Medijski savjet za samoregulaciju (MSS) najoštrije osuđuje brutalne i opasne pokušaje kriminalizacije novinarskog rada i targetiranja medija koji profesionalno, odgovorno i kritički izvještavaju o društvenim i političkim temama.
Kako navodi izvršni sekretar u ovom savjetu Ranko Vujović, povezivanje novinara i medija sa navodnim kriminalnim strukturama, bez dokazanih činjenica, predstavlja direktan napad na slobodu medija, slobodu izražavanja i pravo javnosti da zna.
- Povodom teksta u kojem se, na osnovu navoda Specijalnog državnog tužilaštva, tvrdi da je biznismen Aleksandar Mijajlović “kreirao mrežu medija” s ciljem obračuna sa neistomišljenicima, posebno zabrinjava što se u istom kontekstu pominju nezavisni i kritički mediji koji su decenijama doprinosili razvoju demokratskog društva, transparentnosti i pluralizmu - ističu u saopštenju.
Ovakve konstrukcije, kako dodaje Vujović, nijesu samo neosnovane, već i opasne i štetne, jer stvaraju sliku da su slobodni mediji neprijatelji države, a novinari saučesnici u kriminalu.
- To je neprihvatljiv pokušaj stigmatizacije, zastrašivanja i ućutkivanja novinara koji ne pristaju na kontrolisane narative i propagandu moćnih struktura. Novinarska kritika je reguilatorni proces u demokratskim društvima a ne krivično djelo. Prema međunarodnim standardima, uključujući član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima i preporuke Savjeta Evrope, novinari imaju pravo da prikupljaju informacije iz različitih izvora - političara, biznismena, službenika, građana - i to nije, niti može biti krivično djelo - ističe Vujović.
U konvenciji je jasno navedeno da svako ima pravo na slobodu izražavanja što, kako dodaje, podrazumijeva i pravo na primanje i saopštavanje informacija bez miješanja javne vlasti.
- Sam čin dobijanja informacija, čak i od osoba koje su kasnije osumnjičene za nezakonite radnje, nije nezakonit, osim ako novinar direktno učestvuje u njihovom pribavljanju. Podsjećamo da novinari nijesu dužni da otkrivaju svoje izvore i da komunikacija sa izvorima ne može biti dokaz bilo kakvog učešća u krivičnim djelima. Svako zadiranje u to pravo predstavlja grubo kršenje slobode izražavanja i temeljnih demokratskih principa - naglasio je Vujović.
Posebno je skandalozno što se u optužnici navodi da su “mediji i mim stranice diskreditovali političare i sveštenstvo”.
- Takav pristup jasno pokazuje pokušaj da se kritičko i istraživačko novinarstvo prikaže kao neprijateljska djelatnost, a sloboda izražavanja svede na poslušnost. U demokratskom društvu, kritika, satira i javno propitivanje moćnih ne predstavljaju “diskreditaciju”, već su suština medijske slobode. Ovakve kvalifikacije imaju za cilj da označe nezavisne i kritičke medije kao “neprijateljske”, čime se stvara atmosfera linča i pritiska, što predstavlja opasan presedan za medijske slobode u Crnoj Gori - naglasio je Vujović.
Medijski savjet upozorava da ovakav diskurs, koji dolazi iz institucija sistema, stvara atmosferu prijetnje, autocenzure i straha, obeshrabruje novinare da objavljuju informacije od javnog značaja i vraća Crnu Goru decenijama unazad.
- Pozivamo Specijalno državno tužilaštvo i sve nadležne institucije da se uzdrže od proizvoljnih, politizovanih i opasnih kvalifikacija, te da poštuju osnovne standarde demokratskog društva. Novinari nisu kriminalci - oni su čuvari javnog interesa. Svaki pokušaj da se njihovo pravo na slobodu izražavanja dovede u pitanje predstavlja udar na demokratiju, istinu i pravo građana da budu informisani - zaključio je Vujović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x203

thumbnail

Medijski savjet za samoregulaciju: Brutalan atak na slobodu medija i izražavanja, novinari nisu kriminalci nego čuvari javnog interesa

Država se sve više pokazuje nemoćnom - ili nezainteresovanom da zaštiti novinare i medijske radnike, a dokaz za to su sve češći i brutalniji napadi, verbalni i fizički, koji prolaze nekažnjeno, ocjenjuje Medijski savjet za samoregulaciju.&nbsp;
U saopštenju, koje potpisuje izvršni sekretar Savjeta, Ranko Vujović, podsjećaju da je urednica M portala Danica Nikolić ponovo dobila prijetnje smrću, sa iste adrese i od istog počinioca od koga prijetnje stižu već tri godine.&nbsp;
- Iako je policija odavno identifikovala korisnika mejla slatkislatka@hotmalil.com, koji se potpisuje kao Bane LA, i iako je tužilaštvo još prije tri godine formiralo predmet - slučaj stoji u mjestu. Takva neefikasnost pravosuđa i policije dovela je do toga da Nikolić nakon posljednje prijetnje u julu saopšti da više nijednu neće prijavljivati, jer to nema nikakvog smisla – podsjeća Vujović.
U takvoj atmosferi, kako kaže, novinari i svi zaposleni u medijima ne mogu se osjećati bezbjedno - ni kada im prijete da će ih objesiti, silovati ili likvidirati snajperom, niti kada izvještavaju sa terena.&nbsp;
- Podsjećamo da su kolege Boris Pejović i Stevo Vasiljević u Gornjem Zaostru fizički maltretirani od više od 20 osoba samo zato što su pokušali da fotografišu uklanjanje spomenika ratnom zločincu, četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću. Trenutna atmosfera na medijskoj sceni otvoreno podstiče širenje straha i autocenzure među novinarima, čime se direktno ugrožava slobodno i profesionalno novinarstvo u Crnoj Gori. Ovakva klima nije slučajna - ona odgovara onima koji žele da uguše kritičke glasove i zaštite vlastite interese – navodi Vujović.
Medijski savjet za samoregulaciju poziva nadležne institucije da hitno prekinu praksu pasivnosti i zaštite novinare od prijetnji i nasilja.&nbsp;
- Svaka naredna prijetnja koja ostane nekažnjena biće dokaz da država nije samo nemoćna, već i saučesnik u gušenju slobode medija. Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje nove prijetnje Danici Nikolić, ali i nečinjenje institucija koje svojim ćutanjem i pasivnošću daju vjetar u leđa nasilnicima. &nbsp;Upravo zato je ovakvo stanje idealno za one koji žele da kritički glasovi u Crnoj Gori utihnu – zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnove-prijetnje-danici-nikolic-znaj-da-te-jurim-dok-te-ne-smaknem-sa-liste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

610x380

500x500

400x240

Država i institucije svjesno ostavljaju novinare na meti nasilnika

Pojedini mediji u Crnoj Gori su jutros objavili snimak pokušaja ubistva u Budvi, čime su grubo prekršili Kodeks novinara Crne Gore i pokazali neodgovornost prema javnosti i profesiji, navodi se u saopštenju Medijskog savjeta za samoregulaciju, koje potpisuje izvršni sekretar Ranko Vujović.&nbsp;
Kako ističe, objavljivanje eksplicitnih snimaka nasilja, uključujući stop-kadrove ili fotografije koje prikazuju brutalne scene, ne služi javnom interesu.&nbsp;
- Naprotiv, ovakve objave uznemiravaju javnost, doprinose stvaranju osjećaja nesigurnosti i narušavaju osnovne etičke norme novinarskog izvještavanja. Mediji imaju obavezu da informišu, ali ne i da šokiraju ili eksploatišu tragediju zarad senzacionalizma - naglašava Vujović.&nbsp;
U konkretnom slučaju, kako navodi, snimak ne doprinosi identifikaciji počinioca, budući da se napadač ne vidi jasno i ne može biti prepoznat od strane šire javnosti.&nbsp;
- Ukoliko bi bilo potrebe da se javnost uključi u prepoznavanje počinioca, to bi bila isključiva nadležnost policije i drugih nadležnih organa, koji bi medijima dostavili relevantne informacije u kontrolisanoj i zakonitoj formi. U ovom slučaju ne postoji nijedan element koji bi opravdao kršenje osnovnih profesionalnih i etičkih standarda novinarstva. Pravo javnosti da zna, ne podrazumijeva objavljivanje eksplicitnog i traumatičnog sadržaja koji ne doprinosi razumijevanju događaja, ne identifikuje aktere, niti ima dokaznu vrijednost koja bi pomogla u rasvjetljavanju slučaja - istakao je Vujović.&nbsp;
Medijski savjet za samoregulaciju izražava zabrinutost zbog sve učestalije pojave objavljivanja nasilnih sadržaja u medijima, što vodi ka normalizaciji nasilja i postepenoj desenzibilizaciji društva.&nbsp;
- Kada se javnost svakodnevno izlaže brutalnim scenama, postoji realna opasnost da se nasilje počne doživljavati kao prihvatljiv dio stvarnosti, što predstavlja duboko štetan društveni trend. Senzacionalizam koji ima za cilj isključivo povećanje tiraža, broja klikova ili pregleda, nespojiv je sa principima profesionalnog novinarstva. Mediji koji se istinski zalažu za kvalitetno i odgovorno informisanje javnosti moraju odbaciti ovakvu praksu - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Iz Medisjkog savjeta podsjećaju da je Zakonom o medijima propisano da se ne smiju objavljivati sadržaji koji izazivaju paniku, podstiču nasilje ili uznemiravaju javnost.&nbsp;
- Takođe, Kodeks novinara Crne Gore jasno zabranjuje prikazivanje scena eksplicitnog nasilja, posebno kada ne postoji jasan javni interes koji bi to opravdao. Medijski savjet za samoregulaciju apeluje na sve medije u Crnoj Gori da se uzdrže od objavljivanja ovakvih sadržaja. Pravo javnosti da zna ne smije biti zloupotrijebljeno za širenje straha i nasilja. U slučajevima kada nije jasno na koji način objava doprinosi otkrivanju počinioca ili zaštiti javnog interesa, takve informacije nemaju mjesto u odgovornom medijskom prostoru - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Vujović: Mediji ne smiju normalizovati nasilje radi senzacionalizma

Uprkos jasnim upozorenjima Evropske komisije, Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta da javni funkcioneri svojim izjavama ne ugrožavaju slobodu medija u Crnoj Gori, praksa targetiranja novinara i medija ne jenjava - ukazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju nakon što se poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović sa skupštinske govornice <a href="https://etv.me/politika/bogdanovic-targetirao-novinare-televizije-e-m-portala-i-portala-analitika-tvrdi-da-kriminalni-klanovi-placaju-po-tekstu-i-do-8-000-eura">beskrupulozno i bez jednog jedinog valjanog argumenta obrušio</a> na novinare Televizije E, M portala i Portala Analitika optužujući ih da im kriminalni klanovi po tekstu, koji njegovoj političkoj frakciji ne idu u prilog, plaćaju i do 8.000 eura.
Ovakve optužbe izrečene bez ijednog dokaza, kako su ukazali u Medijskom savjetu za samoregulaciju, predstavljaju direktan napad na bezbjednost novinara i slobodu medija. Posebno, kako su dodali, zabrinjava činjenica da dolaze iz Skupštine - gdje poslanici uživaju imunitet i ne snose nikakvu odgovornost za izgovoreno.
- Bogdanović, umjesto da koristi zakonski predviđene mehanizme – poput prava na demanti, reagovanja, obraćanja samoregulatornom tijelu ili pokretanja pravnih postupaka – bira da zloupotrijebi javnu funkciju za otvoreno targetiranje medija. Time ne traži istinu, već pokušava da diskredituje i zastraši. Namjerno zanemarivanje pravnog okvira i institucija koje stoje na raspolaganju svakom građaninu, pa i poslaniku, pokazuje da mu nije cilj borba za istinu, već pokušaj da optužbama iz pozicije moći utiče na javnost, uruši kredibilitet redakcija i obeshrabri novinare - podvukli su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Poseban problem predstavlja, ističu oni, i činjenica da Bogdanovićeva partija kontroliše sektor bezbjednosti - zbog čega njegove poruke nijesu samo politički pritisak, već mogu imati ozbiljne posljedice po sigurnost prozvanih medija i novinara.
- Podsjećamo da su upravo ovakvi pokušaji ućutkivanja medija i zastrašivanja novinara prepoznati kao ključni izazovi u izvještajima Evropske unije o stanju u Crnoj Gori. Oni ne smiju postati prihvatljiva praksa - naveli su oni.
Sa druge strane ukazuju da je Bogdanović dužan da državnom tužilaštvu prijavi ako zaista raspolaže informacijama o kriminalnim aktivnostima u medijima, a ne da arbitrira iz skupštinske klupe.
- Medijski savjet za samoregulaciju još jednom poziva političke aktere da prestanu da jačaju svoje pozicije širenjem neosnovanih optužbi na račun medija. Javni funkcioneri moraju svojim primjerom da pokažu kako se odgovorno reaguje na eventualne neistine - kroz postojeći pravni okvir, a ne kroz javne napade - poručili su oni.
Manipulacija javnošću, targetiranje novinara i pokušaji da se kritički mediji utišaju moraju, podvlače, prestati.
<h2>IMCG: ZLOUPOTREBA SKUPŠTINSKE GOVORNICE, OPASNO TARGETIRANJE</h2>
Da su ovakve tvrdnje Bogdanovića, saopštene bez dokaza, opasne, targetiraju medije i mogu da ugroze bezbjednost novinara prozvanih medijskih kuća i da ih natjeraju na autocenzuru - ocijenili su i u Institutu za medije.
- Institut za medije ukazuje da riječi poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića izgovorene sa skupštinske govornice, a kojim se grupa medija targetira za veze sa kriminalnom, imaju posebnu težinu i pritisak su na novinare i urednike tih medija. Bogdanović je za skupštinskom govornicom iznio tvrdnju da su novinari i urednici E Televizije, Portala Analitika i M portala, navodno na platnom spisku narko klanova, a da za tako nesto nije ponudio dokaze - konstatovali su oni.
Ustvrdili su i da riječi poslanika imaju posebnu težinu jer su izgovorene iz institucije koja ima faktičku moć i uticaj u društvu.
- Što ih obavezuje na dodatni oprez i odgovornost - ukazali su u IMCG.
Podsjećaju i da je iznošenje tvrdnji bez dokaza i u odsustvu prozvanih zloupotreba skupštinske govornice, a da je takav vid komunikacije posebno osjetljiv kada je riječ o slobodi medija.
- Medijske slobode su jedan od visoko postavljenih vrijednosti EU, čijem članstvu težimo i za očekivati je od nosilaca zakonodavnog doma da u svom djelovanju te vrijednosti demonstriraju - zaključili su u IMCG.
<h2>SMCG: UGROŽENA SLOBODA MEDIJA</h2>
I Sindikat medija Crne Gore (SMCG) najoštrije je osudio izjavu Bogdanovića. 
- Bogdanović bi, kao nosilac javne riječi i funkcioner vlasti, trebalo da zna da takve optužbe, ako su izrečene bez dokaza, predstavljaju grubo targetiranje novinara i medija. Takva retorika nije samo neprihvatljiva, već i krajnje neodgovorna, jer dolazi sa pozicije koja zahtijeva uzdržanost, argumentovanost i poštovanje prema slobodi medija - navode iz SMCG-a. 
Ističu da ovo nije prvi put da iz redova Demokratske Crne Gore dolaze verbalni napadi na novinare pojedinih medija. 
- Ti napadi mogu narušiti profesionalni integritet novinara i dodatno oslabiti slobodu izražavanja u društvu koje se i dalje bori sa pritiscima na nezavisno novinarstvo - dodaje se u saopštenju. 
Podsjećaju, kako kažu, poslanika Bogdanovića da njegova javna riječ ima težinu i posljedice, te da bi, ako je nezadovoljan izvjestavanjem medija, trebalo da civilizovano izrazi neslaganje – kroz konkretne, argumentovane i transparentne demantije i reagovanja a ne kroz pokušaje diskreditacije.
- Pozivamo ga da prekine sa targetiranjem novinara i da umjesto podsticanja nepovjerenja i neprijateljstva prema medijima, doprinese stvaranju ambijenta u kojem su sloboda izražavanja i medijski pluralizam zaštićeni - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Medijski savjet za samoregulaciju: Bogdanovićeve optužbe su direktan napad na bezbjednost novinara, zloupotrebljava funkciju radi otvorenog targetiranja medija

Bez šire akcije, u koju će biti uključeni i političari, kao i visokih kazni za napadače neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se oni osjećati više zaštićeni, kazao je u "24 sata" na Televiziji E izvršni direktor Medijskog savjeta za samoregulaciju, Ranko Vujović, ističući da i pojedini političari moraju da promijene retoriku kojom otvaraju vrata mnogim anonimnim osobama da atakuju na zaposlene u medijima.
Vujović je osudio prijetnje koje su upućene novinarki TV E Itani Kaluđerović, navodeći da je to samo jedan u nizu napada na novinare koji se dešavaju u posljednje vrijeme. Napominje da je u posljednjih pet godina bilo pet puta više napada na novinare nego u periodu između 2016. i 2020. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprijetnje-novinarki-tv-e-na-fejsbuku-prijavljene-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da je taj broj prijetnji, napada i uvreda zabrinjavajuć. Toliko su učestali napadi da teško mogu i da se prate. Došlo je vrijeme da ovo društvo nešto konkretno uradi po tom pitanju - naglasio je Vujović.
Napominje da je novinarki Kaluđerović zaprijećeno ispod objave koja je potpuno "benigna".
- Ona nije ništa napisala, jednostavno je okačila fotografiju u crnogorskoj košulji što je izgleda bilo dovoljno da joj se pošalje prijeteća poruka - konstatovao je Vujović.
Prema njegovim riječima, potrebna je šira akcija u koju bi se uključili i političari koji bi, za početak, trebalo da se javno oglase i osude ovakve napade.
- Bez takve opšte akcije neće biti podignuta bezbjednost novinara, niti će se stvoriti ambijent za bezbjedan rad novinara. Političari su prije svega odgovorni za to - da kreiraju uslove za normalan i bezbjedan rad novinara. Nažalost, novinarska profesija je već decenijama potcijenjena i degradirana, novinari imaju najniže plate u državi, o njima je najmanje brine i samim tim nije čudo što dolaze u ovu situaciju da često budu meta napada pojedinaca - ocijenio je Vujović.
<h2>Neke partije otvaraju vrata prijetnjama</h2>
Otkako je TVE objavljuje serijal istraživačkih priloga i tekstova o političkim čistkama u policiji, novinari i urednici redakcije izloženi su napadima, posebno od Demokrata - stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor.&nbsp;
Vujović kaže da ne čudi ta situacija, s obzirom na to da političari kod nas, umjesto da brane, sami napadaju novinare, neodgovorno se odnose prema njima i potcjenjuju ih.
- Televizija E se nalazi na tapetu pojedinih političkih partija zato što preispituje rad pojedinih ministarstava koja su u nadležnosti te partije. Nažalost, realnost je takva da političari nijesu tolerantni na kritike i istraživanje i provjeru njihovog rada, pa često nervozno odgovaraju na to i idu u krajnost da novinare zbog toga što oni rade povezuju sa kriminalcima, nazivaju ih mafijom i koriste raznorazne druge uvrede. Sve te poruke koje se čuju direktno od političara ne doprinose bezbjednosti novinara. Naprotiv, otvaraju vrata mnogim anonimnim pojedincima ili nepoznatim osobama da se usude na ulici, ili društvenim mrežama da atakuju na ljude... - dodao je Vujović.
<h2>Loši primjeri i pozitivna praksa</h2>
Izdvojio je rad Vrhovnog državnog tužilaštva u posljednje vrijeme. Vujović je podsjetio da je VDT dalo instrukcije tužiocima kako da postupaju u slučajevima napada na novinare.
- U posljednja dva slučaja imali smo vrlo oštre kazne kada su u pitanju ovi napadi. Mislim da je to rijedak primjer pozitivne prakse kada je u pitanju zaštita novinara. Smatram da bez visokih kazni za ovu vrstu napada ne može biti napretka u ovoj sferi, niti će se novinari osjećati više zaštićeni - istakao je Vujović.
On je stava da VDT-u treba da se pridruže i ostale grane vlasti i da svi stanu iza novinara.
- U suprotnom ćemo morati da se organizujemo kao esnafi i pokušati same sebe da branimo. Ne vidim drugi izlaz iz ove situacije - rekao je Vujović.
Na pitanje zašto crnogorsko tužilaštvo samostalno ne reaguje na teške napade na novinare, Vujović kaže da smo prethodnih godina imali lošu praksu, izdvajajući kao primjere to što je Osnovno državno tužilaštvo samo formiralo predmet protiv istoričara i profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) Bobana Batrićevića zbog njegove kolumne i što je policija podnijela krivičnu prijavu protiv novinara Brana Mandića.
- To su situacije gdje državni organi, kroz prijave, ugrožavaju rad novinara i slobodan rad medija. Ove posljednje prakse ukazuju da VDT ozbiljno pristupa ovom problemu i mislim da bi ta praksa mogla dati rezultata, ako se nastavi sa njom - stava je Vujović.
<h2>Manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića</h2>
Vujović je, na 21. godišnjicu od ubistva vlasnika i glavnog i odgovornornog urednika Dana Duška Jovanovića, kazao da prethodne i nova vlast nijesu uradile ništa na otkrivanju detalja zločina i nalogodavaca.
- Mislim da će se nastaviti manipulacija i zloupotreba ubistva Duška Jovanovića. Radi se o tragičnom slučaju, prvom i jedinom ubistvu novinara u Crnoj Gori. U prethodnih 20 godina istraga nije dala nikakve rezultate. Samim tim što ubistvo nije do kraja rasvijetljeno stvara prostor za različite zloupotrebe prije svega od političara. Paradoks je da je Anketni odbor koji se bavi i ovim slučajem formirala vlast koja ima sve poluge, institucije i mehanizma da rasvijetli slučaj. Nažalost, sve se svodi na priču na anketnom odboru gdje sjede političari koji nemaju nikakve mehanizme... Nažalost, mislim da je to čisto politička priča i zloupotreba ubistva koja neće dati nikakav rezultat - zaključio je Vujović.

Tamara Klikovac

Vujović: Šira akcija i visoke kazne potrebni za jačanje bezbjednosti novinara, političari da promijene retoriku kojom pospješuju napade

Medijski savjet za samoregulaciju apelovao je na Vladu Crne Gore da informiše Upravu policije da najnoviji medijski (IBAR) zakoni, koji su usvojeni u junu prošle godine, nijesu predvidjeli nikakvu ulogu policije u regulisanju medijskih sadržaja. 
Zbog toga apeluju na Upravu policije da prestane sa progonom novinara Brana Mandića i odustane od prekršajnog gonjenja ovog novinara.
Medijski savjet za samoregulaciju smatra da policija ne bi trebalo da se bavi pitanjima satire, ironije i drugih stilskih izraza u medijskim tekstovima.
- Policija takođe ne bi trebalo da se bavi praksom Evropskog suda za ljudska prava kada je sloboda izražavanja u pitanju. Policija ne bi trebalo da se bavi sadržajima medijskih tekstova ni na koji način u uređenim demokratskim zemljama. Države u kojim policija to radi nisu ni demokratske ni slobodne, a ponajmanje lideri u procesu evropskih integracija - poručuju iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.

MSS: Policija da prestane sa progonom Mandića i odustane od gonjenja

Kao nikada do sada biće potrebna podrška novinarima i tradicionalnim medijima u odbrani profesije, poručio je izvršni sekretar Medijskog savjeta ua samoregulaciju Ranko Vujović, povodom Dana novinara Crne gore.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitoa je svim crnogorskim novinarima i medijima Dan novinara Crne Gore. Iako je ovo dan kada bi medijski radnici trebalo da slave, u Medijskom savjetu za samoregulaciju kažu da je teško naći previše razloga za to u situaciji kada su novinari i novinarstvo ugroženi kao nikada do sada, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.
- Ovogodišnji Dan novinara dočekujemo sa statistikom koja svjedoči da se ni u prethodnoj godini napadi na novinare nijesu smanjili, šta više poslije duže vremena imali smo ponovo fizički napad na jednu novinarku. Pored ovoga brojni su slučajevi verbalnih napada i prijetnji koji dolaze i od običnih građana i od visokih političkih funkcionera. Sa druge strane ekonomski položaj novinara se nije popravio u odnosu na prošlu godinu. Novinarske plate su i dalje ispod državnog prosjeka. Takođe, ukupan politički ambijent u Crnoj Gori koji radikalizuje društvo do krajnjih granica ni malo ne ide na ruku stvaranju osnovnih uslova za normalan rad novinara - kazao je Vujović.
On je napomenuo da se na globalnom nivou mediji i novinari suočavaju sa možda najvećim izazovom u poslednjih nekoliko decenija. 
- Agresivna promocija takozvanog „slobodnog govora” koja dolazi sa druge strane Atlantika prijeti da dovede u pitanje ne samo slobodu medija i profesionalo novinarstvo, već pokušava da potkopa temelje svih demokratskih društava. Ova prijetnja je utoliko realna i ozbiljna jer dolazi iz najmoćnije svjetske države i to od njenih vodećih ljudi. Koncept „slobodnog govora” nije ništa drugo do otvorena i brutalna propaganda koja ne preza od promocije najotrovnijih i najštetnijih sadržaja - naveo je Vujović.
Govor mržnje i dezinformacije su, ističe on, u osnovi ovih novih „sloboda”.
- Zbog svega navedenog novinarima i tradicionalnim medijima u narednim godinama trebaće kao nikad do sada podrška da odbrane svoju profesiju i svoje medije od sila koje imaju za metu ne samo tradicionalne medije već i čitav demokratski poredak u svijetu - poručio je Vujović.

Vujović: Kao nikada potrebna podrška novinarima u odbrani profesije

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu. 
Podsjećamo, šef kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović juče je iz plenarne sale Skupštine pokušao da bahato istjera novinare uz riječi „marš napolje“, nakon što je krenula burna rasprava poslanika opozicije i predsjednika parlamenta Andrije Mandića koji im je izrekao mjeru oduzimanja riječi.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da su novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je, kako kaže, izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta. 
- Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu. Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih - kazao je Vujović.
Đurović je, dodaje, zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.
- U normalnim državama bi političari trebali da budu poslkednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg - zaključio je Vujović.

Vujović: Đurović zaboravio da su političari najodgovorniji za stvaranje sigurnog ambijenta za rad novinara

Desne ideologije nijesu tolerantne prema slobodi medija. Ne podnose novinare. Strana im je priča o slobodi izražavanja i lako potežu za silom, kada ih iritiraju određeni novinari, mediji. Ne podnose i nijesu tolerantni prema medijskoj kritici - kazao je u 24 sata Televizije E, Ranko Vujović iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
On smatra da je crnogorsko društvo proteklih godina, kako kaže, prilično radikalizovano i sve se dešavaju ekstremne situacije.
- Ta radikalizacija društva i taj ekstremni govor preslikava se i na slobodu medija i zaštitu novinara. Jeste rijetka pojava da je fizički napadnuta žena (novinarka Ana Raičević), ali ovo je jedan od mnogih napada u nizu na novinare, koji se dešavaju proteklih godina. Podsjetiću da je broj slučajeva napada na novinare dupliran, u odnosu na period prije sedam, osam godina. Ovo što se dešava nije ništa novo, ako imamo u vidu retoriku političara posljednjih godina. Koliko puta su samo predsjednici vlada, političari na visokim funkcijama, pokazivali, targetirali, napadali novinare. Onda je čudno da se svi ostali osjećaju slobodnim da napadnu čak i fizički nekog novinara - rekao je Vujović.
Smatra da se može očekivati, kako kaže, težak period za novinare i medije i da će biti potrebno da se ponovo bore za slobodnu pisanu riječ, a istovremeno zaštite slobodu izražavanja i novinarsku profesiju.
- Desne ideologije koje su trenutno na vlasti, koje dominiraju ne samo u Crnoj Gori, u regionu, nego i šire, nijesu tolerantne prema slobodi medija, ne podnose novinare, strana im je priča o slobodi izražavanja i vrlo lako potežu za silom. Kada ih iritiraju određeni novinari, određeni mediji, uopšte ne podnose i nijesu tolerantni prema medijskoj kritici - naglasio je Vujović.
Smatra da je dobro to što je bilo puno reakcija na napad novinarke Ane Raičković, te da treba pozdraviti reakcije političara i nevladinog sektora. Ipak, kako kaže, bez konkretne reakcije tužilaštva i sudstva biće poslata jako opasna poruka.
- Ako ukupni društveni i politički ambijent nije naklonjen slobodi medija i slobodi izražavanja, onda su novinari prepušteni sami sebi da se bore i da pokušaju da se zaštite. Da bi jedno društvo moglo efikasno da zaštiti i novinare i medije, i medijsku slobodu onda moraju svi da rade na tome. Ako jedan šraf, ili ako politika ne stoji iza toga, vrlo će teško mediji ili novinari da se izbore za svoja prava. Na državi je najveća odgovornost u ovoj situaciji, i ako ona ne reaguje kako treba onda smo svi mi u problemu - poručio je Vujović.
Najodgovorniji za situaciju u zemlji su, smatra Vujović, političati, jer su oni nosioci vlasti.
- Puno zavisi od retorike političara, od njihovih govora, poruka, kako će se novinari osjećati. Znači, ako oni šalju prijeteće poruke novinarima, to automatski može da bude signal svakome drugome da je lov na novinare dozvoljen i da je svaki napada na novinare dozvoljen. U suprotnom, ako se oni ustručavaju od takvih stvari, onda se stvara malo sigurniji ambijent za rad i novinara i medija - ističe Vujović.
Smatra da je novinarska profesija godinama ponižena, jer novinari imaju najniže plate u državi i trpe različite pritiske.
- Novinari trpe pritiske od političkih centara, finansijskih centara, vlasnika, novinare napadaju na ulici. Novinarska profesija postala je nezahvalna, podcijenjena, pritom vrlo opasna profesija. Ne bih mogao dati nikakvu pozitivnu ocjenu, ako pričamo o uslovima za novinare danas u Crnoj Gori – zaključio je Vujović.

Vujović: Novinarstvo je opasna profesija u radikalizovanom društvu

Brutalan fizički napad na novinarku Anu Raičković nas je sve neprijatno podsjetio da su u Crnoj Gori novinari i dalje nezaštićeni i da su izloženi svim vrstama agresije, od uvreda do fizičkih nasrtaja, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio sinoćnji napad na Raičković.
Kako su kazali, ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, već napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori. 
- Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare nezadovoljni njihovim izvještavanjem. U ovako stvorenoj atmosferi je bilo samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković - kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciji.
Poručuju da je na državi i njenim institucijama sada da pokažu odlučnost i da konkretnom akcijom pokažu da ova vrsta ugrožavanja novinara neće biti tolerisana u našem društvu.
- Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju će zavisiti buduća bezbjednost novinara u našoj državi. Ovo će takođe biti i svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbejdan rad novinara i medija - poručeno je u saopštenju.

MSS o napadu na Raičković: Od daljeg postupanja nadležnih zavisiće buduća bezbjednost novinara

Službenici Uprave policije preduzeće danas pojačane preventivne mjere i radnje povodom odigravanja fudbalske utakmice XIII kola 1. CFL Meridianbet između FK „Dečić“ iz Tuzi i FK „Budućnost“ iz Podgorice, koja će biti odigrana sa početkom u 14 časova na stadionu FK „Dečić“ u Tuzima (Tuško polje).
Kako je saopšteno iz Uprave policije, mjere se preduzimaju u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika i posjetilaca, s obzirom na to da je utakmica od strane Fudbalskog saveza Crne Gore proglašena događajem povećanog bezbjednosnog rizika.
Policijski službenici biće raspoređeni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportska priredba odvijala u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi.
U skladu sa članom 93 Zakona o unutrašnjim poslovima, policija će vršiti snimanje sportske priredbe u periodu od 13 do 17 časova, odnosno do završetka utakmice i potpunog razilaska okupljenih građana.
Iz Uprave policije poručuju da je cilj ovih mjera pravovremena identifikacija eventualnih prekršaja i krivičnih djela, kao i efikasno postupanje u skladu sa zakonom.
Policija je uputila apel građanima i navijačima da se tokom utakmice ponašaju u skladu sa zakonom i pravilima sportskog ponašanja, te da se uzdrže od nasilja, nedoličnog ponašanja i narušavanja javnog reda i mira, kako bi sportski događaj protekao bez incidenata.

UP: Pojačane bezbjednosne mjere povodom utakmice Dečić – Budućnost u Tuzima

Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša poručio je da je dobro što će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja, odnosno onoliko koliko je u prethodnom periodu i najavljivano, ali da za euforiju i dnevnopolitičke manipulacije nema mjesta.
– Nema prostora ni za radovanje, niti za spinove da je nekome krivo što će biti zatvorena i poglavlja iz oblasti poljoprivrede. Ovo nije trenutak za sitničarenje i nezrela hvalisanja. Pred Crnom Gorom je još 21 poglavlje, među kojima su i najzahtjevnija – 23, 24, 27, 12 i 8 – istakao je Mugoša.
On je podsjetio da proces evropskih integracija ne podrazumijeva puko usvajanje zakona, podzakonskih akata i strategija, niti formalno popunjavanje radnih mjesta u institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata.
– Evropski proces znači dosljednu primjenu propisa, izgradnju snažnih institucija i stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema, njegovu spremnost za zajedničko evropsko tržište, ali i jasnu političku volju država članica – naglasio je Mugoša.
Posebno zabrinjava, kako je naveo, olako shvatanje najkompleksnije faze pregovaračkog procesa.
– Papagajsko ponavljanje da smo „najuspješniji u regionu“ daleko je od dovoljnog da se uspješno završi posljednja faza evropskih integracija. Argumenti tipa „mi smo otvorili ovoliko poglavlja, a vi dok ste bili na vlasti onoliko“ su neozbiljni i namijenjeni „maloj djeci“, te pokazuju odsustvo odgovornosti i ozbiljnosti u funkcionisanju sistema – poručio je Mugoša.
On je upozorio da zatvaranje pregovaračkih poglavlja ne smije poslužiti kao paravan za guranje pod tepih brojnih problema sa kojima se suočava crnogorsko društvo, niti za izostanak suštinskih strukturnih reformi.
– Nije važno samo kada ćemo ući u Evropsku uniju, iako se nadam da će to biti 2028. godine, već i kakva ćemo država tada biti. Upravo zato 2026. mora biti godina dubinskih reformi i odlučnog prekida sa mnogim lošim praksama – zaključio je Mugoša.

Mugoša: 2026. mora biti godina suštinskih reformi i prekida loših praksi

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u okviru pojačanih aktivnosti na rasvjetljavanju krivičnih djela iz prethodnog perioda, podnijeli su krivične prijave protiv tri lica, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, dva maloljetna lica, oba starosti 16 godina, sumnjiče se da su počinila krivično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari, na štetu Opštine Kolašin. Oni su, kako se sumnja, upotrebom podesnog sredstva oštetili novogodišnju dekorativnu rasvjetu, vlasništvo Opštine Kolašin, pričinivši materijalnu štetu u iznosu od oko 2.000 eura.
Protiv maloljetnika su, u redovnom postupku, podnijete krivične prijave nadležnom tužilaštvu.
U drugom slučaju, u Plavu je podnijeta krivična prijava protiv L.H., zbog sumnje da je izvršila krivično djelo krađa na štetu ljekara zaposlenog u Domu zdravlja u Plavu. Prema navodima policije, ona je iskoristila odsustvo ljekara iz ordinacije i otuđila novčanik sa oko 700 eura i ličnim dokumentima.
Iz Uprave policije navode da su lična dokumenta i veći dio otuđenog novca pronađeni i vraćeni oštećenom licu.

Krivične prijave zbog oštećenja novogodišnje rasvjete u Kolašinu i krađe u Plavu

Japan je danas pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, istočno od ostrva Honšu, na dubini od deset kilometara i udaljenosti od 194 kilometra od grada Hačinohea.
Za sada nema izvještaja o povređenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.

Japan pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: medijski-savjet-za-samoregulaciju