Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan kazao je da se Iran nalazi u sukobu velikih razmjera sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Izraelom i Evropom.
- Prema mom mišljenju, nalazimo se u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom, oni ne žele da naša zemlja stoji na vlastitim nogama - rekao je Pezeškijan.
Čak je kazao da je taj rat gori od rata u Iraku.
- Ovaj rat je daleko složeniji i teži od tog rata. U ratu s Irakom, situacija je bila jasna, ispalili su rakete i bilo je jasno gdje ćemo uzvratiti. Ali ovdje, oni nas sada opsjedaju u svakom pogledu, stavljaju nas pod pritisak i u teške uglove, stvarajući probleme - ekonomski, kulturno, politički i u smislu sigurnosti - kazao je Pezeškijan.
Dao je ove komentare uoči posjete izraelskog premijera Benjamina Netanjahua Sjedinjenim Američkim Državama, gdje planira informisati američkog predsjednika Donalda Trampa o opcijama za potencijalne buduće napade na Iran.
Izrael je obavijestio SAD da nedavne iranske raketne vježbe mogu prikrivati pripreme za potencijalni napad.
U junu je Izrael izveo vazdušne napade i tajne operacije na iranske vojne i nuklearne lokacije, ubivši više od 1.000 ljudi, uključujući visoke zvaničnike i nuklearne naučnike.
Iran je uzvratio lansiranjem stotina raketa i dronova na Izrael, ubivši najmanje 33 osobe, među kojima i vojnika koji nije bio na dužnosti.
Sjedinjene Američke Države su pomogle Izraelu u presretanju iranskih napada, a kasnije su se pridružile izraelskoj kampanji, bombardirajući tri iranska nuklearna postrojenja 22. juna.

Iranski predsjednik: Nalazimo se u ratu velikih razmjera s Izraelom, SAD-om i Evropom

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan sastao se u Teheranu s turskim ministrom vanjskih poslova Hakanom Fidanom, gdje su obojica naglasili da islamske države moraju produbiti saradnju i jedinstvo kako bi se suprotstavile stranim intervencijama i pokušajima destabilizacije regiona.
Pezeškijan je istaknuo da bi jedinstvo, zbližavanje i razmjena iskustava među islamskim zemljama spriječili vanjske aktere da izazivaju krize. Dio nestabilnosti u regionu pripisao je "zavjerama i podsticanju sukoba od strane pojedinih moćnih igrača koji nameću pogrešne politike i koče razvoj islamskih država".
- Ako islamske zemlje djeluju jedinstvenom voljom, nijedna sila neće moći stvarati probleme njihovim narodima - poručio je Pezeškijan.
Fidan je ponovio slične stavove, naglašavajući da su podjele koštale islamski svijet dragocjenog vremena. Istakao je da je neophodna saradnja i da je došlo vrijeme za "zajedničke i paralelne korake koji će ojačati partnerstva u islamskom svijetu".
Turski ministar je prenio i poruku predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Pezeškijanu, naglašavajući važnost jačanja trgovine, ekonomskih veza i regionalne saradnje između Teherana i Ankare.
Iran i Turska, iako imaju različite stavove o određenim pitanjima, održavaju bliske diplomatske konsultacije zasnovane na zajedničkim interesima i regionalnim odgovornostima, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči u ekskluzivnom intervjuu za IRNA-u.
Intervju je uslijedio nakon Aragčijevog sastanka s turskim šefom diplomatije Hakanom Fidanom, koji je boravio u Teheranu radi bilateralnih i regionalnih razgovora. Susreti su održani u okviru redovnog visokog nivoa angažmana između dvije susjedne države.
Aragči je naglasio da uprkos povremenim neslaganjima, Iran i Turska dosljedno održavaju dijalog i saradnju zahvaljujući zajedničkoj granici, istorijskim vezama i preklapajućim interesima u regionalnoj stabilnosti.
- Razlike svakako postoje, ali ono što nas povezuje daleko je važnije. Naša geografska blizina stvara zajedničke izazove i zajedničke interese - rekao je on.
Istakao je da obje zemlje prepoznaju stratešku potrebu održavanja prijateljskih odnosa bez obzira na političke dinamike. Ministri su razgovarali o političkim, trgovačkim, kulturnim i ekonomskim pitanjima, uključujući potrebu povećanja obima trgovine i jačanja bilateralnih razmjena.

Iran i Turska poručuju da islamske nacije mogu same zaustaviti strane intervencije

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan je danas u govoru na zasIJedanju Generalne skupštine UN u Njujorku rekao da Iran ne želi da izgradi nuklearno oružje, time odbacujući tvrdnje Zapada o tome.
- OvdJe još jednom izjavljujem pred ovom Skupštinom da Iran nikada nije tražio i nikada neće tražiti da napravi atomsku bombu. Ne želimo nuklearno oružje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Nastavljaju se pregovori Irana s Francuskom, Velikom Britanijom i Njemačkom u pokušaju da se postigne sporazum o kontroli iranskog nuklearnog programa i izbjegne ponovno uvođenje sankcija UN Teheranu već od subote s čime se prošle nedjelje saglasio Savjet bezbjednosti UN, ali ta odluka još može da se promijeni.
Predsjednik Irana je tu odluku Savjeta bezbjednosti ocijenio kao "ilegalnu" i rekao da Evropljani "ocrnjuju napore Irana, smatrajući ih nedovoljnim".
Sporazum iz 2015. godine, koji su potpisali Francuska, Velika Britanija, Njemačka, SAD, Kina, Rusija i Iran, predviđao je smanjenje nuklearnih aktivnosti Teherana.
Međutim, američki predsjednik Donald Tramp je 2018. godine tokom prvog mandata, jednostrano povukao SAD iz sporazuma i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je potom odustao od određenih obaveza, posebno od ograničenja obogaćivanja uranijuma.
Zapadne zemlje sumnjaju da Iran pokušava da stekne nuklearno oružje. Teheran to negira i brani svoje pravo da razvija civilni nuklearni program.

Predsjednik Irana u UN: Ne želimo nuklearno oružje

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan pozvao je danas islamske zemlje da prekinu veze sa Izraelom.
Pezeškijan je to rekao prije samita planiranog u Dohi kao odgovor na napad koji je Izrael prošle nedjelje sproveo protiv zvaničnika palestinskog pokreta Hamas u glavnom gradu Katara.
- Moguće je da islamske zemlje prekinu veze sa ovim fiktivnim režimom (izraelskim) i da što više sačuvaju svoje jedinstvo i koheziju - rekao je Pezeškijan prije odlaska u Katar.
Predsjednik Irana je rekao je da &nbsp;se nada da će na samitu biti "donijeti odluka" o mjerama koje će biti preduzete protiv Izraela.

Iranski predsjednik pozvao islamske zemlje da prekinu veze sa Izraelom

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da će Teheran uzvratiti razornim udarcima ukoliko Izrael nastavi da napada iransku teritoriju.
- Ako se agresija izraelskog režima nastavi, Teheran će uputiti razorniji i odlučniji odgovor - rekao je Pezeškijan.
Tokom telefonskog razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, Pezeškijan je naveo da je Teheran spreman da garantuje mirnu prirodu svog nuklearnog programa, ali je protiv njegovog poništavanja.
- Spremni smo za dijalog i saradnju da bismo izgradili povjerenje i garantovali mirnu prirodu iranskih nuklearnih aktivnosti. Istovremeno, ne prihvatamo poništavanje nuklearnih aktivnosti ni pod kojim okolnostima - rekao je Pezeškijan, prenosi Srna.

Iranski predsjednik Makronu: Razornije ćemo uzvratiti ako se nastave napadi

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je da je jedini način za okončanje sukoba da Izrael zaustavi svoje vazdušne napade.
U izjavi za iranske medije je rekao da je Iran oduvijek težio miru i stabilnosti.
- U trenutnim okolnostima, trajni mir biće moguć samo ako neprijatelj prekine svoja neprijateljstva i pruži čvrste garancije za okončanje svojih terorističkih provokacija - rekao je Pezšhkijan.
Upozorio je da će uslijediti daleko snažiji odgovor Irana ukoliko Izrael nastavi s napadima.
Podsjetimo da je rat Izraela i Irana danas zvanično ušao u drugu sedmicu.

Iranski predsjednik: Jedini način za okončanje sukoba je da Izrael zaustavi vazdušne napade

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u nedjelju da je Teheran odbacio direktne pregovore sa SAD o svom nuklearnom programu koji brzo napreduje, u odgovoru na pismo koje je američki predsjednik Donald Tramp uputio vrhovnom lideru te zemlje.
Pezeškijan je rekao je da je odgovor Irana, dostavljen preko Oman, ostavio otvorenu mogućnost indirektnih pregovora s Vašingtonom. Međutim, takvi pregovori nisu donijeli napredak otkako je Tramp u svom prvom mandatu jednostrano povukao SAD iz nuklearnog sporazuma Teherana sa svjetskim silama.
U potonjim godinama regionalne tenzije su prerasle u napade na moru i na kopnu. Zatim je uslijedio rat u Pojasu Gaze između Izraela i Hamasa – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
U okviru tog sukoba Izrael je izveo napade na vođe militantnih grupa širom iranske takozvane "osovine otpora".
Sada, dok SAD izvode intenzivne vazdušne napade na jemenske pobunjenike Hute koje podržava Iran, rizik od vojne akcije usmjerene na iranski nuklearni program ostaje na stolu.
- Mi ne izbjegavamo razgovore; kršenje obećanja je ono što nam je do sada stvaralo probleme. Moraju da dokažu da mogu da izgrade povjerenje - rekao je Pezeškijan.&nbsp;
Bijela kuća nije zasad reagovala izjavu iranskog predsjednika.
Tramp je poslao pismo iranskom lideru, dok i Izrael i SAD upozoravaju da nikada neće dozvoliti Iranu da nabavi nuklearno oružje, što je dovelo do straha od vojne konfrontacije.
Teheran obogaćuje uranijum na nivoe koji su blizu nivoa potrebnog za nuklearno oružje i to rade samo zemlje s takvim oružjem.
Iran je dugo tvrdio da je njegov program u miroljubive svrhe, iako njegovi zvaničnici sve više prijete da će pokušati da naprave bombu.
Otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću njegova administracija šalje poruku da Iran mora biti spriječen da dođe do nuklearnog oružja. Međutim, u februarskom izvještaju agencije UN za nuklearno oružje navodi se da je Iran ubrzao proizvodnju uranijuma koji je skoro na nivou potrebnog za oružje.

Iran odbacio direktne pregovore sa SAD u odgovoru na Trampovo pismo

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da bi, ako bi Izrael i savezničke grupe Teherana u regiji postigli primirje, ta akcija "mogla uticati na intenzitet" bilo kakvog uzvratnog udara iranske vojske, izvijestila je državna novinska agencija IRNA.
U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanjahu zadržao je svoj čvrst stav tokom posjete libanskoj granici 3. novembra, rekavši da ekstremistička grupa Hezbolah mora biti potisnuta iza rijeke Litani i spriječena da se ponovo naoruža.
Izrael je posljednjih nekoliko mjeseci napadao lokacije za koje se sumnja da su Hezbolahove, kojeg su Sjedinjene Države označile terorističkom organizacijom dok je Evropska unija stavila na crnu listu njegovo oružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Veći dio vodstva Hezbolaha ubijen je u izraelskim napadima na jugu Libana i oko glavnog grada Bejruta.
Napadi na Hezbolah su se intenzivirali otkako je izraelska vojska izvršila invaziju na Pojas Gaze nakon terorističkog napada Hamasa 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca i uzeto oko 250 talaca. Hamas su Sjedinjene Države i EU proglasile terorističkom organizacijom.
Hezbolah je ispalio stotine raketa i dronova na Izrael, rekavši da će nastaviti svoje napade dok se ne postigne prekid vatre u Gazi. U međuvremenu, izraelski napadi unutar Libana ubili su skoro 3.000 ljudi, prema tamošnjim zvaničnicima, i uništili veći dio Gaze, s prijavljenim brojem poginulih od 43.341.
Mnogi lideri na Zapadu i drugdje strahuju od šireg rata koji bi izbio na Bliskom istoku, posebno s Izraelom i Iranom koji razmjenjuju vazdušne udare. Mnogi čekaju sljedeći potez Teherana nakon izraelskog napada 26. oktobra na vojne lokacije unutar Irana.
- Ako (Izraelci) preispitaju svoje ponašanje, prihvate prekid vatre i prestanu s masakriranjem potlačenih i nedužnih ljudi u regionu, to bi moglo uticati na intenzitet i vrstu našeg odgovora - rekao je Pezeškijan, a citira državna novinska agencija IRNA.
Međutim, dodao je da Teheran "neće ostaviti bez odgovora bilo kakvu agresiju na njegov suverenitet i sigurnost".
Pezeškijana, koji je preuzeo dužnost krajem jula, neki zapadni posmatrači iranske političke situacije označili su kao umjerenog.
Dan ranije, iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, zaprijetio je Izraelu i Sjedinjenim Državama.
U međuvremenu, Netanjahu je rekao da želi da budem jasan: "Sa ili bez sporazuma o (primirju), ključ za obnovu mira i sigurnosti na sjeveru, ključ za sigurno vraćanje naših stanovnika sjevera kućama, je prije svega gurnuti Hezbolah iza rijeke Litani, kao drugo da cilja svaki pokušaj ponovnog naoružavanja i treće da odlučno odgovori na svaku akciju preduzetu protiv nas."
Izrael će "definitivno učiniti sve što bi trebalo da se uradi... bilo u smislu vojske, oružja ili političkog rada", rekao je on.
Rijeka Litani udaljena je oko 30 kilometara unutar Libana od granice i stvorila bi tampon zonu između Hezbolahovih snaga i izraelske teritorije, na čemu je Netanjahu insistirao.
U izvještaju Axiosa od 2. novembra, američki zvaničnik i bivši izraelski zvaničnik rekli su da je američka administracija upozorila Teheran posljednjih dana da neće moći obuzdati Izrael ako Iran pokrene još jedan napad na američkog saveznika.

Iranski predsjednik: Prekid vatre bi mogao uticati na odgovor Teherana na izraelski napad

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan rekao je da Iran "ne traži rat", obećavajući istovremeno da će uslijediti "još jači odgovor" Irana u slučaju izraelske odmazde za veliki raketni napad.
- Ako Izrael hoće da reaguje imaćemo jači odgovor - rekao je Pezeškijan na zajedničkoj konferenciji za štampu u Dohi sa katarskim emirom Tamimom ben Hamadom al Tanijem.
- Iran ne traži rat, Izrael nas je natjerao da reagujemo - dodao je iranski predsjednik.
On je ovo izjavio dan poslije iranskog napada na Izrael sa oko 200 raketa, od kojih je, prema Teheranu, 90 odsto dostiglo svoj cilj. Izraelska vojska je s druge strane saopštila da je njihov PVO presreo veliki broj tih raketa, uz preciziranje da su rakete pale na vazduhoplovne baze u zemlji, ali nisu načinile štetu.
Direktan iranski napad na Izrael, drugi od aprila, izazvao je oglašavanje sirena za uzbunu širom Izraela, u njemu su dvije osobe ranjene u Izraelu i poginuo je jedan Palestinac u okupiranoj Zapadnoj obali, prema spasiocima i jednom palestinskom zvaničniku.
- Zlonamerni cilj sionističkog režima je da sije nesigurnost i širi krizu u regionu. Ono što tražimo od SAD i evropskih zemalja, je da kažu entitetu koji su usadili u region (Izrael) da prekine sa izlivanjem krvi - rekao je iranski predsjednik.
Emir Katara je upozorio da Izrael sa napadima na Hezbolah u Libanu dovodi region „na ivicu ponora“. Katarski emir je takođe osudio izraelske napade u pojasu Gaze i rekao da Doha nastavlja svoje napore posredovanja da se postigne primirje u ratu koji je pokrenut prije skoro godinu dana napadom palestinskog Hamasa na izraelsko tlo.

Predsjednik Irana: Nećemo rat, ali slijedi jači odgovor u slučaju odmazde Izraela

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević komentarisao je odluku o ukidanju neradne nedjelje.
- Pozivam crnogorsku privredu da, bez obzira na odluku Ustavnog suda, ne mijenja način funkcionisanja i zaposlenima obezbijedi neradnu nedjelju - kazao je Zirojević na mreži X.
Kad već nemamo sposobnu i odgovornu Vladu i većinu u Parlamentu, piše Zirojević, neka se bar neko pokaže takvim.

Zirojević: Kad nemamo sposobnu Vladu, crnogorska privreda da obezbijedi neradnu nedjelju

Tužilački savjet na prvoj sjednici, koja je održana danas, donio je odluku o izboru i raspoređivanju devet kandidata za državne tužioce u osnovnim državnim tužilaštvima, na vrijeme od četiri godine, i to: Vanja Janović – u Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru; Gordana Trajković – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama; Milena Radonjić – u Osnovno državno tužilaštvo u Beranama, Luka Dabović – u Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, Miloš Pipović – u Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Miloš Ljumović, Osnovno državno tužilaštvu u Cetinju; Kenan Muzurović – u Osnovno državno tužilaštvo u Baru, Đorđije Cmiljanić – u Osnovno državno tužilaštvu u Bijelom Polju i Haris Ćeman – u Osnovno državno tužillaštvo u Rožajama.
- Savjet je razmatrao i usvojio Komunikacionu strategiju za Državno tužilaštvo i Tužilački savjet 2026 -2028. godinu. Donijet je Plan rada Tužilačkog savjeta za period januar – decembar 2026. godine, kao i Plan održavanja redovnih sjednica Tužilačkog savjeta za 2026. godinu - navode u saopštenju.&nbsp;
Na sjednici su razmatrane pritužbe na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, od kojih je za tri pritužbe dao mišljenje da su neosnovane.
- Savjet se upoznao sa obraćanjem građanina Voja Lakovića i isto je cijenio kao pritužbu u pogledu zakonitosti rada u konkretnom predmetu iz kojeg razloga će se započeti proceduru, u skladu sa zakonom - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Savjet izabrao devet kandidata za državne tužioce u ODT

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Milatović writes to Commissioner Kos over freight transporters’ issues: Pragmatic solutions are needed

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 2.156 ambulantnih pregleda, od čega 407 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 226 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 300.
- U istom periodu obavljeno je 76 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 140 pacijenata, od čega 23 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
U Centru za radiološku dijagnostiku je, kako se navodi, odrađeno 488 dijagnostičkih procedura, od čega 76 CT i 40 MR pregleda.
Iz KCCG-a su rekli da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 95 dijagnostičkih procedura, od čega pet CT i osam MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.176 pacijenata i odrađeno 38.595 analiza - navodi se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 13 beba.

Tag: masud-pezeskijan