U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) danas je uspješno izvedena druga transplantacija matične ćelije hematopoeze.&nbsp;
- Ovu složenu proceduru samostalno je, i ovoga puta, izveo tim Centra za hematologiju Interne klinike KCCG, uz podršku Zavoda za transfuziju krvi i Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku KCCG - naglasili su u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Pacijentkinja je, kažu, dobro podnijela procedure i slijedi kontinuirano praćenje naredne tri sedmice.
Prva transplantacija je, takođe, uspješno izvedena 17. februara ove godine.
- Tako da se, kao što smo i najavili, uspješno nastavljaju transplantacije matičnih ćelija u Centru za hematologiju Interne klinike KCCG - istakli su u KCCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U KCCG uspješno urađena još jedna transplantacija matičnih ćelija

To je transplantacija koja je određena za pojedine vrste malignih hematoloških bolesti, gdje pacijent, najjednostavnije je reći, sam sebi daje matične ćelije, odnosno sam je sebi donor. Sprovodi se na način koji je dosta bio izazovan, dosta komplikovan, kako za nas hematologe, ljekare koji su uz pacijenta, tako i za Centar za transfuziologiju, bez čijeg krvavog rada ništa ovo ne bi moglo biti sprovedeno - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, dr Ivana Miketić.
Prvi put u istoriji crnogorskog zdravstva urađena je transplantacija matičnih ćelija koštane srži koja se koristi u tretmanu teških hematoloških oboljenja i koja do sada nije bila moguća u Crnoj Gori, već su pacijenti išli u inostranstvo.&nbsp;
Desio se ogroman korak za crnogorsko zdravstvo, kaže Miketić, u &nbsp;Centru hematologije gdje odrađena, ističe ona, prva transplantacija matičnih ćelija koštane srži.
- To je izuzetno velik korak, veliki cilj i nešto na čemu smo radili, ja i kolege. Decenijama smo maštali o tome da ćemo to jednog dana uspjeti zaživjeti u Crnoj Gori. Urađena je transplantacija na prvom pacijentu, radi se teškim dijagnozama, malignim hematološkim bolestima, za sada ne svim, ali vrsta transplantacije koju smo sproveli rješava jedan veliki problem i zbrinjava jedan veliki broj pacijenata - rekla je Miketić.
Urađena je jedna od dvije glavnih vrsta, objašnjava Miketić, transplantacija, a to je autologna &nbsp;transplantacija.
- To je transplantacija koja je određena za pojedine vrste malignih hematoloških bolesti, gdje pacijent, najjednostavnije je reći, sam sebi daje matične ćelije, odnosno sam je sebi donor. Sprovodi se na način koji je dosta bio izazovan, dosta komplikovan, kako za nas hematologe, ljekare koji su uz pacijenta, tako i za Centar za transfuziologiju, bez čijeg krvavog rada ništa ovo ne bi moglo biti sprovedeno - istakla je Miketić.
Transplantacija je procedura, objašnjava Miketić, koja se radi u situacijama kada je pacijent neosjetljiv na određene vrste liječenja, dodaje ona, kojima se obično liječe takvi pacijenti, ističe ona, a to su hemoterapije, kako kaže, biološke terapije i slične.
- Kada se desi da bolest ne reaguje na te vidove liječenja, radi se o bolestima poput limfoma, mieloma, radi se transplantacija. Transplantacija prvo dovodi većeg procenta mogućnosti izliječenja &nbsp;pacijenta, a u krajnjem dovodi do produžavanja života, dolazi do dužine produžavanja preživljavanja. Pacijenti su morali da budu upućivani u centre u inostranstvu, to je bila Srbija, Turska, ranije i Njemačka, međutim, sada će pacijenti biti kući, to je kako materijalno, tako i psihički od &nbsp;vrlo velikog značaja porodicama koje mogu biti uz pacijenta. Broj pacijenata nije mali na godišnjem nivou, to su svakako rijetke bolesti, sa kojima se rijetko.susrećemo, ali o radi se o nekih 15-ak bolesnika na godišnjem nivou, što nije mali broj - zaključila je Miketić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTKdQUlBLFFI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miketić: Transplantacija matičnih ćelija ogroman korak za crnogorsko zdravstvo

Ljekarski tim Kliničkog centra (KCCG) u januaru će izvesti prvu transplantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori, najavio je direktor najveće zdravstvene ustanove u državi Aleksandar Radović.
Radović je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da transplataciju želi da postavi visoko na ljestvici prioriteta, ali da je oko pitanja značaja doniranja organa potrebno izgraditi svijest i postići široki konsenzus.
- Tu mora biti uključena široka zajednica, od medijskog pa do uticaja vjerskih grupa. Iskustva u bližem regionu nijesu ohrabrujuća, Hrvatska bilježi bolji odziv - kazao je Radović i najavio da će ove godine intenzivirati dijalog po ovom pitanju.
Kada je riječ o medicinskoj osposobljenosti za izvođenje transplatacionih procedura, Radović je ukazao da je potpisan sporazum na osnovu kojeg će eminentni ljekari sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda pružati stručnu pomoć KCCG u unaprjeđenju transplantacionog programa organa i ćelija i edukaciji i usavršavanju crnogorskih ljekara.
- Upravo u okrilju tako uspostavljene saradnje, ljekarski tim KCCG će već tokom ovog mjeseca izvesti prvu transpantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori - saopštio je Radović.
On je kazao da je infrastruktura zdravstvenog sistema Crne Gore izgrađena prije više desetina godina, i da nizak nivo ulaganja dovodi do zaključka da je ukupan sistem trenutno preopterećen.
Radović je istakao da KCCG pruža oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u državi.
Kako je podsjetio, KCCG funkcioniše kao referentna ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za cijelu državu i sekundarnog nivoa za Podgoricu, Tuzi, Zetu, Danilovgrad i Kolašin.
U KCCG se godišnje, prema riječima Radovića, u bolničkim uslovima liječi oko 40 hiljada pacijenata, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po pregleda.
- U Kliničkom centru se godišnje, u prosjeku, obavi od 2,2 do 2,4 hiljade porođaja, izvede se preko 23 hiljade operacija, na Klinici za nefrologiju obavi se oko 13 hiljada dijaliza, dok se u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uradi preko pet miliona analiza - naveo je Radović.
On je kazao da je prošla godina, u kojoj je obilježen jubilej 50 godina od useljenja u zgradu KCCG, bila je više nego dinamična sa aspekta projektnih aktivnosti.
- Otvaranjem objekata za Kliniku za psihijatriju, Infektivnu i dermatovenerološku Kliniku, dobijamo po prvi put savremeni prostor za rad u ovim medicinskim oblastima - rekao je Radović navodeći da je ukupna investiciona vrijednost izgradnje novih objekata iznosila oko 17 miliona eura.
Kako je ukazao, prošle godine je adaptiran Urgentni blok opremanjem prostorija za žrtve porodičnog nasilja, psihijatrijske pacijente i obezbjeđenjem prostorija za Ultrazvučni pregled, rekonstruisan Centar za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike.
Radović je podsjetio da je puštena u rad nova savremena angio sala u kojoj će se raditi najkompleksnije procedure iz oblasti poremećaja srčanog ritma, dok su u operacionom bloku KCCG prošireni kapaciteti centralne sterilizacije.
- Pokrenuli smo projekat LIFEGATE, putem kojeg će Institut za onkologiju, klinike za kardiologiju i kardiohirurgiju dobiti značajnu opremu iz sredstava EU. U toku je relizacija projekta uređenja zahvata Kliničkog centra - naveo je on.
Kada je riječ o inovativnim procedurama, Radović je ukazao da je prošle godine u KCCG prvi put urađena balon dilatacija plućnih arterija kod mladog pacijenta sa ponavljajućom tromboembolijom pluća, dok je u Institutu za bolesti djece prvi put primijenjena inovativna, revolucionarna, genska terapija.
- Sa uspjehom se nastavlja izvođenje veoma kompleksne HIPEC procedure (metoda kombinovane terapije malignih oboljenja koja zahvataju trbušnu duplju), čime smo omogućili da ova tehnika bude ponovo dostupna pacijentima u našoj ustanovi, tako da se ne moraju upućivati u druge zdravstvene centre u region - naveo je Radović.
On je istakao da je prethodnih par mjeseci eliminisana lista čekanja za koronografiju pacijenata, kao i da na Stomatološkoj poliklinici više nema listi čekanja.
- U Odjeljenju za patohistologiju Centra za patologiju početkom septembra bilo je 2,9 hiljada nezavršenih biopsija i prosječno se čekalo za ove nalaze od dva i po do tri mjeseca. Danas ima 1.470 nezavršenih biopsija i sada je prosječno vrijeme čekanja za nalaz oko mjesec - naveo je Radović.
On je kazao da je, u vezi faktora koji utiču na čekanja, identifikovan veliki broj zakazanih a nerealizovanih pregleda pacijenata, odnosno da su uočene moguće desinhronizacije u radu ljekara specijalista.
- Shodno u kontinuitetu djelujemo na uspostavljanju sistema sinhronizovanog rada ljekara, sa druge strane uvodimo SMS servis zakazivanja u namjeri da smanjimo broj nerealizovanih pregleda - rekao je Radović i dodao da će uskoro biti pokrenuta kampanja na tu temu.
Kako je naveo, nastavlja se sa pilot projektom prvih i kontrolnih zakazivanja za kardiološke, reumatološke i endokrinološke specijalističke preglede.
- Uspostavljanje što bolje komunikacije na relaciji ljekar/osoblje/pacijent nam je jako važno i tu ćemo nastojati u poboljšanjima u mjeri mogućeg - rekao je Radović.
Govoreći o planovima za ovu godinu, Radović je istakao da angažmani nadležnih institucija idu u pravcu rasterećenja KCCG, kako kroz implementaciju novih politika upravljanja zdravstvenim sistemom, tako i realizacijom novih infrastrukturnih projekata.
On je podsjetio da je pokrenut proces sagledavanja i mogućeg projektovanja novog Univerzitetsko medicinskog kliničkog centra, koji je, kako je rekao, za crnogorske prilike kapitalan projekat.
- Projekat je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti. Potencijal izgradnje novog, najsavremenije opremljenog Univerzitetsko medicinskog centra uz oslobađanje kapaciteta trenutnog KCCG je od nemjerljivog uticaja na rasterećenje tercijarnog i unaprijeđenjenje sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite Crne Gore - istakao je Radović.
On je kazao da u maju planiraju uvođenje treće angio sale, instalaciju novog linearnog akceleratora i izgradnju sterilne operacione sale na klinici za Ortopediju sa intenzivnom njegom.
- Obezbijeđena su sredstva i pripremljena tehnička dokumentacija za rekonstrukciju intenzivne njega. Vrijednost ovog zahvata je 1,5 miliona eura i realizuje se prvi put od 1991. godine, a predstavlja srž našeg zdravstvenog sistema - naveo je Radović.
Kako je dodao, pripemljena je dokumentacija za adataciju odjeljenja za radiologiju, a u januaru je planirano izvođenje radova.
Radović je podsjetio da je od Evropske banke za obnovu i razvoj obezbijeđeno sedam od 12 miliona eura za potrebe finansiranje Projekta rekonstrukcije javnih zdravstvenih ustanova, a koji se realizuje u cilju unapređenja energetske efikasnosti KCCG.
- U toku je izrada glavnog projekta za izgradnju Klinike za hematologiju i PET scan, u maju očekujemo objavljivanje poziva za izbor izvođača radova - rekao je Radović i dodao da je predviđena i adaptacija odjeljenja za nefrologiju, urologiju i neurohirgiju.
Prema njegovim riječima, planirana je izrada Idejnog projekta za proširenje IBD za potrebe Banke mlijeka i in vitro fertilizaciju (IVF).
- Godinu će obilježiti i uvođenje vještačke inteligencije u procedure onkološke i patološke dijagnostike kroz projekte LIFEGATE i PathAI - istakao je Radović.

Govoreći o iznosima budžetskih sredstava koja se godinama unazad izdvajaju za potrebe KCCG, Radović je rekao da je potencijal savremenih tehnoloških dostignuća i digitalizacije nemjerljiv i da novca nikada nije dovoljno.

On je kazao da budžet za ovu godinu iznosi 121,41 milion EUR, od čega se 43 odsto odvaja na zarade, 48 na ljekove i medicinska sredstva, a tek preostali dio na materijalne troškove i kapitalne izdatke, iz čega je potrebno obezbijediti kontinuitet u snabdijevanju energentima i održavanju svelokupnog sistema KCCG.

Radović je istakao da su, u upravljačkom smislu, ključne riječi racionalizacija, odgovorno trošenje sredstava i saradnja sa svim entitetima koji mogu podržati realizaciju kapitalnih projekata.
- Osoblje, struka, oprema i medicinska sredstva - to su prioriteti. Održivost i unaprijeđenje sistema snabdijevanja, kako administrativnog, tako i infrastrukturnog je nepobitna - naveo je Radović.
Kada je riječ o kadru KCCG, Radović je rekao da u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji radi preko 370 specijalista i 25 specijalista stomatologije, kao i 104 užih specijalista.
Prema njegovim riječima, 124 doktora upućena su na specijalističko usavršavanje, dok je 115 doktora specijalista upućeno na uže specijalističko usavršavanje.
- Do kraja godine očekuje se da 30 doktora koji su upućeni na specijalističko usavršavanje steknu zvanje specijaliste, dok se sa uže specijalističkog staža očekuje povratak 36 doktora specijalista - kazao je Radović.
On je ukazao na potrebu medicinskog kadrovskog jačanja naročito u medicinskim oblastima onkologije, pedijatrije, neonatologije, vaskularne hirurgije, anesteziologije i patologije.
Kako je dodao Radović, srednje medicinski kadar je uvijek potreban i o tome svjedoče u kontinuitetu objavljeni konkursi.
- Ono što me negdje zabrinjava, a vjerujem da se stanje koje je preslikano u cijeloj crnogorskoj ekonomiji, je nedostatak ne-kvalifikovanog kadra, koji predstavlja važnu sponu u funkcionisanju ukupnog sistema KCCG, kao što je na primjer nedostatak prijava za poslove održavanja higijene - rekao je Radović.

Ljekari KCCG će u januaru uraditi prvu transplantaciju matičnih ćelija

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović najavio je da se početak transplantacije matičnih ćelija očekuje do kraja godine - u saradnji sa beogradskom Vojno medicinskom akademijom, saopšteno je iz KCCG .&nbsp;
On je to saopštio na otvaranju Prvog kongresa hematologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem koji je otvoren juče u Budvi.
- U medicini, postavljanje standarda nije samo važno, već je neophodno. Današnji kongres je dokaz predanosti postavljanju tih standarda. Hematologija, kao grana medicine koja se bavi životno važnim procesima, ima izuzetan značaj. Svi smo svjesni da je krv jedini lijek koji nema zamjenu, a posao hematologa je time još značajniji i zahtjevniji - objasnio je on.
Rezultati koje postižu hematolozi KCCG, kako kaže, zaslužuju duboko poštovanje, a pred njima su novi profesionalni izazovi.
- Uz veliki trud i prevazilaženje i očekivanih i neočekivanih izazova, sa zadovoljstvom mogu da najavim da će Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa Vojno medicinskom akademijom iz Beograda, do kraja 2024. godine obaviti prvu transplantaciju matičnih ćelija. Ovo je izuzetno značajan korak za naše pacijente, posebno za one koji boluju od teških hematoloških bolesti - najavio je direktor KCCG.
Izgradnja i opremanje sterilne sobe privodi se kraju, a nabavka neophodnih lijekova, koji do sada nisu bili na listi odobrenih, je u završnoj fazi. Takođe, Zavod za transfuziju krvi je uložio velike napore u pribavljanju opreme potrebne za delikatne procedure poput transplantacije koštane srži.&nbsp;
Transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je nažalost često jedini put ka iziječenju za mnoga hematološka oboljenja, urođene bolesti imunog sistema, poremećaje metabolizma…
- Naša posvećenost ukazuje na snažnu želju da obezbijedimo pacijentima najsavremeniju njegu i da pratimo svjetske standarde u liječenju. Kao i u nekoliko ranijih prilika, i sada ponavljam da razvoj medicine ne smije da zavisi od jednog čovjeka, već da počiva na timu i na referentnoj zdravstvenoj ustanovi - zaključio je direktor KCCG.

KCCG u saradnji sa VMA: Do kraja godine počinjemo transplantaciju matičnih ćelija

Zbog odbijanja da se &nbsp;podvrgne testu na prisustvo opojnih droga u organizmu. K.V. (1982) kažnjen je 30. 11, 2025. godine kaznom zatvora u trajanju od 21 dana, poručeno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
- Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Jelena Stanišić mu je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će po pravosnažnosti izvršiti Uprava policije- navodi se u saopštenju.

Kotor: Odbio ‘droga test’, kažnjen zatvorom u trajanju od 21 dana

Crna Gora mogla bi da zatvori poglavlje 21 (transevropske mreže) vec tokom prvih mjeseci naredne godine, poručila je ministarka saobraćaja Maja Vukićević u Briselu, gdje učestvuje na sastanku Savjeta ministara Transportne zajednice.
- Konkretno mogu da kažem da će Crna Gora ubrzo zatvoriti poglavlje 21. Ispunili smo sva završna mjerila i ono što se očekuje je da se to poglavlje završi u drugom kvartalu naredne godine, da se zatvori. I to je zaista veliki uspjeh sektora saobraćaja jer je bilo predviđeno da se zatvori tek u trećem kvartalu naredne godine. Svoje smo obaveze ispunili znatno ranije nego što se očekivalo, tako da će poglavlje uskoro biti zatvoreno - rekla je ministarka.
Vukićević je naglasila i da je u poglavlju 14 (Saobraćajna politika) ostvaren određeni napredak, da je ostalo još nekoliko obaveza koje treba završiti i da se očekuje da i ono bude zatvoreno u prvom kvartalu naredne godine.
Ministarka je najavila da su povodom uvođenja redovne avio-linije Brisel – Podgorica već počeli razgovori.
- Ukoliko ne bude zainteresnosti konkretno sada kod neke kompanije da otvori liniju, ta linija biće među strateškim linijama koje će ministarstvo raspisati početkom naredne godine. Tako da očekujem da uspostavimo direktnu liniju sa Briselom kao važnom destinacijom - kazala je ministarka Vukićević.
Naglašava da je po pitanju vazdušnog saobraćaja dosta urađeno.
- Prvi put u istoriji naši aerodromi su prešli cifru od tri miliona putnika u ovoj godini, dakle prvi put od kako postoje. Ugovorili smo veliki broj linija, pored Wizz Air-a, dolaze i mnoge druge kompanije, tako da će Crna Gora u narednoj godini biti znatno bolje povezana - zaključila je ministarka saobraćaja.
Vukićević na sastanku ministara Transportne zajednice učestvuje na poziv komesara Evropske komisije za održivi transport i turizam Apostolosa Cicikostasa.
Transportna zajednica predstavlja međunarodnu organizaciju osnovanu sa ciljem razvoja saobraćajne mreže između Evropske unije i zemalja Jugoistočne Evrope, čiji članovi su Evropska unija i šest zemalja Zapadnog Balkana - Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.

Vukićević: Zatvorićemo poglavlje 21 u drugom kvartalu naredne godine

Iz Specijalnog državnog tužilaštva poručili su da je Viši sud u Podgorici nezakonito danas pustio na slobodu pritvorene biznismene Ranka Ubovića i Vladana Ivanovića.
- Puštanje na slobodu okrivljenih, po rješenjima koja nijesu stupila na pravnu snagu jer su dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu danas, u 13,45 i 14,55 časova, koje, prema čl.414 st.1 i čl.415 Zakonika o krivičnom postupku, ima pravo da izjavi žalbu u roku od tri dana, je nezakonito- navodi se u saopštenju SDT-a.
Naime, činjenica je da je, u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, između ostalog određeno i da, u toku istrage, sudija za istragu može, na predlog okrivljenog i njegovog branioca, a nakon što zatraži &nbsp;mišljenje državnog tužioca, rješenjem okrivljenom ukinuti pritvor.
- Međutim, takvo rješenje se ne može izvršiti prije pravosnažnosti, niti se okrivljeni po njemu može odmah pustiti na slobodu, jer je, prema čl.416 Zakonika o krivičnom postupku, određeno da podnošenje žalbe na rješenje odlaže izvršenje rješenja protiv kojeg je izjavljena žalba, ako procesnim zakonikom nije drugačije određeno, a u čl.178 Zakonika o krivičnom postupku, na koji su se i pozvale sudije za istragu pri odlučivanju, nije drugačije određeno- zaključuje se u saopštenju,

SDT: Viši sud nezakonito pustio na slobodu Ubovića i Ivanovića

Bivši poslanik Adnan Striković, po struci ljekar, kazao je sarkastično da osjeća potrebu da stane u zaštitu predsjednika Opštine Pljevlja, Darija Vraneša, takođe ljekara.
- Trpim dugo, ali vrijeme je da stanem u zaštitu Darija Vraneša. S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina i da je tek na prvoj godini specijalizacije iz hirurgije, mnogo je bolje — čak i sreća — da obavlja posao predsjednika Opštine Pljevlja- poručio je Striković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdnanStrikovic%2Fstatus%2F1996886457584439744%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996886457584439744%7Ctwgr%5E8eaddf805035b94c402c6057638c86525338272c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Striković: S obzirom na to da je studirao medicinu 14 godina, sva sreća da Vraneš obavlja posao predsjednika Opštine

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: maticne-celije