Agencija UN za atomsku energiju u nedjelju je potvrdila da je nivo zračenja u blizini nuklearne elektrane Kursk, smještene 60 kilometara od granice s Ukrajinom, u okviru normalnih vrijednosti.
Nadzor potvrđuje normalne nivoe zračenja u blizini Nuklearne elektrane Kursk“, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) na Iksu.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je 24. avgusta, na dan kada Ukrajina obilježava proglašenje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza 1991, presretnuto najmanje 95 ukrajinskih dronova iznad više od desetak ruskih regiona.
Nuklearna elektrana Kursk izvijestila je da je protivvazdušna odbrana srušila dron koji je eksplodirao u blizini postrojenja neposredno nakon ponoći, pri čemu je oštećen pomoćni transformator i došlo do smanjenja operativnog kapaciteta reaktora broj tri za 50 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Agencija UN potvrdila normalne nivoe zračenja u blizini nuklearne elektrane Kursk

Iran planira da sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), uprkos ograničenjima koja je nametnuo parlament, ali će ta saradnja poprimiti novi oblik i ići će preko Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, kazao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.
Arakči je diplomatama u Teheranu rekao i da pristup iranskim bombardovanim nuklearnim objektima predstavlja bezbjednosno pitanje, prenosi Rojters pozivajući se na iranske državne medije.
Prema novom zakonu koji je donio iranski parlament, za svaku buduću inspekciju iranskih nuklearnih objekata od IAEA, koja je nadzorni organ Ujedinjenih nacija za nuklearnu energiju, biće potrebno odobrenje Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, najvišeg iranskog bezbjednosnog tijela.
- Rizik od širenja radioaktivnih materijala i rizik od eksplozije preostale municije su ozbiljni. Za nas, približavanje inspektora IAEA nuklearnim objektima ima i bezbjednosni aspekt, a bezbjednost inspektora je pitanje koje se mora ispitati - rekao je Arakči, prenosi Tanjug.
On je istakao da Iran neće imati sporazum koji ne dozvoljava toj zemlji da obogaćuje uranijum u civilne svrhe.
- Podnijeli smo mnogo žrtava za pravo na obogaćivanje (uranijuma) i zbog toga nam je nametnut rat - rekao je Arakči grupi stranih ambasadora i izaslanika sa sjedištem u Teheranu.
Izjava Arakčija uslijedila je nakon izvještaja američkog portala "Aksios" koji je ranije danas objavio, pozivajući se na neimenovane izvore, da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao tokom telefonskog razgovora američkom kolegi Donaldu Trampu, a nakon toga i iranskim zvaničnicima, da podržava ideju o nuklearnom sporazumu koji ne dozvoljava Iranu bilo kakvo obogaćivanje uranijuma.
Iranski zvaničnici do sada nijesu komentarisali taj medijski izvještaj, ali je Arakči naglasio da Teheran smatra da su nuklearne bombe "neislamske i nehumane" i da neće nastaviti u pravcu njihove proizvodnje.

1250x600

1084x550

Iran spreman da sarađuje sa IAEA, ali u novom obliku

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grosi je danas saopštio da će sazvati vanredni sastanak Savjeta guvernera IAEA u ponedjeljak u 10 sati u sjedištu ove agencije Ujedinjenih nacija u Beču zbog „hitne situacije“ u Iranu „poslije najnovijih napada na nuklearna postrojenja“, piše na sajtu te organizacije.
- S obzirom na sve ozbiljniju situaciju u pogledu nuklearne bezbjednosti i bezbjednosti, Savjet guvernera će se sjutra sastati na vanrednoj sjednici, na kojoj ću govoriti - najavio je Grosi.
On je rekao da su iranske regulatorne vlasti obavijestile IAEA da nije došlo do povećanja nivoa radijacije van tih lokacije poslije nedavnih napada na tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za obogaćivanje uranijuma Fordou.
- Ne očekujemo da će biti bilo kakvih zdravstvenih posljedica po ljude ili životnu sredinu van gađanih lokacija. Nastavićemo da pratimo i procjenjujemo situaciju u Iranu i pružaćemo dalja ažuriranja kako budu dostupne dodatne informacije - rekao je Grosi.
Po najnovijim informacijama koje je IAEA verifikovala prije početka napada Izraela na Iran 13. juna, tri lokacije koje su prošle noći bile na meti Sjedinjenih Država – uključujući Isfahan i Natanz – sadržale su nuklearni materijal u obliku uranijuma obogaćenog na različite nivoe, što može izazvati radioaktivnu i hemijsku kontaminaciju u objektima koji su pogođeni.
Grosi je, kao i u izjavi Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u petak, ponovio svoj poziv na vojnu uzdržanost i neophodan rad na diplomatskom rješenju.
- U više navrata sam govorio da nuklearna postrojenja nikada ne bi trebalo napadati - istakao je Grosi.
Ukazao je na to da je prekid neprijateljstava potreban da bi „IAEA mogla da nastavi svoj vitalni inspekcijski rad u Iranu, uključujući neophodnu verifikaciju njegovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma“.
Grosi je istakao i važnost stalne i blagovremene razmjene informacija sa Iranom o pitanjima nuklearne bezbjednosti, bezbjednosti uopšte i zaštitnih mjera.
Francuska agencija dodaje da je Grosi rekao za SiEnEn (CNN) da je u ovoj fazi nemoguće procijeniti obim štete, naročito Fordoua, postrojenje u planini za obogaćivanje uranijuma, 90 metara ispod površine tla.
- Šteta bi mogla da bude velika, čak i ogromna - rekao je Grosi, izrazivši nadu da će inspektori IAEA tamo moći da se vrate što je prije moguće.
Situacija je drugačija u Natanzu, drugoj lokaciji koja je bila meta i izraelskih i američkih napada, čiji je površinski dio „jasno“ uništen, kazao je on i pretpostavlja da su oštećeni i podzemni objekti za obogaćivanje uranijuma.
Isto važi i za Isfahan, „koji već nekoliko dana trpi štetu i napade“ i gdje je pogođeno nekoliko zgrada, kazao je Grosi.

Vanredni sastanak Međunarodne agencije za atomsku energiju

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi izjavio je danas u intervjuu za Blumberg da nuklearni nadzorni organ Ujedinjenih nacija ne može da potvrdi gdje se nalaze iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma.
Na pitanje da li su iranske zalihe 60 odsto obogaćenog uranijuma bezbjedno smještene u podzemnom postrojenju u Isfahanu, koje je Izrael više puta napao otkako je počeo kampanju u petak, Grosi je rekao da nije "siguran da li su na bezbjednom".
Oko 400 kilograma uranijuma, dovoljno za 10 nuklearnih bojevih glava, ranije je bilo skladišteno pod nadzorom IAEA u Isfahanu, ali gdje je sada nije poznato.
- Sada su svi nuklearni objekti zatvoreni, a naši inspektori koji su i dalje u Iranu ne vrše inspekciju, jer nijedna normalna aktivnost ne može da se odvija - rekao je Grosi, prenosi Tajms ov Izrael.
Prije napada Izraela na Iran, inspektori IAEA su posjećivali iranske nuklearne lokacije više od jednom dnevno, ali Grosi kaže da ih Teheran nije obavijestio ni o kakvim "posebnim mjerama“ koje planira da preduzme, kako bi zaštitio svoje zalihe uranijuma od oštećenja u napadu.
- Nismo obaviješteni ni o čemu detaljno i ne znamo kakve će biti dodatne zaštitne mjere - naveo je Grosi i dodao da je "važno što prije se vratiti za pregovarački sto, jer je ono što je u pitanju veoma ozbiljno“.

Međunarodna agencija za atomsku energiju: Ne znamo gdje se nalazi iranski uranijum

Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) održaće danas hitnu sjednicu u sjedištu u Beču kako bi raspravljao o posljedicama izraelskih vojnih napada na nuklearna postrojenja Irana, javlja BiBiSi (BBC).
Sazivanje sjednice zatražio je Iran, a podržale su ga Rusija, Kina i Venecuela.
Iran je prvobitno tokom vikenda pokušao da predloži rezoluciju kojom bi se osudili izraelski napadi. Međutim, prema diplomatskim izvorima koji su govorili za BiBiSi (BBC), ta rezolucija vjerovatno ne bi dobila većinsku podršku. Zbog toga se Iran sada zalaže za opštiju izjavu, koja bi ipak uključivala osudu izraelskih akcija.
Ova hitna sjednica dolazi usred nastavka vojnih sukoba između Irana i Izraela, uključujući izraelske napade na iranska nuklearna postrojenja u Natancu i Fordou.
Vojna akcija nikada nije bila prihvaćeno sredstvo rješavanja nuklearnih pitanja u okviru Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Iran insistira da međunarodna zajednica i Upravni odbor IAEA moraju da osude napade. Ipak, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, takva osuda djeluje malo vjerovatno.
Ostaje neizvjesno da li bi bilo kakav ishod ovog sastanka mogao da otvori put ka neposrednom prekidu vatre između dvije regionalne sile, koje nastavljaju da razmjenjuju uzvratne napade sve većim intenzitetom.

Međunarodna agencija za atomsku energiju saziva hitan sastanak zbog izraelskih napada na iranska nuklearna postrojenja

Iran je posljednjih mjeseci znatno povećao svoje zalihe urana obogaćenog do nivoa gotovo oružje, navodi se u izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), što vjerovatno izaziva daljnje sumnje u potencijalni sporazum sa Sjedinjenim Državama o Teheranovom nuklearnom programu.
Izrael je brzo reagovao, a Kabinet premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da povjerljivi izvještaj UN-ovog nadzornog organa za nuklearnu energiju od 31. maja pokazuje da Iran teži nuklearnom oružju.
U izvještaju se navodi da je Iran do 17. maja prikupio 408,6 kilograma urana obogaćenog do 60 odsto, u odnosu na nešto manje od 275 kilograma u najnovijem izvještaju IAEA, u februaru, prema Asošijejted presu.
To je "kratak, tehnički korak" od 60 odsto do nivoa od 90 odsto za oružje, izvijestio je AP. Citirana je Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja je izjavila da je oko 42 kilograma uranija obogaćenog 60 odsto teoretski dovoljno za proizvodnju jedne atomske bombe ako se dodatno obogati na 90 odsto.
Izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju navodi da je Iran sada "jedina država bez nuklearnog oružja koja proizvodi takav materijal", što je, kako se navodi, "ozbiljno zabrinjavajuće".
To se dešava u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp pokušava postići sporazum s Iranom o obuzdavanju njegovih nuklearnih aktivnosti.
Vašington i Teheran održali su pet rundi razgovora otkako se Tramp, koji je povukao Sjedinjene Države iz međunarodnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine tokom svog prvog mandata i ponovo uveo sankcije, vratio na dužnost u januaru ove godine.
Obogaćivanje uranija je glavna tačka spoticanja. Američka administracija tvrdi da Iran mora prekinuti sve aktivnosti obogaćivanja, a Iran je odbacio taj zahtjev.
Visoki iranski zvaničnici rekli su 29. maja da svaki sporazum mora uključivati uklanjanje sankcija protiv Teherana i mora omogućiti nastavak njegovog nuklearnog programa - za koji insistira da je mirnodopski.
Ipak, Tramp je sljedećeg dana izjavio da vjeruje da bi se sporazum mogao postići u "ne tako dalekoj budućnosti", dodajući da bi Iran "radije sklopio dogovor" nego "bio dignut u zrak", što je aludiralo na njegova ponovljena upozorenja da bi se Teheran mogao suočiti s velikim vojnim posljedicama ako ne zaključi nuklearni pakt.
Tramp je 28. maja rekao da je Netanjahu odlučio da odgodi napad na Iran kako bi američkoj administraciji dao više vremena da se zalaže za novi nuklearni sporazum s Teheranom.
Ubrzo nakon što su se pojavile vijesti o izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, Netanjahuov kabinet je saopštio da nivo obogaćivanja urana koji je Iran dostigao "postoji samo u zemljama koje aktivno teže nuklearnom oružju i nema nikakvo civilno opravdanje".
- Izvještaj snažno potvrđuje ono što Izrael govori godinama - svrha iranskog nuklearnog programa nije miroljubiva. Međunarodna zajednica mora djelovati sada kako bi zaustavila Iran - navodi se u saopštenju.
U odvojenom, detaljnom izvještaju Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji je takođe bio povjerljiv i koji su vidjeli mediji, izražena je žaljenje zbog, kako se navodi, "nedovoljne zadovoljavajuće" saradnje Irana u vezi s tragovima urana koje su inspektori ove agencije UN pronašli na više lokacija koje Teheran nije proglasio nuklearnim postrojenjima.
Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi je ponovio svoj "hitni poziv Iranu da u potpunosti i efikasno sarađuje" u tekućoj istrazi koja uključuje ta mjesta.&nbsp;
Prema AP-u, "zapadni zvaničnici sumnjaju da bi tragovi urana koje je otkrila Međunarodna agencija za atomsku energiju mogli pružiti dokaz da je Iran imao tajni vojni nuklearni program do 2003. godine".

Agencija UN-a "ozbiljno zabrinuta" zbog porasta obogaćivanja urana u Iranu

Iran će početi da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga u dva glavna nuklearna postrojenja, saopštila je danas Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Time se dodatno podižu tenzije u vezi sa nuklearnim programom Teherana, koji već duže vrijeme obogaćuje uranijum do onih nivoa čistoće koji su blizu dovoljnih za izradu nuklearnog oružja.
Za izradu nuklearnog oružja potrebni su nivoi obogaćivanja uranijuma od 90 odsto čistoće.
U saopštenju IAEA, agencije Ujedinjenih nacija (UN), pominje se samo da Iran novim centrifugama obogaćuje uranijum do nivoa od pet odsto čistoće, što je daleko niže od dosadašnjih 60 odsto, čime vjerovatno signalizira da i dalje želi da pregovara sa Zapadom i administracijom izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa.
Međutim, za sada je nepoznato kako će Tramp pristupiti Iranu kada stupi na dužnost 20. januara, naročito pošto Teheran nastavlja da prijeti da će napasti Izrael, u jeku rata te zemlje protiv palestinskog Hamasa u Pojasu Gaze, i neposredno poslije početka primirja u sukobu Izraela i libanskog Hezbolaha. Tramp je 2018. povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma velikih sila s Iranom, poslije čega je uslijedio niz napada i incidenata širom Bliskog istoka.
Pošto je Odbor guvernera IAEA u novembru osudio Iran zbog nepotpune saradnje sa tom agencijom UN, Teheran je zaprijetio da će brzo unaprijediti svoj nuklearni program.
U današnjem saopštenju, IAEA je predstavila planove o kojima ju je Iran obavijestio. Ti planovi uključuju ubacivanje uranijuma u ​​više kaskada iranskih naprednih centrifuga IR-2M, IR-4 i IR-6.
Kaskade su grupa centrifuga koje zajedno okreću gas uranijuma da bi brže obogatile uranijum. Svaka od tih naprednih klasa centrifuga obogaćuje uranijum brže od iranskih osnovnih centrifuga IR-1, glavne snage u atomskom programu te zemlje. IAEA nije navela koliko mašina bi bilo u svakoj kaskadi, a Iran je ranije stavljao oko 160 centrifuga u jednu kaskadu.
Nejasno je da li je Iran već počeo da ubacuje uranijum u centrifuge. Teheran je do sada bio zagonetan po pitanju planova, ali početak obogaćivanja uranijuma do nivoa od pet odsto čistoće daje Teheranu bolju poziciju u pregovorima sa Zapadom i omogućava mu da pojača pritisak ako mu se ne sviđa ono što čuje.
Od 2018. godine, kada je poslije jednostranog povlačenja SAD došlo do kolapsa nuklearnog sporazuma Irana sa svjetskim silama iz 2015. godine, Teheran je obogaćivao uranijum do nivoa koji je malo ispod potrebnog za izradu nuklearnog oružja. Američke obavještajne agencije i drugi procjenjuju da Iran još nije započeo program izrade nuklearnog naoružanja.

Agencija UN: Iran počinje da obogaćuje uranijum pomoću hiljada naprednih centrifuga

Saudijska Arabija planira da u potpunosti primijeni sporazum o Sveobuhvatnim zaštitnim mjerama sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).
Time će se pojačati nadzor tog tijela UN nad nuklearnim postrojenjima u saudijskom kraljevstvu, saopštila je danas vlada u Rijadu.
Saudijska Arabija razvija nuklearni program, koji želi da proširi kako bi na kraju uključio aktivnosti poput obogaćivanja uranijuma osjetljivog na proliferaciju, a prestolonasljednik Mohamed bin Salman je prethodno upozorio da će razviti nuklearno oružje ako regionalni rival Iran to uradi, navodi Rojters.&nbsp;
Rijad tek treba da pokrene svoj prvi nuklearni reaktor, što omogućava da se saudijski program i dalje prati u skladu sa Protokolom o malim količinama (SKP), sporazumom sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju koji izuzima od mnogih obaveza izvještavanja i inspekcija manje napredne države u razvoju nuklearnog programa.
- Kraljevstvo je u julu 2024. podnelo zahtjev agenciji da ukine Protokol o malim količinama i primeni puni sporazum o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama - rekao je saudijski ministar energetike princ Abdulaziz bin Salman na godišnjoj Generalnoj konferenciji IAEA.

Saudijska Arabija: Razvićemo nuklearno oružje

Estonija je započela postavljanje prvih betonskih bunkera duž jugoistočne granice s Rusijom, čime ulazi u ključnu fazu izgradnje Baltičke odbrambene linije. Iako projekat kasni godinu dana, cilj je da do kraja ove godine bude postavljeno 28 od ukupno planiranih 600 bunkera, prenosi Defense News.
Kašnjenje je uzrokovano problemima u javnim nabavkama, jer je prvobitni tender propao nakon što su ponuđene cijene premašile zakonske limite. Prema navodima Estonskog centra za odbrambena ulaganja, građevinske kompanije nijesu mogle precizno procijeniti troškove bez informacija o tačnim lokacijama bunkera, koje su iz bezbjednosnih razloga bile povjerljive.
Problem je privremeno riješen pokretanjem pilot-projekta, u okviru kojeg su ponuđačima date okvirne lokacije za izgradnju prvih 28 objekata. Tender za preostalih 572 bunkera očekuje se do kraja godine.
Bunkeri, površine oko 35 kvadratnih metara, projektovani su da izdrže artiljerijske udare i predstavljaju dio višeslojnog sistema odbrane, uz prepreke poput bodljikave žice i protivtenkovskih zapreka, koje su već pripremljene za brzo postavljanje u slučaju potrebe.
Izgradnju dodatno usporavaju logistički i administrativni izazovi, jer se projekat sprovodi u mirnodopskim uslovima, uz obavezna odobrenja vojnih, policijskih i lokalnih vlasti.
Uprkos kašnjenjima, Estonija je trenutno najdalje odmakla u realizaciji Baltičke odbrambene linije u poređenju s Latvijom i Litvanijom. Za projekat je izdvojeno 60 miliona eura, a manji budžet u odnosu na susjede opravdava se kraćom granicom i prirodnim preprekama poput jezera Peipus i močvara.

Estonija gradi bunkere na granici s Rusijom

Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, prenosi TVCG.
Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.
U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.
Dio građana u Botunu prije mjesec dana postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.
Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.
Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.
Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogonu nakon sanacije bazena crvenog mulja.

Zeta: Sjutra referendum o kolektoru, pravo glasa ima 12.747 građana

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Izraelske odbrambene snage (IDF) danas su napale grad Gazu, a meta je bio "ključni" komandant paletinskog oružanog pokreta Hamas, javlja list Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je u saopštenju navela da je meta napada, na strani linije prekida vatre u Gazi pod kontrolom Hamasa, bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa Rad Sad.
IDF navodi da je posljednjih mjeseci Sad učestvovao u "obnovi i proizvodnji naoružanja" Hamasa.
Palestinski mediji navode da su u napadu ubijene najmanje tri osobe.
Sad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.
Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa.
IDF je u martu 2024. izvršio raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, verujući da se Sad nalazi u njoj, ali je on ranije uspio da pobegne.
Do sada je preživio nekoliko izraelskih pokušaja atentata tokom rata, uključujući i onaj u junu 2024. godine.

Vojska Izraela napala grad Gazu, meta bio komandant Hamasa

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: medunarodna-agencija-za-atomsku-energiju