Oko 80 odsto radnika kompanije Solar gradnja, koja je u vlasništvu državne Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), prošle godine je suprotno zakonu dobilo ugovore na neodređeno vrijeme.
To je jedan od nalaza Državne revizorske institucije (DRI) zbog kojih je Solar gradnji dodijelila duplo negativno mišljenje - na njene finansije i pravilnost poslovanja.
Iz same Solar gradnje su odgovornost za nepravilnosti, u odgovorima Radiju Slobodna Evropa, uglavnom "svalili" na smijenjenu direktoricu kompanije Valeriju Saveljić.
Međutim, istraživač javnih politika iz Instituta alternativa Marko Sošić naglašava da se u dokumentu Odbora direktora o razlozima za smjenu direktorice "nigdje ne pominju" problemi koje su utvrdili revizori.
- Iz toga se može zaključiti da zapošljavanje 350 ljudi na neodređeno za godinu dana - bez oglasa, bez provjera iskustva i stručne spreme - za njih (Odbor direktora) nije bio problem - rekao je Sošić.
S obzirom na obim utvrđenih nepravilnosti, on smatra da bi trebalo ispitati odgovornost upravo Odbora direktora, ali sumnja da će se to desiti zbog partijske podjele javnih preduzeća.
Odbori direktora energetskih kompanija uglavnom su podijeljeni između stranaka vladajuće većine - Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata vicepremijera Alekse Bečića i nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) predsjednika parlamenta Andrije Mandića.
<h2>Što se još spočitava Solar gradnji</h2>
To što je broj stalno zaposlenih za godinu porastao sa 46 na 402, uglavnom suprotno Zakonu o radu, nije jedina nepravilnost koja se spočitava kompaniji specijalizovanoj za solarnu energiju.
Kompanija je prošle godine imala oko 444 zaposlenih.
Naime, Solar gradnja je poslovnu 2024. završila u plusu nepunih 100.000 eura.
Međutim, imala je zakonsku obavezu da smanji fond za zarade jer je prethodne dvije godine završila u višemilionskom minusu - 2,2 i 2,7 miliona eura, što nije uradila.
U revizorskom izvještaju se konstatuje da je Solar gradnja mijenjala koeficijente za zarade zaposlenih bez saglasnosti Vlade i mišljenja Ministarstva finansija.
Takođe, da je kompanija imala zaključen ugovor sa 250 radnika o korišćenju privatnih vozila u službene svrhe, a da pri tom nije bilo adekvatno kontrolisana upotreba kartica za gorivo i putni nalozi.
Solar, prema izvještaju, nije preduzimao ni mjere za utvrđivanje odgovornosti nakon što je popisom utvrđen manjak inventara i opreme.
Iz Solar gradnje su za RSE kazali da ozbiljno shvataju preporuke revizora i da će otkloniti nepravilnosti.
- Većinu nepravilnosti koju je DRI navela, Odbor direktora je već uočio i između ostalog, zbog toga smijenio prethodnu izvršnu direktoricu... Bitno je da u kompaniji nisu uočene zloupotrebe, krađa i slične nepravilnosti - navedeno je u odgovoru kompanije.
Naglašavaju da kompanija posluje pozitivno, sa 500 zaposlenih i prosječnom platom preko 900 eura.
<h2>Serija direktora</h2>
Kompanija je za manje od četiri godine postojanja promijenila više direktora, što je uglavnom bila posljedica sukoba sa Odborom direktora, na čijem čelu se nalazi Marina Jočić iz DF-a.
Naime, Ranko Vuksanović je avgusta 2023, nepune dvije godine od osnivanja kompanije, podnio ostavku na mjestu direktora. Povod je bio sukob oko sudbine zaposlenih u kompaniji, koji je u tom periodu dostizao gotovo 600.
Na njegovo mjesto došla je Valerija Saveljić.
Odbor direktora optužio je za nesavjesno poslovanje, a ona njih za partijsko zapošljavanje glasača DF-a Andrije Mandića.
Odbor direktora Solar gradnje dodijelio je krajem decembra 2024. Milutinu Marojeviću četvorogodišnji mandat za čelu kompanije. Međutim, zadržao se manje od šest mjeseci.
Iz kompanije je u junu saopšteno da je Marojević zatražio da bude smijenjen i da je u tom periodu njegov rad ocijenjen uspješnim.
Kompanijom trenutno upravlja v.d. direktorica Sanja Žugić, dotadašnja komercijalna direktorica kompanije.
<h2>Optužbe za partijsko zapošljavanje</h2>
Nakon objavljivanja revizorskog izvještaja, opozicija je pozvala Specijalno tužilaštvo da ispita poslovanje Solar gradnje, tvrdeći da je kompanija osnovana u svrhu partijskog zapošljavanja.
- Kompanija je osnovana da bi se stvorila platforma za partijsko zapošljavanje i sumnjive poslove - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević.
Iz tužilaštva nisu odgovorili RSE da li će ispitati poslovanje državne kompanije.
Optužbe o partijskom zapošljavanju podržavalaca predsjednika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića (DF) iznijela je ranije i smijenjena direktorica Valerija Saveljić.
Iz kompanije tvrde da to nije tačno.
- Tvrdimo da to nikada nije bio niti uslov, niti bismo mogli tako doći do ovolikog broja stručnog kadra koji nam je nužno potreban za realizaciju velikog projekta ugradnje solarnih panela - objasnila je nedavno predsjednica Odbora direktora Jočić.
Uz to tvrdi da su od osnivanja postavili "preko osam hiljada solarnih elektrana".
Iz EPCG nisu odgovorili na upit RSE da li ih zabrinjava poslovanje njene kćerke kompanije i koje mjere preduzimaju u cilju utvrđivanja odgovornosti zbog nepravilnosti koje su utvrdili državni revizori.
Odgovor nije stigao ni iz Ministarstva energetike, koje nadzire energetske kompanije u državnom vlasništvu.
<h2>Partijski napadi na revizore</h2>
Državna revizorska institucija proslijedila je negativni nalaz za Solar gradnju na više adresa, uključujući i Odbor za finansije Skupštine Crne Gore.
Imajući u vidu dosadašnju praksu kada se pred skupštinskim odborima razmatralo poslovanje državnih kompanija, Sošić nema očekivanja da će to dati rezultate.
- Te sjednice se pretvaraju u suđenje DRI, u kojem rukovodstva preduzeća - sa partijskim kolegama iz redova poslanika - koriste sjednice da se odbrane od DRI tako što će napadati motive revizije i ljude koji potpisuju izvještaj - kazao je Sošić.
Predstavnici vlasti kritikovali su negativni nalaz za drugu energetsku kompaniju kao "politički sračunat" jer je njegov autor, Zoran Jelić, nekadašnji poslanik Demokratske partije socijalista.
Da li je sada moguće ispraviti situaciju u kojoj je oko 350 osoba dobilo ugovore na neodređeno suprotno zakonu?
- DRI po običaju suvišno preporučuje da treba poštovati zakon. A Odbor direktora može jednostavno reći da će ubuduće to i raditi - a njih 350 radnika neka ostanu gdje jesu - kaže Sošić za RSE.
Zbog toga će Institut alternativa prijavom inspekciji rada pokušati da izvrši dodatan pritisak na Odbor direktora i provjeri koje su mogućnosti da se nepravilnosti isprave, najavljuje Sošić.
Takođe, obratiće se i budžetskoj inspekciji Ministarstva finansija zbog više slučajeva kršenja Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kao i inspekciji za javne nabavke zbog problematičnog sprovođenja nabavki.
Solar gradnja je, napominje Sošić, od strane Ministarstva finansija kategorisana u grupu najrizičinijh preduzeća po pitanju profitabilnosti i solventnosti.
A prošle godine našla u središtu pažnje nakon što je utvrđeno da sarađuje sa kompanijom iz Bosne i Hercegovine kojoj su Sjedinjene Države uvele sankcije zbog povezanosti sa porodicom predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.
Ugovor o saradnji je u međuvremenu raskinut.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sumnje u protivzakonito zapošljavanje u Solar Gradnji, slijedi prijava Inspekciji rada

Jučerašnji prekid sjednice Skupštine na kojoj je, između ostalog, trebalo da se raspravlja o smjeni Andrije Mandića, politički analitičar Marko Savić vidi kao još jednu u nizu političkih trgovina za određena mjesta po dubini.&nbsp;
Savić, u izjavi za Antenu M, ukazuje da je u pozadini pitanje kakav će biti stav manjinskih partija koje učestvuju u izvršnoj vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fskupstina-danas-o-razrjesenju-mandica-i-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On, takođe, ukazuje na činjenicu da je predlog za prekid sjednice došao od poslanika PES-a, što, kako navodi, znači da je posrijedi direktna komunikacija, ili stav premijera Milojka Spajića.
- Najlogičnije je da je potrebno još vremena da se upodobi plan djelovanja ukoliko manjinske partije koje učestvuju u izvršnoj vlasti nemaju jasan stav ili imaju stav koji naginje ka tome da mogu podržati razrješenje Andrije Mandića. To je samo jedna u nizu kriza ove vlasti. Jedina nit koja drži Vladu na okupu je ta da veliki procenat njenih članova izražava bojazan od akcija i aktivnosti Mandića, bivšeg DFa, njegovih saboraca - navodi Savić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspor-pes-a-i-demokrata-oko-lazara-scepanovica-uzrok-odgadanja-sjednice-za-3-jun&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Savić upozorava da živimo privid, ili fasadnu demokratiju, nešto što vladajuća elita želi da nam predstavi kao demokratiju. On ističe da bilo koje odgađanje rasprave o važnim pitanjima doprinosi talasu manipulacija koji dolazi iz vladajućih struktura.
On ukazuje da je premijer Spajić od početka mandata u procijepu u koji upada sve dublje, u koljem mu ju je potrebno učešće predstavnika manjinskih naroda u izvršnoj vlasti zbog pravdanja demokratskog odnosno kvazi demokratskog karaktera vlasti. A ukoliko izgubi njihovu podršku on je u još većem procijepu.
Ističe da nema dvojbe da su i manjinske partije partitokratske, odnosno da je interes partije, pa čak i interes lidera partije, a ne čitave stranke, nešto čime će se oni rukovoditi.
- Bilo je niz slučajeva tokom mandata ove Vlade koji su ukazivali manjinskim partijama da njima tu nije mjesto. Mislim na to kako se Mandić i njegovi saborci odnosili prema manjinama u Crnoj Gori. Posljednji primjer je i to što Mandić nije čestitao 21. maj. Bilo je dosta i suštinskih događaja koji su govorili da njima nije mjesto u izvršnoj vlasti - kaže Savić.
On smatra da će se manjinske stranke voditi usko partijskim interesima. U vezi sa tim navodi i u kom pravcu može ići njihov odgovor.
- U redu, ali ajmo onda da veći dio kolača po dubini. Na nivou apsurda bi bilo, mada je to već i sada, da traže još neki resor koji bi mogao biti izmišljen. Ni to ne bi bilo ništa novo, ali mislim da će ovo biti još jedna u nizu političkih trgovina za određena mjesta po dubini - kazao je Savić.
Podsjetimo, sjednica Skupštine na kojoj je trebalo da se raspravlja o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića i sporazuma Vlade sa UAE, juče prekinuta na prijedlog parlamentarne većine, a nastavak je zakazan za 3. juna.
Zahtjev za odgađanje sjednice stigao je iz redova PES a, od poslanika Vasilija Čarapića.
Prvi čovjek Skupštine Andrija Mandić samo je saopštio da će rad nastaviti 3. juna, te da je to kako je kazao, dogovor parlamentarne većine, o čemu je prisutne prethodno obavijestio šef poslaničkog kluba PES-a, Vasilije Čarapić.

Savić o prekidu sjednice Skupštine: Još jedna u nizu političkih trgovina za određena mjesta po dubini

Partijsko zapošljavanje nije počelo juče, nije ga počela ova Vlada, već se nastavlja. Ovo je praksa koja se mora zaustaviti jer ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je, gostujući na Televiziji Vijesti, istakao da je ovo višedecenijski problem, kao i da je analiza pokazala da je veći nivo partijskog zapošljavanja na lokalnom nivou.
Sa druge strane, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković cijeni da je sada neuporedivo bolja situacija prilikom zapošljenja nego ranije.
- Ranije se znalo da su konkursi namješteni i da ne mogu da prođu nepodobni, pa se nijesu javljali. Sada se jedno deset puta više ljudi javlja na konkursima - rekao je Joković.
Marko Sošić iz NVO Instituta alternativa istakao je da od 2020. godine na polju zapošljavanja ništa nije urađeno u borbi protiv racionalizacije javne uprave ili borbe protiv partijskog zapošljavanja.
- Nijedan sistemski akt nije urađen koji bi nas uvjerio da su sve ove vlade do sada imale kao cilj. Ne samo da se ništa nije radilo, već su predstavnici nekih vlada aktivno radili protiv optimizacije radnih mjesta... - naveo je on.
Konstatovao je da smo danas u situaciji da imamo javni sektor koji je brojniji i skuplji nego ikad.
- Imamo gotovo 80.000 koji radi u javnom sektoru, svaki treći zaposleni u Crnoj Gori radi u javnom sektoru... - ustvrdio je Sošić.

Dukaj: Partijsko zapošljavanje se mora zaustaviti, ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice

Sjutra će Skupština razmatrati osam zakona o kojima nije sprovedena javna rasprava i to je nastavak izrazito netransparentnog načina pripreme propisa koji je karakteristika kako ove Vlade tako i skupštinske većine, saopšteno je iz Instituta alternativa.
 - Od zakona na dnevnom redu sjutra, za pet koje je predložila Vlada, nije održana javna rasprava “iz razloga hitnosti”. Radi se o važnim zakonskim tekstovima koji obuhvataju oblast koncesija, energetike, obnovljive izvore energije, državnu imovinu i unutrašnje poslove - kazao je Marko Sošić, Istraživač javnih politika u IA.
 Kako navodi, većina ovih zakona nije bila ni planirana u programu rada Vlade za ovu godinu (zakoni o unutrašnjim poslovima, o koncesijama, o državnoj imovini).
 - Takođe, na sve ove zakone, poslanici vladajuće većine su podnijeli amandmane koji u nekim slučajevima značajno mijenjaju osnovni prijedlog zakona. Od tri poslanička prijedloga zakona na dnevnom redu sjutra, svi su podnijeti od strane poslanika vladajuće većine i samo jedan ima mišljenje Vlade - ističe Sošić.
Prema njegovim riječima, dvije sjednice vanrednog zasijedanja Skupštine koje će se održati sjutra su loš primjer koji sve više postaje praksa u zakonodavnom procesu. Sošić naglašava da je od 78 Vladinih prijedloga zakona koji su do sada upućeni Skupštini, tek za trećinu sprovedena javna rasprava.
 - U najmanju ruku je neobično da poslanici parlamentarne većine prednjače u broju zakonskih prijedloga, kao i da amandmanima značajno mijenjaju prijedlog zakona koji je utvrdila Vlada. Ovo ukazuje da je djelu koordinisana akcija poslanika i Vlade da se važni zakoni donesu, ili izmijene, brzo i uz zaobilaženje faza procesa kao što su javna rasprava, sveobuhvatna procjena uticaja propisa, usklađivanje sa Evropskom komisijom itd. - kaže Sošić.
 Od početka rada 28. saziva, u skupštinsku proceduru predat je 131 prijedlog zakona, od čega su čak 40 odsto podnijeli poslanici i to prvenstveno vladajuće većine - dvije trećine od ukupno podnijetih.
 - Samo 15 odsto poslaničkih zakona sadrži makar i pokušaj procjene finansijskog uticaja propisa. Vlada rijetko daje mišljenja na propise, iako je na to obavezuje Poslovnik, i do sada je dala mišljenja na tek petinu prijedloga poslanika, i to gotovo isključivo na zakonske prijedloge poslaničke većine. Javnost se aktivno isključuje iz procesa pripreme propisa, kako uz ignorisanje ove obaveze od strane Vlade, tako i uz podnošenje prijedloga zakona od strane poslanika - navodi Sošić.
 Primjedbe koje su javno saopštene na Prijedlog zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, navodi on, a koje zahtijevaju konkretne odgovore i objašnjenja, predstavljaju dokaz da je javna i stručna rasprava neophodna.

Važni zakoni bez javne rasprave

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tužilaštvo obaviješteno o prijetnjama Vukoviću, policija izdala naređenje o prikupljanju obavještenja

U Osnovnoj školi "Pavle Rovinski" na Starom aerodromu jutros je izbio požar koji je podgorička Služba zaštite i spašavanja ugasila za šest minuta. U objavi na društvenim mrežama naveli su da je danas u 10.56 sati izbio požar u ovoj obrazovnoj ustanovi. - Na teren su odmah upućena dva vatrogasna vozila sa osam pripadnika Službe zaštite i spašavanja - istaknuto je u objavi. Požar je, dodaju, lokalizovan i ugašen za svega šest minuta, a niko od učenika i osoblja nije bio ugrožen. - Ljudski životni nijesu bili ugroženi - ističu iz Službe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026012712014_498fa6843bfaa9598dedd0518c86a41ab8bd32b6ed4753dc8b8bca3abf18d5a2" data-rendition-name="original" width="481" height="759" loading="lazy" alt="Intervencija"> </figure>

Tag: marko-sosic