Odavno su prošla vremena u kojima je većina ljudi u Mađarskoj mogla da na jedan od tri nacionalna praznika makar donekle prevaziđe političke razlike. Mađarski premijer Viktor Orban počeo je još prije mnogo godina da na te dane - koji bi zapravo trebalo da pripadaju cijelom narodu - žigoše, vrijeđa i otvoreno napada svoje kritičare. Tako su nacionalni praznici u Mađarskoj danas svaki put iznova prilike kada se otrovna atmosfera u javnosti osjeća na naročito mučan način, piše Dojče vele. Ovogodišnji 23. oktobar prevazišao je sve dosadašnje. Na dan kada se obilježava antikomunistička revolucija iz 1956. godine, koju je Sovjetski Savez krvavo ugušio, u Budimpešti su desetine hiljada pristalica dva politička tabora marširale na dvije ogromne predizborne manifestacije - što je oličenje one dvije Mađarske koje će se suočiti na parlamentarnim izborima u aprilu sljedeće godine. Sa strane Viktora Orbana, ovog 23. oktobra radilo se o tome da se svim protivnicima i neistomišljenicima ospori pravo da pripadaju zemlji i naciji. „Ko je Mađar, stoji uz nas“, pisalo je na ogromnom zidu ispred parlamenta, gdje je Orban održao govor. One Mađare koji njega i njegovu stranku Fides (Savez mladih demokrata) ne podržavaju, premijer je nazvao „zavedenim ljudima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_f11e2e4ca7bd6bf7e0bb753712242cd6b0f7a04e97faf1d96851fa7bc9f66f63.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251024121028_f11e2e4ca7bd6bf7e0bb753712242cd6b0f7a04e97faf1d96851fa7bc9f66f63" data-rendition-name="original" width="3508" height="2338" loading="lazy" alt="Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar"> <figcaption>Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Orbanov izazivač Peter Mađar, koji sa svojom strankom Tisa (Poštovanje i sloboda) ima dobre šanse da porazi dugogodišnjeg premijera, trudio se u svom govoru na Trgu heroja u Budimpešti da uglavnom zadrži pomirljiv ton. Kada su se među njegovim pristalicama začuli uobičajeni povici „Prljavi Fides!“, brzo je pojačao glas govoreći u mikrofon kako bi nadjačao te parole. Ipak, dobar dio njegovog govora bio je posvećen tome da sebe i sopstvenu stranku proglasi za pobjednike na izborima i da ujedno najavi radikalne promjene sistema. <h2>„Demonstracija moći“ dva tabora</h2> Orbanov skup zvao se „Marš mira“, a onaj Petera Mađara „Nacionalni marš“. Nezavisni mađarski mediji zato su ovogodišnji 23. oktobar od samog početka tretirali kao „meč“ i „demonstraciju snage“ dva politička tabora, pitajući se: „Ko je bio pobjednik dana – Mađar ili Orban?“ ili: „Gdje je bilo više ljudi?“. Javni mediji, koji su zakonom obavezani na uravnoteženo izvještavanje, ali su u stvarnosti lojalni Orbanu, skup opozicione stranke Tisa pomenuli su samo posredno. Privatni Orbanovi mediji, kao i obično, širili su propagandu protiv Mađara nazivajući ga „marionetom Brisela“ i „ratnim huškačem“. Nezavisni stručnjaci procijenili su broj učesnika Fidesovog skupa na 85.000 do 90.000, a onog stranke Tisa na 160.000 do 170.000 ljudi. <h2>Perfidan retorički trik</h2> Mađarska revolucija iz 1956. bila je antikomunistički ustanak koji je ujedno bio otvoreno usmjeren protiv Rusije kao imperije i kolonijalne sile. To se, između ostalog, odražavalo u legendarnom sloganu „Rusi, idite kući!“ (Ruszik haza!), koji je 1956. bio ispisivan po zidovima i sovjetskim tenkovima. „Ruszik haza!“ bio je 1989/90. i izborni slogan tada još radikalno-liberalnog Orbana i njegove stranke Fides. Sam Orban je u junu 1989. postao preko noći poznat kada je u govoru zatražio povlačenje sovjetske armije iz Mađarske.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_2e879453db7dbbf5fe84513273516ea2961d6a6ff43d6b0773cd82a86e5dd69d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251024121028_2e879453db7dbbf5fe84513273516ea2961d6a6ff43d6b0773cd82a86e5dd69d" data-rendition-name="original" width="3799" height="2533" loading="lazy" alt="Peter Mađar"> <figcaption>Peter Mađar na skupu u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Ove godine na 23. oktobar, Orban je izveo perfidan retorički manevar: slavio je borbu Mađara za slobodu 1956. kao jedinstvenu, ali nijednom riječju nije pomenuo Moskvu, brutalan sovjetski upad u Mađarsku te godine, niti današnji rat Rusije u Ukrajini. Umjesto toga, optužio je tadašnji svijet da je „ostavio Mađarsku na cjedilu“. Istovremeno je oklevetao današnju borbu Ukrajine za slobodu, rekavši da Mađarska jedina u Evropi stoji „na strani mira“.&nbsp; - Brisel je odlučio da krene u rat - tvrdio je Orban.&nbsp; Finansijsku podršku Ukrajini od strane EU nazvao je „investicijom Brisela“. Pošto Brisel, prema njemu, „nema novca“, želi da ga „izvuče iz džepova evropskih građana, pa i Mađara“. Prvi put u nekom govoru, Orban je indirektno priznao da u zemlji postoji raspoloženje za promjene.&nbsp; - Postoji mnogo Mađara koji vjeruju da se bore za dobru stvar kada podržavaju Brisel i kandidate briselske marionetske vlade - rekao je premijer aludirajući na svog protivnika Petera Mađara.&nbsp; "Zavedenim ljudima“ treba, po njegovim rečima, objasniti da Brisel „nije pomoć, već opasnost“. <h2>Populizam, ali bez mržnje</h2> Konzervativno nastrojeni Peter Mađar posjeduje talenat da Orbanove i Fidesove narative suprotstavi njihovim sopstvenim oružjem - uz dozu populizma, ali bez upadanja u govor mržnje. Tako se, na primjer, u vezi s podrškom Ukrajini ili migracijom ne distancira potpuno od Orbanovih stavova, ali ističe njegovu dvostruku igru, ukazujući da premijer huška protiv migranata i promoviše etnički čistu Mađarsku, a istovremeno u zemlju pušta desetine hiljada neevropskih radnika. U cjelini gledano, Mađar na neki način predstavlja demokratsku verziju Fidesa. To se poklapa sa široko rasprostranjenim nezadovoljstvom Orbanovim režimom, korupcionaškim i luksuznim aferama i zamorom od pretjerane polarizacije koju Orban neprestano podstiče.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251024121028_cfc4d8d2f2a8291dc0a68c0e594a6aeeb1481f0aba3c7610bc57c8c72d6e8c97.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251024121028_cfc4d8d2f2a8291dc0a68c0e594a6aeeb1481f0aba3c7610bc57c8c72d6e8c97" data-rendition-name="original" width="4727" height="3151" loading="lazy" alt="Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar"> <figcaption>Sa protesta u Mađarskoj, 23. oktobar(Photo: AP Photo/Rudolf Karancsi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  U svom govoru 23. oktobra, Mađar je povukao paralelu između 1956. i današnje situacije i obećao da će poslije svoje izborne pobjede – koju je samouvereno već sada proglasio – sprovesti potpuni raskid s Orbanovim režimom, ali i sa postkomunističkom erom socijalno-liberalnih vlada. U novoj Mađarskoj će, rekao je, ono što se računa biti „iskrenost, pristojnost, poštovanje i solidarnost“ – to će biti Mađarska bez oligarha, zemlja koja se neće okretati ka istoku, već će ostati u EU i NATO-u. Za ovo posljednje obećanje dobio je najveći aplauz, dok su se iz mase čuli snažni povici „Rusi, idite kući!“. <h2>Više je to bio uspjeh za Tisu</h2> Mađar, koji je nekada i sam bio član Fidesa, zakoračio je na političku scenu Mađarske prije samo godinu i po. Od tada je sebe i svoju stranku Tisa uspio da dovede na vrh istraživanja javnog mnjenja. Neki izborni stručnjaci smatraju čak mogućim da bi njegova stranka mogla da osvoji dvotrećinsku većinu. Od ljeta je Mađar bio na velikoj, 80-dnevnoj predizbornoj turneji po Mađarskoj. Sada najavljuje da će od 5. novembra do dana izbora ponovo putovati kroz zemlju. Taj izborni maraton nazvao je „Put ka pobjedi“. Posmatrači su skupove koji su održani ovog četvrtka uglavnom ocijenili kao uspjeh za Mađara i njegovu stranku Tisa. Politikolog Gabor Terek rekao je da je Orbanov izazivač dokazao da po pitanju mobilizacije masa može da parira Fidesu - što do sada nije pošlo za rukom nijednoj opozicionoj stranci. Portal HVG u naslovu je sumirao: „Mađarska nije Fides“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Orban protiv Mađara: Jedan praznik, dva marša u Budimpešti

NASA je ove sedmice predstavila svoju novu generaciju astronauta – 10 naučnika, inženjera i test-pilota izabranih među više od 8.000 prijavljenih, koji će pomoći u istraživanju Mjeseca, a možda i Marsa.
Prvi put u istoriji, u novoj klasi astronauta ima više žena nego muškaraca. Među njima su geološkinja koja je radila na NASA-inom roveru „Kjuriositi“ na Marsu i inženjerka kompanije „SpejsIks“ koja je već letjela u orbitu u sklopu misije koju je finansirao milijarder i u kojoj je prošle godine izvedena prva privatna svemirska šetnja.
Šest žena i četiri muškarca proći će dvogodišnju obuku prije nego što postanu kandidati za let u svemir.
Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi kazao je da bi neko od njih mogao biti među prvim ljudima koji će kročiti na Mars. Takođe je naglasio da će Sjedinjene Države pobijediti u „drugoj trci“ za povratak astronauta na Mjesec.
- Vi ste najbolji i najsjajniji koje Amerika ima i baš takve ljude trebamo jer imamo hrabar plan istraživanja za budućnost. Neki osporavaju naše liderstvo u svemiru, recimo Kinezi… Mi ćemo pobijediti - rekao je Dafi na svečanosti u Džonsonovom svemirskom centru u Hjustonu.
Ovo je 24. klasa astronauta NASA od kako je originalna „Merkjuri sedmorka“ predstavljena 1959. godine. Prethodna klasa izabrana je 2021.
NASA je do sada odabrala samo 370 astronauta, što je izuzetno mala i elitna grupa, u kojoj su uglavnom bili muškarci. Novi kandidati pridružiće se 41 aktivnom astronautu koji trenutno služe u NASA korpusu.
Direktor letačkih operacija NASA Norm Najt kazao je da je konkurencija bila oštra, a nove članove opisao kao „ugledne“ i „izuzetne“. Među njima su brojni vojni piloti, bivši direktor lansiranja u „Spejs X“ i jedan ljekar.
Major Ratnog vazduhoplovstva Adam Furman rekao je da je poziv s ponudom da se pridruži astronautskom korpusu dobio dok se vraćao kući u gužvi u saobraćaju. 
- Izašao sam na prvu rampu i parkirao se, samo da budem siguran da sam dobro čuo - ispričao je.
Drugi pilot Ratnog vazduhoplovstva, majorka Kameron Džons, upravo se bio smjestio u novi, prazan dom nakon preseljenja preko cijele zemlje.
Još jedna pilotkinja, poručnica američke mornarice Erin Overkeš, vijest je čula dok je odmarala kod kuće. Njene prve riječi bile su: „Nema šanse. Mislim, mislim – da, naravno. Ali kao – nema šanse“. 
Smatra da će joj iskustvo života na brodu usred okeana sa 5.000 ljudi biti dragocjeno za svemirska putovanja.
Ana Menon, koja je u septembru prošle godine letjela u svemir s milijarderom Džaredom Ajzakmenom na misiji „Spejs X-a“, prva je NASA-ina kandidatkinja za astronauta koja je već boravila u orbiti. U Džonsonovom centru neće biti usamljena: njen suprug, bivši svemirski ljekar u „Spejs X“, izabran je u prethodnoj klasi astronauta.
Geološkinja američke Geološke službe Loran Edgar radila je na roveru „Kjuriositi“ na Marsu, a posljednjih godina u naučnom timu prve misije slijetanja astronauta na Mjesec u sklopu programa „Artemis“, čiji je najraniji cilj 2027. godina. 
- Presrećna sam što sam i zvanično dio NASA porodice - kazala je.

Jedno od njih će možda biti prvi čovjek koji će kročiti na Mars

Uzorak crvenkaste stijene nastale prije milijardi godina od sedimenta na dnu jezera, koji je prikupio NASA-in rover Perseverans, sadrži moguće tragove drevnog mikrobiološkog života na Marsu, saopštili su naučnici američke svemirske agencije. Otkriće rovera u krateru Jezero predstavlja jedan od najboljih dokaza do sada da je Zemljin planetarni susjed nekada mogao da podržava život. Naučnik misije Perseverans Džoel Hjurowic sa Univerziteta Stouni Bruk, glavni autor studije objavljene u časopisu Nejčr, rekao je da je u stijeni otkriven potencijalni biološki potpis, nastao u vrijeme kada se vjeruje da je krater Jezero bio vodeno okruženje, prije između 3,2 i 3,8 milijardi godina. Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi rekao je na konferenciji za medije prošle sedmice da su naučnici američke svemirske agencije godinu dana proučavali podatke i zaključili da „ne mogu naći drugo objašnjenje“, pa bi ovo zaista mogao biti najjasniji znak života koji je ikada pronađen na Marsu. NASA je objavila i fotografiju stijene sa prstenastim strukturama koje podsjećaju na leopardove šare i tamnim tačkama sličnim sjemenkama maka. Prema istraživačima, te osobine su možda nastale tokom formiranja stijene kroz hemijske reakcije u kojima su učestvovali mikrobi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917200952_dc62996e7af3f6a7ec30f578095f2608c0d5f9b5bd246b307694e6b7e1589a81" data-rendition-name="original" width="1539" height="1160" loading="lazy" alt="Mars Rock Life"> <figcaption>NASA-ina fotografija prikazuje leopardove šare na crvenkastoj stijeni nazvanoj „Čejava Fols“ u krateru Jezero na Marsu, koju je rover Perseverans otkrio u julu 2024. godine(Photo: NASA)</figcaption> </figure>  Potencijalni biološki potpis definiše se kao supstanca, ili struktura, koja može imati biološko porijeklo, ali je potrebno više podataka ili dalja istraživanja prije nego što se donese zaključak o postojanju ili odsustvu života. Niki Foks, pomoćnica administratora NASA-inog Direktorata za naučne misije, naglasila je da naučnici ne objavljuju otkriće živog organizma. - To nije sam život - rekla je Foks na konferenciji. Rover od 2021. godine istražuje krater Jezero - koji od 2007. godine, nakon otkrića, nosi naziv po mjestu Jezero u Bosni i Hercegovini - područje na sjevernoj hemisferi planete koje je nekada bilo potopljeno vodom i činilo drevni jezerski basen. Naučnici vjeruju da su riječni kanali probili zid kratera i stvorili jezero. Rover Perseverans je analizirao stijene i rastresiti materijal, takozvani regolit, pomoću instrumenata koje nosi, a zatim prikupljao uzorke i zapečaćivao ih u cijevima unutar rovera. U julu 2024. godine prikupio je uzorak nazvan Sapphire Canyon iz stijene Čejava Fols na lokaciji poznatoj kao formacija Brajт Endžel. Uzorak je dobijen iz niza stjenovitih izdignuća na obodima doline Neretva Valis, drevne riječne doline široke oko 400 metara, koju je iskopala voda što se ulivala u krater. <h2>OTKRIVAJUĆI MINERALI</h2> Otkrivena su dva minerala za koja se čini da su nastala kao rezultat hemijskih reakcija između mulja iz formacije Brajt Endžel i organske materije prisutne u tom mulju, rekao je Hjurowic. To su: vivianit – mineral koji sadrži gvožđe i fosfor, i grejgit – mineral sa gvožđem i sumporom. - Čini se da su se te reakcije desile ubrzo nakon što je mulj deponovan na dno jezera. Na Zemlji, reakcije poput ovih, koje kombinuju organsku materiju i hemijske spojeve u mulju da formiraju nove minerale poput vivianita i grejgita, često pokreću mikrobi - rekao je Hjurowic za Rojters. - Mikrobi u tim okruženjima konzumiraju organsku materiju i proizvode nove minerale kao nusproizvod svog metabolizma - dodao je on. Instrumenti rovera otkrili su da je stijena bogata organskim ugljenikom, sumporom, fosforom i oksidovanim gvožđem – rđom. Ova kombinacija hemijskih spojeva mogla je pružiti bogat izvor energije za mikrobne metabolizme, rekao je Hjurowic. Ipak, Hjurowic je i oprezan. - Razlog zbog kojeg ne možemo tvrditi da je ovo išta više od potencijalnog biološkog potpisa jeste taj što postoje hemijski procesi koji mogu izazvati slične reakcije i bez biologije, a mi te procese ne možemo potpuno isključiti samo na osnovu podataka rovera – kazao je on. Mars nije uvijek bio negostoljubivo mjesto kakvo je danas – u dalekoj prošlosti imao je tečnu vodu na površini. Uzorak koji je prikupio i analizirao Perseverans daje novi primjer vrste potencijalnog biološkog potpia kojeg istraživačka zajednica može dalje proučavati kako bi shvatila da li su ove osobine zaista nastale djelovanjem života ili je, alternativno, priroda „namjestila“ pojave koje imitiraju životne aktivnosti. - Veliki napredak možemo ostvariti laboratorijskim eksperimentima i terenskim istraživanjima ovdje na Zemlji, kako bismo razumjeli razne puteve koji mogu stvoriti osobine poput onih koje posmatramo u formaciji Brajt Endžel. Ali konačni testovi mogu se obaviti samo na uzorku Sapphire Canyon ako, i kada, bude vraćen na Zemlju na detaljno proučavanje - dodao je Hjurowic. Sa druge strane, aktuelni budžetski prijedlog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa predviđa ukidanje NASA-ine postojeće misije vraćanja uzoraka sa Marsa. Dafi je rekao da NASA razmatra različite načine za potencijalno vraćanje uzoraka ili čak slanje opreme na Mars kako bi se tamo obavile dodatne analize. - Pogledaćemo naše budžete, pogledati rokove, način na koji bolje trošimo novac i koju tehnologiju imamo da uzorke vratimo brže - rekao je Dafi. Kada je Perseverans lansiran 2020. godine, NASA je očekivala da će se uzorci vratiti na Zemlju početkom 2030-ih. Ali taj rok je pomjeren u 2040-e pošto su troškovi narasli na 11 milijardi dolara, što je usporilo te &nbsp;napore.

NASA pronašla mogući trag drevnog života na Marsu

Sve je više dokaza da se jedna velika tajna krije ispod prašnjavih crvenih prostranstava Marsa. Tajna koja bi mogla da potpuno redefiniše naš pogled na najbližeg komšiju - ogromni rezervoar tečne vode zakopan duboko ispod površine.
Mars je prekriven tragovima nekadašnjih prostranih vodenih tokova. Ali slagalica o tome gdje je sva ta voda otišla kada je planeta zahladnjela i opustjela i dalje nije potpuna, prenosi RTS.
Nova studija nudi potencijalni odgovor. Koristeći seizmičke podatke od Nasine misije "InSight", otkriveni su dokazi koji pokazuju da seizmički talasi usporavaju u sloju između 5,4 i osam kilometara ispod površine, što bi moglo da ukazuje na prisustvo tečne vode na tim dubinama.
<h2>Gdje je sva voda nestala?</h2>
Mars nije oduvijek bio pustara kakva je danas. Prije više milijardi godina, rijeke su izrezbarile doline, a jezera i mora svjetlucala pod zracima sunca.
Kako je Marsovo magnetno polje slabilo i atmosfera se tanjila, veći dio vode je nestao - dio u svemir, dio se zamrzao u polarnim kapama, a dio ostao zarobljen u mineralima do danas.
Međutim, isparavanje, zarmzavanje i zarobljavanje u stijenama ne može da objasni za cjelokupnu količinu vode koja se nalazila na Crvenoj planeti. Računanja su došla do zaključka da količina vode koja „fali“ je dovoljna da pokrije planetu okeanom dubine od 700 do 900 metara.
Jedna hipoteza jeste da je voda iscurjela dublje u koru. Mars je u svojoj prošlosti pretrpio ozbiljna meteoritska „bombardovanja“, koja su mogla da naprave pukotine kroz koje bi voda otekla.
Duboko ispod površine, veće temperature nego na površini bi održavale vodu u tečnom stanju.
<h2>Seizmički snimak Marsove kore</h2>
Nasina sonda "InSight“ sletjela je na Mars 2018. godine kako bi slušala unutrašnjost planete uz pomoć superosjetljivog seizmometra.
Proučavajući posebnu vrstu vibracije, naučnici su otkrili značajnu podzemnu anomaliju - sloj između 5,4 i osam kilometara dubine gdje su se vibracije kretale sporije.
Ovaj sloj manje brzine kretanja talasa su najvjerovatnije veoma porozne stijene ispunjene tečnom vodom, poput veoma vlažnog sunđera. Nešto slično kao Zemljini vodonosni slojevi.
Izračunali su da bi taj vodonosni sloj na Marsu mogao da sadrži dovoljno vode da pokrije planetu globalnim okeanom dubine od 520 do 780 metara, nekoliko puta više vode nego što se nalazi u ledu na Antarktiku.
Ova zapremina odgovara procejnama o Marsovskoj „nedostajućoj“ vodi (710 do 920 metara dubine globalnog okeana), nakon uračunavanja gubitaka u isparavanju, leđenju i vodi zarobljenoj u mineralima.
<h2>Meteoriti i masozemljotresi</h2>
Naučnici su do otkrića došli uz pomoć dva udara meteorita 2021. godine i jednog potresa 2022. godine. Ovi događaji su poslali seizmičke talase kroz njegovi koru, slično kao kada kamen upadne u vodu.
Seizmometar na misiji "InSight" registrovao je ove vibracije i iskoristio ih da mapira skrivene slojeve u planetarnoj kori.
<h2>Zašto je ovo važno</h2>
Tečna voda je esencijalna za život kakvih ga znamo. Na Zemlji brojni mikrobi uspijevaju se razvijaju i žive.
Da li bi slični oblici života, ostaci drevnog marsovskog ekosistema, mogli da se održe u ovakvim podzemljnim rezervoarima.
Voda bi mogla da posluži i za više i složenije oblike života - poput budućih ljudskih istraživača. Prerađena bi mogla da obezbijedi pijaću vodu, kiseonik, pa i gorivo za rakete.
Naravno, bušenje kilometrima duboko na drugoj planeti je veliki izazov. Međutim, drugi podaci otkrivaju mogućnost da se blizu Marsovog evaktora bliže površini nalazi još zona bogatih vodom, poput rezervoara zaleđenog blata u regionu Utopija planitija.

Seizmička pomijeranja otkrila tajne rezervoare vode na Marsu

Izvršni direktor kompanije SpaceX Ilon Mask izjavio je da prioritet daje svojoj viziji života na Marsu, dok se njegov angažman u okviru Odeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) privodi kraju.
Mask je u intervjuu za Fox News podijelio rezultate istraživanja DOGE tima koji se bavio vladinim "prevarama", a zatim je proširio svoju ideju o kolonizaciji Marsa kao "životnom osiguranju" za čovječanstvo.
- Mars je životno osiguranje. Na kraju će sav život na Zemlji uništiti Sunce. Sunce se postepeno širi, i tako da ćemo na neki način morati da postanemo višeplanetarna civilizacija, jer će Zemlja biti uništena - rekao je Musk u intervjuu, prenosi Tanjug.
Sunce, zvijezda sa poluprečnikom od oko 700.000 kilometara, na kraju će iskoristiti svu svoju energiju i proširiti se u crvenu "džin zvijezdu" kada počne da umire, podaci su američke svemirske agencije NASA.
NASA napominje da bi crvena "džin zvijezda" mogla da postane dovoljno velika da proguta Merkur, Veneru, pa čak i Zemlju, iako naučnici predviđaju da će životni vijek Sunca trajati još oko pet milijardi godina.
Mask je objasnio da njegova vizija za Mars nije samo slijetanje na planetu, postavljanje zastava i ostavljanje otisaka stopala, već je cilj da se stvori "samoodrživi" grad.
- Osnovna tačka na kojoj zavisi sudbina života je to da Mars bude dovoljno samoodrživ i da može da raste samostalno, čak i ako brodovi za snabdijevanje sa Zemlje prestanu da dolaze, bez obzira na to da li je to zbog toga što je civilizacija nestala u nekoj katastrofi ili mirno - rekao je Mask.
Mask je u objavi na mreži X u martu najavio da će "SpaceX Starship" krenuti na crvenu planetu krajem 2026. godine, sa robotom Optimusom.
On je predvidio da bi ljudi mogli da počnu da slijeću na Mars već 2029. godine, iako je 2031. godina vjerovatniji datum.

Mask: Moj prioritet je vizija života na Marsu

Da li je moguć život na Marsu? Najnovija studija pokazala je da bi u naslagama leda na površini Marsa mogli da postoje neki mikroorganizmi kao vanzemaljski oblici života.
Naslage leda mogle bi štititi takve oblike života od ultraljubičastog zračenja Sunca zbog kojeg je na površini Marsa život gotovo nemoguć, piše britanski Independent.
Ali, nova studija ukazuje na to da bi takvi oblici života trebalo da se nalaze dovoljno duboko, u dovoljno debelom sloju leda koji bi ih štitio od ultraljubičastog zračenja, ali bi istovremeno morali biti smješteni dovoljno plitko kako bi primili vidljivu svjetlost zbog fotosinteze.
U sklopu studije naučnici su napravili model da bi im pokazao postoji li takva tačka s obzirom na prašinu i vrstu leda koja se nalazi na Marsu.
U zavisnosti od procenta prašine koju led sadrži, područje u kojem bi mogao opstati život nalazilo bi se između pet i 38 centimetara dubine, a da je led čišći nastanjiva bi zona bila i veća – na dubini od 2,15 do 3,10 metara dubine.
Prašina unutar leda povremeno bi otapala led, što znači da bi bilo dovoljno tekuće vode koja bi doprinijela fotosintezi potrebnoj za preživljavanje takvih oblika života.
Istraživači upozoravaju da nova studija ne znači da oni zaista i postoje u tim ledenim područjima, ali smatraju da bi ih tamo najprije trebalo tražiti.
Pozivaju kolege da to ubuduće postane ključna lokacija u potrazi za životom na Marsu jer bi se moglo raditi o najdostupnijem mjestu za njegov pronalazak.
Članak pod nazivom "Potencijal za fotosintezu na Marsu unutar snijega i leda" objavljen je u časopisu Nature Communications Earth &amp; Environment.

Naučnici vjeruju da bi u ledu na Marsu mogli da postoje oblici života

Ministarstvo odbrane (MOD) i Vojska Crne Gore (VCG) organizovaće danas humanitarni marš sa ciljem podrške Centru za ranu razvoj Kliničkog centra (KCCG), u susret proslavi 7. oktobra – Dana VCG. 
 
Kako je najavljeno iz Ministarstva, učesnici će se kretati od Trga nezavisnosti do zgrade Centra za rani razvoj na Zabjelu, a zainteresovani građani su pozvani da se pridruže i podrže tu humanitarnu akciju. 
 
- Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže i podrže našu inicijativu u skretanju pažnje na važnost pružanja pomoći djeci sa smetnjama u razvoju - naveli su iz Ministartsva. 
 
U saopštenju se navodi da, pored učešća u maršu, građani mogu da doniraju sredstva za podršku Centru za rani razvoj uplatom na žiro račun Kliničkog centra Crne Gore (530-1866-41) uz naznaku "Vojska Crne Gore Centru za rani razvoj".

Danas humanitarni marš povodom Dana Vojske Crne Gore

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: mars