Podgorica pod novom upravom – više rupa nego rješenja, poručila je na mreži X odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović uz fotografije izrovanih ulica.
- Građani svakodnevno izbjegavaju oštećene puteve i plaćaju štetu na vozilima, dok vlast priča o razvoju- napisala je Šturanović.&nbsp;
Kad će, pita ona, na red doći osnovna infrastruktura?&nbsp;
- Manje obećanja, više rada!- zaključila je Šturanović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSturanovicMasa%2Fstatus%2F1907735377915380080%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1907735377915380080%7Ctwgr%5E1aaa10d1f749eb780126289d441dd3041e8e0b2f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Šturanović: Podgorica pod novom upravom – više rupa nego rješenja

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović pozvala je gradonačelnika Sašu Mijovića da riješi problem neurednih fontana na trgu.
Na fotografijama koje je Šturanović objavila na mreži X, vidi se prljava voda u fontanama na Trgu nezavisnosti i smeće u njoj.
- Glavni grad organizuje uzgoj žaba u fonatanama na Trgu nezavisnosti. Novi izum. Eksperti! &nbsp;Pozivamo gradonačelnika da posjeti Trg nezavisnosti i naloži gradskim službama da riješe problem neurednih fontana na trgu. Nije daleko od kabineta - navela je Šturanović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsturanovicmasa%2Fstatus%2F1902699376247501281%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šturanović o ružnoj slici u centru Podgorice: Novi izum - uzgoj žaba u fontanama

Odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Maša Šturanović osvrnula se, na društvenoj mreži, na raspodjelu sredstava u Glavnom gradu, te na neprihvatanje amandmana ove partije na budžet kojima je bilo predviđeno uspostavljanje različitih socijalnih servisa.
- Nije bilo novca u budžetu za amandmane - dnevni centar za onkološke pacijente, za Crveni krst, više novca za sport - KK Budućnost i ŽRK Budućnost… Ali zato je bilo 110.000 eura za advokate koji su bliski vladajućuj strukturi i čije usluge nijesu potrebne Glavnom gradu - napisala je ona.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsturanovicmasa%2Fstatus%2F1899712101712646466%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šturanović: Nije bilo novca za dnevni centar za onkološke pacijente, za sport, ali zato ima 110.000 eura za advokate koji su bliski vladajućoj strukturi

Saobraćajna policija u Podgorici uhapsila je državljnina Ukrajine S. M. (30) koji je vozio pod dejstvom marihuane i alkohola u koncentraciji od 1,71 primil alkohola u krvi (g/kg) - kazali su iz Uprave policije.
U objavi na mreži Iks (X) dodaju da se on nije zaustavio na izdat znak "stop", a zatim je prošao kroz tri crvena svijetla u razmaku manjem od 10 minuta.
- Sudija za prekršaje kaznio ga je novčanom kaznom u iznosu od 4.000 eura - navodi se u objavi Uprave policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F1927245052570464646%3Fs%3D54&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Uhapšen Ukrajinac: Vozio pod dejstvom alkohola i marihuane, nije se zaustavio na "stop" znak, zatim prošao na tri crvena svijetla

Sveštenici Crkve Srbije ne miruju. Nakon veličanja ratnih zločinaca i koljača iz Drugog svjetskog rata, odnosno proglašenja za herojski čin ubijanje đece – &nbsp;dalje zločine neću navoditi – nastavljaju s protežiranjem i huškanjem na novi kulturološki zločin kroz pozivanje na navodnu obnovu Njegoševe kapele na Lovćenu.
Notorna je činjenica da se Njegoševa kapela na Lovćenu ne može obnoviti. Ona je sagrađena 1845. godine, djelimično oštećena 1916. godine od strane austrougarske vojske tokom Prvoga svjetskog rata i potpuno porušena 1925. godine odlukom Aleksandra Karađorđevića koji je na njenom mjestu podigao novu kapelu s novom simbolikom predstavljajući sebe kao ktitora novoizgrađene kapele. Iznad ulaza nove kapele pisalo je „..Mi Aleksandar I. Kralj Srba, Hrvata i Slovenaca, praunuk Karađorđa Petrovića, vođe i početnika oslobođenja Srbije, unuk kneza Aleksandra Karađorđevića, a sin kralja Petra I. velikog Oslobodioca i Ujedinioca našega naroda i knjeginje Zorke Petrović-Njegoš, obnovismo ovaj sveti hram...“ (Vuksan, XVI-XVII). Takođe, Aleksandar je promijenio posvetu kapele – od Svetoga Petra Cetinjskoga ka Svetom Đorđu. Stoga, nova kapela predstavljala je simbolički raskid s prvobitnom Njegoševom vizijom i dobila karađorđevićevsku viziju Lovćena i kapele, a samim tim i Crne Gore.
Njegoševa kapela navedenim činom završava svoje faktičko istorijsko, kulturološko i simboličko trajanje. Zato, svaka nova izgradnja kapele nije i ne može biti Njegoševa, njegova je srušena i nestala s istorijske pozornice. Izgradnja nove kapele predstavljala bi izraz i simboliku onoga koji je gradi, a ne Njegošev izraz i njegovu simboliku. Zato je priča o obnovi Njegoševe kapele laž i prevara. Iza nje se skrivaju namjere sveštenika Crkve Srbije da politički, duhovno, kulturološki i simbolički preobraze Crnu Goru u ono što oni simbolizuju te im Njegoš i kapela na Lovćenu služe kao instrumenti u njihovoj borbi protiv suverene i evropske Crne Gore.
Danas je više nego jasno da je Crkva Srbije instrument srpske i ruske politike u Crnoj Gori. Jasno je da je raskinula s hrišćanskom doktrinom, pretvorivši je u paravan i oruđe za manipulaciju vjerujućim narodom koji postaje pogonsko gorivo za ostvarenje retrogradnih i opasnih ciljeva po suverenu i evropsku Crnu Goru.
Eklatantan primjer navedenih tvrdnji je djelovanje sveštenika Crkve Srbije Jovana Plamenaca, u javnosti poznatog po ratnohuškačkom novinarskom djelovanju devedesetih godina i vaskrsavanja u periodu litija i nakon promjene vlasti 2020. godine u ulozi pljačkaša grobova raskopavajući grobove po Crmnici, tražeći panagiju i krunu mitropolita Arsenija Plamenca. Naravno, nije procesuiran od strane tužilačkih i pravosudnih organa Crne Gore. Abazović je svojim potpisom izuzeo Crkvu Srbije iz pravnog sistema Crne Gore, a isto tako znamo i da je Crkva Srbije instalirala svaku vlast od 2020. godine do danas, tako da će njegov slučaj i sva nedvosmislena kršenja zakonā Crne Gore od strane sveštenikā Crkve Srbije ostati neprocesuirana dok se Crna Gora ne oslobodi klerikalne vlasti.
Trgovac grobnim artefaktima u svom autorskom tekstu objavljenom u Pečatu, &nbsp;a zatim prenijetom na rektorovom In4s-u, a radi se o ruskim i velikosrpskim platformama za difamaciju protivnika i širenje dezinformacija, revizionističkim pristupom i falsifikatima manipuliše istorijskom istinom u svrhu zadizanja „vjernog“ naroda na rušenje mauzoleja i izgradnju kapele. &nbsp;Pored standardnih falsifikata da je socijalistička vlast srušila Njegoševu kapelu, odnosno Crkvu Svetog Petra Cetinjskog, što je laž i danas lako provjerljiva činjenica, te niza drugih istorijskih laži, mnogo je opasniji način na koji se iznosi priča te izbor selektivnih fakata koji treba da izazovu mržnju kod čitalaca i želju za osvetničkom pravdom u ime Hrista, Njegoša, kapele, Crne Gore.
Pustošitelj grobnica u svom tekstu naglašava pomoć hrvatskog rukovodstva u izgradnji spomenika, uz upotrebu negativnog emotivnog okvira s aluzijom na prevlast tuđe volje i s ciljem zamjene autentičnog srpsko-crnogorskog identiteta, dok istovremeno izostavlja doprinos srpskog rukovodstva, organizacija, firmi i intelektualnih krugova koji su učestvovali u logističkoj i političkoj realizaciji projekta. Zatim Meštrovića prikazuje kao simbola hrvatskog nacionalizma, pa čak i ustaštva, dok njegovo djelo u službi Karađorđevića, angažman na Kosovskom ciklusu, izgradnji spomenika u Beogradu potpuno izostavlja. Takvim etiketiranjem vrši oblik istorijskog moralizma đe Meštrovića posmatra izvan konteksta, a njegovu umjetnost svodi na političku agendu i instrumentalizuje ga kao simbola kulturne prijetnje srpstvu čiji mauzolej treba ukloniti.
Najprizemniji Plamenčev postupak, u stvari, postupak u duhu oskrnavitelja grobova, jeste činjenica da Plamenac pravi dihotomiju između "dobrih" i "loših" etničkih predstavnika, veoma prisutnog u velikosrpskoj ideologiji, i služi za normalizaciju narativa o sopstvenoj toleranciji i superiornosti, dok istovremeno prikriva ili umanjuje velikosrpsku isključivost i nasilje nad pripadnicima drugih etničkih grupa. Plamenac koristi oblik etničkog patronata, đe se “prihvatljivi drugi”, u ovom slučaju musliman koji nije htio rušiti kapelu, koristi da potvrdi moralnu poziciju njegovih stavova dok zajedno sa svešteničkim drugovima slavi koljače istih tih muslimana. Svježi primjer tih dobrih muslimana nam je nedavni slučaj Kema Đečevića, koji služi kao paravan za predstavljanje Pavla Đurišića, ne kao koljača muslimana, nego borca za nacionalnu stvar.
Grobokradica se takođe u tekstu služi sujevjerjem kao legitimizacijom istorijskog revizionizma. Narativom o tome da su pojedinci koji su rušili &nbsp;“Njegoševu kapelu” tragično stradali (utopljeni u Skadarskom jezeru), koristi arhetipsku matricu kosmičke pravde đe se “grijeh protiv svetinje” kažnjava metafizičkom silom. U današnjem političkom diskursu oskrnavitelj grobova uspostavlja opasni narativ u službi regrutacije etničko-vjerskih moralnih osvetnika. Međutim, ne objašnjava kako oni koji su neposredno odlučivali i izveli rušenje nijesu kažnjeni nikakvim tragičnim gubitkom života.
Na kraju, osoba koja skrnavi groblja govori da je sukob između kapele i mauzoleja borba između bogoljubstva i bogoborstva, dok koristi Lovćen kao poligon za reafirmaciju velikosrpske crkvene dominacije. Međutim, zahtjev za vaskrsenje kapele Svetog Petra Cetinjskog, odnosno Njegoševe kapele nije izraz istorijskog pijeteta već dio političkog manifesta za reviziju identiteta Crne Gore kroz čin uklanjanja postojećeg mauzoleja. Pozivom na rušenje mauzoleja iliti obnovom kapele poziva se na kulturološki zločin i poništenje jednoga izraza crnogorskoga identiteta i njegovo potčinjavanje savremenoj ideologiji Crkve Srbije. Takozvano vaskrsenje kapele na vrhu Lovćena ne bi bilo povratak Njegoševom zavještanju već revizionistička reinterpretacija njegove ličnosti i njegovog djela u skladu sa savremenim vjersko-političkim interesima Beograda i Moskve. Zbog toga, zamjena mauzoleja kapelom ne bi bila povratak izvornom već brisanje modernog i pluralnog u korist dogmatskog i isključivog.

Crkva Srbije nakon veličanja ratnih zločinaca poziva na kulturološki zločin

Apelacioni sud Crne Gore preinačio je preusudu bjelopoljskog Višeg suda od 13. maja 2024. kojom je M. V. oslobođen od optužbi za nedozvoljene polne radnje, već je donio presudu kojom je on okrivljen za ovo krivično djelo i propisana mu je kazna od pet godina zatvora.
Viši sud u Bijelom Polju je, kako se navodi u saopštenju, dva puta donio presude kojima se optuženi oslobađa optužbi, jer po stanovištu ove sudske instance nije dokazano da je optuženi izvršio krivično djelo za koje se tereti.
- Prvi put je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, dok je drugi put preinačio prvostepenu presudu i optuženom izrekao kaznu zatvora u trajanju od pet godina - navodi se u saopštenju.
- Odluka je donijeta i javno objavljena nakon održanog pretresa pred Apelacionim sudom Crne Gore u postupku odlučivanja o žalbi Višeg državnog tužilaštva i punomoćnika oštećene - navodi se u saopštenju.&nbsp;

Apelacioni sud preinačio presudu: Za nedozvoljene polne radnje pet godina zatvora umjesto oslobađanja od optužbi

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili da su na dionicama kroz usjeke i doline mogući sitniji odroni.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od devet do 12 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Nikšić, na dionici Zaborje – Seljani, saobraćaj će biti obustavljen od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Vozila na putu M3 Plužine - Nikšić, na dionici Zaborje - Seljani, saobraćaju naizmjnenično zbog geotehničkih istraživanja.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Mateševo - Andrijevica, u mjestu Trešnjevik obustavljen je od osam do 11 i od 13 do 16 sati zbog adaptacije te saobraćajnice.
Na putu Berane - Kolašin, na dionici Lubnice - Jezerine, vozila zbog radova od sedam do 19 sati saobraćaju naizmjenično, a moguća je i povremena obustava ne duža od 15 minuta.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je i povremena obustava ne duža od pola sata.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina vozila od 22 do šest sati saobraćaju naizmjenično.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić – Kuside, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Na magistralnom putu M-5 dionica Rožaje - Most Zeleni saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, od sedam do 19 sati.

Putevi suvi, oprezno zbog odrona

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: masa-sturanovic