Medijski savjet za samoregulaciju apelovao je na Vladu Crne Gore da informiše Upravu policije da najnoviji medijski (IBAR) zakoni, koji su usvojeni u junu prošle godine, nijesu predvidjeli nikakvu ulogu policije u regulisanju medijskih sadržaja. 
Zbog toga apeluju na Upravu policije da prestane sa progonom novinara Brana Mandića i odustane od prekršajnog gonjenja ovog novinara.
Medijski savjet za samoregulaciju smatra da policija ne bi trebalo da se bavi pitanjima satire, ironije i drugih stilskih izraza u medijskim tekstovima.
- Policija takođe ne bi trebalo da se bavi praksom Evropskog suda za ljudska prava kada je sloboda izražavanja u pitanju. Policija ne bi trebalo da se bavi sadržajima medijskih tekstova ni na koji način u uređenim demokratskim zemljama. Države u kojim policija to radi nisu ni demokratske ni slobodne, a ponajmanje lideri u procesu evropskih integracija - poručuju iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x203

thumbnail

MSS: Policija da prestane sa progonom Mandića i odustane od gonjenja

Kao nikada do sada biće potrebna podrška novinarima i tradicionalnim medijima u odbrani profesije, poručio je izvršni sekretar Medijskog savjeta ua samoregulaciju Ranko Vujović, povodom Dana novinara Crne gore.
Medijski savjet za samoregulaciju čestitoa je svim crnogorskim novinarima i medijima Dan novinara Crne Gore. Iako je ovo dan kada bi medijski radnici trebalo da slave, u Medijskom savjetu za samoregulaciju kažu da je teško naći previše razloga za to u situaciji kada su novinari i novinarstvo ugroženi kao nikada do sada, kako na lokalnom tako i na globalnom nivou.
- Ovogodišnji Dan novinara dočekujemo sa statistikom koja svjedoči da se ni u prethodnoj godini napadi na novinare nijesu smanjili, šta više poslije duže vremena imali smo ponovo fizički napad na jednu novinarku. Pored ovoga brojni su slučajevi verbalnih napada i prijetnji koji dolaze i od običnih građana i od visokih političkih funkcionera. Sa druge strane ekonomski položaj novinara se nije popravio u odnosu na prošlu godinu. Novinarske plate su i dalje ispod državnog prosjeka. Takođe, ukupan politički ambijent u Crnoj Gori koji radikalizuje društvo do krajnjih granica ni malo ne ide na ruku stvaranju osnovnih uslova za normalan rad novinara - kazao je Vujović.
On je napomenuo da se na globalnom nivou mediji i novinari suočavaju sa možda najvećim izazovom u poslednjih nekoliko decenija. 
- Agresivna promocija takozvanog „slobodnog govora” koja dolazi sa druge strane Atlantika prijeti da dovede u pitanje ne samo slobodu medija i profesionalo novinarstvo, već pokušava da potkopa temelje svih demokratskih društava. Ova prijetnja je utoliko realna i ozbiljna jer dolazi iz najmoćnije svjetske države i to od njenih vodećih ljudi. Koncept „slobodnog govora” nije ništa drugo do otvorena i brutalna propaganda koja ne preza od promocije najotrovnijih i najštetnijih sadržaja - naveo je Vujović.
Govor mržnje i dezinformacije su, ističe on, u osnovi ovih novih „sloboda”.
- Zbog svega navedenog novinarima i tradicionalnim medijima u narednim godinama trebaće kao nikad do sada podrška da odbrane svoju profesiju i svoje medije od sila koje imaju za metu ne samo tradicionalne medije već i čitav demokratski poredak u svijetu - poručio je Vujović.

610x380

500x500

400x240

Vujović: Kao nikada potrebna podrška novinarima u odbrani profesije

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu. 
Podsjećamo, šef kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović juče je iz plenarne sale Skupštine pokušao da bahato istjera novinare uz riječi „marš napolje“, nakon što je krenula burna rasprava poslanika opozicije i predsjednika parlamenta Andrije Mandića koji im je izrekao mjeru oduzimanja riječi.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović kazao je da su novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je, kako kaže, izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta. 
- Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu. Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih - kazao je Vujović.
Đurović je, dodaje, zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.
- U normalnim državama bi političari trebali da budu poslkednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg - zaključio je Vujović.

Vujović: Đurović zaboravio da su političari najodgovorniji za stvaranje sigurnog ambijenta za rad novinara

Desne ideologije nijesu tolerantne prema slobodi medija. Ne podnose novinare. Strana im je priča o slobodi izražavanja i lako potežu za silom, kada ih iritiraju određeni novinari, mediji. Ne podnose i nijesu tolerantni prema medijskoj kritici - kazao je u 24 sata Televizije E, Ranko Vujović iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
On smatra da je crnogorsko društvo proteklih godina, kako kaže, prilično radikalizovano i sve se dešavaju ekstremne situacije.
- Ta radikalizacija društva i taj ekstremni govor preslikava se i na slobodu medija i zaštitu novinara. Jeste rijetka pojava da je fizički napadnuta žena (novinarka Ana Raičević), ali ovo je jedan od mnogih napada u nizu na novinare, koji se dešavaju proteklih godina. Podsjetiću da je broj slučajeva napada na novinare dupliran, u odnosu na period prije sedam, osam godina. Ovo što se dešava nije ništa novo, ako imamo u vidu retoriku političara posljednjih godina. Koliko puta su samo predsjednici vlada, političari na visokim funkcijama, pokazivali, targetirali, napadali novinare. Onda je čudno da se svi ostali osjećaju slobodnim da napadnu čak i fizički nekog novinara - rekao je Vujović.
Smatra da se može očekivati, kako kaže, težak period za novinare i medije i da će biti potrebno da se ponovo bore za slobodnu pisanu riječ, a istovremeno zaštite slobodu izražavanja i novinarsku profesiju.
- Desne ideologije koje su trenutno na vlasti, koje dominiraju ne samo u Crnoj Gori, u regionu, nego i šire, nijesu tolerantne prema slobodi medija, ne podnose novinare, strana im je priča o slobodi izražavanja i vrlo lako potežu za silom. Kada ih iritiraju određeni novinari, određeni mediji, uopšte ne podnose i nijesu tolerantni prema medijskoj kritici - naglasio je Vujović.
Smatra da je dobro to što je bilo puno reakcija na napad novinarke Ane Raičković, te da treba pozdraviti reakcije političara i nevladinog sektora. Ipak, kako kaže, bez konkretne reakcije tužilaštva i sudstva biće poslata jako opasna poruka.
- Ako ukupni društveni i politički ambijent nije naklonjen slobodi medija i slobodi izražavanja, onda su novinari prepušteni sami sebi da se bore i da pokušaju da se zaštite. Da bi jedno društvo moglo efikasno da zaštiti i novinare i medije, i medijsku slobodu onda moraju svi da rade na tome. Ako jedan šraf, ili ako politika ne stoji iza toga, vrlo će teško mediji ili novinari da se izbore za svoja prava. Na državi je najveća odgovornost u ovoj situaciji, i ako ona ne reaguje kako treba onda smo svi mi u problemu - poručio je Vujović.
Najodgovorniji za situaciju u zemlji su, smatra Vujović, političati, jer su oni nosioci vlasti.
- Puno zavisi od retorike političara, od njihovih govora, poruka, kako će se novinari osjećati. Znači, ako oni šalju prijeteće poruke novinarima, to automatski može da bude signal svakome drugome da je lov na novinare dozvoljen i da je svaki napada na novinare dozvoljen. U suprotnom, ako se oni ustručavaju od takvih stvari, onda se stvara malo sigurniji ambijent za rad i novinara i medija - ističe Vujović.
Smatra da je novinarska profesija godinama ponižena, jer novinari imaju najniže plate u državi i trpe različite pritiske.
- Novinari trpe pritiske od političkih centara, finansijskih centara, vlasnika, novinare napadaju na ulici. Novinarska profesija postala je nezahvalna, podcijenjena, pritom vrlo opasna profesija. Ne bih mogao dati nikakvu pozitivnu ocjenu, ako pričamo o uslovima za novinare danas u Crnoj Gori – zaključio je Vujović.

Vujović: Novinarstvo je opasna profesija u radikalizovanom društvu

Brutalan fizički napad na novinarku Anu Raičković nas je sve neprijatno podsjetio da su u Crnoj Gori novinari i dalje nezaštićeni i da su izloženi svim vrstama agresije, od uvreda do fizičkih nasrtaja, kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije je osudio sinoćnji napad na Raičković.
Kako su kazali, ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, već napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori. 
- Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare nezadovoljni njihovim izvještavanjem. U ovako stvorenoj atmosferi je bilo samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković - kazali su u Medijskom savjetu za samoregulaciji.
Poručuju da je na državi i njenim institucijama sada da pokažu odlučnost i da konkretnom akcijom pokažu da ova vrsta ugrožavanja novinara neće biti tolerisana u našem društvu.
- Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju će zavisiti buduća bezbjednost novinara u našoj državi. Ovo će takođe biti i svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbejdan rad novinara i medija - poručeno je u saopštenju.

MSS o napadu na Raičković: Od daljeg postupanja nadležnih zavisiće buduća bezbjednost novinara

Skupština Medijskog savjeta za samoregulaciju odlučila je da primi u punopravno članstvo 32 medija - odluka je sa danas održane sjednice.
U saopštenju navode da pozdravljaju povećano interesovanje medija za samoregulaciju, koje je posljedica prije svega posljednjih izmjena Zakona o medijima.
- Istovremeno je naglašeno da će veći broj medija svakako više doprinijeti razvoju profesionalnih i etičkih standarda u našoj zemlji. Poslije ovog najnovijeg proširenja Medijski savjet za samoregulaciju sada ima ukupno 49 članova - precizirano je u saopštenju.
Skupština je posebno pozdravila informaciju da će Medijski savjet za samoregulaciju sljedeće godine biti domaćin godišnjeg sastanka svih evropskih samoregulatornih tijela. 
- Kako je to jedina Asocijacija u svijetu koja okuplja savjete za štampu redovni učesnici ovih sastanaka su samoregulatorna tijela iz ostalih država van našeg kontinenta.Naredni skup ima i internacionalnu dimenziju. Ocijenjeno je da ova međunarodna konferencija može dodatno doprinijeti promovisanju i jačanju samoregulacije u nas - rekli su iz Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Danas je, kako dodaju, dopunjen Upravni odbor novim članovima sa četvorogodišnjim mandatom, a izvršnom sekretaru organizacije je povjeren još jedan mandate za vođenje ove medijske organizacije.

1250x600

1084x550

Medijski savjet za samoregulaciju primio u punopravno članstvo 32 medija

Vrhovnom državnom tužiocu (VDT) Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dodijeljena je zahvalnica Federalnog istražnog biroa (FBI) za izuzetnu posvećenost globalnom partnerstvu, saopšteno je iz VDT-a.
Zahvalnicu direktora FBI-a Kaša Patela, vrhovnom državnom tužiocu i glavnom specijalnom tužiocu, u Podgorici je uručila ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.
- Međunarodna saradnja u sprovođenju zakona ključna je za bezbjednost i sigurnost naših nacija. Svi mi u FBI-ju smo zahvalni za vašu postojanu podršku. Čestitamo na odlično obavljenom poslu - navodi se u zahvalnici

Markoviću i Novoviću zahvalnica od FBI

Bivši američki predsjednik Džozef Bajden održao je sinoć u Čikagu prvi veći javni govor otkako je napustio Bijelu kuću, oštro kritikujući Donalda Trampa zbog načina na koji vodi Socijalnu upravu i upozorivši da aktuelna administracija "razara sistem od kojeg milioni Amerikanaca zavise".
- Tramp i njegovi ljudi pristupili su vladinim institucijama s idejom iz Silicijanske doline, „kreni brzo i razbij sve“. I razbijaju sve redom - rekao je Bajen pred publikom u kojoj su bili advokati i stručnjaci koji se bave zaštitom prava osoba s invaliditetom.&nbsp;
- Prvo pucaju, a tek onda ciljaju- &nbsp;kazao je bivši predsjednik SAD.
Iako Tramp tvrdi da neće dirati beneficije za 73 miliona Amerikanaca koji koriste socijalnu pomoć, brojni građani sve su zabrinutiji.&nbsp;
Lokalne ispostave socijalnih službi zatrpane su pozivima i redovi su sve duži, a sve to zbog odlaska brojnih službenika u prijevremenu penziju, što je podstakla Trampova administracija.
Također, Tramp je najavio "reviziju" sistema socijalne sigurnosti, što kod mnogih označava bojazan da bi mogao skresati ionako teško stečena prava miliona Amerikanaca.
Bajden je podsjetio da je tokom njegovog mandata Socijalna uprava poboljšala sistem borbe protiv prevara, skratila vrijeme čekanja i ujednačila sustav žalbi:&nbsp;
- Sve je funkcioniralo učinkovitije i poštenije- zaključio je Tramp.&nbsp;

Bajden: Tramp puca, a tek onda cilja

Članovi zakonodavnog odbora većinom glasova podržali su sporazume sa Emiratima, koji je već danima u fokusu javnosti. Za su glasali svi prisutni poslanici vladajućih stranaka, dok je uzdržan bio Artan Čobi iz Albanskog foruma, a izjašnjavanju nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Ministarka javnih radova Maida Adžović je ukratko predstavila sporazume, nakon čega je Vasilije Čarapić iz PES-a rekao da je u javnosti bilo prisutno mnogo tumačenja sporazuma sa UAE.
- Dok god nijesmo članica EU, imamo prostora za ovakve sporazume sda trećim državama - rekao je Čarapić.
Rekao je da razumije kritike da je sve urađeno brzo, ali ta brzina je, kaže, odlika premijera.
- Ovaj sporazum se odnosi na dva projekta, od kojih je jedna na jugu, a jedna na sjeveru Crne Gore - napomenuo je poslanik PES-a. Smatra da su investitori iz Emirata kredibilni i da se svi bore za njih.&nbsp;
On je najavio amandman kojim će se parlament na kraju odrediti o konkretnim aspketima sporazuma, kada se dođe eventaulnih unvesticija.&nbsp;
- Nećemo glasati za ugovor koji nije u interesu loklane zajednice, koji ugrožava životnu sredinu ili nije u skladu sa zakonima Crne Gore - rekao je Čarapić.&nbsp;
Adžović je rekla da je sporazum pripremljen brzo, ali to je utisak zato što smo navikli na tromost administracije.
- U djelu kritika na sporazum, zaista jesmo otvoreno, u prvom redu zato što ovdje nema ništa zakulisno i tajno - kazala je Adžović. &nbsp;Ona je kazala da će se Vlada pozitivno odrediti prema amandmanu Čarapića.&nbsp;
Adžović je rekla da ako postoji investitor zašto Crna Gora ne bi bila partner. ''Vlada je dala javno obećanje da će ovi ugovori proći skupštinu'', dodala je ministarka.&nbsp;
- Usvajanjem ovih sporazuma nijednim slovodom se neće izmijeniti odredbe zakona o eksproprijaciji - tvrdi Adžović.&nbsp;
Poslanik PES-a Darko Dragović je rekao da je riječ o klasičnom međunarodnom sporazumu, a da svaki budući konkretni ugovor sa entitetima moraju biti uskladu sa crnogorskim zakonima.&nbsp;
- Zato ne vidim strah da će prihvatanjem ovih sporazuma koji su sada na dnevnom redu na bilo način biti ugrožen javni interes ili na primjer Velika plaža - rekao je Dragović.&nbsp;
Duško Stjepović iz Demokrata je ukazao na brojne pravopisne greške predloga sporazuma, a o detaljima će se odrediti kada za to dođe vrijeme.
Ilir Čapuni iz Albanske Alijanse je rekao da ''što se grbo rodi, to amandmani ne popraviše''.
- Sve je u ovom sporazuma pogrešno, a čudi me i hitnost. Amalizirali smo polsljedice koje čće voja sporazujma prosizvesti. Ugroženo je rpoavo građana Ulcinja da odlučuju, a ova hitnost i brzopletost svakako je uticala na transparentnost - rekao je Čapuni.&nbsp;
On je podsjetio an jednoglasne odluke loklanog parlamenta u Ulcinju protiv investicije na Velikoj plaži. &nbsp;
Ana Novaković Đurović iz URE kaže da je ovaj predlog suprotan našem zakonodavstvu i Ustavu, a uz to su i štetni.&nbsp;
- Uzdam se u lokalnu upravu, civilni sektor i građane da ćemo ovo spriječiti - poručila je poslanica URE.&nbsp;
<h2>Ćalović Marković: Potrebna dvotrećinska većina, DPS je za svaku investiciju raspisivao tender</h2>
Vanja Ćalović Marković iz MANS-a je ocijenila da je pravo sporno pitanje da li je sporazum suprotan Ustavu.
- Sporazum ukida i ustavne norme i crnogorske zakone - ocijenila je Ćalović Marković. &nbsp;
Ona je rekla da je namjera Vlade da se na brzinu, između dva praznika, usvoji sporazum. Sporazum u kome se za razliku od ostalih sličnih navodi da ćemo zakone prilagođavati konkretnim investicijama.&nbsp;
- Ništa u ovom sporazumu nije napamet napisano, a neka vam premijer kaže ko je pisao ovaj sporazum - poručila je Ćalović Marković.
Smatra da je za ove sporazume neophodna dvotrećinska većina u parlamentu. Tvrdi da se uvođenjem termina ''javni interes'', želi oduzeti privatna imovina.&nbsp;
- Ni Plavi horizonti, ni Buljarica, ni Velika plaža nijesu samo u državnom vlasništvu. Nema te imovinje koja je samo u topm vlasništvu jer da je ima , to bi se već pojelo u vrijeme DPS-a. A onda ste došli vi da nas oslobidite od prethodnog režima, koji je raspisivao tendere i sklapao sporazume kojima nije davao nikakve subvencije arapskom investitoru. Pa jeste li nas zato od DPS-a oslobađali. Pa nema velike investicije za koju DPS nije raspisivao tender, a vi nas sada ubjeđujete da je bolje bez tendera - rekla je Ćalović Marković. &nbsp;

Zakonodavni odbor podržao sporazume sa UAE, uzdržan bio Čobi iz AF-a, Čarapić najavio amandman

Proslavljeni srpski muzičari, frontmen „Partibrejkersa" Zoran Kostić Cane, Momčilo Bajagić Bajaga i Aleksandar Saša Lokner iz benda "Bajaga i instruktori" - čije pjesme su obilježile proteste devedesetih i borbu protiv režima Slobodana Miloševića, &nbsp;snimili su pjesmu posvećenu protestima studenata u Srbiji i njihovoj borbi za bolje društvo.
Tekst za numeru „Mladost, hrabrost, pravda“ napisao je Cane, dok muziku i aranžman potpisuju sva trojica.
- Hvala za sve što činite sad, vaše svijetlo tjera ovaj mrak, u vašem glasu ima i nas- poručuju kultni muzičari svojim stihovima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSO0WQC_-AAk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Proslavljeni srpski muzičari Crne, Bajaga i Saša Lokner snimili pjesmu o srpskim studentima: Mladost, hrabrost, pravda

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: medijski-savjet-za-samoregulaciju