Preko 150 novinara i drugih medijskih djelatnika izrazilo je podršku neformaloj studentskoj organizaciji "Kamo śutra" i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva na Cetinju u prethodne dvije godine, a uoči protesta koji će biti održan u četvrtak 16. januara.
Studenti su sa protesta u Podgorici 5. januara zahtijevali da potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednost Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović podnesu ostavke zbog propusta koji su, kako su naveli, doveli do gubitaka ljudskih života na Cetinju.
Njih je javno podržalo 170 profesora, više od 300 kulturnih stvaralaca, oko 150 sportista i više od 150 građanskih aktivista.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkamo-sutra-novi-protest-15-januara-ispred-mup-a-mirna-setnja-i-do-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pismo podrške, na koji su potpis stavili i novinari Televizije E i Portala ETV, prenosimo u cjelosti:
"Mi, novinari i drugi medijski djelatnici ovim putem izražavamo podršku neformalnoj studentskoj organizaciji „Kamo śutra“ i njihovim zahtjevima da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine.
Vakat je da se svi zabrinemo za bezbjednost građana i građanki u Crnoj Gori i da kao društvo pozovemo na odgovornost rukovodioce državnih institucija u čijoj je nadležnosti sigurnost građana.
Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ jasno se odredila i iznijela zahtjeve koji za cilj imaju - pravo crnogorskoga društva da zna punu istinu o stravičnim dešavanjima na Cetinju.
Novinari su ti koji treba uvijek da su na strani istine. Nažalost, novinarstvo je jedno od osnovnih područja koje svaka vlast pokušava da uzurpira kako bi lakše sprovodila svoju politiku. Iako uvijek postoje svijetli primjeri u profesiji, vlast u velikoj mjeri uspijeva da utiče na slobodno izvještavanje. U konkretnom slučaju, svjedočili smo da novinari ne dobijaju odgovore na pitanja koja postavljaju odgovornima.
Studenti sada postavljaju prava pitanja, ne odustaju dok ne dobiju odgovore, traže istinu i odgovornost od institucija. Uprkos neprijatnostima i svakodnevnoj hajci, koju prema njima sprovode upravo oni koji bi trebali da brinu za bezbjednost svih građana, studenti se drže premise da je istina najvažnija i da se do nje mora doći.
Kao javni djelatnici i djelatnice imamo obavezu da stanemo u zaštitu bezbjednosti studenata i njihovog prava da u neželjenom partitokratskom sistemu iskažu bunt i građansku neposlušnost.
Potpisnici:
1. Žarko Božović,
2. Tanja Šuković,
3. Tanja Pavićević,
4. Snežana Rakonjac,
5. Ranko Vujović,
6. Draško Đuranović,
7. Kaćuša Krsmanović,
8. Mirka Dević,
9. Darko Šuković,
10. Slavica Kruščić Vasović,
11. Duško Mihailović,
12. Aleksandar Sekulović,
13. Rosanda Mučalica,
14. Jasmina Muminović,
15. Miloš Prelević,
16. Biljana Roćen-Knežević,
17. Nikola Boljević,
18. Bogdan Šoć,
19. Ivana Zečević,
20. Samir Rastoder,
21. Srđan Kusovac,
22. Ivan Đoković,
23. Kristina Perković,
24. Amra Omeragić,
25. Šeki Radončić,
26. Danica Nikolić,
27. Ivanka Fatić Rastoder,
28. Dragana Joknić,
29. Anđela Đuričanin,
30. Anja Ivanović,
31. Božena Miljić,
32. Marija Žižić,
33. Vjera Ljuljđuraj,
34. Danijela Jovanović,
35. Vladan Šturanović,
36. Milena Radonjić,
37. Alenka Vujović,
38. Žarko Krivokapić,
39. Itana Perišić,
40. Aleksandar Matić,
41. Sara Vuković,
42. Andrea Marić,
43. Ana Raičković,
44. Jasna Lalević,
45. Biljana Jovićević,
46. Tinka Đuranović,
47. Maja Radonjić,
48. Amra Tahirović,
49. Nataša Baranin,
50. Safeta Ljuca,
51. Dijana Femić
52. Đurđica Ćorić
53. Anđela Milović
54. Vesna Banović
55. Vesna Terić
56. Dragan Tomašević
57. Danilo Šuković
58. Sabrija Vulić
59. Darija Šuković
60. Sanja Vojinović
61. Vladimir Vojinović
62. Tamara Milić
63. Mladen Vukčević
64. Iva Petrović
65. Sonja Drobac
66. Stevo Vasiljević
67. Tamara Musić
68. Časlav Vujotić
69. Dalila Šabović
70. Aleksandra Saška Pavićević
71. Marina Vuković
72. Srđan Čović
73. Nevena Kovačević
74. Julijana Žugić
75. Slavko Đurđić
76. Čedomila Vujošević Đurđić
77. Jadranka Prelević
78. Danojla Raičević
79. Božidar Šundić
80. Amer Ramusović
81. Bojana Dabović
82. Vanja Đikanović
83. Slobodan Jerkov,
84. Vojislava Jerkov
85. Ivana Komnenić
86. Milena Bakić
87. Ivona Đokić
88. Slobodan Kažić
89. Zorica Đukanović
90. Dragan Mitov Đurović
91. Slobodan Čukić
92. Mia Zeković
93. Mirko Bošković
94. Zorka Kovačević
95. Kristina Jerkov
96. Bernad Begović,&nbsp;
97. Rale Medenica,&nbsp;
98. Marija Ivanović,&nbsp;
99. Jovana Fatić,&nbsp;
100. Balša Đuričanin,&nbsp;
101. Tamara Hiden,&nbsp;
102. Emir Hrapović,&nbsp;
103. Katarina Bulatović,
104. Filip Vukčević,&nbsp;
105. Sadrija Ljaić,&nbsp;
106. Monika Mrnjačević,&nbsp;
107. Slobodan Došljak,
108. Tamara Ječmenica,&nbsp;
109. Katarina Vukotić,&nbsp;
110. Ivana Abramović
111. Valentina Ćosović,&nbsp;
112. Maja Popović,&nbsp;
113. Jelena Nikolić,&nbsp;
114. Đorđe Vukićević,&nbsp;
115. Adela Mulić,&nbsp;
116. Arnela Hajdarpašić,&nbsp;
117. Ajda Ljuljanović,
118. Tanja Knežević Perišić,
119. Olivera Vukadinović,
120. Lela Perović,
121. Jovanka Kovačević Đuranović,
122. Tatjana Lukačević,
123. Boris Lukačević,
124. Orhan Hodžić,
125. Minka Lekić,
126. Dijana Lekić,
127. Maja Radoman,
128. Anđela Bulajić,
129. Vuk Vujović,
130. Vuk Vukčević,
131. Edin Ahmatović,
132. Miroslav Marušić,
133. Nebojša Kuburović,
134. Budimir Raičević,
135. Goran Nikčević,
136. Siniša Adamović,
137. Esad Krcić,
138. Dragoje Vojvodić
139. Boris Đurović,
140. Tamara Radonjić,
141. Tamara Nikolić,
142. Luka Ratković,
143. Milorad Filipović,&nbsp;
144. Ljiljana Brnović,
145. Nevenka Macan,
146. Ljiljana Vukotić,
147. Slavica Kosić,
148. Željka Ilić,
149. Rada Đaković,
150. Vladimir Lazović,
151. Duška Pejović,
152. Jelena Vađon Đurišić,
153. Sava Kovačević,
154. Nena Stajović Vukčević,
155. Ljerka Kralj,
156. Dubravka Jovanović,
157. Zoran Stanojević,
158. Slavko Mandić

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Podrška crnogorskih novinara organizaciji "Kamo śutra": Imamo obavezu da stanemo u zaštitu prava studenata da iskažu bunt

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti izjavio je 16. juna da je normalizacija odnosa sa Srbijom moguća i da se za postizanje toga mora izvršiti pritisak na Beograd da implementira Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa, postignut 2023. godine.
Ovako je Kurti odgovorio na pitanje da li bi uskoro mogao biti postignut sporazum sa Srbijom, nakon izjave koju je dan ranije dao američki predsjednik Donald Tramp u vezi sa odnosima Prištine i Beograda.
Kurti je ponovio stav da su Kosovo i Srbija već postigli sporazum o normalizaciji, koji, kako je rekao, Beograd krši, istovremeno ponavljajući zahtjeve Kosova za ovaj proces.
- Da bi se normalizovali odnosi između naše dvije zemlje, potrebno je da prvo predaju vlastima naše države Milana Radoičića, kriminalca koji je ubio našeg policijskog narednika, heroja Kosova, Afrima Bunjakua. Zatim, da se slože da potpišu Osnovni sporazum sa Aneksom za implementaciju. Istovremeno, povlače i to pismo iz decembra 2023. godine, kada je bivša srpska premijerka Ana Brnabić rekla da ne poštuje teritorijalni integritet Kosova - rekao je Kurti.
Tramp je 15. juna na mreži Truth Social napisao da su tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata Kosovo i Srbija "išli prema teškom sukobu" i da je rat bio na rubu izbijanja, ali je dodao da ga je zaustavio. Svog tadašnjeg nasljednika, bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, optužio je da je "oštetio dugoročnu perspektivu nekim vrlo besmislenim odlukama", te rekao kako će "to popraviti, opet".
Tokom Trampovog prvog mandata, 2020. godine, Kosovo i Srbija su u Bijeloj kući postigli sporazum o ekonomskoj normalizaciji. Ovaj sporazum, koji je uključivao i izraelsko priznanje nezavisnosti Kosova, nije u potpunosti sproveden.
Nakon Trampove pobjede na predsjedničkim izborima prošlog novembra, Kurti je upitan o sprovođenju ovog sporazuma, poznatog kao Vašingtonski sporazum. Tada je takođe izjavio da prvo treba sprovesti sporazum postignut 2023. godine u Briselu i aneks za njegovo sprovođenje, o kojem su se stranke dogovorile u Ohridu.
- Vjerujem da je normalizacija moguća, pritisak treba biti na Beograd, i uvijek pozdravljamo ulogu SAD-a, koji su naš glavni saveznik, nezamjenjiv partner i poseban prijatelj u tri glavne oblasti. Prva je odbrana, druga je diplomatija, a treća je razvoj - rekao je Kurti novinarima 16. juna.
Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa nije potpisan, jer je Srbija odbila da to učini. Ali Evropska unija (EU) – koja posreduje u dijalogu između Kosova i Srbije – insistira na tome da je sporazum obavezujući za obje strane.
Sporazum od 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznavanje državnih simbola, tako da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te zahtijeva od Prištine i Beograda da takođe sprovedu sve prethodne sporazume postignute tokom dijaloga.
Kosovo i Srbija nisu održali sastanak političkog dijaloga na visokom nivou od septembra 2023. Nedavno je izaslanik EU za dijalog između Kosova i Srbije Peter Sorensen najavio da su u toku pripreme za novi sastanak političkog dijaloga na visokom nivou.

Kurti nakon Trampove izjave: Treba izvršiti pritisak na Beograd

Nagrade najuspješnijim takmičarima iz osnovnih i srednjih škola u okviru 15. Olimpijade znanja dodijeljene su na svečanoj ceremoniji održanoj u Rektoratu Univerziteta Crne Gore.
Oko 500 učenika osnovnih i srednjih škola iz cijele Crne Gore ove godine se takmičilo u oblastima matematike, fizike, hemije, biologije i programiranja.
Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, uputio je riječi dobrodošlice mladim takmičarima, ističući otvorenost Univerziteta prema razvoju njihovih potencijala.
– Ova kuća je otvorena i spremna da razvija vaše talente koje ste neskriveno pokazali. Vaši talenti već pripadaju Crnoj Gori, ali sam siguran da posjedujete kapacitete da se dokažete i na mnogo široj i zahtjevnijoj sceni. Vašim znanjem i sposobnostima treba da se otvore nova vrata i ostvare nove pobjede – i na domaćem, i na međunarodnom planu. Za razliku od vremena kada sam ja učestvovao u sličnim takmičenjima i nosio lijepe uspomene sa ovakvih događaja, danas su vam dostupni mnogo veći resursi, znanja i mogućnosti za razvoj. Upravo zato, vaša je i veća obaveza – da, koristeći sve te prednosti, postignete uspjehe na koje ćemo biti ponosni: vi lično, vaše škole, Univerzitet Crne Gore i cijelo naše društvo - rekao je Božović.
On je istakao sve entuzijaste, ljude koji, kako je rekao, predstavljaju temelj naše nauke – mentore koji su uložili dobar dio sebe u takmičare da bi danas stigli do uspješnih rezultata.
Najbolje učesnike pozdravio je i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta, prof. dr Miljan Bigović. Istakao je da ovaj događaj slavi znanje, trud i istrajnost koje su pokazali mladi ljudi, čak i u vremenu brzih odgovora i površnih informacija.
– U tom duhu, podsjetio bih vas na riječi velikog hemičara Linusa Paulinga, dvostrukog Nobelovca, koji je rekao: "Nauka je način da se istina otkrije – i najmoćniji alat koji čovjek ima da bi poboljšao uslove života na Zemlji." Ove riječi nas podsjećaju zašto radimo ono što radimo – jer vjerujemo da znanje mijenja svijet, i da je ulaganje u mlade umove ulaganje u sigurniju, zdraviju i pametniju budućnost. Isti ishod ima samim tim i ulaganje u nauku i obrazovanje - kazao je Bigović.
Bigović je zahvalio mentorima i podršci mladim talentima, ističući da se ove godine prijavio veći broj učenika. Izrazio je uvjerenje da će nastavak saradnje doprinijeti još većoj motivaciji i uključivanju učenika.
Takođe, izrazio je duboku zahvalnost svim autorima i ocjenjivačima testova, koji su svoj posao obavili pro bono, sa izuzetnim kvalitetom i profesionalnošću. Zahvalio se i dekanima drugih fakulteta koji su pomogli u organizaciji, kao i rektoru Univerziteta, kompaniji doMEn, Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti, Centru za ekotoksikološka ispitivanja, Institutu za ljekove i medicinska sredstva, te Matematičkom klubu „Diofant“, koji kontinuirano pružaju podršku ovoj manifestaciji.
Na svečanosti, najboljim takmičarima nagrade su uručili rektor prof. dr Vladimir Božović – za matematiku, dekan prof. dr Miljan Bigović – za hemiju, dr Nikola Svrkota, direktor Centra za ekotoksikološka istraživanja – za fiziku, prof. dr Snežana Mugoša, direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva – za biologiju, mr Tatjana Stanišić, stručnjakinja za informaciono-tehnološke nauke – za programiranje, kao i akademik prof. dr Svjetlana Terzić, članica CANU – za učenike koji su osvojili maksimalan broj bodova.
Najuspješniji takmičari iz matematike u kategorijama sedmog, osmog i devetog razreda dodatno su nagrađeni zahvaljujući saradnji sa Matematičkim klubom „Diofant“ i dr Vojislavom Andrićem, na inicijativu prof. dr Nevene Mijajlović.
Šest učenika dobiće popust od 50 odsto za učešće na Letnjoj školi mladih matematičara Divčibare 2025. godine. Takođe, klub „Diofant“ dodjeljuje godišnje školarine za online školu mladih matematičara, u vrijednosti od oko 250 eura po učeniku.

Uručene nagrade najboljim učesnicima Olimpijade znanja

Predsjedniku Senata Državne revizorske institucije (DRI), Zoranu Jeliću, prestao je mandat po sili zakona u maju prošle godine, što potvrđuju zvanični podaci Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), saopštio je predsjednik Kluba poslanika Evropa sad, Vasilije Čarapić.
- Prema važećem Zakonu o DRI, pravna posljedica ostvarivanja prava na starosnu penziju je prestanak funkcije po sili zakona. U slučaju Jelića, Fond PIO je eksplicitno dostavio podatak da je on stekao pravo na starosnu penziju u maju prošle godine, čime je prestao da ispunjava uslove za obavljanje funkcije člana, odnosno predsjednika Senata DRI - naveo je Čarapić u saopštenju.
On je rekao da se Jelić, iako mu je prije više od godinu po sili zakona prestala funkcija, i dalje predstavlja kao predsjednik Senata DRI pozivajući se na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, što nije tehnički propust ili pravna zabluda, već svjesno kršenje zakona koje baca sjenku na rad najviše revizorske institucije u državi.
- Još je skandaloznije to što ostali članovi Senata DRI, među kojima je i predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović, godinu ne preduzimaju ništa. Poštuju zakon ćutanja, a ne poštuju sopstveni zakon iako imaju dovoljno pravničkog znanja da znaju da imaju obavezu da obavijeste Skupštinu o prestanku funkcije Jeliću - rekao je Čarapić.
Prema njegovim riječima, DRI, koja bi trebalo da štiti zakonitost, danas štiti funkciju nekadašnjeg visoko pozicioniranog člana Demokratske partije socijalista (DPS) bez zakonskog osnova, ponavljajući istu negativnu praksu koja je pratila i slučaj sutkinje Ustavnog suda sa članskom kartom DPS-a, Dragane Đuranović.
- Zakon ne smije biti selektivno primjenjivan. Ako važi za sve građane – mora važiti i za Jelića. Pojedinci iz bivšeg režima koji su navikli da za njih važe privilegovana pravila moraju da shvate da je vrijeme zloupotreba prošlo i da im nećemo dozvoliti da narušavaju pravni poredak Crne Gore - zaključio je Čarapić.

Čarapić: Zoranu Jeliću prestao mandat po sili zakona

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,16 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 1,16 miliona vozila

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost Brano Milačić večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.
Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta Julija Milačić Petrović-Njegoš, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.
- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.
Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".
Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).
Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.
- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.

Tag: medijski-radnici

Podrška crnogorskih novinara organizaciji "Kamo śutra": Imamo obavezu da stanemo u zaštitu prava studenata da iskažu bunt

Kurti nakon Trampove izjave: Treba izvršiti pritisak na Beograd

Uručene nagrade najboljim učesnicima Olimpijade znanja

Čarapić: Zoranu Jeliću prestao mandat po sili zakona

Auto-putem od početka godine prošlo 1,16 miliona vozila

PRATITE TVe UŽIVO