Sukob između predsjednika i premijera osim što ugrožava bezbjednosni sektor, narušava i međunarodni ugled i evropske ambicije Crne Gore, kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Zlatko Vujović. Nastavak ozbiljnih nesuglasica između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića onemogućio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost 10. decembra. Na sjednici je trebalo da se raspravlja o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića. Nije održana jer joj premijer nije prisustvovao, što je Milatović ocijenio kao neodgovoran potez prema Vojsci, državi i građanima. Savjet za odbranu, osim Milatovića koji njime predsjedava, čine Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Vujović kaže da je sukob Milatovića i Spajića kulminirao, te da sada država trpi posljedice &nbsp;ličnog animoziteta dvojce lidera koji pokrivaju dvije najznačajnije funkcije u crnogorskom političkom sistemu. Smatra i da će se njihov sukob produbljivati. - A porazno je što se ne mogu dogovoriti oko ključnih pitanja zarad funkcionisanja države - istakao je on. Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj Vladi Zdravka Krivokapića, nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića 2020 godine. Nakon što je ta Vlada smijenjena, formirali su Pokret Evropa sad, a zahvaljujući popularnosti ekonomskog programa Evropa sad kojim su povećane plate, osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto. Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju. <h2>Konkretan povod smjena Lazarevića</h2> Savjet za odbranu i bezbjednost, najviši organ za pitanja odbrane, ne funkcioniše mjesecima. Ključna nesuglasica je smjena Lazarevića, koju je tražio ministar odbrane Dragan Krapović, zbog, kako je naveo, podmlađivanja kadra i zloupotrebe službenog položaja. Pokušaj smijene propao je dva puta, na sjednicama Savjeta u avgustu i oktobru. Za smjenu Lazarevića bili su Spajić i Mandić, ali je Milatović bio protiv, tvrdeći da zahtjev nije adekvatno obrazložen. Odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost se donose jednoglasno. Situacija je dodatno pogoršana nakon što je Krapović zabranio Lazareviću inostrane aktivnosti, uključujući sastanke u NATO-u i Vojnom komitetu EU. Načelnik Generalštaba ključan je za koordinaciju vojnih aktivnosti i izvještavanje političkih lidera o vojnoj spremnosti i potrebama. Lazarević je izabran za načelnika Generalštaba 2022. na sjednici Savjeta kojom je predsjedavao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je 2023. izgubio na predsjedničkim izborima od Milatovića koga je naslijedio i na funkciji predsjedavajućeg Savjeta za odbranu. <h2>Optužbe na ličnom i političkom nivou</h2> Nakon što se Spajić nije pojavio na sjednici, Milatović ga je optužio za kontinuiranu neodgovornost prema Skupštini, Predsjedništvu i Vladi. Osim blokade sjednice Savjeta, naveo je i činjenicu da Crna Gora, kao članica NATO-a, još nema ambasadora u Alijansi. Crna Gora trenutno je bez ambasadora u čak 27 zemalja, uključujući SAD, Nemačku, Kinu, Rusiju, Veliku Britaniju ali i Ujedinjene nacije i NATO. Vlada predlaže, a predsjednik formalno usvaja predloge za ambasadore. Milatović je podsjetio i da parlamentarna većina nije usvojila odluku o pristupanju Crne Gore EU mehanizmu podrške Ukrajini, koju je Savjet za odbranu donio prije četiri mjeseca. - To jasno pokazuje odstupanje od zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU. Spajić nije dorastao funkciji koju obavlja - poručio je Milatović. Osim toga, dojučerašnjem koalicionom partneru poručio je da je razlika između njih dvojice osim političke i vrjednosna. - To je kao razlika između dana i noći, ili kao razlika između istine i neistine - naglasio je Milatović. <h2>Politička borba umjesto funkcionalnosti</h2> Analitičar Zlatko Vujović smatra da sukob Spajić-Milatović može da destabilizuju sistem funkcionisanja institucija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617" data-rendition-name="original" width="1066" height="612" loading="lazy" alt="Zlatko Vujović"> <figcaption>Zlatko Vujović(Photo: TVE - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Međutim, vjerujem da kada bi se došlo do nekog pitanja koje bi ugrozilo bezbjednost Crne Gore, lične animozitete bi ostavili sa strane i imali konstruktivan odnos, iako je sada na djelu borba oko poluga moći - kazao je Vujović. Vujović ukazuje da aktuelna situacija u Crnoj Gori ima teške posljedice po međunarodni ugled. - Umjesto da širimo diplomatsku mrežu, nemamo ambasadore u većini zemalja. To je nevjerovatno u periodu kada treba što efektnije da lobiramo za EU članstvo 2028. Kao članica Alijanse nemamo ambasadora u NATO-u, što je apsurd - napomenuo je on. Poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč je rekla da nam je stanje u Vojsci i državi u vanrednom stanju. To je potkrijepila činjencom da su dvojica pripadnika Vojske uhapšena na Kosovu zbog naljepnica na autu na kojima je pisalo Kosovo je Srbija. - O kakvom evropskom putu govorimo dok crnogorski vojnici idu da provociraju na teritoriju druge države, koju je Crna Gora priznala. A Savjet za odbranu ne može da se sastane - istakla je Vuković Kuč. <h2>Optužbe i za ugrožavanje evropskog puta</h2> Milatović je Spajića optužio i da je Vlada ugrozila evropski put države, pogoršavajući odnose sa Hrvatskom. Naime, potezi i izjave Spajićevih kolicionih partnera, proruskog Demokratskog fronta, Mandića i njegove stranke bili su povod zaoštravanja odnosa sa Hrvatskom koja je Crnoj Gori uputila dvije protestne note. Prvu zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi, a drugu zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je predložio DF, a u Skupštini podržale partije vladajuće većine. Rezolucija, usvojena u julu ove godine izazvala je dodatne tenzije, zbog čega je Zagreb proglasio nepoželjnim Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade. Spajićev Pokret Evropa sad je glasao za ovu Rezoluciju. <h2>"Hrvatska će jedno poglavlje blokirati"</h2> Vujović kaže da vjeruje da zbog ovoga Crna Gora neće zatvoriti planirana četiri poglavlja i da će Hrvatska jedno poglavlje blokirati. - A u tu situaciju jesmo došli zbog odluka vladajuće koalicije koja je svjesno stvorila krizu jer nije postao nijedan razlog da Crna Gora uđe u provociranje Hrvatske i otvori značajan broj pitanja - kazao je on. Do kraja mjeseca trebalo bi da se održi međuvladina konferencija Crne Gore i EU na kojoj se očekuje da zatvaranje četiri poglavlja u pregovaračkom procesu za članstvo u Uniji. Vujović navodi da je pogoršanje odnosa napor dijela partija vladajuće koalicije koje, kako kaže, samo deklarativno podržavaju članstvo u EU. - Oni sprovode interese Beograda i Moskve, a to je odlaganje članstva Crne Gore u EU. I tu je Spajić odgovoran kao stožer vladajuće koalicije, jer bira partnere i prati ih u veoma lošim potezima - istakao je on. <h2>"Potrebno pronaći institucionalno rješenje"</h2> Vujović, takođe, kaže da disfunkcionalnost između Spajića i Milatovića ne bi smjela dugo da potraje, posebno ne u periodu kada se očekuje prijem Crne Gore u članstvo EU - Oni su ključni. Ako ne doživljavaju odgovorno svoje pozicije onda smo zarobljeno društvo koje će propustiti važne prilike. Ali ovdje je veća odgovornost na premijeru jer Vlada pokriva veći dio izvršne vlasti - rekao je on. Kako naglašava mora se uložiti napor da se proces eurointegracija uspješno okonča do 2028. i Crna Gora uđe u EU. - Potrebno pronaći institucionalno rješenje koje će omogućiti donošenje ključnih odluka vezanih za nacionalnu bezbjednost, vojnu i vanjsku politiku Crne Gore - zaključio je Vujović. U Briselu ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine, što bi otvorilo put ka punopravnom članstvu. Crna Gora bi 2028. godine najranije mogla postati članica EU. Period od 2026. do 2028, između završetka pregovora i članstva je neophodan kako bi 27 država članica EU ratifikovale sporazum o pristupanju Crne Gore u nacionalnim parlamentima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujović: Sukob Spajića i Milatovića ugrožava bezbjednosni sektor i narušava evropske ambicije Crne Gore

Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje podržava ideju o prekidu vatre u Ukrajini, ali Moskva još nije dobila odgovore na ključna pitanja o sporazumu koji je predložila američka vlada, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je više puta izjavio da želi okončanje rata u Ukrajini, uz tvrdnju da postoji opasnost da taj sukob preraste u svjetski rat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije.
Putin je u martu rekao da Moskva u principu podržava američki predlog o prekidu vatre u Ukrajini, ali da borbe ne mogu biti zaustavljene dok ne bude bilo razjašnjeno više ključnih uslova, prenosi N1.
Kremlj tvrdi da na pitanja još nema odgovora, javlja Rojters.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da ta pitanja i dalje vise u vazduhu i im niko nije dao odgovore na njih.
Putin je naveo da mirovni sporazum mora da uzme u obzir koren sukoba – nadmetanje Moskve i Zapada oko budućnosti Ukrajine i proširenje NATO prema granicama Rusije.
Kremlj je danas za odsustvo odgovora optužio Ukrajinu, jer Kijev nije u stanju da kontroliše brojne „ekstremističke i nacionalističke jedinice“.

Kremlj: Putin podržava ideju o prekidu vatre, ali nema odgovora na ključna pitanja

Studenti koji su biciklima krenuli u Strazbur stigli su u Beč, gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana.&nbsp;
Njihove kolege u Beogradu su postavile šesti zahtjev, a to je da se utvrdi ko je odgovoran za boravak novinarskih ekipa i Aleksandra Vučića u intenzivnoj njezi UKSC, gdje su bili smješteni pacijenti povrijeđeni u požaru u Kočanima.&nbsp;
Studenti u Kragujevcu danas su šest sati blokirali jednu od najvažnijih saobraćajnica.&nbsp;
Studenti Medicinskog fakulteta u Novom Sadu organizovali su protest ispred Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata.&nbsp;
U Beogradu je održan protest studenata u blokadi ispred Univerziteta "Union - Nikola Tesla", zbog najave aprilskog ispitnog roka.

Studenti biciklisti stigli u Beč, svečano ih dočekao veliki broj građana

U Crnoj Gori narednih dana počeće druga faza projekta unapređenja predškolske infrastrukture, najavila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović.
Ona je, u izjavi dostavljenoj medijima, navela da su u okviru projekta „Unapređenje predškolske infrastrukture I“, koji je realizovan u saradnji sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB), izgrađeni novi vrtići u Podgorici (Zagorič, Stari Aerodrom i Blok VI), Tuzima i Pljevljima, ali i rekonstruisan objekat na Žabljaku.
Jakšić Stojanović je kazala da će u okviru druge gaze projekta narednih dana početi izgradnja objekta vrtića u Baru.
- Biće intenzivirane aktivnosti na realizaciji projekata koji se odnose na izgradnju novih vrtića u Ulcinju, Bijelom Polju, Beranama, Podgorici (na Starom Aerodromu, u City kvartu, na Zlatici, u Bloku 35 36), kao i rekonstrukciji vrtića u Plavu - navela je Jakšić Stojanović.
Ona je poručila da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavlja da radi posvećeno kako bi svako dijete u Crnoj Gori imalo pristup kvalitetnom predškolskom obrazovanju.

Jakšić - Stojanović: Počinje druga faza projekta unapređenja predškolske infrastrukture

U Bijelom Polju vatrogasci su u protekla 24 časa u dva objekta gasili požare.
Kako je saopšteno portalu Analitika iz tamošnje Službe zaštite i spašavanja, prvo im je prošle noći u 22:03 sata prijavljeno kako u naselju Rakonje gori pomoćni objekat.
- Brzom intervencijom požar je stavljen pod kontrolu i tako je spriječena mogućnost da se proširi na obližnju kuću - kazao je načelnik te službe Edin Kolić.
No, danas je gorjela kuća u naselju Femića krš.
- Požar nam je prijavljen u 13:38 časova. U momentu dolaska naših ekipa, požar je bio u razbuktaloj fazi, a gorjela je prostorija na prvom spratu gdje se nalazila stolarska radionica. Gašenje je otežavalo to što se u tim prostorijama nalazila određena količina drveta za preradu, razni lakovi i farbe, kao i gotovi proizvodi drvene stolarije, ali je uprkos tome požar brzo stavljen pod kontrolu - kazao nam je Kolić.

U Bijelom Polju gorjela dva objekta: Požar izbio i u stolarskoj radionici, gašenje bilo otežano zbog materijala

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Bivši direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“ Borislav Ivanković, kojeg je u novembru prošle godine nezakonito smijenio Odbor direktora ove državne kompanije na čijem je čelu Zoran Lakušić, uputio je juče otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću i ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić ističući da im se obraća „kako bi zbog nezakonitog imenovanja Krsta Radovića na mjesto izvršnog direktora, a koji ne ispunjava uslove, pitanje pravnog puča u Regionalnom vodovodu bilo konačno riješeno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021907020_b1a8e3663e72b25a8fc585eedf5f96087519b62d339c34b7b2c71001f5435d8c" data-rendition-name="original" width="1080" height="721" loading="lazy" alt="Borislav Ivanković"><figcaption>NEZAKONITO SMIJENJEN: Borislav Ivanković(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - U međuvremenu, kako nezvanično saznajem, dogodilo se još nešto – naime, gospodin Radović počeo je da preuzima zaposlene i postavlja ih, mimo bilo kakvih procedura, na različita šefovska mjesta. U saznanju sam, takođe, da pojedini novozaposleni nemaju odgovarajuću školsku spremu za rukovodeća mjesta na koja su postavljeni. Kako bi time mogla biti nanijeta nova šteta privrednom društvu, moram se zapitati da li takav odnos postaje neko pravilo ili moda da se u RVCP od nezakonitog imenovanja zapošljavaju ljudi bez odgovarajućeg iskustva ili odgovarajuće školske spreme – upozorio je Ivanković. Podsjeća da je inspektorka rada Haida Jevrić Osmanović rješenjem konstatovala i naložila otklanjanje nepravilnosti, zbog toga što Radović ne ispunjava posebne uslove za mjesto izvršnog direktora. - Nema pet godina radnog iskustva na rukovodećim pozicijama sa VII1 stepenom stručne spreme, budući da je diplomu nostrifikovao prije par mjeseci, a diplomirao je krajem 2020. godine. Na takvo rješenje Odbor direktora Regionalnog vodovoda uložio je žalbu i čeka se odluka Ministarstva kao drugostepenog organa, a koja sigurno ne može biti drugačija od one koju je konstatovala inspektorka Jevrić Osmanović. Jasno je da se gospodinu Radoviću matematički ne mogu dodati godine radnog iskustva sa srednjom školom u odnosu na period od nostrifikacije diplome od 04. 11. 2024. godine sa VII1 stepenom stručne spreme. Ili on sad možda preko Biroa rada odrađuje pripravnički staž na mjestu izvršnog direktora – naglasio je Ivanković. U otvorenom pismu ističe i „činjenicu da je Odbor direktora i dalje u istom sastavu na čelu sa Zoranom Lakušićem, koji je, prema saznanjima, podnio ostavku prije tri mjeseca, a što još niko nije ni demantovao“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250309220336_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>VEDRI I OBLAČI: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  - Zakon o privrednim društvima, Član 171 stav 1, jasan je da je apsolutni rok za promjenu OD maksimum 60 dana od podnošenja ostavke – upozorio je on. Citrao je i član 171 Zakona koji definiše prestanak članstva u odboru direktora. Stav 1 precizira da mandat člana odbora direktora prestaje: 1) istekom perioda na koji je imenovan; 2) kada prestane da ispunjava uslove za članstvo u odboru direktora iz člana 157 ovog zakona; 3) podnošenjem ostavke; 4) razrješenjem od strane skupštine akcionara. Zakonom je dalje precizirano da „prestanak članstva u odboru direktora registruje se u CRPS, u roku od 15 dana od dana nastupanja okolnosti iz stava 1 ovog člana“, te da „u slučaju prestanka članstva u odboru direktora u jednom od slučajeva iz stava 1 ovog člana, bira se novi odbor direktora u roku od 60 dana od dana registracije prestanka članstva u odboru direktora“. - Kako nezvanično saznajem, ljudi koji upravljaju ovako značajnom kompanijom, hvale se da će političkim pritiskom možda i poništiti rješenje prvostepenog organa, pa Vas molim kao drugostepeni organ da odluku donesete profesionalno u skladu sa Zakonom budući da čovjek bez radnog iskustva upravlja privrednim društvom vrijednim preko 140 miliona eura, a koje direkno utiče na skoro 30% BDP-a Crne Gore i neposredno odlučuje o sudbini 80 porodica. Ovo govorim jer znam da je već počelo nezakonito raspoređivanje zaposlenih (što je potvrđeno spovedenim nalazima inspekcije) i zapošljavanje lica bez adekvatne stručne spreme, pokretanje izmišljenih disciplinskih postupaka protiv zaposlenih koji ne popustaju pod pritiskom rukovodioca ovog Društva – upozorio je Ivanković. Istakao je i da ima informacije „da je u posljednjih par mjeseci sportskim klubovima isplaćeno skoro 20.000 € (kakvo rasipanje novca, ovo je posao i za Tužilaštvo), a to je skoro iznos koji sam zaposlenima isplatio za čitavu godinu dana njihovog rada i zalaganja da sistem besprijekorno funkcioniše“. - Ističem da nikada nije bilo prekida isporuke vode, u dvije i po godine mog upravljanja i stalnog poboljšavanja uplavljanja sistemom, poboljšavanja poslovanja kao i stanja novčanih sredstava na računu kada sam smijenjen. Mene je Zoran Lakušić putem medija (čitajte dijela OD iza kojih se sakrio saopštenjem) prozvao za isplatu oko 23.000 € zaposlenim za varijalbilu u odnosu na ukupne godišnje neto isplaćene plate zaposlenim od preko 1.300.000 € za posljednjih 12 mjeseci mog upravljanja – podsjetio je on. Naglasio je da se uspješnim poslovanjem ne može pohvaliti i Krsto Radović, upozoravajući da od kada je on na čelu kompanije, „u zadnjih par mjeseci cijev je pucala na gradilištima minimum sedam puta, a Tivat i Kotor od nedelje ne dobijaju vodu iz RVCP, što se može lako provjeriti“. Krsto Radović kadar je Demokrata Alekse Bečića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250228230248_d8814a9f0513965550823340aa9219a92d0dd4eba2f0ff094aae9ec7ef8de381" data-rendition-name="original" width="1600" height="1000" loading="lazy" alt="Krsto Radocić"><figcaption>NEZAKONITO IMENOVAN: Krsto Radović(Photo: Stevo Vasiljević)</figcaption></figure>  Ivanković je nedavno, u razgovoru za Portal ETV, kazao da ga je Odbor direktora, predvođen Lakušićem, smijenio nezakonito, i dali mu otkaz dok je bio na bolovanju, podsjećajući da je on oveć već treći izvršni direktor kojeg Lakušić i ovo upravljačko tijelo u nepunih četiri godine nezakonito smjenjuju. Lakušić je, kako smo pisali, bivši nastavnik u Srednjoj mašinskoj školi u Podgorici, kadar je nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno Demokratske narodne partije Milana Kneževića, a na funkciju predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda imenovan je u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Već u junu smijenio je tadašnjeg izvršnog direktora Gorana Jevrića, kojeg je zamijenio Josip Đurašković, kadra Demokrata Alekse Bečića, da bi se i njega riješio poslije 11 mjeseci i smijenio ga, kada je za vršioca dužnosti imenovan Borislav Ivanković, a onda i u punom mandatu. - Tražio je da ja za sve odgovaram, a on da se za sve pita. Pokušao je da uđe u moja ovlašćenja. Očekivao je od mene da njemu prepuštim rukovođenje kompanijom i da ja samo potpisujem to što on dogovori. Od kada sam imenovan bio sam pod njegovim konstantnim pritiskom. I ja i moj tim. Umjesto podrške bili smo izloženi njegovim stalnim opstrukcijama – rekao je tada Ivanković za Portal ETV. Kategoričan je da bi postupanjem Lakušića trebalo da se pozabavi ne samo Inspekcija rada, nego i privredni kriminal, a možda bi posla bilo, kako je kazao, i za Specijalno tužilaštvo.

Tag: medudrzavni-odnosi

Vujović: Sukob Spajića i Milatovića ugrožava bezbjednosni sektor i narušava evropske ambicije Crne Gore

Kremlj: Putin podržava ideju o prekidu vatre, ali nema odgovora na ključna pitanja

Studenti biciklisti stigli u Beč, svečano ih dočekao veliki broj građana

Jakšić - Stojanović: Počinje druga faza projekta unapređenja predškolske infrastrukture

U Bijelom Polju gorjela dva objekta: Požar izbio i u stolarskoj radionici, gašenje bilo otežano zbog materijala

PRATITE TVe UŽIVO