Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da i ovog Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svjedočimo poraznim činjenicama - tokom ove godine u Crnoj Gori počinjena su čak četiri femicida. Svaki od ovih izgubljenih života, kažu u toj organizaciji, potvrđuje da sistem nije uspio da zaštiti žene, da institucije nijesu reagovale na vrijeme i da društvo i dalje toleriše nasilje koje završava najtragičnijim ishodom. - Dok svijet obilježava 30 godina Pekinške deklaracije i Platforme za akciju, nasilje nad ženama ostaje jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava. CGO naglašava da ovi slučajevi nijesu izolovani incidenti, već opomena da kao društvo još uvijek ne prepoznajemo nasilje kao problem svih nas. Kada počinioci prolaze s blagim kaznama, kada se žrtvama ne vjeruje, a upozorenja ignorišu, nasilje se normalizuje i ohrabruje - kazala je Maja Marinović, saradnica na programima na CGO-u. Ona je podsjetila da je ozbiljnost problema konstatovao i <a href="https://enlargement.ec.europa.eu/montenegro-report-2025_en" target="_blank">Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu</a>, ističući i podatke da svega 10 odsto presuda za nasilje rezultira kaznom zatvora, kao i da, po istraživanju javnog mnjenja, trećina građana i građanki vjeruje da žene izmišljaju tvrdnje o psihičkom nasilju, iako je upravo ono najrasprostranjeniji oblik nasilja nad ženama u Crnoj Gori. - Istovremeno, <a href="https://www.osce.org/me/mission-to-montenegro/602441" target="_blank">najnovije istraživanje</a> Misije OEBS-a u Crnoj Gori, Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiju i Sigurne ženske kuće pokazuje da je svaka peta žena doživjela neki oblik nasilja, dok više od polovine nijesu potražile pomoć, uz napomenu da je stvarna rasprostranjenost vjerovatno i veća zbog neprijavljivanja - navela je Marinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251125071128_4540803890dce9aff6d199c5a98f2e1aca29827e0c51872f9324d8e856c8b084" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Maja Marinović"> <figcaption>Maja Marinović(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da ovi zabrinjavajući podaci svjedoče o duboko ukorijenjenom nepovjerenju prema ženama, minimiziranju nasilja i sistemskoj nekažnjivosti koja obeshrabruje žrtve.&nbsp; - Uprkos kontinuiranim naporima organizacija civilnog društva, strože sankcionisanje femicida i efikasnija zaštita žena i dalje izostaju. Posebno brine nalaz da je gotovo trećina ispitanika/ca žrtvama savjetovala da ćute - dodala je Marinović. Pored fizičkog, psihološkog, ekonomskog i seksualnog nasilja, Marinović napominje da je sve izraženiji oblik zlostavljanja digitalno nasilje, koje je i u fokusu ovogodišnje kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Digitalno nasilje obuhvata prijetnje i online uznemiravanje, koordinisane mizogine napade, seksualno uznemiravanje na internetu, neovlašćeno dijeljenje intimnih sadržaja, kao i manipulisan digitalni materijal.&nbsp; - U dobar vještačke inteligencije, žene i djevojčice posebno su izložene ovim oblicima nasilja, koji često prate ili prethode fizičkom nasilju - rekla je Marinović. Ona je poručila da društvo mora biti svjesno svih oblika nasilja nad ženama, nedvosmisleno pružati podršku žrtvama i dosljedno se suprotstaviti nasilju.&nbsp; - Samo kroz kolektivnu odgovornost, edukaciju i blagovremenu reakciju institucija moguće je prekinuti ciklus nasilja i obezbijediti da žene žive sigurno i ravnopravno - zaključila je Marinović. Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra, u znak sjećanja na sestre Mirabal, ubijene 1960. godine u Dominikanskoj Republici zbog njihove borbe za demokratiju i ljudska prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Marinović: Zaštita žena od nasilja počinje brzim i odlučnim odgovorom institucija

Uprava policije je, od početka 2024. godine do danas, evidentirala 619 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, uz dodatnih 25 krivičnih djela koja se dovode u vezu s ovim oblikom nasilja. Takođe, podneseno je 1.000 prekršajnih prijava za 1.366 prekršaja na osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, ovi podaci jasno ukazuju na obim problema koji zahtijeva ne samo hitne reakcije već i dugoročne preventivne aktivnosti.
Ministarstvo unutrašnjih poslova povodom obilježavanja 25. novembra – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, podsjeća javnost na značaj kontinuirane borbe protiv svih oblika nasilja u porodici i nasilja nad ženama. 
- Nasilje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava, uključujući pravo na život, slobodu, sigurnost i dostojanstvo. Ovo je društveni problem koji zahtijeva zajednički odgovor svih institucija i građana, ne samo na ovaj dan već svakog dana u godini - saopšteno je iz MUP-a.
Današnji datum koji se u svijetu obilježava kao dan borbe protiv nasilja nad ženama samo je, kažu u Ministarstvu, još jedan podsjetnik koji ukazuje da i ostala 364 dana u godini moramo graditi društvo sa nultim stepenom tolerancije na nasilje, a posebno na nasilje nad ženama.
Nasilje nad ženama se manifestuje kroz fizičko, psihičko, seksualno i ekonomsko zlostavljanje, često ostajući zatvoreno unutar zidova doma. 
- Upravo zbog toga je od ključne važnosti podsticanje žrtava i građana na prijavljivanje nasilja, jer samo pravovremenom reakcijom možemo spriječiti dalja kršenja prava i zaštititi živote - naglašeno je u saopštenju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova – Uprava policije u saradnji s drugim institucijama kontinuirano sprovodi aktivnosti usmjerene ka pružanju podrške žrtvama i procesuiranju počinilaca. Službenici su, kako kažu, posebno senzibilisani za rad s ovim osjetljivim pitanjima, a mjere koje se preduzimaju obuhvataju preventivne i represivne aktivnosti. 
- Nasilje nema opravdanja u bilo kojoj situaciji. Obaveza svih nas je da doprinesemo stvaranju društva u kojem je dom mjesto sigurnosti, a ne straha. Pozivamo sve građane da prijave nasilje i time pomognu u zaštiti onih koji trpe nasilje. Svaki prijavljeni slučaj nasilja korak je ka boljem i sigurnijem društvu - poručuju iz MUP-a.

1250x600

1084x550

Od početka godine više od 600 krivičnih djela nasilja u porodici, podneseno 1.000 prekršajnih prijava

Umjesto podsjećanja jednom godišnje na ono što bi trebalo biti naša svakodnevna borba, umjesto nekoliko sigurnih kuća, Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća 365 dana svim pripadnicama nježnijeg pola koje u njoj žive, poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Samo tako, ističe Camaj, možemo iskorijeniti duboke tradicionalne predrasude, čvrsto stojeći uz sve žrtve nasilja i ohrabrujući ih da prijave nasilnike.&nbsp;
- Ispostavilo se, nažalost, da sama prijava ne znači mnogo, ne znači gotovo ništa bez sistemskog rješenja i procesuiranja nasilnika, pravovremene reakcije i adekvatne kazne. Samo na taj način žrtve mogu vratiti povjerenje u policiju i pravosuđe, a nasilnik će samo tako postati svjestan svoje odgovornosti - naglasio je on.
&nbsp;Umjesto čestitke povodom današnjeg dana, Camaj je još jednom pozvao žrtve da ne čekaju već da odmah prijave nasilje.&nbsp;
- Takođe, apelujem na nadležne u policiji, sudstvu i tužilaštvu da više nikada ne dozvole ni jednu tragediju partnerskog ili porodičnog nasilja u Crnoj Gori - poručio je Camaj.

Camaj: Crna Gora bi trebalo da bude sigurna kuća svim ženama 365 dana u godini

Moramo zajedno raditi na stvaranju društva u kojem će se svaka žena osjećati bezbjedno – na ulici, u svojoj kući, na radnom mjestu. Naša je odgovornost da podržimo one koje trpe nasilje, da podignemo svijest o ovom problemu i da ohrabrimo prijavljivanje nasilja bez straha i stida, poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Gutić je kazao da je ovo dan kada se podsjećamo na važnost zajedničke borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
- Ovo je dan kada skrećemo pažnju na patnju i strah sa kojim se mnoge žene suočavaju svakodnevno, ali i na hrabrost i snagu koja ih vodi ka slobodi i sigurnosti - naglasio je Gutić u saopštenju za medije.
Ministar je kazao da nasilje nad ženama nije samo porodični problem niti privatna stvar, već problem društva, svakog pojedinca i pojedinke među nama. 
- Svako pravo na slobodu i dostojanstvo nije samo zakonsko pravo, već osnovno ljudsko pravo koje ni jedna žena ne smije da izgubi - naglasio je on.
Gutić je pozvao da svi budu podrška ženama koje su pretrpjele nasilje i da osude svaki čin nasilja. 
- Učimo naše mlade o važnosti poštovanja, empatije i nenasilne komunikacije. Svi zajedno možemo doprinijeti tome da žene u našem društvu žive dostojanstveno i slobodno. Neka ovaj dan bude podsjetnik da borba protiv nasilja nad ženama traje svakoga dana. Neka nam bude inspiracija da budemo uzor generacijama koje dolaze i gradimo društvo u kojem će svako biti bezbjedan, poštovan i voljen. Zajedno, možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha - poručio je Gutić.

Gutić: Možemo i moramo stvoriti svijet gdje svaka žena i djevojčica živi bez straha

I.Đ. (34) iz Danilovgrada, inače operativno interesantno lice, uhapšen je zbog sumnje da je u jednoj kladionici ukrao novčanik u kojem je bilo više od 700 eura.
Njemu se na teret stavlja krivično djelo krađa.
Osumnjičeni je u zakonskom roku sproveden nadležnom tužiocu na dalje postupanje.

Danilovgrađanin uhapšen zbog sumnje da je u kladionici ukrao novčanik

Tabloidizacija medija, uključujući i javne emitere, pojačano prisustvo emisija preko kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, devalvacija novinarskih nagrada i loši uslovi rada samo su neki djelovi stvarnosti u kojima Crna Gora i medijski radnici dočekuju Dan novinara - ocijenila je&nbsp;
Crnu Goru, njene novinare/ke i institucije treba da zabrine izostanak truda da se kredibilni mediji očuvaju i dodatni prodor emisija, propagandista i političkih teoretičara zavjere koji pod izgovorom “drugog mišljenja” zapravo pokušavaju uništiti povjerenje u kredibilne medije i šire.
Nekontrolisani sadržaj televizija iz okruženja konstantno, i vjerovatno jače nego ikada, dopire do crnogorske publike, prenosi se na portalima, spuštajući dodatno ionako pogažene standarde kvalitetnog programa i novinarstva.
Novinari su u proteklih nekoliko mjeseci napadani i maltretirani na crkvenim skupovima, na protestima, stvorila se atmosfera u kojoj novinari moraju da traže „blagoslov“ jer će u protivnom biti napadnuti. Državne institucije nisu učinile skoro ništa da ih zaštite i time doprinijele atmosferi u kojoj su novinari legitimne mete. Sve to, uz hvalospjeve o brzom ulasku Crne Gore u EU, pa ćemo ovim putem predložiti nadležnima da uporede uslove rada i zaštitu novinara kod nas i Evropi.
Različito nacionalno-novinarsko organizovanje i hiperprodukcija nagrada po ovom osnovu dodatno ukazuju da se mediji umjesto na kredibilne i nekredibilne više dijele po nacionalnom predznaku, a njihove nagrade nerijetko završavaju u rukama onih čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u društvu.
Iako se u javnosti stvara slika da su svi mediji isti, u Crnoj Gori postoje mediji koji odgovorno i kredibilno izvještavaju, a o čijem radu i više brinu i bolje ga čuvaju međunarodne nego domaće institucije i organizacije.
Značajan dio novinara i novinarki u Crnoj Gori i dalje nema adekvatne finansijske i druge uslove za rad, svoj posao obavljaju nezaštićeni, dok ih političari i institucije najčešće ignorišu i biraju kome će odgovoriti na pitanja i dati izjavu ili intervju, a standardi se urušavaju uvozom toksičnih sadržaja koji se prodaju u novinarskim formama.
Dodatno, svjedočimo inflaciji medija na malom tržištu, ne zna se ko ih i kako zaista finansira, što jasno govori da značajan dio njih nije održiv, već postoji kako bi se urušilo povjerenje u medije i zamaglila linija koja razdvaja kredibilne medije od propagandnih emitera.
U vremenu ugrožavanja demokratskih pravila funkcionisanja u svijetu i u Crnoj Gori kredibilno i profesionalno novinarstvo nikad nije bilo važnije - njegova funkcija čuvara
demokratije mora biti branjena i odbranjena – to je jedan od najvažnijih zadataka svih progresivnih djelova našeg društva.
Srećan nam Dan novinara!
Jelena Jovanović
 
 
Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali se u praksi pokazuje da institucije ne postupaju uvijek efikasno - ocijenila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je kazala, u njenom slučaju policija je brzo i profesionalno identifikovala i locirala osobu koja joj je prijetila smrću, dok je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prije svega Osnovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovno državno tužilaštvo jeste izdalo obavezuće uputstvo u slučaju napada na novinare, međutim u praksi se susrela da je policija brzo i profesionalno odradila posao u identifikovanju i lociranju osobe koja je njoj prijetila smrću, a da je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prvenstveno Osnovnog državnog tužilaštva, zbog toga što je nekome iz vlasti odgovaralo da se te prijetnje nastave pune dvije godine - kazala je Nikolić.
U Crnoj Gori se danas obilježava Dan novinara, u znak sjećanja na 23. januar 1871. godine, kada je na Cetinju izašao prvi broj lista „Crnogorac“. Prema riječima Nikolić, ovaj praznik se i ove godine dočekuje u ambijentu koji se, u odnosu na prethodne godine, dodatno pogoršao.
Na jučerašnjoj konferenciji Instituta za medije i Sindikata za medije, podsjetila je ona, saopšten je podatak da su tokom prošle godine zabilježena 33 napada na novinare. Nikolić je ustvrdila da bilježimo nove napade, prijetnje, ali i pritisci institucija.
- Dočekujemo ovaj praznik u ambijentu u kome se bilježe prijetnje, naročito onlajn prijetnje, bilježe se novi napadi na novinare, bilježe se politički pritisci na novinare i na medije i bilježe se svojevrsni pritisci institucija, sa čim se nijesmo susretali često, u smislu neodgovaranja na upite novinara, takozvano ćutanje administracije i razne druge vrste disciplinovanja medija. Ono što vlast i institucije pokušavaju da postignu je tjeranje medija da se bave temama koje zapravo njima idu u prilog, a ne onim što je osnovna funkcija medija da budu promatrači i regulatori društva, posebno političara - rekla je Nikolić.
Ona je ukazala da svaka prijetnja upućena novinarima ide u prilog onima koji su na vlasti, jer se na taj način proizvodi strah i obeshrabruje dalji rad.
- Da li vlast u tom trenutku ima veze sa tim ili nema apsolutno nije važno, važno je da novinar ostane zastrašen. Da li je zastrašen nekim drugim povodom ili zaista te prijetnje podstiče vlast to je druga tema. Svaka vlast je spora kada su u pitanju prijetnje novinarima, ne samo naša nego praktično svuda na svijetu, rijetke su zemlje u kojima se ti slučajevi brzo rješavaju, čak i neka ubistva novinara dugo ostanu neriješena i rijetko se ko time ozbiljno bavi, uvijek u pozadini ima još nešto - istakla je Nikolić.
Govoreći o sopstvenom iskustvu, navela je da je policija u njenom slučaju brzo završila svoj dio posla, ali da je izostala reakcija tužilaštva.
- Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali problem je iz mog iskustva i iz onoga sa čim sam se ja susretala u radu institucije, je apsolutna tromost administracije, u mom slučaju policija je jako brzo završila svoj dio posla, pronašla osobu koja joj je slala prijetnje smrću, iskomunicirala sa kolegama na međunarodnom nivou, obavila sve, ali je Osnovno državno tužilaštvo bilo to koje nije u tom trenutku ništa preduzimalo i znate kad su stvari pokrenule - onog trenutka kad sam ja javno rekla da više neću ići ni u tužilaštvo, ni u policiju da dajem izjave, da rade šta god hoće - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da napredak Crne Gore na listi Reportera bez granica zavisi i od objektivnosti izvještavanja, odnosno od toga ko su izvjestioci, imajući u vidu brojne izazove i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju.
- Tu su i formalne obaveze koje država ispunjava u smislu donošenja novih zakona, novih regulativa koje se pobrinu za ono što je Evropskoj uniji i međunarodnim partnerima najvažnije u našem poslu - pluralizam medija koji mora biti garantovan. Dešava se da nama pluralizam medija ne garantuje ni bezbjednost, ne garantuje ni to da će institucije odgovarati na naša pitanja, ne garantuje nam ni to da nas političari neće targetirati kao što jesu i u protekloj i svih prethodnih godina. Pluralizam medija je nešto što se formalno i u praksi garantuje i kroz određene dotacije države ka medijima, dominantno ka javnim servisima, a ono sa čim se mi susrećemo na terenu je nešto sasvim drugo - zaključila je Nikolić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E.

Nikolić: Prijetnje koje dobijaju novinari idu na ruku vlastima, njima odgovara da je novinar zastrašen a slučaj neriješen

V.O. (28) iz Podgorice uhapšena je zbog sumnje da je vanbračnog partnera ubola nožem u grudi nakon kraćeg verbalnog sukoba.
U Upravi policije su naglasili da je ovom događaju prethodilo nasilje u porodici.
- Juče je oko 14 sati dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena od strane Hitne medicinske pomoći da im je prijavljeno da se u ulici Gavra Vukovića nalazi lice sa ubodnom ranom nanesenom oštrim predmetom. Na lice mjesta su upućeni policijski službenici gdje je po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici izvršen uviđaj i izuzet veći broj predmeta i tragova, uključujući i nož za koji se sumnja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela, koji će biti upućeni na odgovarajuća vještačenja u Forenzički centar - saopšteno je iz Uprave policije.
Njen partner je transportovan u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje ljekarske pomoći, gdje je i zadržan radi daljeg liječenja.
- Policijski službenici su, preduzimajući intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti i potpunog rasvjetljavanja ovoga događaja, u saradnji sa postupajućim višim državnim tužiocem, došli do sumnje da je juče oko 13.30 sati, u stanu koji je lociran u naselju Malo brdo, V.O. (28) iz Podgorice, nakon kraćeg verbalnog sukoba sa vanbračnim suprugom istom nanijela ubodnu ranu u predjelu grudi - naveli su u policiji.
V.O. je uhapšena zbog sumnje na ubistvo u pokušaju i u zakonskom roku će biti privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Tag: medunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama