Agencija UN za atomsku energiju u nedjelju je potvrdila da je nivo zračenja u blizini nuklearne elektrane Kursk, smještene 60 kilometara od granice s Ukrajinom, u okviru normalnih vrijednosti.
Nadzor potvrđuje normalne nivoe zračenja u blizini Nuklearne elektrane Kursk“, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) na Iksu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je 24. avgusta, na dan kada Ukrajina obilježava proglašenje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991, presretnuto najmanje 95 ukrajinskih dronova iznad više od desetak ruskih regiona.
Nuklearna elektrana Kursk izvijestila je da je protivvazdušna odbrana srušila dron koji je eksplodirao u blizini postrojenja neposredno nakon ponoći, pri čemu je oštećen pomoćni transformator i došlo do smanjenja operativnog kapaciteta reaktora broj tri za 50 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Agencija UN potvrdila normalne nivoe zračenja u blizini nuklearne elektrane Kursk

Iran planira da sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), uprkos ograničenjima koja je nametnuo parlament, ali će ta saradnja poprimiti novi oblik i ići će preko Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, kazao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
Arakči je diplomatama u Teheranu rekao i da pristup iranskim bombardovanim nuklearnim objektima predstavlja bezbjednosno pitanje, prenosi Rojters pozivajući se na iranske državne medije.
Prema novom zakonu koji je donio iranski parlament, za svaku buduću inspekciju iranskih nuklearnih objekata od IAEA, koja je nadzorni organ Ujedinjenih nacija za nuklearnu energiju, biće potrebno odobrenje Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, najvišeg iranskog bezbjednosnog tijela.
- Rizik od širenja radioaktivnih materijala i rizik od eksplozije preostale municije su ozbiljni. Za nas, približavanje inspektora IAEA nuklearnim objektima ima i bezbjednosni aspekt, a bezbjednost inspektora je pitanje koje se mora ispitati - rekao je Arakči, prenosi Tanjug.
On je istakao da Iran neće imati sporazum koji ne dozvoljava toj zemlji da obogaćuje uranijum u civilne svrhe.
- Podnijeli smo mnogo žrtava za pravo na obogaćivanje (uranijuma) i zbog toga nam je nametnut rat - rekao je Arakči grupi stranih ambasadora i izaslanika sa sjedištem u Teheranu.
Izjava Arakčija uslijedila je nakon izvještaja američkog portala "Aksios" koji je ranije danas objavio, pozivajući se na neimenovane izvore, da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao tokom telefonskog razgovora američkom kolegi Donaldu Trampu, a nakon toga i iranskim zvaničnicima, da podržava ideju o nuklearnom sporazumu koji ne dozvoljava Iranu bilo kakvo obogaćivanje uranijuma.
Iranski zvaničnici do sada nijesu komentarisali taj medijski izvještaj, ali je Arakči naglasio da Teheran smatra da su nuklearne bombe "neislamske i nehumane" i da neće nastaviti u pravcu njihove proizvodnje.

1250x600

1084x550

Iran spreman da sarađuje sa IAEA, ali u novom obliku

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grosi je danas saopštio da će sazvati vanredni sastanak Savjeta guvernera IAEA u ponedjeljak u 10 sati u sjedištu ove agencije Ujedinjenih nacija u Beču zbog „hitne situacije“ u Iranu „poslije najnovijih napada na nuklearna postrojenja“, piše na sajtu te organizacije.
- S obzirom na sve ozbiljniju situaciju u pogledu nuklearne bezbjednosti i bezbjednosti, Savjet guvernera će se sjutra sastati na vanrednoj sjednici, na kojoj ću govoriti - najavio je Grosi.
On je rekao da su iranske regulatorne vlasti obavijestile IAEA da nije došlo do povećanja nivoa radijacije van tih lokacije poslije nedavnih napada na tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za obogaćivanje uranijuma Fordou.
- Ne očekujemo da će biti bilo kakvih zdravstvenih posljedica po ljude ili životnu sredinu van gađanih lokacija. Nastavićemo da pratimo i procjenjujemo situaciju u Iranu i pružaćemo dalja ažuriranja kako budu dostupne dodatne informacije - rekao je Grosi.
Po najnovijim informacijama koje je IAEA verifikovala prije početka napada Izraela na Iran 13. juna, tri lokacije koje su prošle noći bile na meti Sjedinjenih Država – uključujući Isfahan i Natanz – sadržale su nuklearni materijal u obliku uranijuma obogaćenog na različite nivoe, što može izazvati radioaktivnu i hemijsku kontaminaciju u objektima koji su pogođeni.
Grosi je, kao i u izjavi Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u petak, ponovio svoj poziv na vojnu uzdržanost i neophodan rad na diplomatskom rješenju.
- U više navrata sam govorio da nuklearna postrojenja nikada ne bi trebalo napadati - istakao je Grosi.
Ukazao je na to da je prekid neprijateljstava potreban da bi „IAEA mogla da nastavi svoj vitalni inspekcijski rad u Iranu, uključujući neophodnu verifikaciju njegovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma“.
Grosi je istakao i važnost stalne i blagovremene razmjene informacija sa Iranom o pitanjima nuklearne bezbjednosti, bezbjednosti uopšte i zaštitnih mjera.
Francuska agencija dodaje da je Grosi rekao za SiEnEn (CNN) da je u ovoj fazi nemoguće procijeniti obim štete, naročito Fordoua, postrojenje u planini za obogaćivanje uranijuma, 90 metara ispod površine tla.
- Šteta bi mogla da bude velika, čak i ogromna - rekao je Grosi, izrazivši nadu da će inspektori IAEA tamo moći da se vrate što je prije moguće.
Situacija je drugačija u Natanzu, drugoj lokaciji koja je bila meta i izraelskih i američkih napada, čiji je površinski dio „jasno“ uništen, kazao je on i pretpostavlja da su oštećeni i podzemni objekti za obogaćivanje uranijuma.
Isto važi i za Isfahan, „koji već nekoliko dana trpi štetu i napade“ i gdje je pogođeno nekoliko zgrada, kazao je Grosi.

Vanredni sastanak Međunarodne agencije za atomsku energiju

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas u intervjuu za Blumberg da nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija ne može da potvrdi gdje se nalaze iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
Na pitanje da li su iranske zalihe 60 odsto obogaćenog uranijuma bezbjedno smještene u podzemnom postrojenju u Isfahanu, koje je Izrael više puta napao otkako je počeo kampanju u petak, Grosi je rekao da nije "siguran da li su na bezbjednom".
Oko 400 kilograma uranijuma, dovoljno za 10 nuklearnih bojevih glava, ranije je bilo skladišteno pod nadzorom IAEA u Isfahanu, ali gdje je sada nije poznato.
- Sada su svi nuklearni objekti zatvoreni, a naši inspektori koji su i dalje u Iranu ne vrše inspekciju, jer nijedna normalna aktivnost ne može da se odvija - rekao je Grosi, prenosi Tajms ov Izrael.
Prije napada Izraela na Iran, inspektori IAEA su posjećivali iranske nuklearne lokacije više od jednom dnevno, ali Grosi kaže da ih Teheran nije obavijestio ni o kakvim "posebnim mjerama“ koje planira da preduzme, kako bi zaštitio svoje zalihe uranijuma od oštećenja u napadu.
- Nismo obaviješteni ni o čemu detaljno i ne znamo kakve će biti dodatne zaštitne mjere - naveo je Grosi i dodao da je "važno što prije se vratiti za pregovarački sto, jer je ono što je u pitanju veoma ozbiljno“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju: Ne znamo gdje se nalazi iranski uranijum

Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) održaće danas hitnu sjednicu u sjedištu u Beču kako bi raspravljao o posljedicama izraelskih vojnih napada na nuklearna postrojenja Irana, javlja BiBiSi (BBC).
Sazivanje sjednice zatražio je Iran, a podržale su ga Rusija, Kina i Venecuela.
Iran je prvobitno tokom vikenda pokušao da predloži rezoluciju kojom bi se osudili izraelski napadi. Međutim, prema diplomatskim izvorima koji su govorili za BiBiSi (BBC), ta rezolucija vjerovatno ne bi dobila većinsku podršku. Zbog toga se Iran sada zalaže za opštiju izjavu, koja bi ipak uključivala osudu izraelskih akcija.
Ova hitna sjednica dolazi usred nastavka vojnih sukoba između Irana i Izraela, uključujući izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja u Natancu i Fordou.
Vojna akcija nikada nije bila prihvaćeno sredstvo rješavanja nuklearnih pitanja u okviru Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Iran insistira da međunarodna zajednica i Upravni odbor IAEA moraju da osude napade. Ipak, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, takva osuda djeluje malo vjerovatno.
Ostaje neizvjesno da li bi bilo kakav ishod ovog sastanka mogao da otvori put ka neposrednom prekidu vatre između dvije regionalne sile, koje nastavljaju da razmjenjuju uzvratne napade sve većim intenzitetom.

Međunarodna agencija za atomsku energiju saziva hitan sastanak zbog izraelskih napada na iranska nuklearna postrojenja

Iran je posljednjih mjeseci znatno povećao svoje zalihe urana obogaćenog do nivoa gotovo oružje, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), što vjerovatno izaziva daljnje sumnje u potencijalni sporazum sa Sjedinjenim Državama o Teheranovom nuklearnom programu.
Izrael je brzo reagovao, a Kabinet premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da povjerljivi izvještaj UN-ovog nadzornog organa za nuklearnu energiju od 31. maja pokazuje da Iran teži nuklearnom oružju.
U izvještaju se navodi da je Iran do 17. maja prikupio 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60 odsto, u odnosu na nešto manje od 275 kilograma u najnovijem izvještaju IAEA, u februaru, prema Asošijejted presu.
To je "kratak, tehnički korak" od 60 odsto do nivoa od 90 odsto za oružje, izvijestio je AP. Citirana je Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja je izjavila da je oko 42 kilograma uranija obogaćenog 60 odsto teoretski dovoljno za proizvodnju jedne atomske bombe ako se dodatno obogati na 90 odsto.
Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi da je Iran sada "jedina država bez nuklearnog oružja koja proizvodi takav materijal", što je, kako se navodi, "ozbiljno zabrinjavajuće".
To se dešava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pokušava postići sporazum s Iranom o obuzdavanju njegovih nuklearnih aktivnosti.
Vašington i Teheran održali su pet rundi razgovora otkako se Tramp, koji je povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije, vratio na dužnost u januaru ove godine.
Obogaćivanje uranija je glavna tačka spoticanja. Američka administracija tvrdi da Iran mora prekinuti sve aktivnosti obogaćivanja, a Iran je odbacio taj zahtjev.
Visoki iranski zvaničnici rekli su 29. maja da svaki sporazum mora uključivati uklanjanje sankcija protiv Teherana i mora omogućiti nastavak njegovog nuklearnog programa - za koji insistira da je mirnodopski.
Ipak, Tramp je sljedećeg dana izjavio da vjeruje da bi se sporazum mogao postići u "ne tako dalekoj budućnosti", dodajući da bi Iran "radije sklopio dogovor" nego "bio dignut u zrak", što je aludiralo na njegova ponovljena upozorenja da bi se Teheran mogao suočiti s velikim vojnim posljedicama ako ne zaključi nuklearni pakt.
Tramp je 28. maja rekao da je Netanjahu odlučio da odgodi napad na Iran kako bi američkoj administraciji dao više vremena da se zalaže za novi nuklearni sporazum s Teheranom.
Ubrzo nakon što su se pojavile vijesti o izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, Netanjahuov kabinet je saopštio da nivo obogaćivanja urana koji je Iran dostigao "postoji samo u zemljama koje aktivno teže nuklearnom oružju i nema nikakvo civilno opravdanje".
- Izvještaj snažno potvrđuje ono što Izrael govori godinama - svrha iranskog nuklearnog programa nije miroljubiva. Međunarodna zajednica mora djelovati sada kako bi zaustavila Iran - navodi se u saopštenju.
U odvojenom, detaljnom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji je takođe bio povjerljiv i koji su vidjeli mediji, izražena je žaljenje zbog, kako se navodi, "nedovoljne zadovoljavajuće" saradnje Irana u vezi s tragovima urana koje su inspektori ove agencije UN pronašli na više lokacija koje Teheran nije proglasio nuklearnim postrojenjima.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi je ponovio svoj "hitni poziv Iranu da u potpunosti i efikasno sarađuje" u tekućoj istrazi koja uključuje ta mjesta.&nbsp;
Prema AP-u, "zapadni zvaničnici sumnjaju da bi tragovi urana koje je otkrila Međunarodna agencija za atomsku energiju mogli pružiti dokaz da je Iran imao tajni vojni nuklearni program do 2003. godine".

Agencija UN-a "ozbiljno zabrinuta" zbog porasta obogaćivanja urana u Iranu

Iran će početi da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga u dva glavna nuklearna postrojenja, saopštila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Time se dodatno podižu tenzije u vezi sa nuklearnim programom Teherana, koji već duže vrijeme obogaćuje uranijum do onih nivoa čistoće koji su blizu dovoljnih za izradu nuklearnog oružja.
Za izradu nuklearnog oružja potrebni su nivoi obogaćivanja uranijuma od 90 odsto čistoće.
U saopštenju IAEA, agencije Ujedinjenih nacija (UN), pominje se samo da Iran novim centrifugama obogaćuje uranijum do nivoa od pet odsto čistoće, što je daleko niže od dosadašnjih 60 odsto, čime vjerovatno signalizira da i dalje želi da pregovara sa Zapadom i administracijom izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.
Međutim, za sada je nepoznato kako će Tramp pristupiti Iranu kada stupi na dužnost 20. januara, naročito pošto Teheran nastavlja da prijeti da će napasti Izrael, u jeku rata te zemlje protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze, i neposredno poslije početka primirja u sukobu Izraela i libanskog Hezbolaha. Tramp je 2018. povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma velikih sila s Iranom, poslije čega je uslijedio niz napada i incidenata širom Bliskog istoka.
Pošto je Odbor guvernera IAEA u novembru osudio Iran zbog nepotpune saradnje sa tom agencijom UN, Teheran je zaprijetio da će brzo unaprijediti svoj nuklearni program.
U današnjem saopštenju, IAEA je predstavila planove o kojima ju je Iran obavijestio. Ti planovi uključuju ubacivanje uranijuma u ​​više kaskada iranskih naprednih centrifuga IR-2M, IR-4 i IR-6.
Kaskade su grupa centrifuga koje zajedno okreću gas uranijuma da bi brže obogatile uranijum. Svaka od tih naprednih klasa centrifuga obogaćuje uranijum brže od iranskih osnovnih centrifuga IR-1, glavne snage u atomskom programu te zemlje. IAEA nije navela koliko mašina bi bilo u svakoj kaskadi, a Iran je ranije stavljao oko 160 centrifuga u jednu kaskadu.
Nejasno je da li je Iran već počeo da ubacuje uranijum u centrifuge. Teheran je do sada bio zagonetan po pitanju planova, ali početak obogaćivanja uranijuma do nivoa od pet odsto čistoće daje Teheranu bolju poziciju u pregovorima sa Zapadom i omogućava mu da pojača pritisak ako mu se ne sviđa ono što čuje.
Od 2018. godine, kada je poslije jednostranog povlačenja SAD došlo do kolapsa nuklearnog sporazuma Irana sa svjetskim silama iz 2015. godine, Teheran je obogaćivao uranijum do nivoa koji je malo ispod potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Američke obavještajne agencije i drugi procjenjuju da Iran još nije započeo program izrade nuklearnog naoružanja.

Agencija UN: Iran počinje da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga

Saudijska Arabija planira da u potpunosti primijeni sporazum o Sveobuhvatnim zaštitnim mjerama sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).
Time će se pojačati nadzor tog tijela UN nad nuklearnim postrojenjima u saudijskom kraljevstvu, saopštila je danas vlada u Rijadu.
Saudijska Arabija razvija nuklearni program, koji želi da proširi kako bi na kraju uključio aktivnosti poput obogaćivanja uranijuma osjetljivog na proliferaciju, a prestolonasljednik Mohamed bin Salman je prethodno upozorio da će razviti nuklearno oružje ako regionalni rival Iran to uradi, navodi Rojters.&nbsp;
Rijad tek treba da pokrene svoj prvi nuklearni reaktor, što omogućava da se saudijski program i dalje prati u skladu sa Protokolom o malim količinama (SKP), sporazumom sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju koji izuzima od mnogih obaveza izvještavanja i inspekcija manje napredne države u razvoju nuklearnog programa.
- Kraljevstvo je u julu 2024. podnelo zahtjev agenciji da ukine Protokol o malim količinama i primeni puni sporazum o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama - rekao je saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman na godišnjoj Generalnoj konferenciji IAEA.

Saudijska Arabija: Razvićemo nuklearno oružje

Policija Republike Srbije je u Konjuhu kod Kruševca pronašla i zaplijenila pet tona marihuane u četvrtak, što je najveća zapljena te droge.
&nbsp;Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić kazao je da su uhapšeni R. S. (68) i N. S. (40), a da se za jednom osobom još traga i da se pretpostavlja da je ta osoba glavna u toj organizovanoj kriminalnoj grupi.
Dačić je, nakon što je stigao na mjesto zapljene, istakao da je riječ o najvećoj zapljeni droge do sada u Srbiji, a da se vrijednost procjenjuje na sedam do deset miliona EUR, prenosi Radio televizija Srbije.
&nbsp;On je dodao da su zaplijenjene i četiri automatske puške i zolja.
&nbsp;- Značajniji rezultat ove akcije jeste što smo spasili djecu od trovanja, što smo spasili da ovih pet tona marihuane ne truje našu djecu - naveo je Dačić.
&nbsp;U okviru akcije prije osam dana uhapšena je još jedna osoba, a riječ je o U. M. (29). Marihuana je nađena na porodičnom imanju R. S.
&nbsp;Iz Javnog tužilaštva za organizovani kriminal saopštili su da je do zapljene pet tona marihuane kod Kruševca došlo poslije složenog postupanja i koordinisanog djelovanja policije i tužilaštva.
Kako navode, osim droge i oružja, zaplijenjeno je i više od 1,5 miliona dinara.
- Ova organizovana kriminalna grupa je marihuana skladištila u prostorijama privrednog društva Florakom odakle je dalje distribuirana na teritoriju Beograda radi prodaje - kazali su iz Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
&nbsp;Kako navode, osumnjičeni će nakon policijskog zadržavanja biti sprovedeni u tužilaštvo nakon čega će biti saslušani.
&nbsp;Predsjednik Narodnog pokreta Srbija Miroslav Aleksić kazao je da je jedan od uhapšenih, R. S, odbornik Srpske napredne stranke u Kruševcu, prijatelj i saradnik ministra odbrane Srbije Bratislava Gašića.
&nbsp;Gašić je, čestitajući pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova na izuzetno uspješno sprovedenoj akciji, rekao da neki to “politizuju i pokušavaju da prikupe jeftine političke poene”.
&nbsp;- Ova istorijska akcija jasno pokazuje da u Srbiji nema zaštićenih i da svako ko pomisli da može da se sakrije iza partijske knjižice radi činjenja krivičnih djela - neće uspjeti - rekao je Gašić.

Pet tona marihuane pronađeno na imanju kod Kruševca

Evropska narodna partija (EPP) danas je u Zagrebu donijela deklaraciju u kojoj se navodi da demografija nije marginalno, već „središnje strateško pitanje“ za Evropu, predlažući mjere za preokretanje negativnog trenda broja stanovnika.
- Evropa koja se smanjuje i nije u stanju da održi svoju demografsku snagu neizbježno će postati slabija Evropa, manje sposobna da štiti svoje građane, svoju ekonomiju i svoje vrijednosti u sve konkurentnijem i nestabilnijem svijetu - stoji u deklaraciji donesenoj na skupu u Zagrebu.
Čelnici čije stranke pripadaju EPP-u, najvećoj evropskoj političkoj grupaciji, danas i sjutra se sastaju u Zagrebu na neformalnom skupu. U Zagreb su, između ostalih, stigli predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola, njemački kancelar Fridrih Merc i poljski premijer Donald Tusk.
<h2>Kontinent se sve više oslanja na radnike iz trećih zemalja&nbsp;</h2>
U deklaraciji se upozorava da bi, nastavkom sadašnjih trendova, EU do 2070. činila tek oko četiri odsto svjetskog stanovništva, dok je početkom 20. vijeka obuhvatala gotovo četvrtinu. EU je suočena s problemima starenja stanovništva, depopulacije i niske stope nataliteta.
U svim državama članicama stope fertiliteta pale su znatno ispod nivoa jednostavne reprodukcije od 2,1 djeteta po ženi, sa prosjekom od oko 1,38. To stvara sve veći pritisak na penzione sisteme, tržište rada i zdravstvene sisteme širom Evrope, a kontinent se sve više oslanja na radnike iz trećih zemalja kako bi „u kratkom roku ublažio pad radno sposobnog stanovništva“.
- Demografija stoga nije rubno pitanje, nego središnje strateško pitanje koje zahtijeva koordiniran odgovor Evropske unije - ističu u EPP.
Predlažu da EU mora „istovremeno ulagati u mlađe generacije i u izgradnju istinskog društva dugovječnosti, ne jednostavnim produženjem radnog vijeka, nego omogućavanjem zdravijeg, obrazovanijeg i produktivnijeg života u svim životnim dobima“.
<h2>„Demografska obnova mora biti strateški imperativ EU“</h2>
Stoga su, osim finansijskih podsticaja, ključni elementi dostupnost pristupačne njege za djecu, adekvatno stanovanje, cjelodnevno obrazovanje, stvarna ravnoteža između poslovnog i privatnog života te društvena klima koja cijeni roditeljstvo.
U deklaraciji se navodi da je demografija prepoznata kao strateški izazov „inicijativom Hrvatske“, nakon čega je od 2019. postala i dio posebnog portfelja Evropske komisije koji vodi povjerenica Dubravka Šuica.
- Stoga EPP potvrđuje da demografska obnova mora biti strateški imperativ Evropske unije, ravnopravan konkurentnosti, bezbjednosti te energetskoj i tehnološkoj suverenosti - izjavili su i pozvali na uspostavljanje „istinske evropske demografske strategije“, piše u deklaraciji.

EPP: Evropa je činila četvrtinu svjetskog stanovništva, do 2070. će pasti na četiri odsto

Komandant Hamasovog bataljona Istočni Rafah zarobljen je danas nakon pokušaja bjekstva iz tunela u južnom Pojasu Gaze, javlja Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je saopštila da je on bio među osam Hamasovih operativaca koji su izašli iz tunela tokom noći i bili meta vazdušnih napada.
Ranije je izraelska vojska saopštila da su najmanje trojica pripadnika Hamasa ubijena u vazdušnom napadu.
- Nakon izviđanja tog područja, jedan od terorista je uhapšen dok je pokušavao da pobjegne i sakrije se - navodi izraelska vojska, dodajući da je on „ključni komandant“ u Hamasovom bataljonu Istočni Rafah.
Međutim, snimci objavljeni na internetu navodno pokazuju da je komandanta Hamasa zapravo zarobila oružana grupa Abu Šabab, koja se bori protiv Hamasa i bazirana je u oblasti Rafe.
Nakon toga, on je predat vojsci Izraela, čije trupe nastavljaju da pretražuju područje.

Izrael zarobio komandanta jednog Hamasovog bataljona

Google je uspio da ugasi ogromnu svjetsku mrežu proksija, koja je krišom koristila milione Android telefona kao „protok“ za tuđi internet saobraćaj.
Kompanija Google saopštila je da je, nakon dobijanja sudskog naloga u SAD, neutralisala infrastrukturu kineske kompanije Ipidea. Ova firma je, prema navodima tehnološkog giganta, upravljala velikom mrežom koja je omogućavala trećim licima da zakupe tuđe IP adrese i preko njih obavljaju aktivnosti na internetu – često sumnjive ili kriminalne.
Princip rada bio je jednostavan, ali opasan. Ipidea je funkcionisala kao svojevrsni „Airbnb“ za internet konekciju, s tom razlikom što vlasnici uređaja („domaćini“) uglavnom nisu znali da su dio te mreže.
Korisnici bi postajali dio sistema instalacijom naizgled bezazlenih besplatnih aplikacija, igara ili desktop softvera. Unutar tih aplikacija nalazio se skriveni kod (SDK) koji bi, čim se aplikacija pokrene, pretvorio telefon ili računar u „izlazni čvor“.
Na taj način, neko na drugom kraju svijeta mogao je da koristi internet preko vaše kućne ili mobilne mreže, dok bi sajtovima koje posjećuje izgledalo kao da ste to zapravo vi, prenosi B92.
Koliko je situacija bila ozbiljna pokazuje podatak da su hakeri prošle godine iskoristili Ipidea infrastrukturu za kreiranje botneta Kimwolf. Oni su „kidnapovali“ oko dva miliona sistema i pretvorili ih u digitalnu vojsku za DDoS napade, kojima su obarali veb sajtove širom svijeta. Istraživači bezbjednosti opisali su ovaj botnet kao jedan od najmoćnijih ikada viđenih.
Nakon gašenja desetina sajtova i servera povezanih sa kineskom firmom, procjenjuje se da je oko devet miliona Android uređaja širom svijeta „očišćeno“ i uklonjeno iz ove mreže. Google je takođe iz svoje prodavnice uklonio na stotine povezanih aplikacija, dok sistem Play Protect sada automatski blokira pokušaje instalacije sličnog softvera.
Ipidea se u međuvremenu oglasila tvrdnjom da se njihove usluge koriste u legitimne svrhe i da se protive kriminalu, iako priznaju da su ranije koristili „agresivne metode oglašavanja“ na hakerskim forumima.
Stručnjaci za sajber bezbjednost savjetuju korisnike da budu izuzetno oprezni sa „besplatnim“ softverom koji nudi previše, a dolazi od nepoznatih autora.

Tag: medunarodna-agencija-za-atomsku-energiju