U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) danas je uspješno izvedena druga transplantacija matične ćelije hematopoeze.&nbsp;
- Ovu složenu proceduru samostalno je, i ovoga puta, izveo tim Centra za hematologiju Interne klinike KCCG, uz podršku Zavoda za transfuziju krvi i Centra za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku KCCG - naglasili su u ovoj zdravstvenoj ustanovi.
Pacijentkinja je, kažu, dobro podnijela procedure i slijedi kontinuirano praćenje naredne tri sedmice.
Prva transplantacija je, takođe, uspješno izvedena 17. februara ove godine.
- Tako da se, kao što smo i najavili, uspješno nastavljaju transplantacije matičnih ćelija u Centru za hematologiju Interne klinike KCCG - istakli su u KCCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U KCCG uspješno urađena još jedna transplantacija matičnih ćelija

To je transplantacija koja je određena za pojedine vrste malignih hematoloških bolesti, gdje pacijent, najjednostavnije je reći, sam sebi daje matične ćelije, odnosno sam je sebi donor. Sprovodi se na način koji je dosta bio izazovan, dosta komplikovan, kako za nas hematologe, ljekare koji su uz pacijenta, tako i za Centar za transfuziologiju, bez čijeg krvavog rada ništa ovo ne bi moglo biti sprovedeno - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, dr Ivana Miketić.
Prvi put u istoriji crnogorskog zdravstva urađena je transplantacija matičnih ćelija koštane srži koja se koristi u tretmanu teških hematoloških oboljenja i koja do sada nije bila moguća u Crnoj Gori, već su pacijenti išli u inostranstvo.&nbsp;
Desio se ogroman korak za crnogorsko zdravstvo, kaže Miketić, u &nbsp;Centru hematologije gdje odrađena, ističe ona, prva transplantacija matičnih ćelija koštane srži.
- To je izuzetno velik korak, veliki cilj i nešto na čemu smo radili, ja i kolege. Decenijama smo maštali o tome da ćemo to jednog dana uspjeti zaživjeti u Crnoj Gori. Urađena je transplantacija na prvom pacijentu, radi se teškim dijagnozama, malignim hematološkim bolestima, za sada ne svim, ali vrsta transplantacije koju smo sproveli rješava jedan veliki problem i zbrinjava jedan veliki broj pacijenata - rekla je Miketić.
Urađena je jedna od dvije glavnih vrsta, objašnjava Miketić, transplantacija, a to je autologna &nbsp;transplantacija.
- To je transplantacija koja je određena za pojedine vrste malignih hematoloških bolesti, gdje pacijent, najjednostavnije je reći, sam sebi daje matične ćelije, odnosno sam je sebi donor. Sprovodi se na način koji je dosta bio izazovan, dosta komplikovan, kako za nas hematologe, ljekare koji su uz pacijenta, tako i za Centar za transfuziologiju, bez čijeg krvavog rada ništa ovo ne bi moglo biti sprovedeno - istakla je Miketić.
Transplantacija je procedura, objašnjava Miketić, koja se radi u situacijama kada je pacijent neosjetljiv na određene vrste liječenja, dodaje ona, kojima se obično liječe takvi pacijenti, ističe ona, a to su hemoterapije, kako kaže, biološke terapije i slične.
- Kada se desi da bolest ne reaguje na te vidove liječenja, radi se o bolestima poput limfoma, mieloma, radi se transplantacija. Transplantacija prvo dovodi većeg procenta mogućnosti izliječenja &nbsp;pacijenta, a u krajnjem dovodi do produžavanja života, dolazi do dužine produžavanja preživljavanja. Pacijenti su morali da budu upućivani u centre u inostranstvu, to je bila Srbija, Turska, ranije i Njemačka, međutim, sada će pacijenti biti kući, to je kako materijalno, tako i psihički od &nbsp;vrlo velikog značaja porodicama koje mogu biti uz pacijenta. Broj pacijenata nije mali na godišnjem nivou, to su svakako rijetke bolesti, sa kojima se rijetko.susrećemo, ali o radi se o nekih 15-ak bolesnika na godišnjem nivou, što nije mali broj - zaključila je Miketić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTKdQUlBLFFI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miketić: Transplantacija matičnih ćelija ogroman korak za crnogorsko zdravstvo

Ljekarski tim Kliničkog centra (KCCG) u januaru će izvesti prvu transplantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori, najavio je direktor najveće zdravstvene ustanove u državi Aleksandar Radović.
Radović je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da transplataciju želi da postavi visoko na ljestvici prioriteta, ali da je oko pitanja značaja doniranja organa potrebno izgraditi svijest i postići široki konsenzus.
- Tu mora biti uključena široka zajednica, od medijskog pa do uticaja vjerskih grupa. Iskustva u bližem regionu nijesu ohrabrujuća, Hrvatska bilježi bolji odziv - kazao je Radović i najavio da će ove godine intenzivirati dijalog po ovom pitanju.
Kada je riječ o medicinskoj osposobljenosti za izvođenje transplatacionih procedura, Radović je ukazao da je potpisan sporazum na osnovu kojeg će eminentni ljekari sa Vojnomedicinske akademije iz Beograda pružati stručnu pomoć KCCG u unaprjeđenju transplantacionog programa organa i ćelija i edukaciji i usavršavanju crnogorskih ljekara.
- Upravo u okrilju tako uspostavljene saradnje, ljekarski tim KCCG će već tokom ovog mjeseca izvesti prvu transpantaciju matičnih ćelija u Crnoj Gori - saopštio je Radović.
On je kazao da je infrastruktura zdravstvenog sistema Crne Gore izgrađena prije više desetina godina, i da nizak nivo ulaganja dovodi do zaključka da je ukupan sistem trenutno preopterećen.
Radović je istakao da KCCG pruža oko 70 odsto svih zdravstvenih usluga u državi.
Kako je podsjetio, KCCG funkcioniše kao referentna ustanova tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite za cijelu državu i sekundarnog nivoa za Podgoricu, Tuzi, Zetu, Danilovgrad i Kolašin.
U KCCG se godišnje, prema riječima Radovića, u bolničkim uslovima liječi oko 40 hiljada pacijenata, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po pregleda.
- U Kliničkom centru se godišnje, u prosjeku, obavi od 2,2 do 2,4 hiljade porođaja, izvede se preko 23 hiljade operacija, na Klinici za nefrologiju obavi se oko 13 hiljada dijaliza, dok se u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uradi preko pet miliona analiza - naveo je Radović.
On je kazao da je prošla godina, u kojoj je obilježen jubilej 50 godina od useljenja u zgradu KCCG, bila je više nego dinamična sa aspekta projektnih aktivnosti.
- Otvaranjem objekata za Kliniku za psihijatriju, Infektivnu i dermatovenerološku Kliniku, dobijamo po prvi put savremeni prostor za rad u ovim medicinskim oblastima - rekao je Radović navodeći da je ukupna investiciona vrijednost izgradnje novih objekata iznosila oko 17 miliona eura.
Kako je ukazao, prošle godine je adaptiran Urgentni blok opremanjem prostorija za žrtve porodičnog nasilja, psihijatrijske pacijente i obezbjeđenjem prostorija za Ultrazvučni pregled, rekonstruisan Centar za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike.
Radović je podsjetio da je puštena u rad nova savremena angio sala u kojoj će se raditi najkompleksnije procedure iz oblasti poremećaja srčanog ritma, dok su u operacionom bloku KCCG prošireni kapaciteti centralne sterilizacije.
- Pokrenuli smo projekat LIFEGATE, putem kojeg će Institut za onkologiju, klinike za kardiologiju i kardiohirurgiju dobiti značajnu opremu iz sredstava EU. U toku je relizacija projekta uređenja zahvata Kliničkog centra - naveo je on.
Kada je riječ o inovativnim procedurama, Radović je ukazao da je prošle godine u KCCG prvi put urađena balon dilatacija plućnih arterija kod mladog pacijenta sa ponavljajućom tromboembolijom pluća, dok je u Institutu za bolesti djece prvi put primijenjena inovativna, revolucionarna, genska terapija.
- Sa uspjehom se nastavlja izvođenje veoma kompleksne HIPEC procedure (metoda kombinovane terapije malignih oboljenja koja zahvataju trbušnu duplju), čime smo omogućili da ova tehnika bude ponovo dostupna pacijentima u našoj ustanovi, tako da se ne moraju upućivati u druge zdravstvene centre u region - naveo je Radović.
On je istakao da je prethodnih par mjeseci eliminisana lista čekanja za koronografiju pacijenata, kao i da na Stomatološkoj poliklinici više nema listi čekanja.
- U Odjeljenju za patohistologiju Centra za patologiju početkom septembra bilo je 2,9 hiljada nezavršenih biopsija i prosječno se čekalo za ove nalaze od dva i po do tri mjeseca. Danas ima 1.470 nezavršenih biopsija i sada je prosječno vrijeme čekanja za nalaz oko mjesec - naveo je Radović.
On je kazao da je, u vezi faktora koji utiču na čekanja, identifikovan veliki broj zakazanih a nerealizovanih pregleda pacijenata, odnosno da su uočene moguće desinhronizacije u radu ljekara specijalista.
- Shodno u kontinuitetu djelujemo na uspostavljanju sistema sinhronizovanog rada ljekara, sa druge strane uvodimo SMS servis zakazivanja u namjeri da smanjimo broj nerealizovanih pregleda - rekao je Radović i dodao da će uskoro biti pokrenuta kampanja na tu temu.
Kako je naveo, nastavlja se sa pilot projektom prvih i kontrolnih zakazivanja za kardiološke, reumatološke i endokrinološke specijalističke preglede.
- Uspostavljanje što bolje komunikacije na relaciji ljekar/osoblje/pacijent nam je jako važno i tu ćemo nastojati u poboljšanjima u mjeri mogućeg - rekao je Radović.
Govoreći o planovima za ovu godinu, Radović je istakao da angažmani nadležnih institucija idu u pravcu rasterećenja KCCG, kako kroz implementaciju novih politika upravljanja zdravstvenim sistemom, tako i realizacijom novih infrastrukturnih projekata.
On je podsjetio da je pokrenut proces sagledavanja i mogućeg projektovanja novog Univerzitetsko medicinskog kliničkog centra, koji je, kako je rekao, za crnogorske prilike kapitalan projekat.
- Projekat je trenutno u fazi izrade studije izvodljivosti. Potencijal izgradnje novog, najsavremenije opremljenog Univerzitetsko medicinskog centra uz oslobađanje kapaciteta trenutnog KCCG je od nemjerljivog uticaja na rasterećenje tercijarnog i unaprijeđenjenje sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite Crne Gore - istakao je Radović.
On je kazao da u maju planiraju uvođenje treće angio sale, instalaciju novog linearnog akceleratora i izgradnju sterilne operacione sale na klinici za Ortopediju sa intenzivnom njegom.
- Obezbijeđena su sredstva i pripremljena tehnička dokumentacija za rekonstrukciju intenzivne njega. Vrijednost ovog zahvata je 1,5 miliona eura i realizuje se prvi put od 1991. godine, a predstavlja srž našeg zdravstvenog sistema - naveo je Radović.
Kako je dodao, pripemljena je dokumentacija za adataciju odjeljenja za radiologiju, a u januaru je planirano izvođenje radova.
Radović je podsjetio da je od Evropske banke za obnovu i razvoj obezbijeđeno sedam od 12 miliona eura za potrebe finansiranje Projekta rekonstrukcije javnih zdravstvenih ustanova, a koji se realizuje u cilju unapređenja energetske efikasnosti KCCG.
- U toku je izrada glavnog projekta za izgradnju Klinike za hematologiju i PET scan, u maju očekujemo objavljivanje poziva za izbor izvođača radova - rekao je Radović i dodao da je predviđena i adaptacija odjeljenja za nefrologiju, urologiju i neurohirgiju.
Prema njegovim riječima, planirana je izrada Idejnog projekta za proširenje IBD za potrebe Banke mlijeka i in vitro fertilizaciju (IVF).
- Godinu će obilježiti i uvođenje vještačke inteligencije u procedure onkološke i patološke dijagnostike kroz projekte LIFEGATE i PathAI - istakao je Radović.

Govoreći o iznosima budžetskih sredstava koja se godinama unazad izdvajaju za potrebe KCCG, Radović je rekao da je potencijal savremenih tehnoloških dostignuća i digitalizacije nemjerljiv i da novca nikada nije dovoljno.

On je kazao da budžet za ovu godinu iznosi 121,41 milion EUR, od čega se 43 odsto odvaja na zarade, 48 na ljekove i medicinska sredstva, a tek preostali dio na materijalne troškove i kapitalne izdatke, iz čega je potrebno obezbijediti kontinuitet u snabdijevanju energentima i održavanju svelokupnog sistema KCCG.

Radović je istakao da su, u upravljačkom smislu, ključne riječi racionalizacija, odgovorno trošenje sredstava i saradnja sa svim entitetima koji mogu podržati realizaciju kapitalnih projekata.
- Osoblje, struka, oprema i medicinska sredstva - to su prioriteti. Održivost i unaprijeđenje sistema snabdijevanja, kako administrativnog, tako i infrastrukturnog je nepobitna - naveo je Radović.
Kada je riječ o kadru KCCG, Radović je rekao da u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji radi preko 370 specijalista i 25 specijalista stomatologije, kao i 104 užih specijalista.
Prema njegovim riječima, 124 doktora upućena su na specijalističko usavršavanje, dok je 115 doktora specijalista upućeno na uže specijalističko usavršavanje.
- Do kraja godine očekuje se da 30 doktora koji su upućeni na specijalističko usavršavanje steknu zvanje specijaliste, dok se sa uže specijalističkog staža očekuje povratak 36 doktora specijalista - kazao je Radović.
On je ukazao na potrebu medicinskog kadrovskog jačanja naročito u medicinskim oblastima onkologije, pedijatrije, neonatologije, vaskularne hirurgije, anesteziologije i patologije.
Kako je dodao Radović, srednje medicinski kadar je uvijek potreban i o tome svjedoče u kontinuitetu objavljeni konkursi.
- Ono što me negdje zabrinjava, a vjerujem da se stanje koje je preslikano u cijeloj crnogorskoj ekonomiji, je nedostatak ne-kvalifikovanog kadra, koji predstavlja važnu sponu u funkcionisanju ukupnog sistema KCCG, kao što je na primjer nedostatak prijava za poslove održavanja higijene - rekao je Radović.

Ljekari KCCG će u januaru uraditi prvu transplantaciju matičnih ćelija

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Aleksandar Radović najavio je da se početak transplantacije matičnih ćelija očekuje do kraja godine - u saradnji sa beogradskom Vojno medicinskom akademijom, saopšteno je iz KCCG .&nbsp;
On je to saopštio na otvaranju Prvog kongresa hematologa Crne Gore sa međunarodnim učešćem koji je otvoren juče u Budvi.
- U medicini, postavljanje standarda nije samo važno, već je neophodno. Današnji kongres je dokaz predanosti postavljanju tih standarda. Hematologija, kao grana medicine koja se bavi životno važnim procesima, ima izuzetan značaj. Svi smo svjesni da je krv jedini lijek koji nema zamjenu, a posao hematologa je time još značajniji i zahtjevniji - objasnio je on.
Rezultati koje postižu hematolozi KCCG, kako kaže, zaslužuju duboko poštovanje, a pred njima su novi profesionalni izazovi.
- Uz veliki trud i prevazilaženje i očekivanih i neočekivanih izazova, sa zadovoljstvom mogu da najavim da će Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa Vojno medicinskom akademijom iz Beograda, do kraja 2024. godine obaviti prvu transplantaciju matičnih ćelija. Ovo je izuzetno značajan korak za naše pacijente, posebno za one koji boluju od teških hematoloških bolesti - najavio je direktor KCCG.
Izgradnja i opremanje sterilne sobe privodi se kraju, a nabavka neophodnih lijekova, koji do sada nisu bili na listi odobrenih, je u završnoj fazi. Takođe, Zavod za transfuziju krvi je uložio velike napore u pribavljanju opreme potrebne za delikatne procedure poput transplantacije koštane srži.&nbsp;
Transplantacija matičnih ćelija hematopoeze je nažalost često jedini put ka iziječenju za mnoga hematološka oboljenja, urođene bolesti imunog sistema, poremećaje metabolizma…
- Naša posvećenost ukazuje na snažnu želju da obezbijedimo pacijentima najsavremeniju njegu i da pratimo svjetske standarde u liječenju. Kao i u nekoliko ranijih prilika, i sada ponavljam da razvoj medicine ne smije da zavisi od jednog čovjeka, već da počiva na timu i na referentnoj zdravstvenoj ustanovi - zaključio je direktor KCCG.

KCCG u saradnji sa VMA: Do kraja godine počinjemo transplantaciju matičnih ćelija

KIC pop hor obilježiće deveti rođendan velikim koncertom pod nazivom „150. muzički zagrljaj“, koji će biti održan u petak, 27. februara 2026. godine, u atrijumu Tržnog centra Big Fashion, sa početkom u 19 časova.
Na repertoaru jubilarnog koncerta prvog crnogorskog pop hora naći će se hitovi domaće i međunarodne pop i evergrin muzike, među kojima su pjesme grupe Makadam, Slobodana Kovačevića, Momčila Zeka Zekovića, Bojana Bajramovića, Đorđa Balaševića, Zdravka Čolića, Dina Merlina, Bajage, Plavog orkestra, Parnog valjka, Josipe Lisac, Masima Savića i drugih autora i izvođača.
Hor će predstaviti i svoje soliste – Anu Radulović, Ivanu Marković, Tanju Vujović, Antigonu Miličković, Mladena Begovića i Peka Nikolića.
Dirigent prof. Mladen Čelebić ističe da je hor, nakon intenzivnih priprema i zahtjevnih proba, spreman da osvježenim repertoarom ponovo oduševi publiku i pridobije nove poklonike. Najavljuje i premijerno višeglasno izvođenje nekoliko crnogorskih narodnih pjesama u novim pop aranžmanima, uz očekivanje da će publika i ovog puta pjevati zajedno sa horom.
Menadžerka i osnivačica KIC pop hora mr Snežana Burzan Vuksanović zahvalila je Tržnom centru Big Fashion na saradnji i podršci.
Kako je navela, od prve probe 1. marta 2017. godine do danas hor je okupljao oko 60 članova različitih generacija, od kojih su kroz ansambl prošle stotine pjevača. Tokom devet godina rada promijenjeno je šest dirigenata, naučeno više stotina pjesama i održano gotovo 150 koncerata, uključujući 20 nastupa u inostranstvu – u Italiji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Makedoniji. Hor je, takođe, oko 50 puta izveo projekat „Bez dileme – antifašizam“ širom zemlje i regiona.
Burzan Vuksanović zahvalila je članici i stilistkinji hora Slobodanki Seki Martinović, fotografu i snimatelju Mihailu Vuksanoviću, kao i svim sadašnjim i bivšim članovima i dirigentima na doprinosu, znanju i energiji koje su uložili u razvoj ovog ansambla, prepoznatog kao muzički brend Podgorice i Crne Gore.

KIC POP HOR slavi devet godina rada koncertom „150. muzički zagrljaj“

Vijeće Višeg suda u Podgorici zamrznulo je imovinu bivšem tajnom agentu Dušku Goluboviću i njegovoj porodici. To je učinjeno na zahtjev Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
- Vijeće Višeg suda u Podgorici je, u postupku finansijske istrage od 12. januara ove godine, odbilo kao neosnovanu žalbu izjavljenu u korist okrivljenog D.G, za produženo krivično djelo pranje novca, njegove supruge i djece D.G, I.G, L.G. i S.G. i sa članovima porodice povezanog pravnog lica „N.T.“ DOO, protiv rješenja sudije za istragu tog suda, kojim je, po predlogu Specijalnog državnog tužilaštva, u odnosu na njihovu nepokretnu imovinu određena privremena mjera obezbjeđenja, jer postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošću - navodi se u saopštenju SDT.
Time je, kažu oni, pravosnažna zabrana raspolaganja okrivljenom i sa njim povezanim fizičkim i pravnim licima u odnosu na nepokretnosti u Podgorici, Budvi i Žabljaku, ukupne površine preko 11.000 m metara kvadratnih, i to za 13 stanova, ukupne površine 1.175 metara kvadratnih, 12 garaža i drugog nestambenog prostora, ukupne površine 523 metra kvadratna, osam poslovnih prostora, ukupne površine 742 metara kvadratnih i 11 parcela različitog zemljišta, ukupne površine 8.562 metara kvadratnih, uz zabilježbu svih zabrana u katastru nepokretnosti.

Zamrznuza imovina Duška Golubovića i njegove porodice

Specijalno državno tužilaštvo od 20. februara ne odgovara na upit Portala ETV da li će formirati predmet i provjeriti teške optužbe bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića koje je iznio u Višem sudu na račun šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića.
Knežević, kojem se sudi zbog odavanja tajnih podata, u odbrani pred vijećem kojim predsjedava sudija Simo Rašović 19. februara izjavio je da je Šuković često kući posjećivao Budvanina Ivana Delića koji, prema evidencijama policije, slovi za bezbjednosno intresantnu osobu. Knežević je saopštio i da je Delić pomogao Šukoviću odnosno bio mu logistika da postavlja prisluškivače u jedom budvanskom hotelu gdje je često boravio Marko Ljubiša – Kan.
To se dešavalo prije više od deset godina. O tim aktivnostima, prema riječima Kneževića, ne postoji nikakav trag zvaničan.
Portal ETV je poslao upit Specijalnom državnom tužilaštvu da li je formiran predmet kako bi provjerili optužbe koje je iznio Knežević i ako jeste što je SDT preduzelo u ovom slučaju. Odgovor Specijalnog državno tužilaštvo na čijem je čelu glavni specijalni tužilac Vladimir Novović nije stigao.

SDT bez odgovora da li će provjeriti teške optužbe na račun Šukovića

Uprava za statistiku Crne Gore (MONSTAT) organizovala je okrugli sto „Popis poljoprivrede 2024 – rezultati i mogućnosti“, na kojem su predstavljeni ključni nalazi ovog istraživanja, uz poruku da predstavljaju osnov za kreiranje javnih politika, mjera podrške i dugoročni razvoj poljoprivrednog sektora.
Okrugli sto održan je 24. februara 2026. godine na Biotehničkom fakultetu u Podgorici, u partnerstvu sa tom institucijom, uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, UNDP-a i GEF-a.
Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, poljoprivredne proizvođače i međunarodne eksperte, s ciljem sagledavanja razvojnih mogućnosti sektora na osnovu rezultata Popisa poljoprivrede 2024.
Skup je otvorio direktor MONSTAT-a Miroslav Pejović, ističući da Popis predstavlja najznačajniji statistički izvor podataka u oblasti poljoprivrede i ključnu osnovu za kreiranje javnih politika i mjera podrške. Naglasio je da je istraživanje sprovedeno u skladu sa nacionalnim i evropskim standardima, čime su obezbijeđeni pouzdanost i međunarodna uporedivost podataka, uz poseban akcenat na njihovoj praktičnoj primjeni.
Uvodna obraćanja imali su dekan Biotehničkog fakulteta prof. dr Igor Pajović, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Miroslav Cimbaljević, kao i projektna menadžerka CBIT projekta u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera mr Jovana Drobnjak.
Pajović je naglasio značaj međuinstitucionalne saradnje i ulogu obrazovanja u razvoju savremene poljoprivrede. Cimbaljević je poručio da precizni podaci predstavljaju osnov za kreiranje konkretnih i održivih mjera podrške, dok je Drobnjak istakla važnost Popisa za razvojne i klimatske politike, te unapređenje održive i klimatski otporne poljoprivrede.
Ključne rezultate Popisa predstavila je Nataša Vojinović, v.d. pomoćnica direktora Sektora statistike poljoprivrede, ribarstva, životne sredine i šumarstva.
U panel diskusijama učestvovali su prof. dr Božidarka Marković sa Biotehničkog fakulteta, Ranko Bogavac, načelnik Direkcije za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, poljoprivredni proizvođači Milko Živković iz Unije stočarskih proizvođača sjevera Crne Gore i Željko Milić, kao i međunarodna ekspertica iz oblasti poljoprivrede Irena Orešnik.
Kroz pet tematskih cjelina razmatrani su izazovi u stočarstvu, korišćenju poljoprivrednog zemljišta, preradi i organskoj proizvodnji, uslovima na gazdinstvima, kao i uticaju klimatskih promjena.
Tokom diskusije naglašeno je da podaci Popisa treba da budu osnova za konkretna i održiva rješenja. Okrugli sto ocijenjen je kao važna platforma za stručno tumačenje rezultata i njihovu primjenu u definisanju preporuka za dalji razvoj sektora.
U zaključku je istaknuta potreba snažnijeg podsticanja mladih da ostanu u ruralnim područjima, posebno na sjeveru Crne Gore, kao i značaj sistemskog djelovanja radi očuvanja tradicije, jačanja konkurentnosti domaće poljoprivrede i unapređenja održivog razvoja.
Posebno je naglašena potreba kontinuirane podrške mladim poljoprivrednicima, zaštite i promocije tradicionalnih proizvoda, kao i dodatne podrške gazdinstvima u planinskim i drugim područjima sa prirodnim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Istaknuto je da je za održivi razvoj neophodno unaprijediti ruralnu infrastrukturu, obezbijediti adekvatne uslove za rad i život na selu, te snažnije podsticati udruživanje poljoprivrednika radi lakšeg pristupa tržištu, investicijama i savremenim tehnologijama.
Zaključeno je da Popis poljoprivrede 2024 predstavlja ključnu osnovu za unapređenje poljoprivredne politike i održivi razvoj ruralnih područja Crne Gore.
Iz MONSTAT-a su poručili da će rezultati Popisa nastaviti da budu dostupni javnosti i donosiocima odluka, u skladu sa principima transparentnosti i evropskim standardima zvanične statistike.

Tag: maticne-celije