27.01.
01:26h
Čuli ste.
Iz Ministarstva za medije (zove li se tako, nijesam siguran) nagovijestili &nbsp;su promjenu legislative koja će inaugurisati u pravnom poretku - inspektora za medije.
Odmah ste pogodili koja partija kontroliše taj resor.
I sada, zamislite širinu, dubinu, intelektualnu podlogu, dobrodušnost, nepristrasnost medijskog Herkula Poaroa, kojeg će, izvjesno je, kontrolisati Boris, dobri nam Bogdanović.
Kako će tek taj da raspoređuje sunčeve zrake, vitamin D, kako će taj da preore medijsku scenu (snagom 1500 novih policajaca), kamen neće ostati kad uleti u medije koji onako "glorifikuju" Bokija i njegove.
Ajte, sad krenite da istražujete, komentarišete resore koje tako uspješno vode pioniri SNP-a koji su svoj prvi trening (medijski) imali na Moldavki S.Č.
Zamislite da je onda postojao budući Poaro za medije koji svako jutro sluša Dragana Koprivicu iz mediapoola-a SNP-a u čijoj su pozadini virili iza zavjese Bečić, Bogdanović i još neki.
Koprivica nije bio tu.
Školovali su ga za Bemax.
Uništenje cigareta koje će neko da plati, učili ga i računanju do 28 miliona evra koje je skoro naplatio od Bemaxa koristeći iskustva stečena na kursevima SNP-a - tate od Demokrata.
I još nekih.
Inspektor će da bi predupredio haos unaprijed pozvati Šukovića, Darka, naravno, Đuranovića, ženu mu, Danu Nikolić, Kaćušu i ostale rakete koje smetaju i prenijeti im Bokijeve pozdrave uz želju za uspješnu saradnju.
Reći će da ne pripada niti jednoj partiji i da mu se Demokrate najmanje dojme.
Što će imenovani pozdraviti aplauzom.
Posebno, Dana i Kaćuša.
Draško će mejbi na tradicionalan način hicima iz pištolja (kojeg će mu pozajmiti Tigar iz onog kontigenta koji je ostao nezaplijenjen u soliteru od strane bezbednjaka Adžića i Abazovića, za koje su Krcun i Leka Ranković male bebe) proslaviti dolazak inspektora.
Ja ću prestati da pišem, jer će mi strah paralisati desnu ruku (lijeva mi ionako služi da njome ovu operem).
I svi siti.
I neki mediji u još većem broju. Kao oduzimači vitamina D, kiseonika.
Zato planiram da u zatvor Acu i Zoranu ponesem masku za kisik, da bi u navali Bogdanovićevih novih policajaca i medijskih inspektora mogli da otmu malo bjelopavlićkog zraka prije nego li Boki zatvori vazdušni prostor.
P.S: Don Žuanom su se ozbiljno bavili Puškin, Kjerkegor, Bajron, Molijer. I Mocart.
U literaturi je ipak ženomrzac, što se za komesara Demokrata ne bi moglo reći.
A postojao je taman koliko i ženoljubac Kazanova.
Dakle, kao nepostojeći ušli su udžbenike najvećih umova.
Komesar Boki jeste um, ali oni gore nijesu među nama, i vjerovatno pate na nebu za propuštenom prilikom da ga ovjekovječe, kao onog junaka sa Iberijskog poluostrva.
Zato će ovo Balkansko imati priliku ubuduće da piše podvige medijskog inspektora i njegovog izumitelja, makar Kazanova zainat pretekao znate koju ekipu, u zavođenju ljepšeg pola.
I to sve bez potrebe da neko bez kiseonika ostane koristeći blagodeti sunca.
I vitamina D.
Zbog kojeg su i ovi odlučili da im ime partije počinje baš tim slovom.

Zoran Piperović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Medijski inspektor

Svih 200 registrovanih crnogorskih medija će proći inspekcijski nadzor Ministarstva kulture i medija. U planu je i formiranje posebne mreže za praćenje neregistrovanih portala, kao i povećanje novčanih kazni za širenje dezinformacija, najavila je resorna ministarka Tamara Vujović u Jutarnjem programu RTV Podgorica.
U Ministarstvu kulture i medija sistematizacijom je predviđeno novo radno mjesto – inspektor za medije, koji će pratiti usklađenost 200 registrovanih crnogorskih medija sa zakonodavnim okvirom.
- Ono što je novo i što su zakoni predvidjeli to je inspektor za medije. Dakle, neće moći jedan čovjek ili makar odjeljenje u ministartvu da isprati sve to ali opet smo predvidjeli sistematizovana radna mjesta koja će se upravo baviti istraživanjem na ovu temu - navela je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Kako bi se suzbilo djelovanje portala van ovog registra, formiraće se posebna mreža za praćenje medija sumnjivog porijekla.
- Formiraćemo mrežu za borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, online uznemiravanja koja će služiti kao jedno tijelo koje bi trebalo da ima konsenzus svih građana. Od predstavnika institucija, fact checker-a, NVO sektora, naravno i predstavnika medija gdje ćemo mi ukazivati prstom ako već ne možemo da stignemo da ih ugasimo ili pravno procesuiramo - ističe Vujović.
Takođe, mediji van Vladinog registra, neće imati pravo na bilo kakav vid finansijske podrške, dodaje Vujović.
- Mi smo predvidjeli tu obavezu portala da se registruju, da nam saopšte pravilno vlasničku strukturu, impressum itd. i da budu evidentirani i registrovani kod Ministarstva kulture i medija. Onda smo predvidjeli da ako se pojavi takav neki medij odnosno portal u janom prostoru, da on nikad neće moći biti dobitnik bilo kakvih sredstava - dodala je.&nbsp;
U narednim mjesecima, neregistrovani portali koji često šire dezinformacije biće suočeni s novčanim sankcijama.
- U saradnji sa evropskim ekspertima predvidjeli smo novčano kažnjavanje. Dakle, indentifikaciju takvih portala i svaki put sve veće i veće novčano kažnjavanje - zaključuje.
Novi zakoni koji se odnose na registraciju medija i sankcionisanje neregistrovanih portala, koji su često povezani sa biznis i političkim moćnicima, uskoro će biti primenjeni bez izuzetka, poručila je Vujović.

Portal ETV

1084x550

Vujović: Svi mediji će proći inspekcijski nadzor, planirane veće kazne za širenje dezinformacija

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da primjena Zakona o medijima, u dijelu koji se odnosi transparentno finansiranje medija iz javnih izvora, još nije u cjelosti zaživjela, a Ministarstvo kulture i medija nema kapacitet ili autoritet da ove odredbe dosljedno sprovede. To se, kako kažu u CGO-u, oslikava i kroz veliki broj organa javnog sektora, ali i osnivača medija, koji ne ispunjavaju zakonske obaveze izvještavanja, što podriva javnu kontrolu trošenja novca građana i integritet medijskog tržišta. - Raskorak između iznosa koje prijavljuju mediji i javni sektor opominje na potrebu unapređenja ovog sistema kako bi imali usklađene, precizne i sveobuhvatne podatke - kazao je Nikola Mirković, saradnik na programima u CGO-u. Analiza godišnjih izvještaja Ministarstva kulture i medija za period 2021–2024. godine pokazuje da je poštovanje zakonskih obaveza koje se odnose na transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda neujednačeno i kod organa javnog sektora i kod osnivača medija. U CGO-u kažu da ostaje otvoreno pitanje: zašto Ministarstvo ne preduzima odlučnije mjere da osigura punu primjenu zakona? - CGO je godinama prikupljao ove podatke čime je obezbijeđen dragocjen zagovarački materijal da se zakonski uredi praćenje tokova javnog novca prema medijima, što je i urađeno kroz Zakon o medijima, usvojen u avgustu 2020. godine. U ovom dijelu zakonskog okvira, Crna Gora može biti model mnogim zemljama u regionu, ali to, na žalost, ne prati primjena zakona - ističe Obradović. Za 2021. godinu, odnosno prvu godinu primjene ovih zakonskih odredbi, organi javnog sektora uglavnom su ignorisali obavezu o dostavljanju podataka o sredstvima uplaćenim medijima. - Od 663 subjekta koji su izlistani među organe javnog sektora svega 60 ili devet odsto dostavilo je izvještaje o tome u koje su medije usmjeravali javni novac. Osnivači medija dostavili su podatke za 75 medija, odnosno 37 odsto tada aktivnih medija, po evidenciji Ministarstva. Ova disproporcija odrazila se i na prijavljene iznose - mediji su prijavili 3.987.504,92 eura, a organi javnog sektora 3.475.473,41 eura - saopštio je Obradović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527070532_be7bd65910c4685ada9b550caa54ed644975b4f94dea63a22e7d66e8260c455e" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Obradović"><figcaption>Nikola Obradović(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption></figure>  Poređenja radi, za istu godinu je posljednji put izvještaj radio i CGO, i po Zakonu o slobodnom pristupu informacija prikupio podatke od 613 od 621 organa javnog sektora kojima je zahtjev upućen, što čini 98,71 odsto. - Znači, više je organa dostavilo za 2021. godinu podatke CGO-u nego nadležnom Ministarstvu. U izvještaju CGO-a evidentirano je da je 192 organa imalo transfere prema medijima u 2021. godini u iznosu od 3.426.183,33 eura - kazao je Obradović. Za 2022. godinu se, navodi on, bilježi određeni pomak. Podatke Ministarstvu kulture i medija dostavilo je 62 odsto (124 od 201) osnivača medija i 27,85 odsto organa javnog sektora (188 od 675 subjekata). - Ovo je, očekivano, vodilo i razlici u prijavljenim iznosima - javni sektor je prijavio 7.599.233,72 eura, a osnivači medija 3.616.943,92 eura - rekao je Obradović. Najveći obuhvat izvještavanja javnog sektora zabilježen je 2023. godine, kada je tu obavezu ispunilo 64 odsto organa (430 od 675). Istovremeno, kaže Obradović, kod osnivača medija dolazi do pada na 56 odsto(111 od 198). - Iznosi su ponovo neusklađeni - 7.942.101,92 eura prema podacima javnog sektora, naspram 6.149.109,33 eura prema podacima osnivača medija - istakao je on. Prema njegovim riječima, u 2024. godini dolazi do novog pada discipline - 62 odsto organa javnog sektora i 53 odsto osnivača medija dostavlja podatke. Raskorak u iznosima ostaje izražen: 8.387.570,57 eura (javni sektor) prema 6.915.667,19 eura (osnivači medija). CGO naglašava da ovakvo stanje zahtijeva aktivniji nadzor i efikasniji sistem sankcionisanja, ali se čini da taj segment primjene Zakona o medijima nije prioritet resornog Ministarstva. Dodatno, CGO cijeni da je potrebna veća digitalizaciji procesa, radi lakše pretrage i javne dostupnosti podataka, što bi učinilo sve ove tokove novca transparentnijim. CGO podsjeća da su Zakonom predviđene sankcije za odgovorno lice u organu državne uprave ili organu lokalne samouprave novčana kazna od 300 do 2.000 eura ukoliko, između ostalog, ne objavi evidenciju do 31. marta tekuće godine za prošlu godinu ili je ne dostavi Ministarstvu u propisanim rokovima. Istovremeno, pravno lice koje je osnivač medija može biti kažnjeno novčanom kaznom od 1.000 do 8.000 eura ukoliko ne prijavi dobijena sredstva u roku od 30 dana ili ne dostavi evidenciju Ministarstvu najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Međutim, Obradović kaže da nije poznato da li je i ko do sada sankcionisan. Ministarstvo bi, ističe on, uz godišnje izvještaje, moralo objavljivati i podatke o sprovođenju kaznenih odredbi, jer samo dosljedna primjena zakona može učiniti transparentnost pravilom, a ne izuzetkom, a što je i intencija ovih odredbi. - Kada je standardizacija čitavog procesa u pitanju, osim „liste nedostavljača“, koristan bi bio i određeni sistem automatskih podsjetnika, a poželjno bi bilo istražiti i na koji način se sistem kontrole i sankcija može ojačati, kako bi podstakao što veći broj subjekata na poštovanje propisa. Takođe, neophodno je redovnije ažuriranje registra aktivnih medija, kako bi procenti izvještavanja bili realni. Proaktivniji i odgovorniji pristup i osnivača medija i organa javnog sektora, ali i bolja kontrolna uloga Ministarstva kulture i medija preduslov su za transparentije finansiranje medija, odgovorno trošenje javnih resursa i medijsko tržište od integriteta - poručio je Obradović.

Javne pare za medije bez pune kontrole, Ministarstvo zakazalo

Način na koji je Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća, uključujući i Antenu M, predstavlja prvi primjer podmuklog institucionalnog obračuna sa medijima u Crnoj Gori. To može biti uvertira za svirep način obračuna sa njima nepoćudnim medijima, ocijenio je glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković u emisiji „24 sata“ na Televiziji E.
Podaci o broju napada na novinare, kaže Šuković, govore sami za sebe, "jer sloboda ne umije da pjeva kao što predstavljaju oni koji smatraju da su je donijeli".&nbsp;
- Statistika je užasna i bilo bi fenomalno da je to jedini, pa čak i najveći problem crnogorskog novinarstva. To je problem jedne vrste koji je, ja vjerujem, lakše riješiti, nego oni problemi druge vrste koji dovode u istu ravan po težini i koji ukupno stvaraju jako lošu sliku o crnogorskom novinarstvu. To je generalno loš kvalitet novinarstva, iako je grehota u ovom poslu bilo šta generalizovati, jer i te kako postoje izuzeci od te generalne ocjene. Taj loš kvalitet novinarstva opet je rezultat nekih drugih problema, od ekonomske situacije do vlasničke strukture, ambijenta i nečega što je strašno važno a to je nezrelo javno mnijenje - rekao je Šuković.
<h2>Napadi i reakcije</h2>
Podsjećajući na napad na novinare u Gornjem Zaostru, tokom postavljanja spomenika četničkom komandantu i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, Šuković je kazao da sama lakoća napada pokazuje uvjerenje napadača da im takvo ponašanje neće donijeti posljedice.
- Ne vjerujem ja u njihovo junaštvo, pogotovo ne na junaštvo 100 na 1, to rade samo bijednici i kukavice. Ti se usuđuju da napadnu kad vjeruju da ne rizikuju, oni intuitivno šestim, ili ne znam kojim čulom, osjećaju da u onom ambijentu okupljeni povodom kojim su se okupili mogu sebi da priušte i to da nekoga ko im nije simpatičan, koga prepoznaju kao možda nekoga iz neke medijske kuće koja piše i obavještava mimo njihove volje, ne dijeli njihove vrijednosti, da ga maltretiraju, da ga vrijeđaju, da ga fizički ugroze. Inertnost države ohrabruje takve - istakao je Šuković.
On smatra da je, s druge strane, proaktivnost države u pojedinim slučajevima zapravo izraz neprijateljstva prema malom broju medija koji su, kako kaže, ostali lojalni novinarskoj profesiji i državi Crnoj Gori.
- Ne želim da kažem da su to medijske kuće koje njeguju patriotsko novinarstvo kojem se izruguju posljednjih godina, pa i decenija oni koji misle da riječ patriotizam zapravo i spada u red uvreda, psovki i o njima to najviše govori. Govorim o medijskim kućama koje su ostale vjerne novinarskim postulatima i koje interes svoje države i ovoga društva, a pogotovu jednog naroda koji je posljednjih šest godina očigledno na različite načine ugrožen, pokušavaju da štite i istinitom i tačnom informacijom u svojim glasilima - naglasio je Šuković.
Prema njegovim riječima, zakonski okvir koji reguliše napade na novinare je jasan, ali se ne primjenjuje zbog nedostatka političke volje.
- Ako se zakon ne sprovodi, znači da za to nema političke volje, a mnogo se ažurnije sprovode zakoni prema onima sa kojima nadležni dijele iste vrijednosti - rekao je Šuković.
Kao primjer naveo je postupanje policije tokom protesta u Botunu, ocjenjujući da je reakcija bila suzdržana i profesionalna, onako kako bi, prema njegovim riječima, policija uvijek trebalo da postupa.
- Samo bolestan čovjek bi bio tužan zbog toga što nije bilo primjene sile, što zaista tamo nije bilo krvi i krvavih ruku kao što se potpuno prenaglašeno definiše to što se tamo desilo. Prisjetimo se kako je ta ista policija reagovala na Belvederu, kako je reagovala u Nikšiću, kako je reagovala ispred Vile Gorica prije nekoliko mjeseci. To je ta selektivnost i ona je toliko očigledna, do te mjere je sramotna da možete komotno da je proširite i na slučaj napada na novinare i prljavu igru odnosa prema medijima - rekao je Šuković.
Posebno je kritikovao način na koji je, kako tvrdi, Specijalno državno tužilaštvo pokušalo da diskredituje više medijskih kuća.
- Način na koji je Specijalno tužilaštvo pokušalo da diskredituje nekoliko medijskih kuća, uključujući i Antenu M, prvi je takav slučaj institucionalnog obračuna na jedan podmukao, a možda je to uvertira za svirep način sa njima nepoćudnim medijima - naveo je Šuković.
Govoreći o međunarodnoj podršci, Šuković je kazao da ona uglavnom ostaje na verbalnom i principijelnom nivou.
- U slučaju prljave igre tužilaštva protiv grupe medija koje kritikuju i rad tužilaštva i aktuelne vlasti reakcija gospodina Johana Satlera i ambasade Evropske komisije u Podgorici je bila korektna i ja vjerujem da je imala nekog efekta, ali je daleko od toga što oni mogu i što bi morali - istakao je on.
<h2>"Napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednost"</h2>
Na regionalnoj konferenciji održanoj krajem prošle godine u Beogradu usvojena je Deklaracija o poboljšanju bezbjednosti novinarki na Zapadnom Balkanu, a Šuković je ukazao na značaj podrške matičnih medijskih kuća.
Smatra da su napadi na novinarke posljedica promjene sistema vrijednosti i gubitka tradicionalnog morala u regionu.
- Muškarac koji je fizički u stanju da napadne ženu mislim da ne zaslužuje da ga drže upisanog u mušku vrstu, pa čak i ljudsku vrstu. Grdno je napadnuti i drugoga muškarca, pogotovo ako je slabiji od vas, ali fizički ugroziti ženu je odvratno i ogavno - poručio je Šuković.
On je podsjetio i na istorijski uticaj Beograda na crnogorsko novinarstvo, navodeći primjer lista Glas Crnogorca.
- Počelo je od toga što je od 17 ljudi, njih 14 iz Srbije uređivalo Glas Crnogorca, pa do toga što danas imamo ogromnu većinu, pogotovo elektronskih glasila, u rukama raznih vlasnika iz Srbije i to je jedan dodatni kanal koji omogućava da se ti maniri i taj model novinarstva, pa onda i te vrijednosne komponente transferišu u Crnu Goru - naglasio je on.
<h2>DNP manipuliše Botunjanima</h2>
Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja i proteste u Botunu, Šuković je kazao da razumije strah mještana, iako smatra da je izgradnja kolektora u interesu zaštite životne sredine i zdravlja ljudi.
- Mogu reći da razumijem i to njihovo potpadanje pod uticaj raznih manipulacija, ispiranja mozga prepadanjem, davanjem analiza i podataka sa nekih adresa koje su slične. To je jedna dimenzija priče. Međutim, način na koji je Demokratska narodna partija upakovala te zahtjeve i uz priču o Botunu, odnosno prije nje, ubacila tri identitetska, čisto politička zahtjeva, pokazuje otvorenu namjeru da ona tim ljudima manipuliše - zaključio je Šuković.

Šuković: SDT-ov pokušaj diskreditacije moguća uvertira za svirep obračun sa njima nepoćudnim medijima

Nijednom novinaru ne smije biti uskraćeno pravo da izvještava, slobodno prenosi informacije i postavlja pitanja od značaja za javnost. Svako zadiranje u ta prava direktno ugrožava pravo građana na pravovremeno, tačno i nepristrasno informisanje - poručili su u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge (AMU) povodom Dana novinara Crne Gore.
Oni su uputili čestitke novinarima, uz izraze poštovanja prema njihovoj profesionalnoj posvećenosti, odgovornosti i doprinosu objektivnom, tačnom i blagovremenom informisanju javnosti.
- Dan novinara Crne Gore obilježava se 23. januara, u znak sjećanja na 1871. godinu, kada je na Cetinju odštampan prvi broj lista „Crnogorac“. Ovaj datum simbolizuje početak organizovanog javnog informisanja u Crnoj Gori i trajnu vrijednost pisane riječi u funkciji javnog interesa. AMU ukazuje da sloboda novinarskog rada mora biti bezuslovna i u potpunosti zaštićena - istakli su u AMU.
Upravo pouzdano i odgovorno informisanje moguće je, ističu iz AMU, jedino u okruženju u kojem su obezbijeđeni profesionalna nezavisnost, institucionalna podrška i društveno uvažavanje novinarske profesije.
- Dosljedno poštovanje etičkih načela i profesionalnih standarda predstavlja najčvršći mehanizam za očuvanje povjerenja javnosti i sprječavanje neodgovornih praksi u medijskom prostoru. Neophodno je kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore - decidni su u AMU.
Posebnu pažnju, podvlače oni, trebalo bi posvetiti novinarima koji djeluju van Podgorice, gdje su profesionalni izazovi često izraženiji, kako bi se obezbijedili ravnopravni uslovi, stabilniji angažmani i veći stepen sigurnosti u radu, uz jednake standarde informisanja na cijeloj teritoriji države.
- Novinar ima ključnu ulogu u oblikovanju medijskog sadržaja i snosi posebnu odgovornost za tačnost, uravnoteženost i zaštitu javnog interesa. Njegova profesija podrazumijeva ne samo prenošenje informacija, već i aktivno očuvanje dostojanstva novinarstva, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti - naveli su u AMU.
Agencija za audiovizuelne medijske usluge ostaje, zaključuju oni, dosljedno posvećena principima slobode medija, a ta posvećenost potvrđuje se kroz otvoren i transparentan rad, dostupnost informacija od javnog značaja i odgovornost prema javnosti.

AMU: Neophodno kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore

Ministar javne uprave Maraš Dukaj čestitao je medijskim djelatnicima Dan novinara Crne Gore poručujući da su slobodni i profesionalni mediji jedan od nosećih stubova demokratskog društva i da sloboda medija i sigurnost novinara moraju biti prioritet svake vlasti.
- U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke svim novinarima i medijskim radnicima u Crnoj Gori. Profesionalno, objektivno i odgovorno novinarstvo predstavlja jedan od ključnih stubova demokratije i nezamjenjiv je faktor u jačanju transparentnosti institucija i povjerenja građana u javnu upravu - naveo je on.
Istakao je da Ministarstvo javne uprave, držeći se upravo tog principa, ostvaruje kvalitetnu i stratešku saradnju s medijima.
- Ostajemo posvećeni otvorenoj saradnji s medijima, jačanju pristupa informacijama i afirmaciji standarda koji doprinose slobodnom i profesionalnom novinarstvu - poručio je Dukaj.
Sloboda medija i sigurnost novinara moraju, podvlači on, biti prioritet svake vlasti, uz kontinuirano unapređenje uslova za rad medija.
- Želim vam svima uspjeh u daljem radu, uz poštovanje najviših etičkih i profesionalnih principa - zaključio je Dukaj.

1250x600

Dukaj čestitao Dan novinara: Sloboda i sigurnost medija moraju biti prioritet svake vlasti

Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je u bazi Safejournalists tokom prošle godine zabilježio 28 napada na medijske radnike i radnice, saopšteno je iz tog udruženja.
To, kako su kazali iz SMCG, nije finalni broj, već se odnosi na slučajeve koje su medijski radnici prijavili Sindikatu i za koje su čuli iz sredstava informisanja.
- Iskustvo nas uči da uvijek postoji određeni broj napada koji ne budu prijavljeni ili do nas ne dođu, pa će konačni podaci biti poznati tek početkom ove godine, nakon što dobijemo zvanične informacije iz policije - napomenuli su iz SMCG.
Oni su agenciji MINA kazali da je taj broj zabrinjavajući kada se stavi u širi kontekst.
- Od kada sistematski pratimo napade na novinare, najgore su bile 2021. i 2022. godina, kada smo takođe bilježili po 28 slučajeva. Dakle, već sada je prošle godina jedna od najgorih, a postoji realna opasnost da postane najgora kada je u pitanju broj prijavljenih napada - rekli su iz SMCG.
Kako su naveli, posebno je alarmantan rodni aspekt podataka.
- Od 28 napada, koliko smo do sada zabilježili u prošloj godini, čak 16 je bilo usmjereno na novinarke, pet na njihove muške kolege, dok su u preostalim slučajevima žrtve bile grupe medija - rekli su iz SMCG.
Prema njhovim riječima, podatak o tome da je tri puta bilo više napada na žene u odnosu na muškarce, ne smije biti ignorisan.
Govoreći o položaju novinara, iz SMCG su naveli da vide određene pomake u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju zaštita novinara od pravosudnih organa.
- Tu je prije svega uvođenje kvalifikovanog oblika (ugrožavanja sigurnosti, teškog ubistva, teške tjelesne povrede i prinude) više krivičnih djela u Krivičnom zakoniku, na inicijativu SMCG i Akcije za ljudska prava. Obavezujuće uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića u slučaju napada na novinare - kazali su iz SMCG.
Upitani o potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora (GKU) u svijetlu najavljenog zatvaranja svih poglavlja u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom do kraja godine, iz SMCG su podsjetili da je to bitna obaveza u okviru pristupnih pregovora.
- Pritom, situacija sa Opštim kolektivnim ugovorom (OKU), koji nije usvojen već samo produžen do 31. marta, ukazuje na hitnu potrebu usvajanja GKU u oblasti medija, kako bi zaposleni bili dugoročnije zaštićeni i kako ne bi zavisili od drugih dokumenata poput OKU za koji je potrebna šira saglasnost socijalnih partnera - kazali su iz SMCG.
To udruženje, kako su istakli, od početka ima konstruktivan pristup tom procesu.
Oni su rekli da na pregovorima ne traže ništa što medijskim radnicima već ne pripada, niti insistiraju na nerealnim ili neodrživim zahtjevima.
- Tražimo dostojanstvene uslove rada i minimalnu sigurnost za ljude koji rade u medijima, ali nailazimo na nerazumijevanje poslodavaca, koji čak i elementarne zahtjeve predstavljaju kao biznis prepreku - naveli su iz SMCG.
To, kako su dodali, pokazuje da se rad medijskih radnika i dalje posmatra kao trošak koji treba minimizirati, a ne kao ono što jeste - temelj kvalitetnog i održivog medijskog sistema.
- Očekujemo da će u narednom periodu poslodavci početi da sagledavaju širu sliku i interes države, koja već izdvaja značajna sredstva kroz Fond za pluralizam kako bi mediji mogli da funkcionišu - rekli su iz SMCG.
Kako su istakli, ta sredstva nijesu namijenjena samo opstanku medija kao preduzeća, već i unapređenju uslova rada onih koji u tim medijima proizvode sadržaj od javnog interesa.
- Poslodavci bi, upravo kroz GKU, trebalo da pokažu spremnost da zadrže kvalitetne kadrove i da mladim ljudima ponude jasnu perspektivu u novinarstvu. U suprotnom, suočavamo se sa realnim problemom odlaska najboljih novinara u druge sektore - kazali su iz SMCG.
Govoreći o zaštiti od onlajn /online/ prijetnji, iz SMCG su kazali da je rješenje za to jasan pravni okvir, ali i njegova dosljedna primjena i spremnost institucija da reaguju brzo i ozbiljno.
- Strože kazne same po sebi nijesu rješenje, ali imaju snažan odvraćajući efekat, naročito u društvu u kojem je onlajn nasilje dugo bilo tretirano kao nešto što je „manje ozbiljno“ od prijetnji u fizičkom prostoru - rekli su iz SMCG.
Oni su dodali da je iskustvo pokazalo da medijski radnici nijesu ugroženi samo na radnom mjestu ili tokom izvještavanja sa terena, već i u privatnoj sferi, posebno u onlajn prostoru.
- Društvene mreže su postale produžetak radnog okruženja novinara, ali bez ikakvih jasnih granica i bez osjećaja sigurnosti, naročito za novinarke koje su, kako smo napomenuli, često meta brutalnijih i ličnijih prijetnji - kazali su iz SMCG.
Oni su naveli da je važan primjer da sistem može da funkcioniše kada postoji politička i institucionalna volja, slučaj prijetnji upućenih novinarki televiziji E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka.
- Osoba koja joj je prijetila osuđena je na devet mjeseci zatvora za kvalifikovani oblik krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti - rekli su iz SMCG.
Oni su pojasnili da je riječ o odredbi koja predviđa strože kazne kada je žrtva novinar, a koja je, na inicijativu SMCG-a i Akcije za ljudska prava, uvedena u Krivični zakonik 2022. godine.
- Takve presude šalju jasnu poruku da prijetnje novinarima nijesu bezazlene i da neće ostati nekažnjene - kazali su iz SMCG.
Oni su istakli da je važno ohrabriti i same medijske radnike i radnice da prijavljuju prijetnje, jer se u suprotnom jača osjećaj nekažnjivosti.

SMCG: 28 prijavljenih napada na medijske radnike u 2025.

Mediji ostaju jedan od ključnih izvora informisanja crnogorskih građana, uz stabilnu dominaciju digitalnih medija, ali odnos građana prema njima postaje sve složeniji, jer to prati pad povjerenja u plasirane informacije, naročito na društvenim mrežama.
&nbsp;To pokazuje istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO), sprovedeno u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da su društvene mreže i tokom protekle godine ostale najintenzivnije korišćen medij.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 34,8 odsto ispitanih navodi da ih prati veoma često, dok 30,7 odsto to čini često. U odnosu na 2024. godinu, kada je 40,1 odsto veoma često pratilo društvene mreže, bilježi se pad najintenzivnijeg korišćenja, uz istovremeni rast udjela onih koji ih prate rijetko, što ukazuje na promjenu navika i mogući zamor publike- kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, za razliku od društvenih mreža, internet portali bilježe rast učestalosti praćenja.&nbsp;
&nbsp;- U prošloj godini, 32,7 odsto građana i građanki navodi da portale prati često, a 21,7 odsto veoma često- dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Iz CGO-a su rekli da je posebno značajan pad broja onih koji portale uopšte ne prate - sa 20,7 odsto u 2024. na 14,1 odsto u prošloj godini, što potvrđuje njihovo jačanje kao centralnog izvora informacija, naročito za dnevne i aktuelne teme.
Istraživanje je pokazalo da tradicionalni mediji nastavljaju da gube publiku.&nbsp;
&nbsp;Prema rezultatima istraživanja, štampu uopšte ne prati 50,3 odsto građana, dok je 19,6 odsto prati veoma rijetko, što ukazuje na nastavak pada interesovanja.&nbsp;
&nbsp;- Radio 28 odsto građana i građanki prati rijetko, a 24,2 odsto veoma rijetko, dok je udio onih koji ga prate često ili veoma često dodatno smanjen- kaže se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da televizija, iako i dalje prisutna u svakodnevici značajnog dijela javnosti, takođe bilježi pad - 28,5 odsto građana prati često, a 21,5 odsto veoma često, što je manje nego u 2024. godini.
&nbsp;Ističe se da je praćenje medija u Crnoj Gori snažno uslovljeno starosnim i obrazovnim razlikama.&nbsp;
&nbsp;Istraživanje je pokazalo da su štampani mediji najzastupljeniji među starijima od 65 godina, gdje zbir onih koji ih prate često ili veoma često iznosi 31,4 odsto, dok ih mladi (18 do 24 godine) gotovo u potpunosti ne prate, pa čak 95,8 odsto navodi da ih nikada ili rijetko koristi.&nbsp;
&nbsp;Navodi se da se sličan obrazac bilježi se i kod radija, koji najčešće prate oni sa osnovnim obrazovanjem (29,6 odsto) i stariji od 65 godina (28,7 odsto), dok ga mladi najmanje prate, uz negativni zbir od 89,3 odsto.
&nbsp;- Televizija je najzastupljeniji medij među najstarijima – 83 odsto starijih od 65 godina prati je često ili veoma često, dok je među mladima negativni zbir 76,7 odsto- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Ističe se da je kod digitalnih medija obrazac obrnut, pa internet portale najintenzivnije prate ispitanici sa visokim obrazovanjem, kod kojih zbir pozitivnih odgovora iznosi 74,1 odsto, dok ih najmanje prate ispitanici stariji od 65 godina (negativni zbir 75,1 odsto).&nbsp;
- Najizraženija generacijska podjela vidljiva je kod društvenih mreža: mladi ih prate vrlo intenzivno (93,6 odsto), a stariji od 65 godina u najvećoj mjeri ne koriste, sa negativnim zbirom od 79,7 odsto- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su rekli da promjene u medijskim navikama prate i promjene u izboru sadržaja koje građani konzumiraju. Z
&nbsp;- Zabavni sadržaji su najzastupljeniji (29,1 odsto), a slijede informativno-politički sadržaji, koje najčešće prati 27,5 odsto građana, što predstavlja osjetan pad u odnosu na 2024. godinu, kada je taj procenat iznosio 33 odsto- kazali su iz CGO-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da sportski sadržaji ostaju stabilni sa 15,4 odsto, dok dokumentarni bilježe rast sa 11,9 u odnosu na 7,1 odsto u 2024. godini.&nbsp;
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da su obrazovni i kulturni sadržaji i dalje su na marginama interesovanja, sa blagim porastom.
&nbsp;- Uprkos visokom procentu upotrebe društvenih mreža, povjerenje u informacije koje se putem njih plasiraju nastavlja da opada. Prosječna ocjena povjerenja u 2025. godini iznosi 2,64 (na skali od 1 do 5), u poređenju sa 2,8 u 2024. godini, što potvrđuje blagi rast skepticizma prema digitalnim sadržajima- naveli su iz CGO-a.
&nbsp;Podaci o korišćenju društvenih mreža pokazuju da Fejsbuk /Facebook/ u prošloj godini prati 26,8 odsto građana, Instagram 25,1 odsto, Jutjub /YouTube/ 18 odsto.
Istraživanje je pokazalo da TikTok koristi 14,8 odsto, a platformu X 4,4 odsto građana, pa te društene mreže bilježe pad u odnosu na 2024. godinu.&nbsp;
&nbsp;- Istovremeno, 5,5 odsto navodi da uopšte ne koristi društvene mreže, što je novina u odnosu na prethodnu godinu- kaže se u saopštenju.
&nbsp;Iz CGO-a su istakli da nalazi istraživanja ukazuju da je potrebno jačanje profesionalnih standarda, odgovornosti u informisanju i medijske pismenosti, kako bi građani mogli da donose informisane odluke u sve složenijem medijskom okruženju.
&nbsp;Stručni dio istraživanja sproveo je Institut Damar, &nbsp;od 9. do 16. decembra prošle godine, primjenom CAPI metode, na troetapnom, stratifikovanom, slučajnom uzorku od 1.010 punoljetnih građana.

CGO: Digitalni mediji dominantni u informisanju, a povjerenje u sadržaje u padu

Četrnaest medijskih radnika privedeno je u Venecueli tokom izvještavanja o događajima u Karakasu, saopštilo je nacionalno udruženje novinara SNTP.
Udruženje je to saopštilo u ponedjeljak ujutro, a kasnije je potvrdilo da je svih 14 pritvorenih pušteno na slobodu, dok je jedan strani novinar deportovan, prenosi agencija Rojters.
Novinari su prenosili dešavanja u Venecueli od subote, 3. januara, kada su Sjedinjene Američke Države izvele niz napada na Karakas i privele predsjednika Nikolasa Madura, kao i sa marša podrške Maduru i polaganja zakletve nove predsjednice Delsi Rodrigez.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da su svi kineski novinari u Venecueli bezbjedni.

Zbog izvještavanja o događajima u Karakasu privedeno 14 novinara

Građani i građanke Crne Gore medijski prostor dominantno doživljavaju kao snažno uslovljen političkim i ekonomskim interesima, uz izraženu percepciju senzacionalizma i pritisaka na istraživačko novinarstvo. Ipak, većina i dalje očekuje da mediji igraju ključnu demokratsku i društvenu ulogu. Ovo je <a href="https://media.cgo-cce.org/2025/12/Mediji-za-demokratiju-2025-ppt.pdf" target="_blank">dio nalazi iz istraživanj</a>a Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.
Najveći dio ispitanih (74,1 odsto) smatra da politička orijentacija vlasnika značajno utiče na uređivačku politiku medija, dok oko 70 odsto prepoznaje tendenciju senzacionalizma i dramatizacije u izvještavanju. Takođe, 64,4 odsto ispitanih ističe da mediji često presuđuju prije suda, kršeći pretpostavku nevinosti i etičke standard.
- Brine podatak da gotovo 70 odsto ispitanih smatra da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo, naročito u društvu u kojem su mediji izloženi različitim vrstama pritisaka. Ovo uvjerenje da institucionalni okvir ne pruža adekvatnu zaštitu i podršku istraživačkim novinarima dodatno ističe ograničenja u oblasti slobode medija - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u.
Uprkos ovim kritikama, Obradović navodi da 62,9 odsto i dalje vjeruje da mediji u određenoj mjeri štite demokratiju, dok približno 40 odsto ispitanika izražava sumnju ili nema stav, što ukazuje na podijeljen odnos prema demokratskom legitimitetu medija.
- Sličan obrazac prisutan je kod pridržavanja etičkog kodeksa i funkcije medija kao kontrolora političke i ekonomske moći, gdje građani prepoznaju pojedinačne primjere kritičkog izvještavanja, ali ne i kontinuiranu sistemsku i snažnu ulogu medija - istakao je on.
Prema njegovim riječima, dugoročno povjerenje u medije ostaje nisko - 30,2 odsto ispitanih navodi da im vjeruje koliko i prije pet godina, dok 27,1 odsto ističe da im nikada nije vjerovalo.&nbsp;
- Ovi podaci potvrđuju duboko ukorijenjen skepticizam, dok manji broj ispitanih ukazuje na postojanje ograničenih pozitivnih pomaka u povjerenju - ocijenio je Obradović.
On naglašava da nalazi opominju na strukturalnu krizu povjerenja u medije, obilježenu kritikom političkih i ekonomskih uticaja, ali i sa sviješću o nezamjenjivoj demokratskoj i društvenoj funkciji medija u Crnoj Gori.
CGO naglašava važnost stvaranja podsticajnog okruženja u kojem mediji mogu djelovati nezavisno, bez pritisaka, uz kontinuirane profesionalne obuke i podršku, kako bi mogli ispuniti svoju ulogu u demokratskom društvu.

CGO: Većina građana stava da vlast i državni organi ometaju istraživačko novinarstvo

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: mediji