zemlje regiona i Evrope. Ovim bi se studentima dala mogućnost da kroz privremene i povremene poslove, zarade sredstva za svoje studentske potrebe, ali i da se pripreme za stalni radni angažman. Dakle, napravljen je prvi korak ka formiranju studentskog servisa, budući da se nacrtom novog Zakona o visokom obrazovanju normira pravo na obavljanje studentskih poslova kao pravo iz studentskog standarda - navodi Vukčević.
Ističe da rad na uspostavljanju studentskog servisa treba ozbiljno intenzivirati. 
- Ipak, i dalje nemamo na vidiku rješenja za neka od suštinskih pitanja, kao što su: sprečavanje hiperprodukcije diploma, sprovođenje rangiranja univerziteta ili suštinska provjera diploma koje dolaze iz zemalja regiona. Čekajući rješavanje starih, godinama i decenijama prisutnih problema, postoje neki čije rješavanje treba da bude visoko na listi prioriteta. Ovdje mislimo na potrebu izgradnje novog studentskog doma u Podgorici - povodom čega smo 2023. godine uputili inicijativu Vladi Crne Gore i resornim ministarstvima. Nadamo se da će do početka gradnje doći već u narednoj, 2025. godini. Takođe, potrebno je pozabaviti se i poboljšanjem uslova u postojećim domovima, te sa pažnjom i nestrpljenjem očekujemo postupanje po našim inicijativama. Ovi problemi su izraženiji iz razloga što je Glavni grad Podgorica, kada je u pitanju podstanarski život, postao skup grad i za zaposlene sa prosječnim primanjima, a kamoli za studente - poručuje Vukčević.
U pitanju su, kako navodi, realni, brojni problemi, koji prilično opterećuju studentsku populaciju.
- Postoji iskrena potreba za njihovim urgentnim rješavanjem. Studenti su ti koji možda i najviše ispaštaju zbog turbelentnog vremena u kojem živimo, a u kojem se zbog dnevnopolitičkih pitanja, podjela ili tema koje bi trebalo da su odavno arhivirane, zaboravljaju oni koji su budućnost društva. Čini se da smo i dalje daleko od fokusa donosilaca odluka, populacija smo koje se nadležni sjete samo u rijetkim situacijama – prilikom obilježavanja važnih datuma za studentsku populaciju. Zato i ne čudi ne čudi što je većina mladih svoju profesionalnu i životnu sreću potražila u inostranstvu i što se nažalost, takav trend nastavlja.
Jasno je, navodi on, da je krajnje vrijeme za suštinske promjene i adekvatan odnos svih društvenih aktera prema studentima. 
- Drage koleginice i kolege, neka nam je srećan Međunarodni dan studenata, u nadi da ćemo naredni dočekati u boljem raspoloženju, sa uslovima studiranja i pozicijom u društvu koja će biti primjerenija - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Visok procenat nezaposlenih visokoškolaca, studiranje se sve više svodi na formu

Na Međunarodni dan studenata, Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća na važnost obrazovanja koje, kako kažu u toj organizaciji, u Crnoj Gori ostaje hronično neusaglašeno sa tržištem rada, a time i ograničavajuće za lični i profesionalni razvoj mladih.
- Studenti i studentkinje imaju potencijal da budu nosioci promjena, a njihovo pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet donosilaca odluka i svih onih koji žele da doprinesu razvoju demokratskog društva - kazali su u CGO-u.
Poručuju da CGO ostaje posvećen podršci mladima kroz doprinos izgradnji jednakih prilika za sve, afirmaciji građanskih vrijednosti, kao i obrazovanju koje osnažuje mlade za izazove budućnosti. 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1858040249126908062&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

CGO: Pravo na kvalitetno obrazovanje, slobodu izražavanja i bolje uslove studiranja mora biti prioritet

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je na startu glavne runde Evropskog prvenstva u Beogradu.
Crnogorski vaterpolisti izgubili su u prvom kolu novoformirane E grupe od Španije 14:6 i izgubili sve šanse da se bore za polufinale.
Izabranici selektora Dejana Savića potpuno su podbacili i odigrali jedan od najslabijih mečeva posljednjih godina.
Crnogorski vaterpolisti nijesu imali rješenja za igru zvaničnog prvaka Evrope, djelovali su nemoćno i inferiorno.
Španija je od prvog do posljednjeg minuta dominirala, već u prvoj četvrtini stekla je ubjeldjivu prednost (5:1), koju je do kraja uvećavala.
Pitanje pobjednika i definitivno odlučeno je već na polovini meča, nakon što je Španija povela 9:3.
Razlika je u finišu treće četvrtine iznosila i devet golova (14:5).
U crnogorskoj selekciji jedina svijetla tačka bio je golman Petar Tešanović sa 17 odbrana.
Dvostruki strijelac bio je Miroslav Perković, dok su se po jednom upislali Dmitri Holod, Vladan Spaić i Dušan Matković.
U španskoj selekciji najbolji je bio Alvaro Granados sa četiri gola.
Crnogorska selekcija u narednom kolu, u nedjelju, igraće sa Holandijom.

Težak poraz crnogorskih vaterpolista

Dok se diplomatska kriza oko statusa najvećeg svjetskog ostrva produbljuje, Slovenija bi se mogla pridružiti grupi evropskih zemalja koje šalju vojna pojačanja na Grenland.
Prema nezvaničnim izvorima bliskim Ministarstvu odbrane, slovenačka vlada na sjednici razmatra odluku o slanju dva vojna oficira u sklopu operacije pod okriljem NATO-a, prenosi 24ur.
Proces bi trebalo da se odvija u dvije faze, što znači da će konačnu odluku o očestvovanju slovenačke vojske donijeti Narodna skupština.
Slanje vojnog osoblja odvija se u okviru nove operacije Arktička izdržljivost. Cilj misije je jačanje prisutnosti NATO-a na ostrvu zbog sve agresivnijih najava Donalda Trampa, američkog predsjednika, o preuzimanju kontrole nad Grenlandom.
<h2>Ko je poslao vojnike na Grenland</h2>
Na Grenland je već stiglo 15 francuskih vojnika. Njemačka je &nbsp;poslala 13 vojnika, Švedska trojicu oficira, dok Norveška i Finska učestvuje sa po dva predstavnika. Misiji su se pridružili i Holandija, te Ujedinjeno Kraljevstvo, svaka s po jednim oficirom.
Iako su brojke na početku simbolične, Emanuel Makron, francuski predsjednik, najavio je da je ovo tek prva faza te da će početni kontingent ubrzo biti pojačan značajnim kopnenim, vazdušnim i pomorskim sredstvima.
Slovenija se zvanično pridružila NATO-u 29. marta 2004. godine, kada su uz nju primljene Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija i Slovačka. Imaju relativno malu, ali potpuno profesionalnu vojsku. Imaju oko 6.300 profesionalnih vojnika.

Slovenija namjerava da pošalje dva oficira na Grenland

Zahtjevi za vize za stalni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama iz 75 zemalja svijeta biće suspendovani od 21. januara, objavila je administracija Donalda Trampa.
Među pogođenima su zemlje Afrike, Azije, Latinske Amerike, Bliskog istoka i Evrope – a među njima i sve zemlje Zapadnog Balkana, osim, na iznenađenje mnogih, Srbije.
Administracija Donalda Trampa tu mjeru predstavlja kao pokušaj smanjenja, kako kažu, prevelikog tereta koji imigranti predstavljaju za američki sistem socijalne pomoći.
- Predsjednik Tramp jasno je stavio do znanja da useljenici moraju biti finansijski samostalni i da ne smiju da predstavljaju finansijski teret za Amerikance - navodi se u saopštenju američkog Stejt departmenta, uz tvrdnju da je cilj politike osigurati da „imigranti iz 75 visokorizičnih zemalja ne koriste socijalnu pomoć u Sjedinjenim Državama i da ne postanu tzv. javni teret“.
<h2>Šta znači suspenzija viza?</h2>
Suspenzija se odnosi na obradu zahtjeva za vize državljana tih 75 zemalja koji žele trajno da žive u SAD. Tehnički, zahtjevi i dalje mogu da se podnose, a intervjui i termini zakazuju, ali postupak neće napredovati do faze izdavanja viza.
Već izdate vize državljanima pogođenih zemalja ostaju važeće. Stejt department navodi da je jedini izuzetak od suspenzije slučaj „dvojnih državljana, koji apliciraju s važećim pasošem zemlje koja nije na listi“.
Trajanje suspenzije nije poznato, a postoji bojazan da bi ona mogla da bude neograničena.
<h2>Zašto je uvedena suspenzija?</h2>
Američka vlada tvrdi da će ova mjera da smanji troškove socijalne pomoći, jer imigranti, kako se navodi u drugom saopštenju Stejt departmenta, „izvlače bogatstvo od američkog naroda“.
U stvarnosti, SAD već imaju pravila koja omogućavaju zabranu ulaska imigrantima za koje se procijeni da bi mogli da budu zavisni od državne pomoći. Ako postoji osnova za tzv. „public charge“, odnosno ako vlasti procijene da je neka osoba teret za javni budžet i socijalni sistem, to je onda razlog da ne dobije stalni boravak. Procjena da li bi migrant mogao da bude odbijen na osnovu ovog pravila vrši se od slučaja do slučaja, a sprovode je imigracioni službenici. Međutim, broj razloga odnosno uslova koji dovode do primjene pravila „javnog tereta“ je limitiran.
- Mnogi programi ne izazivaju zabrinutost uključujući zdravstvene programe poput programa Medicaid i njege koja se odnosi na kovid 19, stambene i prehrambene programe, kao i mnoge druge ključne usluge. Samo kandidati za koje se procijeni da će vjerovatno postati primarno zavisni od novčane pomoći za osnovno izdržavanje ili imati dugotrajnu njegu o trošku države mogu biti odbijeni - navodi američka organizacija Centar za pravne resurse imigranata (ILRC).
Trampova administracija je tokom njegovog prvog mandata pokušala da proširi primjenu tog pravila na više faktora i programa, ali su te izmjene poništene tokom mandata Džoa Bajdena 2022. godine.
<h2>Promjena pravila</h2>
Za sada i dalje važe pravila iz 2022. godine. Međutim, prošlog novembra američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost ponovo je predložilo izmjene i vjerovatno će do kraja januara da suspenduje važeća pravila o „javnom teretu“.
U obrazloženju tih promjena, Ministarstvo je navelo da pravila iz 2022. previše ograničavaju imigracione službenike u procjeni da li bi migrant mogao da postane teret za državu, jer im je dozvoljeno da procjenu zasnivaju samo na ograničenom broju faktora.
<h2>Kako još Taumpova administracija ograničava imigraciju?</h2>
Prva godina Trampovog drugog mandata obilježena je snažnim fokusom na ograničavanje imigracije. U junu je uvedena potpuna zabrana putovanja u SAD za građane 12 zemalja. Ta mjera potom je proširena posljednji put u decembru na ukupno 39 zemalja s potpunom ili djelimičnom zabranom putovanja. Većina tih zemalja nalazi se u Africi, uz neke iz Latinske Amerike i Azije.
Bijela kuća je, prilikom najave proširenja zabrana, navela nedostatak pouzdanih evidencija, zabrinutost zbog prekoračenja dozvoljenog boravka i potrebu da se „sprovode imigracioni zakoni“.
Trampova administracija takođe je postavila najnižu kvotu za prijem izbjeglica u istoriji SAD: samo 7.500 izbjeglica za 2026. godinu, u poređenju s godišnjom kvotom od 125.000 koju je postavila Bajdenova administracija.
Vlada je takođe pokušala da ograniči useljavanje kvalifikovane radne snage povećanjem naknada na najmanje 100.000 dolara za tzv. H-1B vize – koje američke kompanije koriste za zapošljavanje stranih radnika na određeno vrijeme.
Značajan porast broja agenata Imigracione i carinske službe (ICE) takođe je bio ključan faktor u smanjenju imigracije. Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost, pod čijom nadležnošću djeluje ICE, navodi da je tokom 2025. deportovano 605.000 ljudi, dok je dodatnih 1,9 miliona osoba zemlju napustilo dobrovoljno.
Čak i putnici iz zemalja koje nisu ni na jednoj od lista zabrana, mogli bi da se suoče s provjerom aktivnosti na društvenim mrežama, ukoliko se bude sproveo prijedlog američke vlade iz decembra. Te provjere bi mogle uskoro da se odnose na državljane 42 zemlje koje su tradicionalno imale pravo na bezvizno putovanje u SAD, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Japan i Veliku Britaniju. Iako to nije direktno povezano s imigracijom, dodatno pokazuje u kojoj mjeri SAD postaju sve neprijateljske prema strancima.
<h2>Da li će ovo uticati na Svjetsko prvenstvo ili turistička putovanja u SAD?</h2>
Najnovija suspenzija neće direktno uticati na navijače koji planiraju dolazak na Svjetsko prvenstvo u fudbalu koje se tokom juna i jula u najvećoj mjeri održava u SAD. Takođe neće uticati na turiste ili ljude koje planiraju kratkotrajan boravak uz turističku vizu.
Međutim, navijači iz Haitija i Irana neće moći da putuju kako bi bodrili svoje reprezentacije, jer se te zemlje nalaze na listi zabrane za putovanja u SAD. Navijači iz Senegala i Obale Slonovače, zemalja koje su se takođe kvalifikovale za turnir, suočiće se s ozbiljnim ograničenjima zbog djelimične zabrane putovanja.

Pet stvari koje treba da znate o suspenziji viza za SAD

Više od 100 ljudi je poginulo uslijed obilnih kiša i poplava u Južnoj Africi, Mozambiku i Zimbabveu, a vlasti su upozorile da se očekuju još teži vremenski uslovi u nekoliko južnoafričkih zemalja.
Južna Afrika je prijavila najmanje 19 smrtnih ishoda na sjeveru zemlje, pošto su jake kiše, koje su počele prošlog mjeseca, dovele do velikih poplava.
Vlasti susjednog Mozambika saopštile su da su 103 osobe poginule tokom neobično teške kišne sezone. Uzrok smrti tih osoba se razlikuje - strujni udar od groma, utapanje u poplavama, kolaps infrastrukture usled nevremena i kolera.
Najveće poplave u Mozambiku bile su u centralnim i južnim regionima, gdje je pogođeno više od 200.000 ljudi, hiljade domova su oštećene, dok se desetine hiljada pripremaju za evakuaciju, saopštio je Svetski program za hranu.
U Zimbabveu su vlasti saopštile da je 70 ljudi poginulo, da je više od hiljadu domova uništeno u jakim kišama od početka godine, i da je došlo do kolapsa infrastrukture, uključujući škole, puteve i mostove.
Poplave su pogodile i ostrvsku državu Madagaskar, gdje je 11 ljudi poginulo u poplavama od kraja novembra, kao i države Malavi i Zambija.
Sistem SAD za rano upozoravanje na glad saopštio je da su poplave prijavljene ili da se očekuju u najmanje sedam južnoafričkih zemalja, moguće zbog prisustva klimatskog fenomena La Ninja, koji može da donese jake kiše u djelove jugoistočne Afrike.

Tag: medunarodni-dan-studenata