Strateško uređivanje zakona i odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice, jer nedostatak istraživačkog pokrivanja tih tema u medijima održava predrasude i stereotipe, dodatno marginalizujući osobe iz zajednice i stavljajući ih izvan okvira osnovnih građanskih prava.
To je ocijenjeno tokom II panela „Između vidljivosti i stereotipa: kako mediji predstavljaju LGBTIQ+ zajednicu?“ održanog u okviru okruglog stola „Predstavljanje LGBTIQ+ osoba u crnogorskim medijima“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Aktivista Asocijacije Spektra Marko Vukčević istakao je da se LGBTIQ+ svakodnevno susrijeće sa negativnim komentarima, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama.
- Donatori nas često pitaju prijavljujemo li komentare koje dobijamo, ali jednostavno to nije moguće u svakom slučaju. Količina negativnih komentara je tolika da bi njihovo konstantno prijavljivanje zahtijevalo puno vremena, osim ako se ne radi o ozbiljnijim prijetnjama - pojasnio je Vukčević.
On je naglasio da mediji igraju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg javnog prostora.
- Važno je da mediji ozbiljnije prate problematične komentare i ocjenjuju da li se situacija popravlja. Trenutno je uklanjanje uvredljivih sadržaja nedovoljno sistematski i nije na visokom nivou - ocijenio je Vukčević.
Ukazao je na pad medijskog izvještavanja o zajednici, posebno u periodima važnih političkih kampanja, poput kampanje za zakon o pravnom priznavanju roda na osnovu samoodređenja.
- U periodu 2022–2024, kada su dva prajda održana i kada su politički zahtjevi zajednice bili jasni, medijsko izveštavanje o potrebama kvir zajednice znatno je smanjeno. Istovremeno, kulturni događaji koje organizuje zajednica, poput promocija filmova i knjiga, gotovo da se ne spominju u medijima - rekao je Vukčević.
On zaključuje da je situacija zabrinjavajuća, poručujući da se zajednica ne predaje.
- Kultura koju proizvodi kvir zajednica postoji i razvija se, ali javna scena i dalje je nedovoljno inkluzivna, što pokazuje potrebu za kontinuiranim radom i većom medijskom podrškom - naveo je Vukčević.
Izvršni direktor ERA LGBTI Association Danijel Kalezić, istakao je da su negativni komentari i govor mržnje prema LGBT osobama samo jedna mala „puzla u slagalici šireg problema“.
- Ovo se ne tiče isključivo LGBT osoba, već pokazuje manjkavosti cjelokupnog zakonskog okvira koji ne omogućava efikasno rješavanje ovih pojava - rekao je Kalezić.
On je istakao da, iako portali moderiraju komentare, na društvenim mrežama korisnici mogu slobodno širiti uvredljive sadržaje.
Kalezić je ukazao da institucije još uvijek ne preuzimaju odgovornost u rješavanju problema, već je na nevladinim organizacijama i aktivistima da prikupljaju i prijavljuju ovakve sadržaje.
Ukazao je nedostatke u radu nove policijske aplikacije za prijavu prekršaja.
- Iako aplikacija omogućava podnošenje prijava uz fotografije i snimke, praksa pokazuje da nakon deset dana policija traži da se sve ponovi lično, što proces čini dugotrajnim i neučinkovitim - pojasnio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, rješenje leži u strateškom uređivanju politike i zakona, kako niko ne bi sebi davao slobodu da širi mržnju prema bilo kome.
- Država mora obezbijediti uslove da se problem riješi onako kako treba. Civilni sektor nema resurse da kontinuirano prijavljuje sve komentare, a mediji često zloupotrebljavaju LGBT temu kako bi podigli pažnju javnosti - ocijenio je Kalezić.
Direktorica Agencije za audiovizuelne i medijske usluge Sunčica Bakić, pojasnila je da Agencija nadzire rad radijskih i televizijskih programa, dok portale prati samo u slučajevima kada imaju odvojene video sekcije.
- Nažalost, sistem online medija u Crnoj Gori još nije zakonski ujednačen, što otežava nadzor i regulaciju komentara - istakla je Bakić.
Prema njenim riječima, komentari na portalima i društvenim mrežama često reflektuju narative koje kreiraju tradicionalni mediji.
- Društvene mreže služe uglavnom za distribuciju već formiranih narativa. Tradicionalni mediji i dalje kreiraju ključne priče i utječu na javni diskurs - smatra Bakić.
Kazala je da su slučajevi kršenja prava LGBT osoba u medijima rijetki, ali ozbiljni.
- U posljednjih šest mjeseci Agencija je vodila dva slučaja, oba u televizijskim programima sa nacionalnim pokrivanjem. Oba puta su izrečene kazne, a pitanja LGBT prava bila su povezana sa političkim temama. Cijeli set prava tretiramo kroz kontekst diskriminatornog govora po bilo kojem ličnom svojstvu - rekla je Bakić.
Upozorila je na opasnost “normalizacije” govora mržnje kroz blage ili neprimjetne komentare.
- Iako se više ne koristi eksplicitni govor mržnje, taj stil komentarisanja može proći ispod radara i vodi ka normalizaciji štetnih narativa u društvu - istakla je Bakić.
Bakić je naglasila da se mediji koji pokrivaju ljudska prava, uključujući prava LGBT zajednice, bave ovim pitanjima tek u određenim periodima, poput Prajda, dok većina tradicionalnih medija pokazuje uzdržanost.
- Pad medijskog izvještavanja nakon 2024. pokazuje da se teme od interesa za kvir zajednicu uglavnom tretiraju u političkom kontekstu, dok kulturni i društveni aspekti ostaju marginalizovani - zaključila je Bakić.
Direktorica Queer Montenegro Staša Baštrica, pojasnila je da podaci da je 80 odsto komentara u medijskim člancima negativno ne znače da 80 odsto građana ima negativne stavove.
- Bitno je razumjeti da mnogi od tih komentara sadrže elemente govora mržnje i da je moderacija ključna kako se ti sadržaji ne bi širili na društvenim mrežama - istakla je Baštrica.
Ona je ukazala na štetan uticaj negativnih komentara na mentalno zdravlje LGBT osoba.
- Iz ličnog iskustva, tokom mog javnog djelovanja kao lezbejka i aktivistkinja, suočavala sam se sa uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama. Takvi komentari mogu ozbiljno uticati na osjećaj lične sigurnosti, posebno kod osoba koje nisu u poziciji da ih ignorišu - rekla je.
Baštrica je komentarisala način na koji mediji izvještavaju o LGBT zajednici.
- Često se fokusiraju na senzacionalističke naslove, poput ‘prva lezbejka u Parlamentu’, umjesto da se bave stvarnim životima i pravima LGBT osoba. Nedostatak kontinuiranog i istraživačkog izvještavanja doprinosi održavanju predrasuda i stereotipa - pojasnila je Baštrica.
Prema njenim riječima, medijsko izvještavanje rijetko se mijenja od 2012. do danas, a pokriva uglavnom političke događaje i povremene manifestacije poput Prajda.
- Novinari često izbjegavaju detaljno izvještavanje o LGBT temama, uprkos iskustvu i dokazima sa terena koji pokazuju konstantnu opresiju i izazove sa kojima se suočava zajednica. Takvo izvještavanje dodatno marginalizuje LGBT osobe i stavlja ih van okvira građanskih prava - zaključila je Baštrica.
Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)!“ sprovodi CeMI, a koji je podržan kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA - LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice

Pripremno ročište po tužbi Neformalne grupe studenata "Kamo śutra" protiv političke partije Demokrtaska Crna Gora i deset njenih funkcionera održano je danas u Osnovnom sudu i sutkinja Milena Brajović odlučila je da na narednom ročištu koje je zakazala za 20. januar sasluša tužioce - Mila Perovića i Marka Vukčevića. Sutkinja Brajović saopštila je da je tužba uredna u smislu odredbi ZPP-a. Zastupnik tuženih, advokat Nikola Angelovski kazao je da je na tužbama faksimil i on je to problematizovao. Na to je zastupnik studenta, advokat Veselin Radulović kazao da taj faksimil koristi na svim tužbama, podnescima i to nikada nije osporavano. - Tužbe su uvijek bile prihvaćene. Preko 10 godina koristim faksimil na svim podnescima, tužbama pred svim sudovima i ZPP ne poznaje zabranu u smislu korištenja faksimila za ove svrhe - kazao je Radulović. Advokat Angelovski predložio je da se od Uprave policije pribave podaci ko je prijavljivao skupove, što je i sutkinja prihvatila. Po mišljenju advokata Radulovića taj prijedlog je sračunat i vodi ka odugovlačenju postupka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti. Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima. Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu. Dvoje studenata Milo Perović i Marko Vukčević podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine. Tužbu je bila podnijela i Itana Dragojević, ali je nakon nekog vremena povukla. Grupa "Kamo śutra" od početka godine je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Nakon tri mjeseca - u aprilu Grupa "Kamo Śutra" je prestala sa svojim aktivnostima. Advokat Radulović kazao je novinarima nakon održanog ročišta da očekuje da će biti usvojen tužbeni zahtjev jer je javnost mogla da čuje kako ljudi iz Demokrata kvalifikuju mlade ljude bez mrlje u karijeri, povezujući ih sa kriminalnim klanovima. On je kazao da je zastupnik tuženih imao prigovore na besmislene pravne stvari.

Marija Žižić

1250x600

Perović i Vukčević svejdoče 20. januara, advokat Radulović očekuje da se usvoji tužbeni zahtjev

Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali nismo znali koliko je to veliko i kako će uticati na sve nas, kaže za Radio Slobodna Evropa jedan od osnivača crnogorske studentske grupe "Kamo śutra" Marko Vukčević. "Kamo śutra" od početka godine organizuje proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba. Zbog toga su se našli i na meti političkih partija, koji tvrde da iza njihovih protesta stoje kriminalne organizacije. Oni to odbacuju. <h2>Kako je nastala studentska grupa "Kamo śutra"</h2> Povod za osnivanje "Kamo śutra" nije bilo Cetinje. Inspirisali su ih studenti u Srbiji koji mjesecima traže odgovornost za nesreću u Novom Sadu u kojoj je poginulo 15 osoba. Sredinom decembra organizovali su potpisivanje pisma podrške srpskim kolegama, koje je podržalo više od 1.000 crnogorskih studenata. - Glavni komentar na to naše pismo podrške, pored svaka čast, bio je što se ne bavimo svojim dvorištem nego Srbijom - pojašnjava Marko Vukčević, student prava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122619124_6cfa3bf26e6649c976484a0cd48302176e991cc0e548ae1a8cb813ed87089585.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122619124_6cfa3bf26e6649c976484a0cd48302176e991cc0e548ae1a8cb813ed87089585" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest Podgorica 26.12.2024"> </figure>  Potom su krajem decembra - predstavljajući se prvi put kao "Kamo śutra", inspirisani istoimenim albumom crnogorskog umjetnika Rada Rapida - ispred Pravnog fakulteta u Podgorici organizovali i skup podrške srpskim studentima. Istog dana podržali su protest ispred Skupštine Crne Gore protiv seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj Gimnaziji, slučaja koji će dovesti do smjene direktorice. - Tada se dogovaramo da nastavimo djelovanje, s logikom da kad god se nešto dešava u društvu, mi dajemo komentare, organizujemo sitne akcije... Onda se dešava 1. januar i Cetinje - kaže Vukčević. <h2>Prvi protest nakon Cetinja</h2> Tog dana je u gradu na 30 kilometara od Podgorice ubijeno 13 osoba. Policija je u vrijeme ubistava gotovo šest sati tragala za Acom Martinovićem, koji je počinio samoubistvo. Članovi "Kamo śutra" su pratili dešavanja iz minuta u minut. - Tu noć smo svi bili ludi od iščekivanja, u agoniji od šest sati zbog nesposobnosti policije... Zvali smo jedne druge i dogovorili se da moramo da sad uradimo nešto veliko - kaže Milo Perović, student Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. To "nešto veliko" bio je protest 5. januara ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Kao studentska grupa koja je u tom trenutku postojala desetak dana i koju čine studenti od 18 do 24 godine, nisu imali ni logistiku ni infrastrukturu: - Neke zvučnike smo pozajmili, onda smo išli na pijacu i kupovali druge... I onda ne možemo da ih povežemo. Imamo tri zvučnika, od toga dva možemo da povežemo kablom, treći ne možemo, nego na ova dva stavljamo mikrofon koji je povezan na taj treći i tako... - rekao je Perović. Uprkos tim poteškoćama, protestu se, prema procjenama, odazvalo pet hiljada ljudi. <h2>Definisanje zahtjeva</h2> Tražili su ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog, kako su kazali, propusta policije na dan masovnog ubistva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Đekna, Blokada kod Trgovinske"> </figure>  Osim ostavki, zahtijevaju reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i bolju brigu o mentalnom zdravlju. Kako u "Kamo śutra" dogovaraju djelovanje, pa i zahtjeve? - Direktnim odlučivanjem na sastancima. Imamo prvo rasprave, suočavamo argumente i vidimo na kraju za šta je većina. Neke važnije odluke pustimo i da prespavaju, da stvarno ispitamo dobro tu temu i šta to podrazumijeva. Da se ne zalijećemo - kaže Milo Perović. <h2>Odbijanje Spajića</h2> Premijer Milojko Spajić je, međutim, odbacio zahtjev studenata navodeći da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka". Nije saopštio ko sprovodi analizu i kada će ona biti završena. - Evo prošlo je više od mjesec dana, zašto evaluacija već nije urađena - pita Marko Vukčević. Iz "Kamo śutra" nisu zadovoljni ni kako je odgovorio na ostale zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_558f274c87cc5654ff72247452d8631ad8c83fe4e8cbdceb1a775efefde2a08d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250116200128_558f274c87cc5654ff72247452d8631ad8c83fe4e8cbdceb1a775efefde2a08d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta grupe "Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Odgovor je u stvari bio dosta opširan. Puno se pričalo, ništa se zapravo nije reklo... - kaže Vukčević. <h2>Na meti napada</h2> "Kamo śutra" je nakon serije protesta počeo sa blokadama saobraćajnica u Podgorici. Vladajuće Demokrate tvrde da iza protesta na kojima se traže ostavke njihovih zvaničnika Bečića i Šaranovića stoje kriminalne grupe i snage bliske Milu Đukanoviću, nekadašnjem lideru opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" je to negirala. - Konstantno pokušavaju da skrenu temu sa onoga što je stvar a to je zločin na Cetinju, da su 23 osobe izgubile život u dva masovna ubistva u roku dvije i po godine u tako malom mjestu. Oni (protesti) nisu uopšte politički upereni - naglašava Marko Vukčević. Napominju da ne traže smjenu vlasti i nove izbore, a namjerno na skupovima ne navode imena članova vlade čije smjene traže jer ih, kako kažu, "ti ljudi lično ne zanimaju". - Samo želimo da oni koji su na vlasti rade svoj posao. Od nas ne postoji opasnost. Niti ćemo da izlazimo na izbori niti koga da podržavamo ili guramo - kaže Vukčević. Ističu da nijedan član studentske grupe nije ni u jednoj partiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170232_e3e21a3b0843bd97432c48504b258da22fabdb9509946b37315ffa16b3c963c1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250207170232_e3e21a3b0843bd97432c48504b258da22fabdb9509946b37315ffa16b3c963c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="blokada"> <figcaption>Sa blokade u Podgorici(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Odgovaraju i na pokušavaje političkog etiketiranja kroz partijsku prizmu članova njihovih familija. - U organizaciji imamo i ljude čiji su članovi porodica i članovi partija. Imamo osobu čiji je član porodice u DPS-u, ali isto imamo i jednu čiji je član jedan od osnivača Nove srpske demokratije (bivši prosrpski Demokratski front) - pojašnjava Marko Vukčević. Licemjernim smatraju različita tumačenja. - U jednom momentu, kad njima odgovara ta priča, mi smo neka starija grupa, a onda kad se pomene da je otac nekome u nekoj parti onda smo djeca balavci. Mislim da su to vrlo dvostruki aršini - kaže Milo Perović. <h2>Kako do studentskog bunta</h2> Sagovornici RSE ističu da u Crnoj Gori jača studentski bunt, koji je do sada suzbijan i partijarhalnim obrascima vaspitanja. - Znači od kuće ne smiješ roditeljima da se usprotiviješ, učiteljici ne smiješ da se usprotiviješ, direktoru... Konstantino te uče da ne smiješ i nemaš pravo, posebno kad si mlad, da se pobuniš, misliš drugačije i to javno kažeš. Bitno je da se baš to razbija - poručuje student master studija na Fakultetu dramskih umjetnosti. Cilj "Kamo śutra" je da doprinesu izgradnji kritične mase studenata koji su spremni da to što misle javno i kažu. I da se njihov glas ozbiljno čuje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> <figcaption>Sa jedne od blokada u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  - Evo pokazali smo da se naš glas stvarno čuje kad nešto kažemo, da se to čuje čitava Crna Gora. Tako da nije nemoguće, samo je poenta da je ustanemo, da krenemo, i da iskoristimo tu priliku - poručuje Marko Vukčević. <h2>Šta dalje - kako vide sebe u budućnosti</h2> - Nećemo u stečaj. Nastavićemo ono što smo planirali od početka. Da budemo organizacija mladih koja će da reaguje na sve ono što misli da treba da reaguje u ovoj državi i da kroz te svoje "sitne gerila akcije" iskazuje stav - kaže Vukčević. Cilj im je i da organizacija sačuva kredibilitet. - Ili što bi mi Crnogorci rekli čast i obraz - kaže Milo Perović. A šta im lično znači cijeli pokret koji je doveo do protesta i blokada na koje se odazivaju hiljade građana: - Kad budem star unucima ću da se hvalim, što je najbitnije. A oni će tada da se bune protiv mene - kaže Milo Perović kroz smijeh.

Vukčević: Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali ne i kako će uticati na nas; Perović: Bili smo u agoniji zbog nesposobnosti policije

Definitivno postoji ozbiljan pritisak. Ne bih rekao da je pritisak javnosti - koliko je pritisak određenih političkih partija u Crnoj Gori i njihovih botova na mrežama, ali mislim da je reakcija ljudi uopšteno pozitivna i smatram da su ljudi razumijeli da iza nas ne stoje političke partije, ne stoje nikakve tajne strukture i da je ovo u potpunosti studentska priča - poručio je u izjavi za Antenu M Marko Vukčević, jedan od članova neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji organizuju proteste zbog tragedije koja se desila na Cetinju prvog dana ove godine, a u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Odolijevaju, kaže, i vjeruju da će i naredni protest pokazati da je još više ljudi mobilisano i da još više građana želi da se zahtjevi koje su postavili ispune u što kraćem roku.
Njihov prvi zahtjev je ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića - koji dolaze iz redova Demokrata.
Vukčević navodi da u četvrtak, 19. januara za kada je zakazan novi protest, očekuju još veći broj građana, pozivajući na miran i nenasilan skup.
- Mislimo da se ljudi osjećaju nesigurno, osjećaju se bijesno, to je razumljivo u situacijama kada se dese zločini kao što je bio na Cetinju prvaog januara. Isto tako mislimo da je bitno da se taj bijes nikada ne pretvori u agresiju, zbog toga sve građane pozivamo na mir, na nenasilje i naravno pozivamo da izjave ili bilo kakva vrsta dobacivanja ili uzvika na našim protestima ne sadrže govore mržnje, ili pozivanja na podjele jer smatramo da to dovoljno rade političari. Vrijeme je da se svi kao građani Crne Gore, koje god nacije ili bilo čega drugog bili, udružimo i zajedno izborimo za sigurnije i bezbjednije društvo - istakao je Vukčevi.
Sagovornik Antene M je demantovao navode da se na njihovim skupovima mogu čuti pjesme i povici koji sadrže govor mržnje.
- Upravo sinoć smo imali takvih komentara na Javnom servisu od strane gospodina Gorana Danilovića kako su se na protestu čule prozivke 'što ste na nas digli hajku...' i slične pjesme. Mi smo odmah rekli da je to apsolutna neistina. Digitalni forenzički centar je javno objavio da se radi o montaži, te da je sa nekog drugog skupa na snimku sa našeg protesta dodat audio, tako da čak i da se dese neki pojedini slučajevi oni nijesu povezani sa nama, mi ih ne prihvatamo, to ćemo uvijek reći. Ali velika većina, ako ne i svi, koji dođu na protest razumiju da ovaj skup nije politički obračun - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Ne prihvatamo govor mržnje ili poziv na podjele, to dovoljno rade političari

U Crnoj Gori sjutra će biti promjenljivo, u prvom dijelu dana uz povećanu oblačnost, mjestimično se očekuju padavine, kiša, u višim planinskim predjelima na sjeveru i susnježica ili snijeg.
Kako su kazali iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u popodnevnim satima u većem dijelu zemlje padavine će prestati, na jugu se očekuju i sunčani intervali.
Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, pretežno sjeverni.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do 11 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 17 stepeni.

Sjutra promjenljivo, mjestimično s kišom

Fudbalska reprezentacija Crne Gore je saznala imena protivnika u C Ligi nacija.
Žrijeb u Briselu je izabranike Mirka Vučinića poslao u grupu C2 u kojoj su još Jermenija, Kipar i bolji iz baraža u kojem će se sastati Letonija i Gibraltar, <a href="https://www.antenam.net/clanak/zrijeb-za-ln-crna-gora-sa-jermenijom-kiprom-i-pobjednikom-duela-letonija-gibraltar">prenosi Antena M</a>.
"Sokoli" su bili nosioci na žrijebu za C Ligu nacija, a takav status im je dao protivnike sa kojima apsolutno mogu da se nose.
Ako naša selekcija osvoji prvo mjesto u grupi izboriće plasman u plej-of za Euro 2028, bez obzira na to kakav bude ishod kvalifikacija koje se igraju naredne godine.
Takmičenje u Ligi nacije na programu je u septembru, oktobru i novembru, a plej-of se igra krajem marta 2027.

Žrijeb za LN: Crna Gora sa Jermenijom, Kiprom i pobjednikom duela Letonija-Gibraltar

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) u petak s početkom u 12 sati, biće održana prezentacija pod nazivom „Crnogorci u Urugvaju“, posvećena istorijatu, identitetskim pitanjima i savremenim aktivnostima crnogorske dijaspore u Južnoj Americi.
Kako je saopšteno iz FCJK-a, u okviru prezentacije govoriće Tomas Šaranović, predśednik Udruženja Crnogoraca u Urugvaju, koji će predstaviti rad i aktivnosti ove organizacije, kao i iskustva crnogorske zajednice u očuvanju jezika, tradicije i kulturne baštine.&nbsp;
Takođe, učestvovaće dr Srđa Martinović, predśednik Fondacije „Sveti Petar Cetinjski“, koji će govoriti o značaju institucionalne podrške dijaspori i ulozi fondacija i kulturnih inicijativa u povezivanju matice i iseljeništva.

Prezentacija „Crnogorci u Urugvaju“ u petak na FCJK-u

Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak u kojem navodno Miloš Medenica, koji je u bjekstvu otkad mu je izrečena presuda kojom je osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora, poziva urednika emisije "Načisto" Petra Komnenića da ga uključi u večerašnju emisiju u kojoj će gostovati, pored ostalih, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
- Dobro veče, zarobljena Crna Goro i vi u ZIKS-u. Samo želim da poručim Petru Komneniću da sam poslao poruku, ako je voljan neka me prihvati, pozvaću ga uživo u njegovoj emisiji da skinemo sumnju sa autentičnosti moje ličnosti - &nbsp;čuje se na snimku na kojem je navodno Medenica.
U njemu je i poruka za direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i čelnike bezbjednosnog sektora.
- Želim da poručim Šćepanoviću i čelnicima bezbjednosnog sektora - zašto se stresiraju kad im dobro ide na privatnom planu. Znaju oni na šta ja mislim - zaključeno je u video obraćanju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstina134696%2Fstatus%2F2021996749225963877&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević 28. januara na izricanju presude naredila određivanje pritvora Medenici, ali ga policija nije zatekla na adresi stanovanja. Miloš Medenica bio je u pritvoru od maja 2022. godine do 17. oktobra 2025. kada je ukinut i određen mu kućni pritvor.
On je napustio Istražni zatvor jer za tri godine nije donijeta prvostepena presuda i njemu je bila određena mjera zabrana napuštanja stana.
Crnogorske vlasti su za njim raspisale nacionalnu i međunarodnu potjernicu.

Tag: marko-vukcevic