Crnogorski paraatletičar Nedžad Pepić sa dvije medalje, srebrnom i bronzanom, završio je nastup na 11. Međunarodnom atletskom takmičenju paraplegičara i tetraplegičara u Murskoj Soboti. 
 
Član podgoričkog kluba Vihor bio je bronzani u trci kolica na 100 metara, dok je srebrnu medalju osvojio u troboju reprezentacija, kao dio zajedničkog tima Crne Gore i Bosne i Hercegovine. 
 
Atletičari su se nadmetali u bacanju kugle, koplja i diska iz specijalizovane stolice. 
 
Pepić je u kategoriji F 55 disk bacio 16,18, koplje 13,85, a kuglu 8,15 metara. 
 
Pobijedila je Slovenija, a pobjedničko postolje kompletirao je udruženi tim Hrvatske i Slovenije. 
 
Takmičenje u Murskoj Soboti organizovao je Savez paraplegičara Slovenije (Zveza paraplegikov Slovenije).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pepiću dvije medalje u Murskoj Soboti

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije odlikovao je srpskog predsjednika Aleksandra Vučića medaljom „Svetog Velikomučenika Georgija Prvog stepena“ za „iskazanu bratsku ljubav i dobročinstvo prema svojoj Svetoj crkvi, a naročito prilikom izgradnje Hrama Svetog Save“.
Kako prenose srpski mediji, u selu Dapsiće kod Berana, u ime Vučića, medalju je primio njegov savjetnik za pitanja regiona i predsjednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević, gdje je danas svečano osveštan Hram Svetog Save.
Događaj je organizovala Mitropolija budimljansko-nikšićka u saradnji sa Odborom za izgradnju Hrama Svetog Save.
U nastavku svečanosti, održan je program u kojem su nastupili narodni guslar Željko Vučković, kao i članovi KUD „Kolo“ iz Berana, pod vođstvom koreografa Milana Bojovića.

Berane: Metodije odlikovao Vučića medaljom „Svetog Velikomučenika Georgija“, nagradu u njegovo ime primio Vučević

Ljubljana će sjutra biti domaćin završnice regionalne NLB Wheel lige košarkaša u kolicima, a za šampionsku titulu boriće se domaći Parasport i Vrbas iz Banja Luke. 
 
Jedini crnogorski predstavnik u NLB Wheel ligi, Paramont iz Podgorice, igraće za treće mjesto protiv Zmaja iz Gradačca. 
 
Podgorički tim dobio je međusobni duel u Podgorici 
69:57. 
 
Ukoliko izabranici trenera Vladana Nikolića ponovo budu uspješniji ostvariće najbolji rezultat u istoriji podgoričkog kluba u regionalnom takmičenju. 
 
Govoreći o predstojećem duelu, Nikolić je kazao da očekuje neizvjesnu utakmicu, u kojoj nema favorita. 
 
- Ekipa Zmaja iz Gradačca je veoma iskusna, sa odličnim igračima. Dovoljno je reći da je u sezoni 2022/23 osvojila šampionsku titulu NLB Wheel lige, a godinama unazad je bila akter finala - rekao je Nikolić. 
 
On je podsjetio da ih je Paramont dobio u decembru u Podgorici i da nada da može ponoviti taj uspjeh. 
 
- Sigurno da će oni dati sve od sebe da se domognu bronzane medalje, jer bi u suprotnom to bio njihov najlošiji rezultat od kad igraju NLB Wheel ligu. Sa druge strane mi ćemo pokušati da se domognemo naše prve medalje. Svakako čeka nas teška utakmica i nadamo se istorijskom uspjehu za naše momke - rekao je Nikolić. 
 
Ekipu Paramonta predvodiće centri Ramo Rekanović i Nermin Hujić, dok su glavni aduti Zmaja iz Gradačca Edis Imširović, Arnel Mulić i Rosuljaš. 
 
Dres Paramonta u Ljubljani nosiće Nermin Hujić, Ramo Rekanović, Senad Husović, Radmilo Baranin, Amir Čolić, Mersad Murić, Nedžad Pepić, Vahid Omeradžić, Adis Huskić, Menzil Đalima i Adnan Sečić. 
 
Duel za treće mjesto počeće u 14 sati i 30 minuta.

Paramont za treće mjesto i prvu medalju u NLB ligi

Crnogorski parastonoteniser Filip Radović plasirao se u polufinale i obezbijedio medalju na Paraolimpijskim igrama u Parizu.
Radović je danas u četvrtfinalnom meču kategorije S10 savladao Čileanca Manuel Ečavegurena 3:0 (11:6, 11:5 i 13:11) i crnogorskom sportu donio drugo paraolimpijsko odličje.
Prije tri godine u Tokiju bio je bronzani.
Ečaveguren, deseti igrač svijeta, nije razočarao, pružio je dobar otpor, ali nije ni mogao dalje od četvrtfinala.
Radović je već u prvom setu razuvjerio Čileanca da bi, nakon Španca Hoze Manuela Ruiza Rejesa, mogao da priredi još jedno iznenađenje.
Odličnim servisom poremetio je rivala, držao ga je dalje od stola i precizno pogađao.
“Još jedan veliki trijumf i veliki uspjeh za mene. Rezultat kaže da je bilo lako, ali nijesam se tako osjećao, jer je svaki poen bio težak. Svaki poen sam doživljavao kao da je bio za pobjedu, bilo je mnogo stresno”, kazao je Radović agenciji MINA.
On je kazao da je četvrtfinale bio njegov prvi meč na turniru i da nije imao vremena da se adaptira.
“Zadovoljan sam kako sam se izborio sa pritiskom. Pokazao sam da i u najtežim trenucima mogu da igram svoj najbolji stoni tenis. To me raduje i za buduće mečeve”, rekao je Radović.
Rival u sjutrašnjem polufinalu biće mu četvrti na rang listi kategorije S10, Kinez Lian Hao, koji je u četvrtfinalnom meču eliminisao Poljaka Igora Mištala 3:1.
“U polufinalu čeka me teži rival i za njega će biti potrebna još bolja igra. Probio sam led, nadam se da ću nastaviti u ovom ritmu i mislim da mogu da ga pobijedim”, rekao je Radović.
U drugom polufinalu, u reprizi meča za zlato u Tokiju, sastaće se Poljak Patrik Čojnovski i Francuz Mateo Bohas.
Čojnovski je bio bolji od Brazilc Klaudija Masada 3:0, dok je Bohas, u meču sa puno preokreta i nakon pet setova, slavio protiv Japanca Mahira Funajame 3:2
Radović, koji je kao drugi stonoteniser svijeta bio slobodan u osmini finala, osigurao je sedmo odličje sa najznačajnijih zvaničnih međunarodnih takmičenja.
Ima četiri pojedinačna i jedno ekipno evropsko odličje, kao i dva paraolimpijska,
Srebrni je bio u Helsingborgu 2019. i Šefildu 2023, a bronzani u danskom Vejleu 2015. i Laškom 2017. godine.
Ima i ekipnu bronzu iz Helsingborga, sa Lukom Bakićem i Dejanom Bašanovićem.
Nosilac je i bronzane paraolimpijske medalje iz Tokija 2021. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9q929LzEl9Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Radović u polufinalu, osigurao medalju u Parizu

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Rusija spremna na evakuaciju osoblja iz nuklearne elektrane Bušehr zbog rastućih tenzija između SAD-a i Irana

Španija ide protiv evropskog trenda i planira da omogući šansu stotinama hiljada migranata koji su bez dokumenata da dobiju legalan boravak. Ta odluka je, međutim, produbila političke podjele u zemlji, prenosi Dojče vele.
Ljevičarska vlada Španije odobrila je u utorak ubrzani plan kojim će do 500.000 migranata bez dokumenata, većinom iz Latinske Amerike i Afrike, moći da podnesu zahtjev za dobijanje legalnog statusa boravka.
Taj potez predstavlja jednu od najvećih legalizacija boravka u Evropi u posljednjih nekoliko godina i u suprotnosti je sa širim trendom u kojem mnoge evropske vlade uvode strožu politiku po pitanju migracija.
Kako će se sprovesti novo pravilo?
Ministarka za migracije Elma Saiz objasnila je da se nova mjera odnosi na osobe koje su u Španiji boravile najmanje pet mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2025. godine – ali pod uslovom da mogu da dokažu da nemaju krivični dosije. Prijavljivanje bi trebalo da bude otvoreno od aprila do 30. juna, a ukoliko dobiju dozvolu, njome bi ljudima bilo omogućeno da rade u bilo kom sektoru i bilo gde u zemlji.
Podnosiće se zahtjev za jednogodišnju dozvolu boravka uz mogućnost obnavljanja, dok bi djeci dozvola bila izdavala na pet godina.
“Danas je istorijski dan“, ocijenila je ministarka Saiz i istakla da vlada ovim potezom jača migracioni model zasnovan na ljudskim pravima, integraciji i usklađenosti s ekonomskim rastom i društvenom kohezijom.
Mjera usvojena „kraljevskim dekretom“
Premijer Pedro Sančez više puta je naglašavao da migracije predstavljaju ključni oslonac za ekonomski učinak Španije, navodeći da su one zaslužne za oko 80 odsto ekonomskog rasta tokom prethodnih šest godina i da su donijele približno deset odsto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je ispod 10 odsto krajem 2025, pri čemu su stranci činili većinu među novozaposlenima u posljednjem kvartalu prošle godine.
Novi plan je, inače, usvojen tzv. „kraljevskim dekretom“, što je vladi omogućilo da zaobiđe parlament, u kojem nema stabilnu većinu.
Podršku joj je pružila krajnje lijeva stranka Podemos, čiji su lideri taj potez ocijenili kao moralni odgovor na antimigrantsku retoriku, nakon sporazuma koji je pomogao da se ojača krhka parlamentarna pozicija premijera Sančeza.
Šta kaže opozicija?
Alberto Nunjez Feiho, lider opozicione Narodne stranke desnog centra, izjavio je da je plan vlade osmišljen kako bi se „skrenula pažnja“ sa željezničke nesreće u kojoj je 18. januara poginulo 45 ljudi na jugu zemlje.
“U socijalističkoj Španiji nezakonitost se nagrađuje. Sančezova migraciona politika jednako je nepromišljena kao i njegova željeznička politika“, rekao je, a prenosi Dojče vele.
Krajnje desničarska stranka Voks najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv nove vladine mjere. Rukovodstvo stranke saopštilo je da će se obratiti Vrhovnom sudu čim dekret bude objavljen, uz zahtev za uvođenje privremenih mjera kojima bi se obustavila njegova primjena.
Voks tvrdi da je zaobilaženje parlamenta u pitanju takvog obima neprihvatljivo i optužuje evropske institucije za „opasnu pasivnost“, zahtijevajući jasan odgovor.
Pohvale, ali i kritike
Španija trenutno ima oko 49,4 miliona stanovnika, uključujući i 7,1 milion stranaca. Procjene Instituta Funkas pokazuju da je početkom 2025. oko 840.000 ljudi živjelo u toj zemlji bez dozvole za boravak.
Posljednja velika legalizacija boravka migranata sprovedena je 2005. godine, tokom mandata premijera Hosea Luisa Rodrigesa Zapatera, koji pripada istoj stranci kao i današnji šef vlade Sančez.
Odluku vladajućih političara pozdravile su organizacije koje se zalažu za prava migranata, kao i Rimokatolička crkva, a tu mjeru su ocijenile kao čin društvene pravednosti. Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup izdvaja Španiju od ostatka Evrope, gdje se države okreću ka strožim kontrolama migracija.

Španija legalizuje pola miliona migranata

Projekat „Prođoh Crnom Gorom – Made in Montenegro“ donosi jedinstvenu seriju od 25 ilustriranih razglednica, kroz koje su po prvi put objedinjeno predstavljene sve crnogorske opštine, svaka sa svojim prepoznatljivim simbolom, arhitekturom ili motivom. U vremenu kratke pažnje i brzih vizuelnih sadržaja, ovaj projekat vraća fokus na razglednicu kao vrijedan kulturni medij i savremeni nosilac identiteta prostora.
Iza projekta stoji kompanija VIVA VERO d.o.o, koja se primarno bavi izdavaštvom knjiga i časopisa, kao i organizacijom brojnih kulturnih događaja. Nosilac projekta je arhitekta Vildan Ramusović, dok je u njegovoj realizaciji učestvovala i Nikolina Ćoso, studentica Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica.
Njihova saradnja rezultirala je autorskom edicijom koja spaja savremeni grafički dizajn, ilustraciju i štampani medij, oslanjajući se istovremeno na tradiciju razglednice i moderan vizuelni izraz.
Umjesto klasičnog suvenira, razglednice su zamišljene kao mali vizuelni zapisi o prostoru – kao način da se kulturna, prirodna i arhitektonska raznolikost Crne Gore sagleda cjelovito, ravnopravno i bez hijerarhije. Svaka opština dobila je svoje mjesto i svoju priču, što projektu daje dodatnu simboličku vrijednost u kontekstu očuvanja lokalnih identiteta.
Posebna vrijednost projekta ogleda se u njegovoj edukativnoj dimenziji. Razglednice su tehnički i konceptualno osmišljene tako da mogu funkcionisati i kao interaktivna igra – grafički i tekstualni dio razdvajaju se perforacijom, čime se podstiče aktivno učenje i povezivanje slike sa informacijom.
Na taj način, projekat se naročito obraća djeci i mladima, ali i roditeljima koji žele da na jednostavan, kreativan i vizuelno privlačan način približe bogatstvo gradova, simbola i prostora Crne Gore.

Prođoh Crnom Gorom - kada razglednica postaje priča o prostoru i identitetu

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je za Portal ETV da je prosto nevjerovatno da je Miloš Medenica „lagano nestao pred očima crnogorskog sektora bezbjednosti“, pogotovo imajući u obzir da je proces protiv njega jedan od možda najvažnihiji sudskih postupaka u prethodnih nekoliko godina.
Miloš Medenica juče je u Višem sudu osuđena na dest godina i dva mjeseca zatvora i za njim je raspisana nacionalna potjernica jer nije pronađen na adresi stanovanja.
- Odgovornost je vrlo jasna i ona je definisana zakonom o krivičnom postupku, odgovornost za nadzor navedene mjere koja je od nadležnog suda izrečena Milošu Medenici, mjere zabrane napuštanja objekta stanovanja je na pripadnicima policije. Koliko znam oni su noć prije izricanja mjere Medenicu pronašli u objektu stanovanja međutim imajući u vidu da se za sjutradan pripremalo izricanje presude i da je potencijalno kao što se na kraju desilo on mogao biti osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, mislim da je obaveza policije bila da makar te večeri prije izricanja presude do momenta izricanja stalno nadzire ne samo Medenicu nego i ostale osobe iz postupka – decidan je Zirojević.
Zbog čega je to izostalo, prema njegovim riječima, sada ostaje pitanje ali nije sklon da vjeruje da se to dogodilo slučajno.
Na pitanje da li očekuje smjene u bezbjednosnom sektoru, on je podsjetio na dva masakra na Cetinju u kojima je među žrtvama bilo i četvoro djece i niko nije podnio odgovornost zbog toga.
- Vidjećemo da li će neko biti smijenjen zbog propusta u slučaju Medenice. Do sada smo imali mnogo strašnije situacije u Crnoj Gori. Samo na Cetinju u dva tragična događaja ubijeno je četvoro djece i 19 osoba i niko nije podnio odgovornost. I kada govorimo o odgovornosti i potencijalnim smjenama plašim se da je Crna Gora postala društvo u kojem to ne postoji - kazao je Zirojević.

Tag: medalja