Izglasavanje pravosudnih zakona u Skupštini Srbije, kojima se ograničava nezavisnost pravosuđa, predstavlja ozbiljan korak unazad na evropskom putu Srbije, ocijenila je evorpska komesarka za proširenje Marta Kos.
Skupština Srbije danas je usvojila izmjene više pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Kos je u objavi na mreži Iks navela da u vrijeme velikog napretka u proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija rizikuje da krene u suprotnom smjeru.
- To nije ono što želimo - rekla je Kos.
I predstavnici opozicionih stranaka kritikovali su amandmane Mrđića navodeći da je suština izmjena da vlast ostvari veću kontrolu nad pravosuđem i smanji objektivnost u funkcionisanju javnih tužilaštava.
Poslanici vlasti branili su izmjene i dopune pravosudnih zakona tvrdeći da će doprinijeti efikasnosti i pravičnosti u radu sudskih instanci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos: Izglasavanje pravosudnih zakona ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka EU

The President of Montenegro Jakov Milatović has sent a letter to the European Union Commissioner for Enlargement Marta Kos, highlighting the problems faced by professional freight transport operators due to the implementation of the ETIAS Regulation and the Schengen Entry/Exit System (EES), and emphasizing the need to find pragmatic solutions within the existing Schengen framework, particularly in light of blockades at border crossings and the Port of Bar in Montenegro.
As stated in the announcement, Milatović informed Commissioner Kos that professional freight transporters have expressed serious concerns regarding the practical application of the EES system, especially in relation to the 90-day stay limitation within a 180-day period.
He also pointed out that blockades of border crossings and the Port of Bar have been ongoing in Montenegro for several days, organized by freight transporters with the aim of achieving an adequate and sustainable solution to this issue.
- Milatović emphasized that Montenegro, as a frontrunner in the EU enlargement process and a country strongly committed to European Union membership, fully supports Schengen standards, as well as the importance of secure and efficient management of the EU’s external borders. At the same time, he drew attention to the concrete challenges faced by professional freight transporters from Montenegro, given the nature of their work, which involves frequent cross-border movements and may result in serious practical limitations - the statement explained.
Milatović stressed that it is the responsibility of institutions to ensure that the specific, day-to-day operational needs of Montenegrin freight transporters are adequately taken into account when applying the existing rules.
- In this context, Milatović expressed readiness to continue constructive dialogue with the European Commission and EU Member States, with the aim of defining practical arrangements that would be in line with the Schengen acquis while being fair to all interested parties. As he noted, this issue is closely linked to broader efforts to strengthen the economic integration of Montenegro and the Western Balkans with the European Union, which is a shared interest - the statement said.
As noted, Milatović expressed confidence that there is room to find a balanced approach that would preserve the European Union’s high standards while at the same time reducing unnecessary burdens on legitimate transport activities.
- In this regard, open and constructive dialogue with the European Commission and Member States was assessed as key to preserving the integrity of the Schengen system and ensuring the unhindered functioning of professional transport - the statement added.
Milatović emphasized that Montenegro remains fully committed to its European path and ready to actively contribute to finding sustainable and mutually acceptable solutions, both on this issue and on all other matters important to the country’s European integration process.

Milatović writes to Commissioner Kos over freight transporters’ issues: Pragmatic solutions are needed

Istorijska godina za Crnu Goru i Evropsku uniju (EU) - poručeno je sa sastanka predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića u Davosu sa evropskom komesarkom za proširenje Martom Kos, koja je tokom razgovora najavila zvaničnu posjetu Crnoj Gori već u februaru.
Iskazano je obostrano zadovoljstvo tempom reformi Crne Gore i realizacijom mjera i projekata iz Plana rasta, te najavljen nastavak zatvaranja pregovaračkih poglavlja naredne sedmice.
Riječ je o poglavlju 32 - Finansijski nadzor, koje je u nadležnosti Ministarstva finansija, a premijer Spajić i komesarka Kos saglasili su se da je u ovoj godini važna puna posvećenost i Crne Gore i Evropske unije kako bi se pregovarački proces završio kako je planirano, odnosno do kraja 2026. godine.
Predsjednik Vlade saopštio je da crnogorski pregovarački timovi predano rade na svakom od preostalog 21 poglavlja za zatvaranje, te da će na toj liniji uslijediti i vanredna zasjedanja parlameta.
Poseban fokus, kako je istaknuto tokom sastanka, je na poglavljima 23 i 24, gdje se, između ostalog, kontinuirano radi na okončanju procesa imenovanja u pravosuđu.
Kako je naglasio premijer Spajić, Crna Gora ove godine, dok obilježava 20 godina od obnove nezavisnosti, ima niz međunarodnih aktivnosti - predsjedava Berlinskim procesom, Fondom za Zapadni Balkan i Komitetom ministara Savjeta Evrope, a 5. juna biće i domaćin Samita Evropska unija - Zapadni Balkan.
Premijer Spajić i komesarka Kos posebno su ukazali na važnost isticanja jasnog političkog signala EU prema regionu, kako bi proces proširenja ostao kredibilan i mjerljiv.
U tom smislu, kako je zaključeno, Crna Gora može računati na kontinuiran i intenzivan dijalog i podršku EU i njenih država članica u sprovođenju reformi i ubrzanju procesa zatvaranja poglavlja, te da će zajedničkim naporima Crna Gora biti uspješan primjer evropske integracije na Zapadnom Balkanu.

Spajić i Kos: Istorijska godina za Crnu Goru i EU

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je tokom boravka u Briselu, povodom Samita EU–Zapadni Balkan, da Evropska unija može da primi Crnu Goru bez promjene načina odlučivanja, te da je cilj jasan: punopravno članstvo do 2028.
Nove države koje bi se u budućnosti pridružile Evropskoj uniji mogle bi ostati bez punog prava glasa unutar Unije, prema planu o kojem se sve češće govori u Briselu.
Kako piše Politico, evropska komesarka za proširenje Marta Kos najavila je da bi se u februaru ili martu pred aktuelnim članicama EU mogla naći reforma procesa proširenja ovog bloka.
Crnogorski predsjednik je u izjavi za Politiko kazao da je smo najnapredniji kandidat, te da je cilj početak izrade Ugovora o pristupanju i članstvo do 2028.
Milatović je naveo i da očekuje početak izrade Ugovora o pristupanju.
- Crna Gora je najnaprednija zemlja-kandidat za članstvo u EU i očekujemo da budemo 28. članica 2028. godine. EU je prije Brexita imala 28 članica, nakon ulaska Crne Gore opet će ih biti 28, zato nije potrebna unutrašnja reforma Unije da bismo postali članica - istakao je Milatović.&nbsp;
Prema toj reformi – ili barem prema informacijama koje su za sada dostupne – države koje bi u budućnosti postale članice EU ne bi odmah imale puno pravo odlučivanja, odnosno ne bi imale pravo veta na ključne odluke koje se donose unutar Unije.
Reforma bi bila predstavljena kao dio šireg paketa promjena unutar EU, s ciljem da se riješi jedan od najvećih problema Unije – mogućnost blokade odluka od strane pojedinih država članica.
Prije svega se misli na Mađarsku, koja često prijeti vetom na odluke na nivou EU, naročito u kontekstu politike prema Ukrajini i Rusiji. Iako je mađarski premijer Viktor Orban u više navrata odustajao od blokada, uglavnom nakon određenih ustupaka iz Brisela, zabrinutost zbog takvih situacija i dalje postoji.
Ideja dijela evropskih zvaničnika jeste da nove članice dobiju pravo glasa, ali bez mogućnosti blokiranja odluka, sve dok se ne reformiše postojeći sistem odlučivanja u EU.
Države koje su trenutno najbliže članstvu imaju različite stavove o ovom prijedlogu. Premijer Albanije Edi Rama rekao je za Politico da je riječ o „dobroj ideji“ i da je njegova zemlja „otvorena“ za takav pristup.
Bivša predsjednica Gruzije Salome Zurabišvili takođe je navela da bi podržala ovu ideju, ističući da ju je zagovarala i dok je bila na čelu države.
S druge strane, Ukrajina i Crna Gora protive se ovakvom rješenju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da „članstvo mora biti potpuno“.
Cjelovit prijedlog reforme najvjerovatnije će biti poznat u narednim mjesecima, a da bi bio usvojen i sproveden, moraće da dobije podršku svih 27 postojećih država članica Evropske unije.

EU razmatra ograničavanje prava glasa za nove članice; Milatović protiv: Punopravno članstvo do 2028.

EU će morati da iskoristi 2026. da brzo krene ka ambicioznom uključivanju u svoje redove Zapadnog Balkana i Istočne Evrope ili pred kraj mandata aktuelne Komisije neće imati vremena za to, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kos je pred praznike govorila za briselski portal Politiko o godini na izmaku i očekivanjima za iduću godinu.
- Biće bolja (2026. godina) od 2025. godine- rekla je Kos insistirajući da je "čak i 2025. bila veoma uspješna".
Takođe je rekla da će u narednih 12 mjeseci biti potrebne aktivnosti da bi se osiguralo da nove članice budu primljene na vreme.
 
 - Zašto tako mislim? Prvo, to je geoplitika. Drugo, to je stvarno angažovanje nekih zemalja kandidata- rekla je Kos za Politiko.
Eurokomesarka je rekla i da se ne radi samo o kandidatima, već i o EU - da li ona može da se nosi sa izazovima.
- Da li je to dobro za našu bezbjednost... da li popunjavamo praznine koje smo ostavili u prošlosti? Da! Da li nam je potrebna Ukrajina u EU? Da!- istakla je Marta Kos.
Kako je rekla slovenačka eurokomesarka, do kraja sljedeće godine EU "još neće biti veća", ali "završićemo bliže" cilju proširenja.
- Vjerovatno ćemo tada završiti sve pregovore sa Crnom Gorom- rekla je Kos.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović je rekao za Politiko da se u sljedećoj godini mora postići napredak Crne Gore ka pristupanju EU, ako se želi da se to ostvari u mandatu ove Evropske komisije.
Milatović je rekao da je optimista da će tokom šestomjesečnog predsjedavanja Kipra EU od 1. januara biti formirana radna grupa pod pokroviteljstvom Savjeta za izradu ugovora o pristupanju Crne Gore.
- To je zaista veliki korak. To će sigurno značiti da će Crna Gora postati 28. članica EU 2028. godine-rekao je crnogorski predsjednik.

Kos: Na kraju 2026. EU neće biti veća, ali će biti bliža proširenju

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da bi debata o Botunu trebalo da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama ili razmišljanjima političkih protivnika koji bi htjeli da projekat propadne.
Kos je, u intervjuu za Televiziju Crne Gore, istakla da je usklađivanje sa ekološkim standardima EU veoma važno.
- To znači i sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda. To znači i da se čuje glas onih koji su zabrinuti. Ali veoma je važno držati se i činjenica. Bilo je mnogo dezinformacija, ali debata treba da bude zasnovana na činjenicama, na dokumentaciji, dozvolama, a ne na glasinama ili razmišljanjima političkih protivnika koji bi htjeli da projekat propadne. Zato vjerujem da ćete moći da nađete rješenje za to - istakla je ona za TVCG.
Ocijenila je da je Crna Gora isporučila rezultate, što je dovelo do zatvaranja pet poglavlja sa EU.
- Sve vrijeme ste vrijedno radili i mišljenje EK je bilo da Crna Gora treba da zatvori pet poglavlja. Međutim, poglavlja su privremeno zatvorena i to nije kraj, dok sve ne bude završeno. Ovo je mnogo pomoglo i mogu vas uvjeriti da imate veliku podršku. Ne znam da li su svi srećni što je Crna Gora zemlja predvodnica, ali vi to zaista jeste - kazala je ona.
Kaže da je moguće postići cilj da do 2028. uđemo u EU, ali to je, kako navodi, na nama.
- Imate mnogo posla sljedeće godine i to je izvodljivo, EK će vas podržati. Ali Crna Gora mora da sprovede sve reforme - kaže Kos.
Pojašnjava da kada dođemo do Ugovora o pristupanju, zemlje članice moraju da ga ratifikuju.
- Potrebno je završiti preostala poglavlja. Idealno bi bilo zatvoriti sva poglavlja već u novembru sljedeće godine - istakla je Kos.
Kaže da EK mora početi kreiranje ugovora već u proljeće.
- Mi smo već spremni i počeli smo da radimo na Nacrtu ugovora o pristupanju, a to će onda biti diskutovano među članicama. Ako vi morate biti brzi, onda mi moramo biti još brži - istakla je Kos.
Dodaje da bi bila bih najsrećnija kada bi sve zemlje Zapadnog Balkana mogle da istovremeno postanu dio EU, ali to, kako kaže, nije moguće, jer je ovo proces zasnovan na zaslugama.

Kos: Debata o Botunu da bude zasnovana na činjenicama, a ne glasinama

Brisel ubrzava politiku proširenja Evropske unije pod pritiskom geopolitičkih kriza. Crna Gora i Albanija koriste momentum, a Srbije nema za stolom.
Lideri Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana sastaju se ove srijede (17. decembar) u Briselu, u trenutku kada se, pod pritiskom novih geopolitičkih okolnosti, ponovo preispituje budući odnos EU prema regionu.
Više od decenije nakon ulaska Hrvatske, proširenje Evropske unije djeluje bliže stvarnosti nego što je bilo godinama unazad. Pitanje više nije da li, već koje su zemlje Zapadnog Balkana spremne da krenu naprijed, a koje će ostati po strani.
Prema riječima komesarke EU za proširenje Marte Kos, Crna Gora bi tehnički mogla da završi pristupne pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija godinu dana kasnije.
- Zatim nam je potrebno godinu do godinu i po dana da prođemo kroz proces ratifikacije. Tako da sam realno optimistična da bi čak i tokom mog mandata, koji se završava krajem 2029. godine, Evropska unija mogla da dobije najmanje dvije nove članice - rekla je Kos za Dojče vele.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da Srbija „prvi put u 13, 14 godina“ neće učestvovati na Samitu.
- Ja sam donio takvu odluku, da ne bude neko drugi kriv. Neću da Vlada trpi bilo kakve pritiske. Ja mislim da time štitim Srbiju, njene interese, zato što mi moramo da pokažemo prvo šta je to što smo uradili, a mnogo toga smo uradili i oni su to priznali i govorili - kazao je Vučić.
<h2>Crna Gora kao uzor</h2>
Najviše razloga za optimizam uoči Samita svakako ima Crna Gora koja je u utorak 16. decembra na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još pet pregovaračkih poglavlja.
Ipak, iz Evropske unije i dalje poručuju da je neophodno uložiti još više napora u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i obezbjeđivanje nezavisnosti pravosudnog sistema.
Nakon godina zastoja, Crna Gora je prije dvije godine progurala ključne reforme i postigla široki politički konsenzus o članstvu u Uniji. I Podgorica i Brisel sada teže da pristupni proces završe što je prije moguće.
Ipak, lokalni kritičari tvrde da su reforme ubrzane, pa da im zato može nedostajati suština.
- Niko ozbiljan ne tvrdi da se sistem može promijeniti iz korena za nekoliko godina. Kritike su legitimne kada služe da dodatno ubrzaju reforme, ali je važno reći da se danas reforme ne mjere političkim utiskom, već jasnim evropskim indikatorima, i da je napredak Crne Gore objektivno potvrđen od strane institucija EU - kaže za Dojče vele ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
<h2>Napredak Albanije</h2>
Crnu Goru u stopu prati i Albanija. Dok Evropska komisija ukazuje na pomake u pravosudnim reformama, istovremeno upozorava da su potrebni dodatni napori u borbi protiv korupcije i jačanju vladavine prava.
Ipak, kako za Dojče vele, ističe politički analitičar Florijan Biber, ishod je daleko od izvjesnog i potrebne su održive reforme.
- Albanija sprovodi mnogo, bar formalnih reformi, ali u kontekstu u kojem imate vrlo snažnog lidera, Edija Ramu, ona svakako ima i vrlo ozbiljne demokratske manjkavosti. Dakle, postoje određene rezerve i nije jasno da li će Albanija moći da premosti taj jaz i zaista bude spremna u isto vrijeme kao Crna Gora - ocjenjuje Biber za Dojče vele.
<h2>Zašto EU želi da se proširi?</h2>
Za Evropsku uniju je proširenje strateško pitanje, ali i pitanje kredibiliteta. Pridruživanje Crne Gore bilo bi niskorizičan potez s velikim efektom, koji bi pokazao da Unija može da ispuni svoja obećanja i ojača povjerenje u svoje liderstvo u neizvjesnim geopolitičkim vremenima, navodi se u analizi Evropskog centra za politike (EPC).
Proširenje je takođe povezano s bezbjednošću Evrope i njenim geostrateškim interesima.
- Plaćamo cijenu za to što ove zemlje nismo integrisali onda kada su prvi put željele da se pridruže, ostavljajući region nestabilnim - rekla je komesarka Kos za Dojče vele.
Pritisnuti novim geopolitičkim okolnostima sada tu grešku pokušavaju da isprave.
- Ako se Unija ne proširi na ove zemlje, druge sile bi mogle da uđu i iskoriste region, koristeći ga kao polugu protiv Evropske unije, uključujući Rusiju i Kinu - kaže za Dojče vele Tinatin Akhvledijani, istraživačica u odjeljenju za spoljnu politiku Evropske unije pri Centru za evropske studije politike (CEPS).
<h2>Šta je s predlogom iz Srbije?</h2>
Ako je tempo napretka ka članstvu u EU toliko različit širom regiona, gdje to ostavlja Aleksandra Vučića i njegov raniji predlog da sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno uđu u Uniju?
Mnogi analitičari Vučićev predlog tumače kao pokušaj usporavanja cjelokupnog procesa integracije, jer Srbija trenutno ne stoji dobro.
Iako je predsjednik Srbije rekao da su ga evropski lideri saslušali “kao pristojni ljudi”, čini se da unutar Evropske komisije za njegovu ideju nema mnogo interesovanja.
- Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Svaki kandidat treba da se pridruži kada je spreman i kada ispuni uslove i kriterijume utvrđene u Ugovorima EU, uključujući kopenhaške kriterijume. Ne postoje unaprijed određeni rokovi. Proces je vođen sprovođenjem reformi i dokazivanjem održivih rezultata - rekao je portparol Evropske komisije za Dojče vele.
<h2>Svaka zemlja svojim putem</h2>
I Tinatin Akhvledijani i Florian Biber naglašavaju da se proces proširenja oduvijek vodio po “principu regate”, što znači da države kandidati idu svojim putem, a integracija zavisi od njihovih sopstvenih zasluga, reformi i ispunjavanja tehničkih kriterijuma.
Biber, međutim, primjećuje da ideja istovremenog pristupanja ima i neke prednosti.
- Time bi se izbjeglo stvaranje spoljnih granica EU između zemalja Zapadnog Balkana i spriječio uvoz bilateralnih problema u Evropsku uniju. S druge strane, postoje ozbiljni nedostaci, jer bi tempo najsporijeg kandidata diktirao tempo ostalima. Tako bi Crna Gora, i ako bi bila spremna da uđe u Evropsku uniju u narednim godinama, mogla da bude zadržana zbog zemalja poput Bosne i Hercegovine ili Kosova, kojima bi moglo biti potrebno još deset godina - dodaje Biber.
<h2>Crna Gora ne želi da čeka</h2>
Kabinet albanskog premijera nije imao komentar na Vučićev predlog u trenutku objavljivanja teksta.
Crna Gora je, međutim, brzo reagovala, jasno stavljajući do znanja da želi da ide naprijed.
- Crna Gora ne želi nikoga da čeka, niti da neko čeka nju. Mi smo predvodnici u procesu i želimo da pristupimo Evropskoj uniji onda kada svojim rezultatima pokažemo da smo za to spremni i da članstvo zaslužujemo - rekla je Gorčević.
Dok ostali susjedi pokušavaju da sustignu tempo, Podgorica im poručuje da je spremna da podijeli svoja znanja i iskustva, vjerujući da „ uspjeh jedne zemlje doprinosi stabilnosti, sigurnosti i ukupnom napretku Zapadnog Balkana, ali i cijele Unije“.

Proširenje EU izvjesnije nego ikad: Crna Gora i Albanija koriste momentum, Srbije nema za stolom

The coming year will be decisive. Leadership that is focused and courageous will be required, leadership that lives European values on a daily basis. More than ever, Montenegro needs national unity in order to reach its goal – said Commissioner for Enlargement Marta Kos after the Intergovernmental Conference held in Brussels, at which Montenegro closed five negotiating chapters.
Kos added that they will provide support at every step until Montenegro becomes a member of the EU.
- Montenegro is a frontrunner and continues to prove it, with a total of 12 chapters closed. This is a major step forward. Montenegro has never been closer to the European Union, but the hardest part lies ahead. You said you want to close all chapters by the end of 2026, but to achieve that you must progress quickly. Reforms must be completed, the rule of law must be ensured, judges must be able to make decisions independently, and the fight against corruption must continue. This requires professional institutions that operate independently, without the influence of loyalty to political parties. Free media are the backbone of democracy. We also require alignment with the EU’s visa policy – Kos stated, among other things.
Montenegrin citizens deserve reforms as well, which is why the coming year will be decisive.
- This requires courageous political leadership. More than ever, national unity in Montenegro is needed to reach the finish line – Kos said.
She emphasized that 2025 was an excellent year for Montenegro and believes that 2026 can be even better.
Danish Minister for European Affairs Marie Bjerre pointed out that Montenegro continues to make commendable progress and has strengthened the foundations for the next phase of negotiations.
- The political commitment Montenegro has shown in recent years is evident, reforms are visible, progress is visible. Important work remains – the rule of law, free media, and the fight against corruption. Reforms will show how quickly Montenegro can become a member – Bjerre stated.
She added that Denmark will continue to support Montenegro.
- Montenegro has demonstrated commitment. You have shown that European integration is not just a destination, but a process of reforms that strengthen institutions and the economy – Bjerre assessed.
Prime Minister Milojko Spajić emphasized that Montenegro has closed more than 36 percent of negotiating chapters, more than any country in the past 16 years.
The work of all Montenegrin institutions has been recognized in European institutions and supported in the European Council – Spajić stated.
He added that they are grateful to France.
- They gave us a difficult task, but showed that we can overcome any problem together. Our friends are there to challenge us in order to confirm our commitment to true values – Spajić said.
Today, when, according to him, all forces are trying to pursue their agendas without precedent, we Europeans can have no greater ideal than a united Europe.
- A Europe of all citizens. That is why enlargement must remain the most important pillar of the EU. Today’s closure of these five chapters brings additional confidence to this process. By Montenegro’s accession, Europe gains, in a short period of time, a country that has moved from being the poorest republic of the former Yugoslavia to standing shoulder to shoulder with EU member states, a country that has been in NATO for eight years and contributes to security, is aligned with the EU’s foreign policy values, is economically stable, and where the rule of law and democracy are not just values we aspire to, but the foundations upon which our state is built – Spajić emphasized.
He added that Montenegro’s future membership will cost every EU citizen only two cents.
- Montenegro is ready and is entering the next year with great energy to close all chapters. If our goal is a strong and secure Europe, we Europeans must be united in our common home – the European Union. With faith that Montenegro’s membership will bring hope in the true value of this project, I congratulate everyone on this outstanding result – Spajić said.
Commenting on the work over the weekend, when France questioned the closure of two out of the five chapters, the Prime Minister said that there are technical issues that must be addressed, both with the European Commission and with each member state.
- Through teamwork on our side, we succeeded, and this work did not go unnoticed in the European Commission and among member states, and we received support to close all five chapters – said Spajić.
Bjerre said she expects the support of 26 member states when adopting conclusions on enlargement.
Kos said that the closure of chapters next year depends on Montenegro.
Spajić assessed that closing all chapters during the coming year is a realistic goal.
- If we can close five chapters, it shows our resilience. This day proves that it can be achieved. A great deal of work lies ahead in Montenegro. We have strong political support at home, and important work is being done by institutions, both the executive branch and parliament. More than one hundred laws are currently in procedure in the Parliament of Montenegro. A tsunami of change is taking place in Montenegro, and we are preparing for everything to be perfectly completed by the end of next year – Spajić stated.
Today, Chapter 3 – Right of Establishment and Freedom to Provide Services, Chapter 4 – Free Movement of Capital, Chapter 6 – Company Law, Chapter 11 – Agriculture and Rural Development, and Chapter 13 – Fisheries were closed.
The government delegation led by Spajić also includes Deputy Prime Ministers Ervin Ibrahimović and Nik Đeljošaj, as well as Ministers Maida Gorčević, Novica Vuković and Vladimir Joković.

Jasmina Beharovic

Kos: More than ever Montenegro needs national unity to reach its goal; Spajić: We are ready and entering the next year with great energy to close all chapters

Naredna godina će biti odlučujuća. Biće potrebno rukovodstvo koje je fokusirano i hrabro, svakodnevno živi evropske vrijednosti. Više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da bi se stiglo do cilja - poručila je komesarka za proširenje Marta Kos nakon održane Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kos dodaje da će pružiti podršku na svakom koraku dok Crna Gora ne postane članica EU.
- Crna Gora jeste predvodnica i nastavlja to da dokazuje, a zatvoreno je ukupno 12 poglavlja. Ovo je veliki korak naprijed. Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji, ali najteži dio je pred nama. Kazali ste da želite da zatvorite sva poglavlja do kraja 2026, ali da biste to postigli morate brzo da napredujete. Moraju se završiti reforme, mora se obezbijediti vladavina prava, da se obezbijedi da sudije donose odluke samostalno, da se nastavi borba protiv korupcije. To zahtijeva profesionalne institucije koje rade samostalno, bez uticaja politčke lojalnosti. Slobodni mediji su suština demokratije. Zahtijevamo i usaglašenost sa viznom politikom EU - navela je, pored ostalog, Kos.
Reforme zaslužuju i crnogorski građani, zato će iduća godina biti odlučujuća.
- To zahtijeva hrabro političko vođsto. Više nego ikada potrebno je nacionalno jedinstvo u Crnoj Gori da bi se stiglo do završne linije - rekla je Kos.
Ističe da je 2025. godina bila odlična za Crnu Goru, vjeruje da 2026. može biti još bolja.
Ministarka evropskih poslova Danske Mari Bjere ističe da Crna Gora nastavlja da napreduje zavidnim korakom, te da je ojačala temelje za iduću fazu pregovore.
- Primjećuje se politička posvećenost koju je Crna Gora pokazala prethodnih godina, reforme se primjećuje, progres se primjećuje. Važan posao ostaje - vladavina prava, slobodna medija i borba protiv korupcije ostaju. Reforme će pokazati koliko brzo Crna Gora može da postane članice - navela je Bjere.
Dodaje da će nastaviti da podržavamo Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala posvećenost. Pokazali ste da evropske integracije nisu samo destinacija, već proces reforme koje jačaju institucije i ekonomiju - ocijenila je Bjere.
Premijer Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora zatvorila više od 36 odsto pregovaračkih poglavlja, što je više nego bilo koja zemlja u posljednjih 16 godina.
- Rad svih crnogorskih institucija prepoznat je u evropskim institucijama i podržan u Evropskom savjetu - naveo je Spajić.
Zahvalni su, kako dodaje, Francuskoj.
- Dali su nam težak zadatak, ali pokazali da možemo bilo koji problem zajedno prevazići. Naši prijatelji su tu da nas izazovu kako bi potvrdili posvećenost pravim vrijednostima - rekao je Spajić.
Danas kad, prema njegovim riječima, sve sile pokušavaju sprovoditi svoje agende bez presedana, mi Evropljani ne možemo imati veći ideal od ujedinjene Evrope.
- Evropa svih građana. Zato proširenje mora ostati najvažniji stub EU. Današnje zatvaranje ovih pet poglavlja donosi dodatno povjerenje ovom procesu. Evropa pridruživanjem Crne Gora dobija u kratkom periodu od najsiromašnije države bivše Jugoslavije državu koja je rame uz rame sa državama članicama, koja je već osam godina u NATO-u i daje doprinos bezbjednosti, usklađena je sa spoljnopolitičkim vrijednostima EU, koja je ekonomski stabilna, gdje vladavina prava i demokratije nisu samo vrijednosti kojima stremimo, već su temelji na kojima se naša država zasniva - ističe Spajić.
Dodaje da će naše buduće članstvo koštati svakog građanina EU samo dva centa.
- Crna Gora je spremna i pristupa idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja. Ako je naš cilj jaka i bezbjedna Evropa, mi Evropljani moramo biti ujedinjeni u našoj kući - Evropskoj uniji. Sa vjerom da će članstvo Crne Gore donijeti nadu u pravu vrijednost ovog projekta, čestitam svima na izuzetnom rezultatu - poručio je Spajić.
Komentarišući rad za vikend, kada je Francuska dovela u pitanje zatvaranje dva poglavlja od pet, premijer je rekao da postoje tehničke stvari na kojima moramo raditi, kako se Evropskom komisijom, tako i sa svakom državom članicom.
- Sa timskim radom sa naše strane uspjeli smo i ovaj rad nije prošao neopaženo u Evropskoj komisiji i državama članicama i dobili smo podršku da zatvorimo svih pet poglavlja.
Bjere je rekla da očekuje podršku 26 država članica prilikom usvajanja zaključaka o proširenju.
Kos je rekla da zatvaranje poglavlja iduće godine zavisi od Crne Gore.
Spajić je ocijenio da je realističan cilj zatvaranja svih poglavlja tokom iduće godine.
- Ako možemo zatvoriti pet poglavlja to pokazuje našu izdržljivost. Ovaj dan dokazuje da se to može postići. Predstoji nam puno posla u Crnoj Gori. Imamo snažnu političku podršku kod kuće, imamo važan rad institucija kako izvršne vlasti tako i u parlamentu. Više od stotinu zakona je u proceduri u Skupštini Crne Gore. Cunami promjena se dešava u Crnoj Gori i pripremamo se da sve bude savršeno urađeno do kraja iduće godine - naveo je Spajić.
Danas su zatvorena Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
U delegaciji Vlade, koju predvodi Spajić, su i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Kos: Više nego ikad Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo kako bi se stiglo do cilja; Spajić: Spremni smo i pristupamo idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja

Mislim da bi Evropska unija čak i tokom mog mandata koji se završava krajem 2029. godine, mogla da dobije najmanje dvije nove članice, istakla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Ona je optimistična povodom Crne Gore, ali i Albanije.
- Na vrlo smo dobrom putu sa Crnom Gorom i Albanijom. Govorim o tehničkom dijelu pregovora, za koji sam ja odgovorna, jer je drugi dio politički dinamičan u državama članicama. Sa tehničke tačke gledišta, Crna Gora bi mogla da završi, odnosno zatvori sva poglavlja i okonča pregovore do kraja 2026. godine, a Albanija do kraja 2027. Nakon toga biće potrebno još oko godinu do godinu i po dana za proces ratifikacije- rekla je Kos za Deutsche Welle.

Kos: Crna Gora bi mogla zatvoriti sva poglavlja do kraja 2026, a Albanija do 2027.

Amid protests by freight transporters and blockades at border crossings, concerns have emerged in the public that Montenegro could run out of fuel. The Ministry of Energy and Mining, headed by Admir Šahmanović, told Portal ETV that there is no reason for panic and that the country’s fuel supply and energy stability are fully secured.
- If we speak exclusively about the quantities currently available at petrol stations, they are on average sufficient for two to three days of regular operations, depending on consumption. However, when we talk about total fuel quantities in Montenegro, including commercial and strategic reserves, these are stocks that allow for nearly two months of normal market functioning - the Ministry told Portal ETV.
According to them, it is important for citizens to know that there is enough fuel in the country, both in the commercial stocks of oil companies and in strategic reserves, which together ensure continuity of supply over a longer period.
- There are currently sufficient quantities of fuel in Montenegro, both in commercial stocks and in strategic reserves, which ensure stable market supply even over an extended period - the Ministry of Energy said in a statement to Portal ETV.
FUEL STOCKS AT PETROL STATIONS DO NOT REFLECT THE REAL SITUATION
They note that it is often incorrectly interpreted in the public that, under the current circumstances, operational fuel stocks at petrol stations could be depleted within a few days.
However, as explained by this government department, this does not mean that there is no fuel available; rather, it is a logistical challenge in delivery caused by the current blockades at border crossings, which the competent authorities are addressing in cooperation with oil companies.
STRATEGIC RESERVES – THE KEY TO ENERGY SECURITY
As they emphasized to Portal ETV in the context of the newly arisen situation, the existence of oil reserves is of exceptionally great importance in crisis and emergency situations, which may arise due to supply disruptions caused by extraordinary circumstances.
Strategic reserves of petroleum products represent one of the key pillars of supply security and, consequently, an important element of national security for every state.
- Montenegro has begun the process of forming strategic reserves of petroleum products in line with international and European standards, according to which the state is obliged to ensure reserves covering 90 days of average, that is, normal consumption. During 2025, around 40 percent of the prescribed quantities were formed, which corresponds to stocks sufficient for approximately one and a half months of normal market functioning - the Ministry of Energy said.
They added that activities to procure the remaining quantities will continue and that they expect the process to be completed by the end of 2027.
THIS IS NOT THE MOMENT TO ACTIVATE STRATEGIC RESERVES
- Strategic reserves are intended for serious disruptions caused by crisis situations and are not activated in circumstances that can be resolved through regular market and institutional mechanisms - the Ministry of Energy and Mining stated in its response to Portal ETV.
In the context of current developments and potential supply challenges due to blockades at border crossings, it is important to stress, they added, that this is not the moment to activate and release strategic reserves. Such reserves are intended for serious disruptions caused by crisis situations, while the current situation is being resolved through regular market mechanisms and institutional coordination.
INSTITUTIONS AND OIL COMPANIES ARE MONITORING SITUATION
Namely, there are currently sufficient quantities of commercial stocks held by oil companies in Montenegro, which can be placed on the market to ensure uninterrupted supply. Competent institutions, in cooperation with oil companies, are monitoring the situation in a coordinated manner and taking measures to overcome existing logistical challenges and prevent disruptions in supply.
- As already emphasized, the fact that operational capacities at petrol stations at a given moment are reduced to quantities sufficient for a few days of regular operations does not mean that there is no fuel in Montenegro, nor that there is any reason for panic. Existing reserves, both commercial and strategic, together with the active engagement of the competent authorities, represent a strong guarantee of market stability and security of supply - the Ministry of Energy said in its statement to Portal ETV.

Šahmanović’s Ministry to Portal ETV: Fuel reserves sufficient for two months, fuel available at stations for another two to three days

Izvršna direktorica i glavna i odgovorna urednica portala Standard, Jasmina Muminović, jutros je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) dala detaljan iskaz o prirodi poslovnog i građanskog odnosa sa pritvorenim biznismenom Aleksandrom Mijajlovićem, koji se u ovom predmetu tereti za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.
Muminović je na saslušanju, koje je trajalo oko sat i po vremena, pred tužiocima Miroslavom Turkovićem i Ivanom Petrušić Vukašević saopštila da Mijajlović nije uticao na uređivačku politiku portala Standard, te detaljno objasnila prirodu, kako poslovnog, tako i građanskog odnosa sa njim, <a href="https://www.standard.co.me/drustvo/muminovic-u-sdt-u-mijajlovic-nije-uticao-na-uredjivacku-politiku-standarda-targetiranje-medija-je-proizvod-seme-pojedinih-politicara">prenosi ovaj medij</a>.
Kako je Muminović objasnila tužiocima, Mijajlović nije zahtijevao objavljivanje bilo kakvog sadržaja, a razmjena linkova i komentara dio je slobodne građanske komunikacije.
- Dio transkirpata koji je objavljen u naredbi za sprovođenje istrage sugeriše da će neki sadržaji biti objavljeni, ali to ne znači da isti nijesu prošli uredničku provjeru. Odgovori na takve poruke dio su moje lične i profesionalne kulture komuniciranja - pojasnila je Muminović.
Ona je tužiocima detaljno objasnila uređivačku politiku portala, te na koji se način provjeravaju dobijene informacije, bilo da su prethodno objavljene u drugim medijima ili da stižu u zvaničnoj ili nezvaničnoj formi.
Nadalje, Muminović je detaljno objasnila prirodu poslovnog odnosa sa agencijom čiji je Izvršni direktor Mijajlović, a koja se bavi zakupom oglasnog prostora. Za sve navedeno ona je tužiocima ponudila i dokaze u koje mogu da izvrše uvid.
Takođe je istakla da Mijajlović, kako se u dijelu javnosti spekulisalo, nije finansijer portala Standard i da ovaj medij nema finansijera, već je samoodrživ kroz prodaju oglasnog prostora desetinama kompanija, koje prepoznaju interes i ukazuju nam povjerenje.
Glavna i odgovorna urednica portala Standard osvrnula se i na sadržaj naredbe za sprovođenje istrage, navodeći da je šema targetiranih urednika, pomenutih u naredbi crtana i nekoliko godina ranije od strane pojedinih političara, koji su se na taj način obračunavali sa kritičkim medijima.
- Ovakav tretman i pokušaj kriminalizacije i diskreditacije portala Standard od strane SDT-a nanio nam je reputacionu štetu, ali se nadamo da ćemo profesionalnim i predanim radom u javnom interesu, uz poštovanje novinarske etike, uspjeti da je saniramo - zaključila je Muminović.

Muminović u SDT-u: Mijajlović nije uticao na uređivačku politiku Standarda, targetiranje medija je proizvod šeme pojedinih političara

Crna Gora je spremna za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke, naročito u procesu izrade nove Strategije turizma, kojom će se definisati dalji pravci razvoja sektora - saopštila je ministarka turizma Simonida Kordić.
Ona je na sastanku sa timom Svjetske banke, koji su predvodili šef Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru, Kristofer Šeldon i regionalna direktorica za Zapadni Balkan, Šaoćing Ju, navela da je cilj razvijati Crnu Goru kao jedinstvenu i cjelovitu destinaciju, bez podjele na regione, sa akcentom na cjelogodišnju ponudu i razvoj novih turističkih proizvoda.
Iz resornog Ministarstva je saopšteno da je tokom sastanka razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje na planu uspostavljanja optimalnog modela upravljanja razvojem Crne Gore kao kvalitetne i konkurentne turističke destinacije.&nbsp;
Predstavnici Svjetske banke kazali su da su spremni da pruže podršku kroz učešće u izradi strateških dokumenata zasnovanih na sveobuhvatnim analizama, kao i kroz investiranje u prateću infrastrukturu neophodnu za kreiranje atraktivnog i održivog turističkog proizvoda.
Svjetska banka, kako je saopšteno, već sarađuje sa zemljama regiona, čime se stvaraju preduslovi za razvoj jedinstvene regionalne turističke ponude. Takav pristup je, kako je ocijenjeno, od posebnog značaja za ostvarivanje strateških ciljeva Crne Gore, budući da cjelogodišnji i diverzifikovani turistički proizvod doprinosi smanjenju sezonalnosti i otvara prostor za nova radna mjesta.
&nbsp;Na sastanku je saopšteno da je podrška u oblasti analize podataka od posebnog značaja, posebno imajući u vidu da turizam učestvuje sa više od 30 odsto u bruto domaćem proizvodu Crne Gore, te predstavlja jedan od ključnih stubova ukupnog ekonomskog razvoja.

Kordić: Spremni smo za intenziviranje saradnje i korišćenje ekspertske pomoći Svjetske banke

Da li je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović iz redova Demokrata? Ovo pitanje nametnulo se nakon što je poslanik Demokrata, Momčilo Leković, govoreći o slučaju Miloša Medenice za kojim još policija traga, saopštio da bi najlaše bilo okriviti Šćepanovića i ministra Danila Šaranovića i "kazati da su Demokrate nesposobne". Podsjetimo, policija od juče traga za Milošem, sinom bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, nakon odluke Višeg suda kojom je osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora. Iako Šćepanović voli da kaže da nije politička ličnost, Leković ga je pripojio njihovom političkom subjektu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129140120_dc0a2670de60059df4e2027136627b629d0f7ac3cd2dfe2b8909fddc1a5c09d5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129140120_dc0a2670de60059df4e2027136627b629d0f7ac3cd2dfe2b8909fddc1a5c09d5" data-rendition-name="original" width="675" height="558" loading="lazy" alt="Momčilo Leković"> <figcaption>Momčilo Leković(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Inače sve više imamo prilike da vidimo djelovanje Šaranovića i Šćepanovića u duetu, pa je tako i ministar unutrašnjih poslova odgovarajući na najavljeni sastanak od strane premijera Milojka Spajića, odgovorio za obojicu. "Ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije se uvijek odazivaju pozivu na sastanke", naveo je Šaranović. Demokrate na svaki način pokušavaju da odbrane sektor kojim rukovode i da bjekstvo Miloša Medenice pripišu sudu, ali iz te institucije su jasno precizirali da je "obaveza policije da spriječi bjekstvo okrivljenog iz stana". "Jer se shodno čl. 51 &nbsp;st.1 Krivičnog zakonika vrijeme provedeno na izdržavanju mjere nadzora zabrana napuštanja stana uračunava u izrečenu kaznu zatvora", navodi se između ostalog u saopštenju Višeg suda. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-o-slucaju-medenica-obaveza-policije-da-sprijeci-bjekstvo-iz-stana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: marta-kos