Pripremno ročište po tužbi Neformalne grupe studenata "Kamo śutra" protiv političke partije Demokrtaska Crna Gora i deset njenih funkcionera održano je danas u Osnovnom sudu i sutkinja Milena Brajović odlučila je da na narednom ročištu koje je zakazala za 20. januar sasluša tužioce - Mila Perovića i Marka Vukčevića. Sutkinja Brajović saopštila je da je tužba uredna u smislu odredbi ZPP-a. Zastupnik tuženih, advokat Nikola Angelovski kazao je da je na tužbama faksimil i on je to problematizovao. Na to je zastupnik studenta, advokat Veselin Radulović kazao da taj faksimil koristi na svim tužbama, podnescima i to nikada nije osporavano. - Tužbe su uvijek bile prihvaćene. Preko 10 godina koristim faksimil na svim podnescima, tužbama pred svim sudovima i ZPP ne poznaje zabranu u smislu korištenja faksimila za ove svrhe - kazao je Radulović. Advokat Angelovski predložio je da se od Uprave policije pribave podaci ko je prijavljivao skupove, što je i sutkinja prihvatila. Po mišljenju advokata Radulovića taj prijedlog je sračunat i vodi ka odugovlačenju postupka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119111124_9ecf97e7fadf7c8541858d754c258b76d6b7fcd5b10be1360e5c01f688bbc4f6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" podnijela je tužbu protiv političke partije Demokratske Crne Gore i deset njenih funkcionera zbog pretrpljenih duševnih bolova i povrede prava ličnosti. Traže da tuženi isplate 3.000 eura nematerijalne štete, te da se uklone sporni tekstovi u kojima se studenti targetiraju i povezuju sa kriminalnim klanovima. Nematerijalna šteta u ovom slučaju, kako je objašnjeno u tužbi, nije kompenzacija, već satisfakcija zbog svih problema koje su studentima izazvali uvredljivi i neistiniti navodi Demokrata objavljeni u prethodnom periodu. Dvoje studenata Milo Perović i Marko Vukčević podnijeli su tužbu protiv ministra unutrašnjih poslova iz redova Demokratske Danila Šaranovića, potpredsjednika partije i ministra odbrane Dragana Krapovića, poslanika Borisa Bogdanovića, Zdenke Popović, Nikole Rovčanina, Anđele Vojinović, Duška Stjepovića, Albina Ćemana, Momčila Lekovića i članice Glavnog odbora Mladih Demokrata Milice Rukavine. Tužbu je bila podnijela i Itana Dragojević, ali je nakon nekog vremena povukla. Grupa "Kamo śutra" od početka godine je organizovala proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba, među kojima dvoje djece. Nakon tri mjeseca - u aprilu Grupa "Kamo Śutra" je prestala sa svojim aktivnostima. Advokat Radulović kazao je novinarima nakon održanog ročišta da očekuje da će biti usvojen tužbeni zahtjev jer je javnost mogla da čuje kako ljudi iz Demokrata kvalifikuju mlade ljude bez mrlje u karijeri, povezujući ih sa kriminalnim klanovima. On je kazao da je zastupnik tuženih imao prigovore na besmislene pravne stvari.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Perović i Vukčević svejdoče 20. januara, advokat Radulović očekuje da se usvoji tužbeni zahtjev

Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali nismo znali koliko je to veliko i kako će uticati na sve nas, kaže za Radio Slobodna Evropa jedan od osnivača crnogorske studentske grupe "Kamo śutra" Marko Vukčević. "Kamo śutra" od početka godine organizuje proteste i blokade saobraćajnica tražeći smjenu vladinih čelnika za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara kada je ubijeno 13 osoba. Zbog toga su se našli i na meti političkih partija, koji tvrde da iza njihovih protesta stoje kriminalne organizacije. Oni to odbacuju. <h2>Kako je nastala studentska grupa "Kamo śutra"</h2> Povod za osnivanje "Kamo śutra" nije bilo Cetinje. Inspirisali su ih studenti u Srbiji koji mjesecima traže odgovornost za nesreću u Novom Sadu u kojoj je poginulo 15 osoba. Sredinom decembra organizovali su potpisivanje pisma podrške srpskim kolegama, koje je podržalo više od 1.000 crnogorskih studenata. - Glavni komentar na to naše pismo podrške, pored svaka čast, bio je što se ne bavimo svojim dvorištem nego Srbijom - pojašnjava Marko Vukčević, student prava.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122619124_6cfa3bf26e6649c976484a0cd48302176e991cc0e548ae1a8cb813ed87089585.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122619124_6cfa3bf26e6649c976484a0cd48302176e991cc0e548ae1a8cb813ed87089585" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest Podgorica 26.12.2024"> </figure>  Potom su krajem decembra - predstavljajući se prvi put kao "Kamo śutra", inspirisani istoimenim albumom crnogorskog umjetnika Rada Rapida - ispred Pravnog fakulteta u Podgorici organizovali i skup podrške srpskim studentima. Istog dana podržali su protest ispred Skupštine Crne Gore protiv seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj Gimnaziji, slučaja koji će dovesti do smjene direktorice. - Tada se dogovaramo da nastavimo djelovanje, s logikom da kad god se nešto dešava u društvu, mi dajemo komentare, organizujemo sitne akcije... Onda se dešava 1. januar i Cetinje - kaže Vukčević. <h2>Prvi protest nakon Cetinja</h2> Tog dana je u gradu na 30 kilometara od Podgorice ubijeno 13 osoba. Policija je u vrijeme ubistava gotovo šest sati tragala za Acom Martinovićem, koji je počinio samoubistvo. Članovi "Kamo śutra" su pratili dešavanja iz minuta u minut. - Tu noć smo svi bili ludi od iščekivanja, u agoniji od šest sati zbog nesposobnosti policije... Zvali smo jedne druge i dogovorili se da moramo da sad uradimo nešto veliko - kaže Milo Perović, student Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju. To "nešto veliko" bio je protest 5. januara ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Kao studentska grupa koja je u tom trenutku postojala desetak dana i koju čine studenti od 18 do 24 godine, nisu imali ni logistiku ni infrastrukturu: - Neke zvučnike smo pozajmili, onda smo išli na pijacu i kupovali druge... I onda ne možemo da ih povežemo. Imamo tri zvučnika, od toga dva možemo da povežemo kablom, treći ne možemo, nego na ova dva stavljamo mikrofon koji je povezan na taj treći i tako... - rekao je Perović. Uprkos tim poteškoćama, protestu se, prema procjenama, odazvalo pet hiljada ljudi. <h2>Definisanje zahtjeva</h2> Tražili su ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog, kako su kazali, propusta policije na dan masovnog ubistva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Đekna, Blokada kod Trgovinske"> </figure>  Osim ostavki, zahtijevaju reformu policije, oduzimanje ilegalnog oružja, povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama i bolju brigu o mentalnom zdravlju. Kako u "Kamo śutra" dogovaraju djelovanje, pa i zahtjeve? - Direktnim odlučivanjem na sastancima. Imamo prvo rasprave, suočavamo argumente i vidimo na kraju za šta je većina. Neke važnije odluke pustimo i da prespavaju, da stvarno ispitamo dobro tu temu i šta to podrazumijeva. Da se ne zalijećemo - kaže Milo Perović. <h2>Odbijanje Spajića</h2> Premijer Milojko Spajić je, međutim, odbacio zahtjev studenata navodeći da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka". Nije saopštio ko sprovodi analizu i kada će ona biti završena. - Evo prošlo je više od mjesec dana, zašto evaluacija već nije urađena - pita Marko Vukčević. Iz "Kamo śutra" nisu zadovoljni ni kako je odgovorio na ostale zahtjeve.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250116200128_558f274c87cc5654ff72247452d8631ad8c83fe4e8cbdceb1a775efefde2a08d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250116200128_558f274c87cc5654ff72247452d8631ad8c83fe4e8cbdceb1a775efefde2a08d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="protest"> <figcaption>Sa jednog od protesta grupe "Kamo śutra"(Photo: Portal ETV/Siniša Adamović)</figcaption> </figure>  - Odgovor je u stvari bio dosta opširan. Puno se pričalo, ništa se zapravo nije reklo... - kaže Vukčević. <h2>Na meti napada</h2> "Kamo śutra" je nakon serije protesta počeo sa blokadama saobraćajnica u Podgorici. Vladajuće Demokrate tvrde da iza protesta na kojima se traže ostavke njihovih zvaničnika Bečića i Šaranovića stoje kriminalne grupe i snage bliske Milu Đukanoviću, nekadašnjem lideru opozicione Demokratske partije socijalista (DPS). Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" je to negirala. - Konstantno pokušavaju da skrenu temu sa onoga što je stvar a to je zločin na Cetinju, da su 23 osobe izgubile život u dva masovna ubistva u roku dvije i po godine u tako malom mjestu. Oni (protesti) nisu uopšte politički upereni - naglašava Marko Vukčević. Napominju da ne traže smjenu vlasti i nove izbore, a namjerno na skupovima ne navode imena članova vlade čije smjene traže jer ih, kako kažu, "ti ljudi lično ne zanimaju". - Samo želimo da oni koji su na vlasti rade svoj posao. Od nas ne postoji opasnost. Niti ćemo da izlazimo na izbori niti koga da podržavamo ili guramo - kaže Vukčević. Ističu da nijedan član studentske grupe nije ni u jednoj partiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250207170232_e3e21a3b0843bd97432c48504b258da22fabdb9509946b37315ffa16b3c963c1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250207170232_e3e21a3b0843bd97432c48504b258da22fabdb9509946b37315ffa16b3c963c1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="blokada"> <figcaption>Sa blokade u Podgorici(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Odgovaraju i na pokušavaje političkog etiketiranja kroz partijsku prizmu članova njihovih familija. - U organizaciji imamo i ljude čiji su članovi porodica i članovi partija. Imamo osobu čiji je član porodice u DPS-u, ali isto imamo i jednu čiji je član jedan od osnivača Nove srpske demokratije (bivši prosrpski Demokratski front) - pojašnjava Marko Vukčević. Licemjernim smatraju različita tumačenja. - U jednom momentu, kad njima odgovara ta priča, mi smo neka starija grupa, a onda kad se pomene da je otac nekome u nekoj parti onda smo djeca balavci. Mislim da su to vrlo dvostruki aršini - kaže Milo Perović. <h2>Kako do studentskog bunta</h2> Sagovornici RSE ističu da u Crnoj Gori jača studentski bunt, koji je do sada suzbijan i partijarhalnim obrascima vaspitanja. - Znači od kuće ne smiješ roditeljima da se usprotiviješ, učiteljici ne smiješ da se usprotiviješ, direktoru... Konstantino te uče da ne smiješ i nemaš pravo, posebno kad si mlad, da se pobuniš, misliš drugačije i to javno kažeš. Bitno je da se baš to razbija - poručuje student master studija na Fakultetu dramskih umjetnosti. Cilj "Kamo śutra" je da doprinesu izgradnji kritične mase studenata koji su spremni da to što misle javno i kažu. I da se njihov glas ozbiljno čuje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> <figcaption>Sa jedne od blokada u Podgorici(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  - Evo pokazali smo da se naš glas stvarno čuje kad nešto kažemo, da se to čuje čitava Crna Gora. Tako da nije nemoguće, samo je poenta da je ustanemo, da krenemo, i da iskoristimo tu priliku - poručuje Marko Vukčević. <h2>Šta dalje - kako vide sebe u budućnosti</h2> - Nećemo u stečaj. Nastavićemo ono što smo planirali od početka. Da budemo organizacija mladih koja će da reaguje na sve ono što misli da treba da reaguje u ovoj državi i da kroz te svoje "sitne gerila akcije" iskazuje stav - kaže Vukčević. Cilj im je i da organizacija sačuva kredibilitet. - Ili što bi mi Crnogorci rekli čast i obraz - kaže Milo Perović. A šta im lično znači cijeli pokret koji je doveo do protesta i blokada na koje se odazivaju hiljade građana: - Kad budem star unucima ću da se hvalim, što je najbitnije. A oni će tada da se bune protiv mene - kaže Milo Perović kroz smijeh.

Portal ETV

Vukčević: Znali smo da ulazimo u nešto veliko, ali ne i kako će uticati na nas; Perović: Bili smo u agoniji zbog nesposobnosti policije

Definitivno postoji ozbiljan pritisak. Ne bih rekao da je pritisak javnosti - koliko je pritisak određenih političkih partija u Crnoj Gori i njihovih botova na mrežama, ali mislim da je reakcija ljudi uopšteno pozitivna i smatram da su ljudi razumijeli da iza nas ne stoje političke partije, ne stoje nikakve tajne strukture i da je ovo u potpunosti studentska priča - poručio je u izjavi za Antenu M Marko Vukčević, jedan od članova neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ koji organizuju proteste zbog tragedije koja se desila na Cetinju prvog dana ove godine, a u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
Odolijevaju, kaže, i vjeruju da će i naredni protest pokazati da je još više ljudi mobilisano i da još više građana želi da se zahtjevi koje su postavili ispune u što kraćem roku.
Njihov prvi zahtjev je ostavka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića - koji dolaze iz redova Demokrata.
Vukčević navodi da u četvrtak, 19. januara za kada je zakazan novi protest, očekuju još veći broj građana, pozivajući na miran i nenasilan skup.
- Mislimo da se ljudi osjećaju nesigurno, osjećaju se bijesno, to je razumljivo u situacijama kada se dese zločini kao što je bio na Cetinju prvaog januara. Isto tako mislimo da je bitno da se taj bijes nikada ne pretvori u agresiju, zbog toga sve građane pozivamo na mir, na nenasilje i naravno pozivamo da izjave ili bilo kakva vrsta dobacivanja ili uzvika na našim protestima ne sadrže govore mržnje, ili pozivanja na podjele jer smatramo da to dovoljno rade političari. Vrijeme je da se svi kao građani Crne Gore, koje god nacije ili bilo čega drugog bili, udružimo i zajedno izborimo za sigurnije i bezbjednije društvo - istakao je Vukčevi.
Sagovornik Antene M je demantovao navode da se na njihovim skupovima mogu čuti pjesme i povici koji sadrže govor mržnje.
- Upravo sinoć smo imali takvih komentara na Javnom servisu od strane gospodina Gorana Danilovića kako su se na protestu čule prozivke 'što ste na nas digli hajku...' i slične pjesme. Mi smo odmah rekli da je to apsolutna neistina. Digitalni forenzički centar je javno objavio da se radi o montaži, te da je sa nekog drugog skupa na snimku sa našeg protesta dodat audio, tako da čak i da se dese neki pojedini slučajevi oni nijesu povezani sa nama, mi ih ne prihvatamo, to ćemo uvijek reći. Ali velika većina, ako ne i svi, koji dođu na protest razumiju da ovaj skup nije politički obračun - zaključio je Vukčević.

Vukčević: Ne prihvatamo govor mržnje ili poziv na podjele, to dovoljno rade političari

Dječji hor Zvjezdice ove godine obilježava veliki jubilej – 40 godina postojanja. Četiri decenije pjesme, stvaralaštva i odrastanja generacija djece, ostavile su dubok trag u kulturnom životu Podgorice i cijele Crne Gore. Zato su gosti emisije Jutro s Majom Marko Klepić, osnivač, kompozitor i dirigent, Ana Klepić, dirigentica i kompozitorka, Ivona Klepić muzička pedagoškinja i Lidija Karadaglić, novinarka.
Crnogorska muzičarka Andrea Demirović koja je 2009. godine predstavljala našu zemlju na Pjesmi Evrovizije, jedna je od učesnica ovogodišnjeg Montesonga.
Gosti/panelisti su muzičari Bojan Delić i Ivan Ivanović i Mihailo Šaranović iz benda Bubnjivi&amp;psi koji će i prezentovati novu pjesmu i spot “Previše”.
Budite uz Televiziju E od devet sati!

Jutro s Majom: O velikom jubileju Dječjeg hora Zvjezdice, Montesongu...

Ove subote u emisiji Vikend popodne Televizije E, donosimo dinamične razgovore i priče koje oblikuju našu svakodnevicu.
Razgovaramo sa mladom rediteljkom o savremenim filmskim trendovima i upoređujemo kako je filmska industrija izgledala nekada, a kako izgleda danas.
Zatim nam se pridružuje dugogodišnji novinar koji otkriva tajne novinarske profesije, kao i vještine neophodne za intervju sa brojnim poznatim sagovornicima.
Razgovaramo i sa predstavnicom civilnog sektora koja je radila na projektu unapređenja saradnje institucija i građana, sprovedenom u čak petnaest opština, sa ciljem jačanja društvene kohezije.
Za kraj emisije, uz mnogo dobre energije, kuvamo sa Sandrom Manojlović!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

Vikend popodne na TV E: Savremeni filmski trendovi, tajne novinarske profesije...

Ukoliko Francuska ne promijeni odluku u nedjelju ili ponedjeljak, Crna Gora će na Međuvladinoj konferenciji u utorak zatvoriti samo tri od pet predviđenih poglavlja.
Kako Portal ETV saznaje iz diplomatskih krugova, u nedjelju i ponedjeljak će biti održane sjednice Komiteta stalnih predstavnika država članica EU (COREPER).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ffrancuska-blokirala-zatvaranje-dva-poglavlja-u-pregovorima-crne-gore-sa-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Odluka Francuske da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje Poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) stigla je kao hladan tuš nakon ranijih najava da će Crna Gora zatvoriti svih pet poglavlja. Evropska komisija i preostalih 26 država članica EU dale su saglasnost za zatvaranje svih pet poglavlja.
Ministar poljoprivrede Vladimir Joković, u čijem su resoru upravo poglavlja koja je Francuska blokirala, nije odgovarao na upite Portala ETV. Prije dva dana Joković je za naš portal izjavio da Crna Gora „definitivno zatvara ta dva poglavlja“ i da je ponosan na postignuća u tim oblastima.
Pregovori o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji počeli su 29. juna 2012. godine. Od tada je Podgorica otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila sedam — tri krajem prošle godine i jedno u junu ove godine.

Ponedjeljak krajnji rok za promjenu odluke: Francuska drži ključeve blokade dva crnogorska poglavlja

Nije lako danas biti u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), ni u ovom gradu - ni u bilo kom kraju Crne Gore, ali da pripadnost ovoj politici predstavlja dostojanstven, častan i pošten odnos prema antifašističkoj istoriji, građanskom konceptu i evropskoj budućnosti naše države - poručio je lider te partije Danijel Živković sinoć na skupu u Herceg Novom.
Bilo je, ističe on, mnogo bastadura u istoriji Crne Gore.
- I treba da se postide oni koji se danas nalaze u vlasti koji 80 godina i duže poslije njihove smrti pokušavaju na sve načine da zatru moralnu vertikalu Crne Gore – antifašizam. I koliko god pokušavali sa pozicija vlasti da ugroze antifašističko nasljeđe, sa ovih skupova poručujemo – ima nas dovoljno u Crnoj Gori da se ispriječimo tom naumu - naveo je Živković.
Ocijenio je da današnji nacionalisti na vlasti ne prezaju ni od čega i pokušavaju da relativizuju sve što se desiilo u našoj prošlosti i da izjednače fašizam i antifašizam.
- Zato im večeras poručujemo - ne dirajte u ono što je naš moralni kompas, ne dirajte u krvi i kosti onih koji su položili život za slobodu Crne Gore. Nikad nećemo dozvoliti da zatru antifašističko nasljeđe - podvukao je Živković.
Osvrnuo se i na aktuelnu političku situaciiju i kazao da se ova agonija može jedino okončati na izborima.
- Moramo im na izborima pokazati đe im je mjesto - na margini društvenih i političkih procesa. Imamo vlast koja glorifikuje Pavla Đurišića, imamo vlast koja ne može da uhapsi spomenik, vlast koja kaže je potpuno u redu slaviti nestanak Crne Gore. Današnja vlast preko bezbjednosnog aparata, tužilaštva, ASK-a radi sve da diskredituju i uplaše svakog pojedinca koji nevezano je li u DPS-u ili je predstavnik medija, NVO sektora ili intelektualne elite, koji kritički misli o ovoj vlasti. Danas vam odmah prišivaju etiketu da ste kriminalac i na sve načine vas linčuju što smo vidjeli i na najnovijem primjeru onih 35 lica koji su procesuirani prekršajno, jer su protestovali zbog toga što je najveća crnogorska nagrada dodijeljena čovjeku koji negira Crnu Goru - naglasio je Živković.
Kazao je da ođe ne stoje nečasni ljudi, ođe stoje pošteni ljudi koji žele pravo da odlučuju o svojoj državi, te da dodao da vidi ljude koji se bore sa egzistencijalnim problemima, koji do današnjeg dana nijesu riješili stambeno pitanje, ljude koji se svakoga dana bore sa problemima, koji su svoj život posvetili DPS-u i vrijednostima koje DPS zastupa, te poručio da se zbog tih ljudi vrijedi boriti za Crnu Goru.&nbsp;
- Ovdje ne vidim one koji su od DPS-a dobili sve, koji su zinuli više nego što mogu pojesti, one koji su uživali u pobjedama u prvim redovima, a pobjegli su nakon 30. avgusta 2020. godine, one koji su koristili sve privilegije iz tog sistema, a čim je došlo malo muke, pobjegli su u druge partije i obukli druge dresove. Srećno im bilo, dobro je što su nas napustili, neka idu dalje - poručio je on i naglasio da nema problem s onima koji odlučuju da u najtežim vremenima napuste DPS. Oni, cijeni Živković, nijesu hrabri i nemaju skoposti da iznesu teret teške opozicione borbe.
Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, kazao je na sinoćnjem skupu da se ne može oteti utisku kako su danas svi usmjereni protiv DPS-a ne zbog onoga što nije bilo kako treba, već upravo zbog onih stvari koje su ispravno urađene.
- Ne opraštaju nam pravo da odlučujemo o samima sebi, ne opraštaju nam pogled ka Zapadu, ni ambiciju da budemo dio savremene Evrope, ni to što se usudili da, ovako mali, mislimo da možemo bolje i više od nekih većih - dodao je on.
Vuković je poručio da će opet pobijediti Crna Gora.
- Zato što pred zoru mrzne i zato što mrak nikada nije ugasio svjetlo, i zato što je Lovćen nad nama i ovo more pred nama, i zato što se ne predajemo ni kad smo slabiji, i zato što ne napadamo, već branimo, i zato što ne mrzimo, već volimo, i zato što ovaj trg nosi ime Nikole Đurkovića, i zato što ovaj grad nije manje crnogorski zbog toga što u njemu većinski žive Srbi, i zato što je Crna Gora svih nas, njenih građana, jedna i za vazda. Neka bude borba neprestana. I, neka je vječna Crna Gora! - naveo je on.
Na skupu su govorili i predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi Dejan Stojadinović i predstavnica Savjeta mladih Ana Kovačević.

Živković u Herceg Novom: Ovo nije borba za vlast, već borba za očuvanje građanskih i antifašističkih temelja Crne Gore

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: marko-vukcevic