U cilju stručnog usavršavanja doktora medicine na Mediciinskom fakultetu u Podgorici, pored postojećih specijalizacija, dopunom Pravilnika o specijalizacijama zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika, koje je donijelo Ministarstvo zdravlja, uvedeni su i specijalistički programi iz Patologije i Epidemiologije, kao i sticanje specijalističkih zvanja doktora medicine iz ovih grana medicine na Medicinskom fakultetu u Podgorici, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
- Organizovanjem ovih specijalističkih programa, očekivanja su da će se povećati interesovanje doktora medicine za specijalističko usavršavanje u ovim granama medicine, kao i da će doći i do smanjenja troškova za ovaj vid stručnog usavršavanja koje se sada obavljalo samo van Crne Gore- navodi se u saopštenju.
Pored dva nova programa na Medicinskom fakultetu u Podgovici, iz Ministarstva zdravlja podsjećaju da se već sprovode specijalistički programi iz radiologije i porodične medicine, dok je prošle godine počela primjena i programa iz oblasti anestezije, reanimacije i intenzivne medicine, kao i specijalizacija iz urgentne medicine.
- Na ovaj način stvoreni su uslovi za obezbjeđivanje potpune edukacije i stručnog specijalističkog ustavršavanja doktora medicine u Crnoj Gori i iz pomenutih oblasti, a što će se pozitivno odraziti i na racionalizaciju trošenja finansijskih sredstava koja se opredjeljuju za ovu namjenu- poručuju iz resornog ministarstva.
Kako je naglašeno, pored ove mogućnosti, donošenjem ovog Pravilnika stvara se mogućnost da se doktoru koji je prije upisa na specijalizaciju obavio dio specijalističkog staža na drugom fakultetu zdravstvenog usmjerenja po programu iz te grane medicine, može priznati dio specijalističkog staža, ako se poklapa sa programom fakulteta na koji se upisuje, na predlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja, po zahtjevu zdravstvenog radnika i uz saglasnost Ministarstva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Na Medicinskom fakultetu u Podgorici uvedene dvije nove specijalizacije

Međunarodno naučno istraživanje, objavljeno u prestižnom naučnom časopisu Archives of Medical Science , čiji je jedan od autora i dr Aleksandra Klisić sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, pokazalo je da ograničenje unosa pšeničnog brašna i pekarskog kvasca može imati značajan pozitivan uticaj na zdravlje jetre kod pacijenata koji imaju nealkoholnu masnu jetru, saopšteno sa Univerziteta Crne Gore.
- Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) je učestali, nealkoholni, progresivni poremećaj jetre povezan s metaboličkim disbalansom. Cilj ove studije bio je da uporedi efikasnost dijete s ograničenjem unosa pšeničnog brašna ili pekarskog kvasca sa tradicionalnom dijetom zasnovanom na smanjenju kalorijskog unosa kod pacijenata s ovom bolešću- pojasnili su iz istraživačkog tima UCG-a.
Kako se u istraživanju navodi, analizirani podaci dobijeni su od 243 osobe sa istim problemom učestvovale u studiji do kraja. Od toga, 54 pacijenta je imalo standardnu dijetu, 104 pacijenta dijetu bez pšeničnog brašna, i 85 pacijenata bez pekarskog kvasca. Period intervencije trajao je šest mjeseci, tokom kojih je pažljivo praćeno pridržavanje dijetetskih preporuka. Antropometrijska mjerenja, testovi funkcije jetre i ultrazvučni pregled jetre sprovedeni su na početku istraživanja, nakon tri mjeseca i na kraju intervencije.
- Na kraju šestomjesečnog ispitivanja, rezultati su pokazali da su grupe koje su primjenjivale dijetu bez pšeničnog brašna i dijetu bez pekarskog kvasca imale značajno smanjen indeks tjelesne mase i nivoa triglicerida u poređenju sa standardnom dijetom koja se bazirala samo na smanjenju kalorija. Pored toga, zabilježeno je značajno smanjenje težine jetrene steatoze ili stanja u kojem dolazi do nakupljanja masti u ćelijama jetre, u ovim grupama. Grupa sa standardnom dijetom nije pokazala značajne promjene u ovim parametrima. Grupa sa dijetom bez pšeničnog brašna zabilježila je značajno smanjenje vrijednosti Hepatičkog Steatoznog Indeksa (HSI) (p &lt; 0,05) - dijagnostički alat koji se koristi za procjenu prisustva masne jetre- kazali su sa Univerziteta.
Kako su objasnili istraživači koji su učestvovali u ovom radu, rezultati su pokazali da su gojazni pacijenti tokom studije imali veće vrijednosti pokazatelja koji se povezuju sa masnom jetrom. Ove povišene vrijednosti sugerišu da se masna jetra kod njih nalazi u naprednijem stadijumu, što može zahtijevati hitnije medicinske mjere, promjene u ishrani i načinu života kako bi se spriječilo dalje napredovanje bolesti.
- Ova studija naglašava značaj sastava hrane i dijetetskih strategija u tretmanu nealkoholne masne bolesti jetre. Ipak, neophodno je sprovesti sveobuhvatna i dugoročna istraživanja koja uzimaju u obzir genetske i metaboličke varijacije među pojedincima. Personalizovani pristupi u ishrani, prilagođeni specifičnim nutritivnim potrebama, mogu igrati ključnu ulogu u tretmanu nealkoholne masne bolesti jetre- ukazuje ovo istraživanje.
Autori istraživanja su: Enver Ciftel, Aleksandra Klisić, Serpil Ciftel, Jelena Kotur Stevuljević, Gokhan Tonkaz, Ramazan Dayanan, Arzu Bilen, Habib Bilen, Ilyas Capoglu, Filiz Mercantepe.

UCG: Sastav hrane važan u tretmanu bolesti jetre- smanjiti unos pšeničnog brašna i pekarskog kvasca

Skoro 60 saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta uputilo je otvoreno pismo članovima Vlade i nadležnih institucija tražeći da im se isplate zagarantovane naknade, te da Univerzitet Crne Gore "poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima".
Kako navode u pismu, koje je upućeno premijeru Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimiru Aleksiću, ministarki prosvjete, nauke i inovacija Anđeli Jakšić Stojanović, ministru zdravlja Vojislavu Šimunu, direktoru Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Goranu Daniloviću, predsjedniku Nacionalnog savjeta za obrazovanje Saši Raičeviću, predsjedniku Savjeta za visoko obrazovanje Srđanu Stankoviću, predsjedniku Odbora za medicinu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Goranu Nikoliću, glavnoj prosvjetnoj inspektorki, Luciji Adžić, predsjednici Ljekarske komore Crne Gore Žanki Cerović, predsjedniku Stomatološke komore Crne Gore Vladimiru Jovetiću, predsjednici Farmaceutske komore Crne Gore Milanki Žugić i predsjedniku Komore fizioterapeuta Crne Gore Krstu Kovačeviću, obaviješteni su od Univerziteta Crne Gore da da im se naknade više neće isplaćivati za pet mjeseci u semestru.
- Obraćamo Vam se povodom problema sa kojim se susrećemo kao saradnici u nastavi i stručni saradnici angažovani u studijskoj 2024/25. godini na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Kao i prethodnih godina, Medicinski fakultet je početkom septembra 2024. godine raspisao Konkurs za izbor saradnika u nastavi i stručnih saradnika kojim je, između ostalog, definisano da će se sa izabranim saradnicima zaključiti ugovor na određeno vrijeme za studijsku 2024/2025. godinu - honorarni angažman. Po isteku vremena predviđenom za prijavljivanje na Konkurs uslijedila je uobičajena i pravnim propisima predviđena procedura (imenovanje komisija, izbor saradnika, odluka Vijeća Medicinskog fakulteta), a nakon čega smo i potpisali pomenute ugovore o honorarnom angažmanu. Ugovori, u bitnome, predviđaju da će se rad vrednovati po metodologiji propisanoj Kolektivnim ugovorom za Univerzitet Crne Gore - istaknuto je u pismu 58 saradnika u nastavi i stručnih saradnika.&nbsp;
Kolektivni ugovor u članu 25, kako su precizirali, predviđa da se naknada za održanu nastavu angažovanom osoblju koje nije u radnom odnosu na Univerzitetu isplaćuje pet mjeseci u semestru (dakle, 10 mjeseci godišnje).&nbsp;
- Nakon što smo započeli nastavu, sredinom oktobra 2024. godine sa Univerziteta Crne Gore smo obaviješteni da će se, zbog racionalizacije trošenja budžetskih sredstava Univerziteta Crne Gore, honorar isplaćivati za 3,5 mjeseca u semestru (odnosno sedam mjeseci godišnje). Iznenađeni takvom odlukom, nenajavljenom i neusaglašenom sa prethodno potpisanim ugovorima, odlučili smo da reagujemo na više nivoa - kazali su stručni saradnici i saradnici u nastavi.&nbsp;
Najprije su, kako navode, uputili dopis upravi Medicinskog fakulteta, tražeći objašnjenje i ukazujući na nesklad između važećih ugovornih obaveza i novonametnute odluke.&nbsp;
- Ukazali smo i na to da ovakvo postupanje urušava povjerenje u akademsku zajednicu i stvara pravnu nesigurnost za sve saradnike u nastavi i stručne saradnike. Kako nam je objašnjeno da odluku o ovome ne donosi uprava Medicinskog fakulteta, obratili smo se i upravi Univerziteta Crne Gore. Tom prilikom smo detaljno obrazložili obim naših aktivnosti, koje daleko prevazilaze samo izvođenje praktične nastave, uključujući konsultacije sa studentima, organizaciju predispitnih vježbi, pomoć profesorima u realizaciji kolokvijuma i ispita, kao i administrativne obaveze - rekli su u pismu.&nbsp;
Sve ove aktivnosti, kako su dodali, doprinose kvalitetu nastave i obrazovanju studenata, a istovremeno predstavljaju važan dio njihovog profesionalnog razvoja kao budućih nastavnika i istraživača.&nbsp;
- Posebno ističemo da smo, svjesni činjenice da je potrebno pristupiti rješavanju ovog problema zajedničkim dijalogom na relaciji saradnici - Medicinski fakultet - Univerzitet Crne Gore predložili da se trenutni model isplate zadrži za ovu akademsku godinu (jer je u skladu sa pravnim propisima i potpisanim ugovorima), dok bi se za narednu godinu formirala radna grupa koja bi izradila jasne kriterijume i rješenja koja su održiva na duže staze - objasnili su u pismu.&nbsp;
Uprkos njihovim argumentima i dobronamjernom pristupu naišli su, kako ističu, na negativan odgovor Univerziteta, "koji je odlučio da izdvajanje poveća za polovinu mjesečne naknade više po semestru u odnosu na prvobitnu odluku (četiri mjeseca u semestru)".
- Bez jasnog pravnog obrazloženja na kojem se sve njihove odluke temelje. Kao rezultat toga, saradnici u nastavi sada se nalaze u situaciji koja je finansijski problematična, ali prije svega demotivišuća, jer implicira umanjivanje značaja našeg rada i doprinosa akademskoj zajednici. Ovakav tretman saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta šalje lošu poruku ne samo nama, već i svim budućim generacijama koje razmatraju akademsku karijeru na Medicinskom fakultetu - ocijenili su u pismu.&nbsp;
Vjeruju da Univerzitet treba da bude primjer poštovanja ugovornih obaveza i podrške mladim stručnjacima koji ulažu svoje vrijeme, znanje i trud u razvoj budućih profesionalaca, upravo onih koji trenutno nedostaju crnogorskom zdravstvenom sistemu.&nbsp;
- Radi adekvatnog informisanja i sticanja uvida u to o kojim mjesečnim iznosima nadoknade se radi informišemo Vas da većina saradnika u nastavi na Medicinskom fakultetu prima mjesečnu nadoknadu koja jedva da prelazi polovinu minimalne zarade za visokoškolce u Crnoj Gori - naglasili su u pismu.&nbsp;
Zato pozivaju primaoce pisma svojim autoritetom da utiču na upravu Univerziteta Crne Gore da poštuje ugovorne obaveze potpisane u skladu sa zakonima Crne Gore, te da osiguraju da se saradnicima u nastavi i stručnim saradnicima Medicinskog fakulteta isplate zagarantovane naknade.
- Kao i da se kroz otvoreni dijalog iznađu trajna i pravedna rješenja za definisanje uslova angažmana u budućnosti, na dobrobit cjelokupne akademske zajednice, a prije svega studenata Medicinskog fakulteta kojima smo maksimalno posvećeni - poručili su u pismu.
U nastavku je spisak saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta koji su potpisali pismo, po abecednom redu prezimena, a istaknuto je da ovaj spisak nije konačan:
Abramović Marija, dr med.&nbsp;
Babić Blagoje, dr med.&nbsp;
Bakić Mirjana, dr sc. med.&nbsp;
Banjac Boban, dr med.&nbsp;
Bojović Marija, dr med.&nbsp;
Boljević Jelena, dr med.&nbsp;
Boljević Stanojević Gordana, dr sci. med. dr pharm.&nbsp;
Borozan Sanja, dr med.&nbsp;
Božović Aleksandra, dr med. spec.&nbsp;
Bubanja Jovan, dr med.&nbsp;
Ćaćić Božidar, dr med.&nbsp;
Dizdarević Sehija, dr pharm.&nbsp;
Dupanović Brankica, mr sci. med.&nbsp;
Đuričković Aleksa, dr stom.&nbsp;
Fatić Nikola, dr sci. med.&nbsp;
Hadžibeti Đulija, mr ph. spec.&nbsp;
Ivanović Radović Nelica, dr sci. med.&nbsp;
Jaćimović Marina, dr med.&nbsp;
Jakšić Marina, dr sci. med.&nbsp;
Jauković Valentina, dr pharm. spec.&nbsp;
Jovanović Jelena, dr med.&nbsp;
Jovićević Tamara, dr med.&nbsp;
Kaluđerović Ljiljana, mr zdravstvene njege&nbsp;
Knežević Danica, dr med.&nbsp;
Knežević Tara, dr med.&nbsp;
Kozica Dino, dr med.&nbsp;
Labudović Uroš, dr stom.&nbsp;
Lalatović Ninoslava, dr pharm.&nbsp;
Lukač Džana, spec. dr pharm.&nbsp;
Lukić Miloš, dr med.&nbsp;
Marojević Slobodanka, dr med.&nbsp;
Mimović Marijana, dr med. spec.&nbsp;
Muhović Damir, dr med.&nbsp;
Natalić Danko, prim. dr med.&nbsp;
Orović Popović Jadranka, dr pharm.&nbsp;
Popivoda Milan, dr med.&nbsp;
Popović Zorica, dr stom.&nbsp;
Pot Danilo, dr med.&nbsp;
Račić Bogdan, dr med.&nbsp;
Radivojević Ljudmila, dr pharm.&nbsp;
Radulović Milica, dr stom.&nbsp;
Radulović Ljiljana, dr med.&nbsp;
Raičević Maja, dr sci. med.&nbsp;
Rogač Željka, dr sci. med.&nbsp;
Roganović Milovan, dr med.&nbsp;
Šahmanović Amina, dr med.&nbsp;
Sošić Sandra, spec. prim. fiz.&nbsp;
Stamatović Miloš, dr med.&nbsp;
Stanković Maja, dr pharm. spec.&nbsp;
Stojanović Gordana, dr med.&nbsp;
Stojanović Vukašin, dr med.&nbsp;
Tapušković Tamara, dr med.&nbsp;
Vujović Balša, mr sci med.&nbsp;
Vukadinović Tijana, dr med.&nbsp;
Vukčević Gordana, prim. dr sci. med.&nbsp;
Vuković Marko, dr med.&nbsp;
Vuković Mladen, dr sci. stom

Skoro 60 saradnika u nastavi i stručnih saradnika Medicinskog fakulteta traže da im se isplate zagarantovane naknade

Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto istakao je da Mađarska sa ovim rukovodstvom nikada neće uvesti sankcije demokratski izabranim rukovodiocima bh. entiteta Republika Srpska.
On je naglasio da Mađarska smatra da je progon predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika političke prirode i da je opasno to što se radi protiv njega.
- To je lov na vještice koji može da potkopa sigurnost na tom području. Za nas koji živimo u susjedstvu je ključna stabilnost na tom području - naveo je Sijarto na konferenciji za novinare nakon sastanka u Budimpešti sa predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović.
On je kazao da EU neće uvesti sankcije Dodiku jer je za to potrebna saglasnost svih članica EU, a Mađarska je protiv.
On je rekao da bez stabilnosti Republike Srpske nema ni stabilnosti regiona.
Cvijanović je danas u Budimpešti rekla da je BiH u najvećoj političkoj i ustavnoj krizi "koja je po ko zna koji put prouzrokovana određenim intervencijama stranaca, te istakla da ova zemlja funkcioniše kao kolonija".

Sijarto: Mađarska je protiv sankcija Dodiku, nama je ključna stabilnost u BiH

Građani Cetinja su i danas su blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo. 
Ove mirne blokade više od mjesec svakodnevno organizuju građani koji traže odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora zbog tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović ubio 13 ljudi.
Okupljanja počinju simbolično u 17.26 sati, u vrijeme kad se desio tragidčni događaj, i traju sat.

Građani Cetinja i danas blokirali Kruševo ždrijelo

Fudbaleri Petrovca u polufinalu Kupa Crne Gore igraće protiv Dečića, dok će Iskra biti rival Mornara, odlučeno je danas žrijebom u Kući fudbala, u Podgorici.
U polufinalu Kupa Crne Gore igraju se dvije utakmice.
Prvi mečevi, u kojima će domaćini biti Iskra i Petrovac, na programu su 16. aprila, dok su revanš mečevi 14 dana kasnije.
Finale Kupa Crne Gore zakazano je za 29. maj.

Iskra sa Mornarom, Petrovac rival Dečića

Rusija je objavila danas da je proglasila personama non grata rumunskog vojnog atašea i njegovog pomoćnika, kojima je naloženo da napuste zemlju, kao odgovor na sličnu mjeru koju je Bukurešt preduzeo u martu prema ruskim diplomatama.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova objavilo je da su ataše za pitanja odbrane u diplomatskoj misiji u Moskvi i njegov pomoćnik proglašeni personama non grata.
Ruska otpravnica poslova u Rumuniji, Liliana Burda, pozvana je danas u ministarstvo da joj se prenese ova poruka, piše u saopštenju.
- Ta mjera je odgovor na nemotivisanu odluku rumunske strane da proglasi nepoželjnim osobama vojnog atašea ruske ambasade u Bukureštu i njegovog pomoćnika - saopštilo je rusko ministarstvo.
Rumunija je objavila ta protjerivanja ruskih diplomata 5. marta optužujući Moskvu za miješanje oko osude predsjedničkog kandidata ekstremne desnice, Kalinu Đorđeskuu.
Rumunsko ministarstvo je kao opravdanje za ta protjerivanja navelo aktivnosti kojima se krši Bečka konvencija, bez davanja dodatnih detalja.
Bukurešt jedan dan uoči tih objava ukazao na niz hibridnih akcija namenjenih podrivanju demokratije u Rumuniji.
Prema medijima ime protjeranog pomoćnika vojnog atašea pojavilo se u sudskom spisu Kalina Đorđeskua. Đorđesku je osumnjićen da je iskoristio rusko miješanje tokom rumunskih predsjedničkih izbora u novembru 2024. na kojima je bio prvi u prvom krugu, ali koji su na kraju bili poništeni.

Rusija protjerala dvojicu rumunskih diplomata

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: medicinski-fakultet