Predizborna kampanja u Nikšiću protiče mirno i prilično je mlaka i neinspirativna, naročito u poređenju sa onom iz 2021. godine, kada je uticaj inostranih aktera bio izrazito dominantan, što sada nije slučaj zbog društveno-političkih dešavanja u Beogradu i Republici Srpskoj – ocijenio politikolog i bivši predavač na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, Marko Savić.
On, u razgovoru za Pobjedu, procjenjuje da će rezultati predstojećih lokalnih izbora u Nikšiću veoma uticati na djelovanje državnog aparata, prvenstveno na konstituente vlasti.
Jer u zavisnosti od njih, kako objašnjava, lako može doći do trvenja, odnosno cijepanja neke od partija, prvenstveno Demokratske Crne Gore.
<h2>STRANI UTICAJ&nbsp;</h2>
Iako se očekivalo da će se sa promjenom bivše vlasti promijeniti i ranija praksa vođenja kampanja, to se, smatra Savić, nije dogodilo.
Zbog toga, dodaje on, i kampanja za ove lokalne izbore ima obilježja funkcionerske, jer, „naši političari nisu na nivou da razumiju da je obavljanje državnih funkcija u službi opštih, a ne partikularnih interesa“.&nbsp;
– Predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik zbog konkretnih problema u svojim državama ovog puta lokalne izbore u Nikšiću nijesu stavili u fokus, što je više nego očigledno. Ipak, to ne znači da stranog uticaja nema, već da je samo promijenio oblik – dodao je Savić uz konstataciju da su predstavnici opozicije građanima i glasačima Nikšića nakon izbora 2021. godine ostali dužni konkretnu analizu aktivnosti kada je riječ o stranom miješanju u izborne procese u tom gradu.
On je kazao da se nada da će informacije koje se ovih dana plasiraju, a koje se odnose na duple birače u biračkom spisku i veze sa pograničnim djelovima Republike Srpske, odnosno, selima koja gravitiraju ka Trebinju, razriješiti do kraja, odnosno, da javnost neće ostati uskraćena za istinu.
Savić je ocijenio da kampanja na lokalnom nivou nije pokazala nikakav iskorak ni promjenu političkih partija i koalicija sa državnog nivoa kada je riječ o načinima njihovog vođenja te da su mahom na sceni replike prethodnih kampanja i da partije i dalje nijesu ponudile model kako da utiču na smanjenje broja apstinenata.
S druge, strane, kao pozitivan iskorak naveo je primjer Evropskog saveza koji, kako kaže, nastavlja da insistira na nezavisnim kandidatima.
– U Nikšiću to može biti put da ljudi koji su lokalno prepoznati i iz perspektive nezavisnog kandidata utiču na birače koji neće da se odlučuju na osnovu ideoloških i nacionalnih podjela – rekao je Savić.
Što se tiče prognoza rezultata, kaže da je o tome veoma kompleksno govoriti, jer partije ne izlaze sa istraživanjima što, prema njegovoj ocjeni, znači da će ove sedmice „teren biti maksimalno upregnut“.
– Mislim da ne može doći do krupnijih iznenađenja u raspodjeli političkih snaga većih aktera, ali će fokus biti na rubnim promjenama velikih takmičara. Očekujem iznenađenja u smislu lokalnih listi, jer ih u prethodnim izbornim ciklusima nije bilo u ovom broju i, uz izuzetak, da nisu ideološki uvezane sa nekom od velikih koalicija. Biće zanimljivo vidjeti koje će preći cenzus i na koji način će se ponašati nakon objavljivanja rezultata – kazao je Savić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, za ukupan politički i društveni ambijent u Nikšiću je veoma značajno da postoji svijest o političkom angažmanu građana kroz nezavisne liste.
– To je sada slučaj i u regionu, ne samo u Crnoj Gori. Taj talas je jako zanimljiv za istraživanje. Na primjer, u Hrvatskoj su te liste najjače i najglasnije i one su upravo kroz lokalni nastup došle do ostvarenja boljih rezultata na državnom nivou – dodao je Savić.
<h2>PROGNOZE</h2>
Odnosi političkih snaga nakon izbora u Nikšiću, kako je kazao, pokazaće određene trendove prvenstveno negativne i to kroz rezultate Demokrata i Građanskog pokreta Ura.
– Pad koji te partije doživljavaju na lokalnim izborima pokazaće da moraju da konsoliduju snage na državnom nivou. Pad Demokarta mogao bi značiti da će se baš zbog tog pada čvrsto držati ostanka na vlasti, jer ta partija drugačije teško da može da se održi, bilo na lokalnom, bilo na državnom nivou – ocijenio je Savić.
On je dodao da će, takođe, biti zanimljivo vidjeti koliko je pragmatična politika lidera bivšeg Demokratskog fronta Andrije Mandića uticala na njihovo biračko tijelo u Nikšiću.
Na pitanje kako će angažman u kampanji počasnog predsjednika DPS-a i bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića uticati na rejting stranke u gradu pod Trebjesom, Savić smatra da to može biti mač sa dvije oštrice.
– U prvom dijelu kampanje svi učesnici su opipavali teren. Iz vizure politikologije vidimo da bivši DF ozbiljno radi terenski. Međutim, DPS i dalje ima vrlo snažnu partijsku infrastrukturu koja nije držana konsolidovano pogotovo u ruralnim djelovima grada, što je i bio jedan od faktora gubitka vlasti u Nikšiću. Počasni predsjednik DPS-a je svakako faktor konsolidacije tvrdog glasačkog tijela jer oko njegovog angažmana, koliko se može vidjeti u javnosti, ne postoji rasprava u okviru partije. On je i na državnom nivou, a sada i kao rođeni Nikšićanin vrlo percipiran kao faktor koji može da utiče na konsolidaciju partije – naveo je Savić.
S druge strane, činjenica da se Đukanović uključio u kampanju, prema ocjeni Savića, može doprinijeti da se konsoliduju i protivnički glasovi.
Nedavna izjava lidera DNP-a Milana Kneževića, u kojoj poručuje biračima da „ukoliko se DPS vrati na vlast u Nikšiću bolje da se sele“, prema ocjeni Savića, služi za konsolidaciju najtvrđih birača.
Za predizbornu kampanju Pokreta Evropa sad, Savić kaže da se isključivo oslanja na funkcionere.
– Nosilac njihove liste je čovjek koji je prošao političke angažmane od tvrdo prosrpskih, preko antievropskih, do Socijaldemokratske partije, da bi na kraju došao u PES. Zapravo, on je slika onoga što danas čini taj pokret i kakav sastav ljudi i ideoloških svjetonazora ima u njemu. Njihova kampanja je nevidljiva i nije protivna nosiocima vlasti u Nikšiću, nema kapacitet da da nešto novo zbog čega se i oslanja na funkcionersku kampanju – zaključio je Savić.
<h2>Šavnik kao prst u oku</h2>
Šavnički scenario pokazao je sve manjkavosti izbornog sistema zbog čega, smatra politikolog Marko Savić, njegovo ponavljanje nakon izbora u Nikšiću ostaje otvoreno pitanje.
– Šavnik je stavio prst u oko svima koji je godinama trebalo da se bave rješavanjem problema u izbornom sistemu i ukazao koliko je neophodna reforma u Državnoj izbornoj komisiji, koja bi u ovim slučajevima, kao drugostepeni organ, imala nadležnost da rješava pitanja sa lokalnog nivoa – objasnio je Savić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Savić: Trend pada rejtinga Demokrata i Ure biće nastavljen

Politički analitičar Marko Savić vjeruje da će se iz Evropskog parlamenta pokrenuti linija reakcija koje će obuhvatiti i one koji sjede u drugim evropskim institucijama, prije svega u Evropskoj komisiji, a koji će morati da podvuku crtu kada je u pitanju napredovanje Crne Gore.
Govoreći o ocjenama evropski poslanika pred Odborom &nbsp;za vanjske poslove Evropskog parlamenta, gdje je izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec predstavio nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, Savić, kaže da su razlozi zbog kojih vjeruje da će od evropskih parlamentaraca poteći takva inicijativa, građanima Crne Gore dobro poznati.
- To što se dešava na unutrašnjem političkom planu za nas nije nikakva novina, i smatram da će se istupima iz Evropskog parlamenta pokrenuti reakcije koje će obuhvatiti i drudge evropske institucije koje će morati da podvuku crtu kada je u pitanju napredovanje Crne Gore, upravo iz ovih razloga. Ti si razlozi su naša realnost, gdje pod krinkama demokratskog procesa, demokratski izabranih predstavnika imamo dobar dio vladajuće većine koji u fokus ne stavlja Evropsku uniju i evropske integracije, rekao je Savić u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata. &nbsp;
Zato je i Barometar 26, ili kako kaže Savić, bolje rečeno Barometar 27, jer Crna Gora treba da zatvori &nbsp;27 poglavlja, je zapravo, premma njegovoj ocjeni, samo mrtvo slovo na papiru. To u perspektivi može značiti da Crna Gora propušta, prema njegovoj ocjeni, period koji je zlata vrijedan za evropske integracije.
- Gdje se poklopio geopolitički &nbsp;momenat &nbsp;sa raširenim rukama Brisela, a na nama je, bilo, i dalje je, da ozbiljno radimo. Tog ozbiljnog rada nema, vidimo po temama koje potencira Andrija Mandić, koje potencira Milan Knežević, vidimo po odlukama koje su vezane za Ustavni sud, po odlukama oko viznog režima, koji je još jedna važna tema, o tome da parlament kao platforma za dijalog ne funkcioniše, izbornoj reformi koja je u ćorsokaku. Puno je tu ozbiljnih tema, koje su vrlo precizno navedene i u ovom nacrtu izvještaja Evropskog parlamenta, a rekao bih tačne - rekao je Savić.
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, govoreći o napretku Crne Gore u evropskim integracijama, kazao je da je zabrinut zbog penzionisanja sudija Ustavnog suda, ali i podrške predstavnika dijela parlamentarne većine, nepravosnažno presuđenom, predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku.&nbsp;
- To je nešto što je, nažalost, realnost, pogotovu kada su u pitanju ovi komentari, a biće, naravno, i dodatnih amandmana za neke specifične stvari, gdje bih rekao da Evropski parlamentarci vrlo vješto i precizno analiziraju sve ono što dešava na unutrašnjem političkom planu- naveo je on.&nbsp;
Kada je riječ o izbornoj reformi smatra da je dobro što je otvoren dijalog o otvorenim izbornim listama, jer oko te teme do sada nije bilo suštinskog dijaloga, već svrstavanja na jednu ili drugu stranu.&nbsp;
- Vidim dobrobit zato što imamo jednu granu vlasti, odnosno predsjednika države, koji bi želio da stane iza jedne ovako važne stvari. Podsjetiću da je on u prvom naletu izražavanja svojih stavova oko ovog pitanja imao jedan dokument koji je sa stanovišta nauke o izborima, nije bio baš ponajbolji, tako da vidim ove dijaloge kao prostor da se iskristališu određena pitanja i izazovi- dodao je Savić.
Ono što treba, vjeruje on, treba ozbiljno naglasiti, jeste da se ništa od promjene, pa i po pitanju tipa izbornog sistema u Crnoj Gori &nbsp;ne može dešavati ako ne dođe do ozbiljne izborne reforme, koja bi podrazumijevala i promjenu zakonodavstva, i promjenu ustrojstva i funkcionisanja izborne administracije.
- A sve to bi po onome što nam je ODIR govorio u svojim izvještajima misija za nadgledanje izbora trebalo je da se desi dosta prije promjene ovog tipa - istakao je Savić.
Smatra da ne postoji idealan izborni sistem, a podsjeća da neke države ozbiljno nadograđuju izborne sisteme, koristeći mješovite izborne sisteme, da u kombinaciji doprinesu nečemu što je ozbiljna reprezentativnost izbora kao demokratske vrijednosti.
- Prednost izbornog sistema otvorenih lista je što bi reprezentativnost, kao jedna od osnovnih demokratskih vrijednosti, kada su izbori u pitanju, dobila na značaju. Takođe, kandidati za poslanike bi se u velikoj mjeri vrlo direktno povezali sa svojim biračkim tijelom, to je bio, a i dalje je ozbiljan problem, koji političke partije pokušavaju da prevaziđu. Oslabila bi ta puka, rekao bih vještačka, lojalnost partiji, gdje bi imali priliku da poslanici prezentuju određene ideje za koje smatraju da mogu da generišu određeni broj glasova, a značajno bi uticali i na edukaciju samih birača, i na njihov osjećaj da su važni, da se njihov interes zadovaljava, i da mogu da pozovu na odgovornost direktnije one koji ih predstavljaju, nego što to mogu sad- objasnio je Savić.
Sistem ima, kaže i mana, a među ključnim su repreprezentacija žena i pripadnika manjinskih naroda. Postoji, takođe, bojazan da bi, uvođenjem novog sistema kao što je sistem otvorenih listi, u Crnoj Gori prve na udaru bile žene, odnosno kandidatkinje za poslanice. Postoji i jedna studija iz 2020.godine koja tako nešto potvrđuje - naglasio je on.
Savić, koji je uključen u Građanski savjet za izbornu reformu koji je organizavao Centar za monitoring i istraživanje, kaže da se tamo vodi jako burna diskusija i razmatraju efekti &nbsp;izbornog sistema otvorenih listi u regionu i Evropi.
Pitanje otvorenih lista, smatra on, nije pitanje koje dijeli, to nije ni pitanje koje zahtijeva referendum, to je pitanje kojim treba da se bavi ozbiljna vlast kroz sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Vlast treba treba da radi na uvođenju otvorenih lista koje će nas približiti onome kako ćemo mi glasati jednom kad budemo dio Evropske unije. Referendum, i pominjanje referenduma ima dva kraja, jedan kraj je populistički, što me ne bi začudilo znajući odakle je to došlo, da sad mi referendumom ponudimo građanima da oni zaista odluče o tome kakav izborni sistem žele, a nijesmo sigurni da li u potpunosti razumiju i ovaj izborni sistem u primjeni, a to nijesu oni krivi, nego upravo neradnici u parlamentu, i neradnici koji su na pozicijama vlasti - naveo je Savić.
Druga stvar je, dodaje on, da se sakrije, možda, otvoreni antagonizam prema uvođenju otvorenih listi, tako što će se ponuditi referendum.
- Da oni time zapravo prikrivaju svoje stvarno mišljenje o ovome. Vidio sam da su pominjani neki primjeri, kao što je primjer Luksemburga. Imam da porucim ne može Crna Gora biti Singapur, i ne možemo.se voditi primjerom Singapura, ne možemo biti Singapur na Balkanu, ne iz razloga što ne želim dobrobit i prosperitet svojoj državi, već iz razloga što je ta komparacija dio populističkog narativa u Crnoj Gori. Takva je i ova u vezi sa Luksemburgom - zaključio je Savić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8pMPe_dfhdA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Evropski parlamentarci vrlo vješto i precizno analiziraju sve što dešava u crnogorskoj politici

Primjer Budve pokazuje kako dva sukobljena tabora, iz jedinstvene matrice bivšeg Demokratskog fronta, zapravo, pokušavaju da urade isto. Dio njih, koji je usko vezan za one koji vrše najvažnije funkcije na državnom nivou, smatra da je demokratija dobra samo onda kada oni imaju vlast, odnosno kad oni mogu da upravljaju svakim procesom - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E saradnik u nastavi na Fakultetu političkih nauka Marko Savić.
- Kada dovedete jedan sistem na taj nivo, fragmentacija, i politička, i društvena se povećava. Kad se fragmentacija, ili polarizacija povećava, a sastavni dijelovi tog društva se udaljavaju jedni od drugih, jedino što možemo da očekujemo, nažalost, je nasilj - ocijenio je on.
Podsjeća da je prošla skoro decenija od rušenja vlasti koji je u Budvi dominantno činila Demokratska partija socijalista. Dodaje da su se I u to vrijeme dešavale, kako kaže, društveno političke pošasti, pa je ta vlast zaslužno otišla u opoziciju.
- Postavljam pitanje, šta su nove političke elite koje su na vlasti u Budvi, iste političke partije samo u različitim kombinatorikama, učinili da uzdignu na viši nivo političku i društvenu zbilju u Budvi?! Meni se čini ništa! Ovo što sad rade dokazuje to. Osim što su se bavili samo i isključivo partijskim interesima, i onim što su njihovi direktni benefiti od vršenja lokalnih funkcija, zaboravili su na odgovornosti koje pokrivanje tih funkcija nosi - istakao je Savić.
Podsjeća da se ostvarilo ono na šta se upozoravalo, &nbsp;počev od Šavnika, a onda i Andrijevice i Berana. A sve to, kako kaže, pokazuje potpuno odsustvo poštovanja Ustava i zakona. Upravo u Budvi se dešava da predstavnici političkih partija jedini tumače izbornu volju građana.
Komentarišući izjave koje događaje u budvanskom parlamentu karakterisu kao državni udar i ustavni puč, kaže da je na djelu zapravo klasična politička korupcija.
- Na djelu imamo jedan nivo neozbiljnosti koji prijeti da ugrozi bezbjednost. Imamo apsolutno nereagovanje institucija sistema, koje nas ne čudi, od svih događaja koje brojimo u prethodnih godina, a pogotovu ovog nesrećnog koji nas je sve zadesio 1.januara, mi vidimo da te institucije ne funkcionišu, i da oni koji su na njihovom čelu nijesu kadri da vode ozbiljnu politiku - naglasio je on.
Govoreći o targetiranju studenata koji su izašli na proteste i tražili odgovornost vrha bezbjednosnog sektora u državi a dobili targetiranja I prijetnje od Demokratske Crne Gore čiji čelnici kontrolišu taj sektor, Savićkaže, da su na političkoj sceni, ljudi koji su bez prethodnog iskustva i ekspertize zaključili da mogu da obnašaju bilo koju funkciju u državi.
Prema njegovim riječima to su ljudi koji funkcije doživljavaju isključivo kao lični benefit ili partijski interes, koji se u Crnoj Gori, kako kaže, najčešće poklapa. U isto vrijeme, nosioci najviših državnih funkcija, smatra Savić, ne žele da shvate da je državni funkcioner jednako i državna odgovornost.
- Zato me ne čudi od partije koja nema jasna politička uvjerenja, utemeljenja, nema ideološke postulate po kojima djeluje, određeni postulat je ,,mi možemo sa svakim, ako taj neko da dio kolača vlasti”. Ti ljudi nijesu kadri da vode kriznu komunikaciju, da otvoreno, argumentovano i pravovremeno komuniciraju sa građanima. Ovaj odbrambeni stav koji je zauzet prema studentima, organizatorima iz neformalne grupe ,,Kamo śutra”, je, zapravo, pokazatelj da oni ne postoje mimo fotelja, da ti ljudi ne postoje mimo političke funkcije, i zato se tako grčevito drže za iste - rekao je Savić.
Jedan je od više od 130 profesora i saradnika u nastavi sa više crnogorskih univerziteta koji je podržao studente, ali i bio na prvom protestu održanom 5.januara. Smatra da svi građani imaju pravo da se okupljaju, i slobodno izražavaju, nezadovoljstvo vlastima.
- Da nosioci vlasti shvataju svoje pozicije kao ogromnu odgovornost, odgovornost na najvišem nivou, oni bi znali da treba da istrpre kritiku onih koji analiziraju, žive, ili, nažalost, što vidimo u ponovljenom masakru na Cetinju, bivaju ugroženi vladinim činjenjem, ili nečinjenjem - kazao je Savić.
Terminološki, dodaje on politizaciju protesta je izvršila Demokratska Crna Gora. Politički momenat protesta je, kako kaže jasan, to je javno okupljanje građana, a izražavanje nezadovoljstva je politička stvar, zato sve što Vlada uradi, ili ne uradi, je takođe politika. No, politizacija je, upozorava, nešto sasvim drugo.
Politizacija je, dodaje on, pokrenuta iz mašinerije PR, ili kvazi PR i kvazi komunikacijske Demokratske Crne Gore, koja ne zna šta je krizna komunikacija, šta je transparentnost, niti kako da se ophodi u situacijama kada građani i građanke, predvođeni studentima, traže odgovornost.
- I to je pokazatelj neumjesnosti, to je pokazatelj neznanja, to je pokazatelj straha, i to je pokazatelj neuspjeha, ili banalnosti &nbsp;toga što žele da nas nauče gotovo sve političke partije, a posebno partije na vlasti, jer su pod lupom građana i građanki, da su oni mjera odgovornosti, da su oni mjera demokratije, da su oni mjera svega onoga što u ovoj državi mi treba da živimo, i od čijih odluka treba da živimo, ili, u ovom slučaju i ispaštamo. Želim da podvučem da nijesu oni mjera demokratičnosti, nijesu mjera onoga što mi treba da živimo, i kako treba da živimo, i to treba podvući, i to im treba jasno staviti do znanja. Ako vas pozivaju na odgovornost, izađite, razgovarajte, podvucite crtu, sagledajte stvari dalje od onoga okruga u kojem se završava vaš kabinet, u kojem je vaša voljena fotelja - zaključio je Savić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsLZDpujtU-M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Demokrate nijesu mjera demokratičnosti, niti onoga što treba da živimo

Dok institucije u Crnoj Gori utvrđuju odgovornost direktorice podgoričke gimnazije Biljane Vučurović u slučaju seksualnog uznemiravanja u toj školi, dio političkih struktura pokušava da slučaj izmjesti na politički i nacionalni teren.
Iako je direktorica bila upoznata da je profesor Radoman Čečović prije tri godine seksualno uznemiravao bivšu učenicu Saru Vujisić, ona ga nije prijavila nadležnima pa je nastavio da predaje u gimnaziji do otkrivanja afere početkom decembra.
Do sada se oglasila samo prosvjetna inspekcija, ocjenom da je Vučurović prekršila procedure, zbog čega je sredinom decembra predložila njenu smjenu.
Isto je zatraženo i sa građanskog protesta održanog ispred Gimnazije 13. decembra, koje je podržao civilni sektor.
Na zahtjeve za utvrđivanje njene odgovornosti reagovali su iz vladajuće Nove srpske demokratije (NSD), članice nekadašnjeg prosrpskog Demokratskog fronta (DF), tvrdnjom da je stvarni motiv za smjenu Vučurović to što je Srpkinja.
Oni inicijativu za njenu smjenu tumače kao proizvod “srbofobije”.
Biljana je supruga Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije.
On je onima koji traže njenu ostavku poručio da će “biti dočekani onako kako se dušmanin uvijek dočekivao u Crnoj Gori”.
- Oni koji žele nečiju glavu, moraju biti spremni i na svoju žrtvu - poručio je Vučurović.
On je, inače, predsjednik Odbora za ljudska prava Skupštine Crne Gore.
Biljana Vučurović izabrana je za direktoricu gimnazije nakon što je u Crnoj Gori 2020, poslije tri decenije, smijenjena vlast Demokratske partije socijalista.
Tada je vlast osvojila većina predvođena strankama nedavno rasformiranog proruskog DF-a.
Oni su po dolasku na vlast nezakonito smjenili direktore svih škola i njihove pomoćnike. Tada je preko 250 direktora ostalo bez posla.
Na njihovo mjesto postavljeni su direktori bliski novim vlastima.
<h2>Ko je i kako reagovao?</h2>
Insistiranje na utvrđivanju odgovornosti Vučurović za lidere vladajuće Nove srpske demokratije je obračun sa njom lično i Srbima u Crnoj Gori.
- Smeta vam Biljana, je li Srbofobi? Činjenica da pametna, vrijedna i otmena Srpkinja vodi uspješno elitnu obrazovnu ustanovu izbacila vas je iz zacrtanog kolosjeka - rekao je poslanik i ministar u Vladi Crne Gore Slaven Radunović.
Čelnik opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da su napadi na Vučurović, Srpkinju, “jasan pokazatelj da antisrpske grupacije gube strpljenje ili ih panika hvata zbog činjenice da su Srbi iz dana u dan sve bolje organizovani”.
- Kuda idemo kada dozvoljavamo da nekakve moralne nakaze i bijede, intelektualne olupine, razni magovi, daju sebi za pravo da dovode u pitanje dignitet jedne istinske intelektualke - zapitao se u saopštenju Vraneš.
Prethodno je i Andrija Mandić, predsjednik Skupštine i lider NSD, izjavio da je Vučurović časna, poštena i stručna osoba a da se protiv nje vodi prljava kampanja.
Podršku su joj pružili i ostali funkcioneri NSD-a kao i Milan Knežević, lider prosrpske Demokratske narodne partije koji je pozive na odgovornost protumačio kao hajku.
Sarin slučaj
Prije tri godine Sara Vujisić, dotadašnja učenica gimnazije, prijavila je direktorici Biljani Vučurović da je od profesora Čečovića primila niz poruka seksualnog sadržaja koje joj je slao mjesec nakon mature.
Vučurović, koja je imala uvid u poruke, kaznila je profesora, koji je priznao, smanjenjem jedne plate 30 odsto, ne informišući o tome nadležne. Profesor je nastavio da radi.
Početkom decembra ove godine Sara je javno progovorila o svom iskustvu i objavila poruke. Nakon toga premijer Milojko Spajić i Ministarstvo prosvjete zatražili su utvrđivanje odgovornosti. Građani su protestom zahtijevali smjenu direktorice a za Čečovića zabranu rada u školstvu.
Otkad je slučaj objelodanjen on je na bolovanju, koje se provjerava.
"Svako ko zloupotrijebi pozicije moći da bi slabijeg zlostavljao treba krivično da odgovara, ali politička javnost nema pravo da bude tužilac i sudija, jer na ovaj način pokazuje da im nije stalo do žrtve već do hajke.”
Istovremeno, sa političkim reakcijama krenula je salva negativnih komentara na portalima i društvenim mrežama na račun žrtve Sare Vujisić.
Osim vrijeđanja, obilovali su vulgarnim komentarima na račun njenog izgleda.
<h2>Savić: Pravdanje nacionalizmom odlika onih bez argumenata</h2>
Za Marka Savića sa Fakulteta političkih nauka pokušaj relativizacije slučaja seksualnog uznemiravanja nije iznenađujući.
Za njega je očekivana i serija komentara botova i kako kaže “internet junaka”.
- Ukoliko ovakvi narativi uzmu maha, zaživjeće simulacija, u kojoj će postojati zakoni, ali i obeshrabreni ljudi da traže pravdu. Ovaj slučaj će obeshrabriti djevojčice i žene da prijavljuju nasilnike kad vide koja golgota ih čeka - rekao je on.
Matrica je, kako navodi, u potpunosti ispoštovana.
- Shvatanje problema lično, prebacivanje odgovornosti na žrtvu, ublažavanje ozbiljnosti problema, i onda narativi od lične ugroženosti, preko ugroženosti porodice do ugroženosti jer se baš tako nacionalno izražavate - dodao je Savić.
Premještanje problema na teren partijskih prepucavanja sa snažnim nacionalnim elementom je svjesno ili nesvjesno relativizovanje.
- I ta matrica je poznata, čim se klima fotelja, nije važno na kom nivou, taj neko je nacionalno ugrožen - kazao je on.
Upotreba nacionalne pripadnosti kao štita je, kako kaže, odlika nacionalista kad nemaju argumenata za nepostupanje po zakonu.
Savić pojašnjava motive onih koji protestuju tražeći odgovornost Vučurović.
- Svako ko je izrazio protest učinio je to zato što je direktorica ćutala tri godine znajući za slučaj, zato što je prekršila procedure i zakone, za koje se sada pravda da ih nije ni poznavala - istakao je on.
Dodaje da oni koji ne poznaju procedure i krše zakone, a na javnim su funkcijama, treba da odgovaraju.
- Bez obzira je li u pitanju žena ili muškarac, bez obzira na bračni status, nacionalnu, vjersku, seksualnu ili bilo koju drugu pripadnost - kazao je Savić.
<h2>Sara: Jasno mi je što sam napustila Crnu Goru</h2>
Sara Vujisić je kazala da njena priča nema veze sa politikom.
Pojasnila je da je profesora prijavila kako bi direktorica zaštitila ostale učenice.
Kada je pogledala dio komentara na mrežama i “čula kako se manipuliše slučajem”, poručila je da je jasno zašto je napustila Crnu Goru.
Sara političke nauke studira u Mađarskoj.
Osim Sarinog, Ministarstvo prosvjete proslijedilo je tužilaštvu dodatne slučajeve iz Gimnazije, u vezi sa navodnim neprimjerenim radnjama još dva profesora prema učenicima.
Inače, seksualno uznemiravanje je krivično djelo koje je u Krivični zakonik uvršteno krajem prošle godine.
- Seksualno uznemiravanje svaki je oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode, kojim se želi povrijediti dostojanstvo nekog lica ili grupe lica, odnosno kojim se postiže takav učinak - piše u Krivičnom zakoniku.
Za počinioce predviđene kazne zatvora se kreću od šest mjeseci do dvije godine.

Pozivanje na “srbofobiju” u slučaju seksualnog uznemiravanja u Podgorici

Poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića premijeru Milojku Spajiću pokušaj je da se javno prikaže predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću da je potencijalna čvršća saradnja moguća i da je njome moguće ograničiti njegovu neformalnu moć u aktuelnoj vlasti na državnom nivou - kazao je politikolog i saradnik na Fakultetu političkih nauka Marko Savić u intervjuu za Portal Analitika.
Dodaje da u skladu sa brzom, nekad i vrlo čudnom, promjenom narativa predsjednika države vidi i ovaj poziv.&nbsp;
Očekivano je, prema njegovim riječima, u demokratskom društvu da premijer i predsjednik sarađuju kada su u pitanju najvažnija spoljnopolitička opredjeljenja države.&nbsp;
- Vidim ovo i kao konačno sagledavanje funkcije predsjednika od Milatovića kao važne, a ne kao one koja ga je samo zapala, sa potencijalom da bude faktor konsolidacije građanskih snaga. Međutim, da bi ovo bilo mnogo više od deklarativnog potrebni su jasni, a vrlo zahtjevni, politički potezi - ističe Savić.
Kako dodaje, tu prije svega misli na ograničavanje uticaja bivšeg Demokratskog fronta.&nbsp;
- Sumnjam u političku trezvenost i hrabrost i premijera i predsjednika, a opet uz punu nadu da do toga može doći, za opšte dobro. Sa druge strane, nemam sumnje da se Podgorica neće naći kao jedna od tema ovog razgovora jer su rezultati lokalnih izbora koji pokazuju pad, kako predsjednik reče “građanskog centra”, između ostalog podstakli predsjednika da pozove premijera na dijalog - ukazuje Savić.&nbsp;
Kako navodi, nije siguran koliko to može uticati na tok pregovora i koliko su PES i Demokrate tvrdo na stanovištu da se u glavnom gradu ništa ne mijenja samo možda personalna rješenja.&nbsp;
- Ali za ublažavanje takvog stava i moguće konstruktivno ponašanje PES-a u budućim pregovorima, možda - naglasio je Savić.
<h2>Imenovanje Pavličić važan iskorak poslije višegodišnjeg VD stanja&nbsp;</h2>
Komentarišući imenovanje Valentine Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda, sagovornik Analitike kaže da je to važan iskorak poslije višegodišnjeg vd stanja.&nbsp;
- Smatram da je važno za ukupno stanje u crnogorskom sudstvu imati rukovodioca u punom mandatu, što znači i sa punom odgovornošću da to stanje mijenja na bolje - ističe Savić.&nbsp;
Kako dodaje, tek kada budemo mogli da analiziramo rezultate njenog rada moći ćemo da govorimo o tome je li ovakav izbor bio dobar ili nije.&nbsp;
- Preuranjene reakcije dominantno sa jednog političkog pola su čisto politikanstvo - izričit je Savić.&nbsp;
<h2>U Crnoj Gori nema stvarne posvećenosti EU integracijama&nbsp;</h2>
Upitan hoće li platforma Barometar 26 zaista skrenuti fokus na reformsku agendu, umjesto do sada dominantno zastupljenih identitetskih pitanja ocjenjuje da danas ne postoji neko ko se istinski zalaže za ulazak Crne Gore u EU a da je protiv napisanog u ovom dokumentu.&nbsp;
- Ostaviti sve druge teme po strani i posvetiti se reformama je opšti interes, poznat svima nama i prije barometra. Međutim, živimo i posmatramo političke aktere i na državnom i na lokalnom nivou i ovakva dokumenta stavljamo u kontekst - ukazuje Savić.&nbsp;
Kako napominje, ključni kočničari procesa EU integracija su u redovima sa onima koji su ovaj dokument predstavili.&nbsp;
- Sjetimo se samo krilatice “Samo ekonomske teme”. Od plasiranja te krilatice naša zbilja zatrovana je svim temama osim ekonomskim, od pitanja promjene Ustava, statusa srpskog kao službenog jezika, oktroisanog loga Skupštine, takmičenja lokalnih kvazipolitičara u tome ko će prije i snažnije da unizi državu i njene zakone, do nedavne inicijative Bošnjačke stranke da bi i bosanski jezik trebao biti službeni - ističe Savić.&nbsp;
Dakle, kako podvlači, dok se premijer bavi ekonomijom, i to dosta nevješto, predstavljajući novi nivo populizma kroz nacrt budžeta, njegovi koalicioni partneri se bave temama koje dijele.&nbsp;
- Zato nemam puno povjerenja u ovaj dokument. Djelimično on može biti alat za javni pritisak na Mandića koji je najglasniji o ovim “samo ekonomskim temama” i pokazuje se istinski lider parlamentarne većine - ukazuje Savić.
Ističe da je pozicija PES-a teška ali, kako naglašava, sami su se doveli u takvu poziciju.&nbsp;
- Ovaj dokument neće značiti ništa ukoliko se PES ne postavi i kao snaga koja vuče ka EU i kao brana ovakvim aktivnostima svojih koalicionih partnera. Ja ne vjerujem da je kadar da vodi takvu politiku - kategoričan je Savić.&nbsp;
Pojašnjava da je za ovaj prvi dio uloge potrebno dosta znanja, posvećenosti i ozbiljnog rada.&nbsp;
- Takvi ljudi imaju energiju da okupljaju oko zajedničkog cilja sve bez obzira na političku pripadnost. PES to nema i ljudi koji su postavljeni od strane ove Vlade to nemaju, nažalost - kaže Savić.&nbsp;
Pita se koji su to pomaci učinjeni od dobijanja IBAR-a, a najavljuje se zatvaranje poglavlja do kraja godine.&nbsp;
- Imamo li akcione planove za poglavlja 23 i 24, je li javnost upoznata sa njihovim sadržajem, kakva je efikasnost najglomaznije Vlade? E, u odgovoru na ova i slična pitanja krije se stvarna posvećenost integracijama koje u Crnoj Gori nema, kao što nema ni akcionih planova, ni javne rasprave o njima, ni redovnih sastanaka radnih grupa, ni efikasne glomazne javne uprave sudeći po procentu ispunjenosti programa rada Vlade - kategoričan je Savić.&nbsp;
<h2>Dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, Zapad će sarađivati sa Vladom&nbsp;</h2>
Upitan je i jesu li rezultati lokalnih izbora samo potvrda Spajićeve i Bečićeve zavisnosti od Mandića, te hoće li Zapad još dugo gajiti tolerantan odnos prema subjektima koji glasaju protiv sankcija Rusiji, negiraju nezavisnost Kosova i ponose se provokatorskom misijom slanja crnogorskih vojnika da brane Kosovo i svetinje.
- Što su PES i Demokrate slabiji, a to pokazuju rezultati lokalnih izbora, Mandićeva uloga i uloga bivšeg DF je snažnija. Mandić ima kapacitet da apsorbuje i jednu i drugu partiju i izbriše svaku njihovu osobenost - ukazuje Savić.&nbsp;
Tome se, kako ističe, ne mogu suprotstaviti PES i Demokrate kao dvije partije bez ideologije, izraženo populističke, sa upitnim integritetom.&nbsp;
- Zato je stanje na državnom nivou takvo da Mandić određuje korake. Ponoviću se, ali ovo je naša stvar, unutrašnje pitanje koje mi treba da prevaziđemo ako budemo pametni i ako na umu budemo imali samo dobrobit građana i države - podvlači Savić.&nbsp;
Mišljenja je da će, dok je stanje stabilno i bez otvorenih sukoba, politički Zapad sarađivati sa demokratski izabranom Vladom.&nbsp;
- Mi smo ti koji treba da gledaju dalje i biraju bolje, a kažnjavaju loše učinke. Pitanje učešća bivšeg DF-a u vlasti je hiljadu puta analizirano, i sad treba da se sablažnjavamo kakve članove Vlade imamo i kakvi su im stavovi - naglašava Savić.&nbsp;
Poručuje da se ovakve retrogradne revizionističke politike koje se ne mire sa realnošću crnogorske samostalnosti i samostalnog vođenja spoljne politike i građenja dobrosusjedskih odnosa moraju kazniti olovkom na izborima.&nbsp;
<h2>U Budvi nema odstupanja od prvobitnih pozicija&nbsp;</h2>
Upitan šta možemo očekivati od pregovora nakon ponovljenih izbora u Budvi, ističe da je to jako teško pitanje.&nbsp;
- Vrlo su čudni stavovi pojedinih aktera, javno se pokušavaju ubaciti narativi kao udice uz pokušaj da se pojedini konstituenti koalicija pridobiju za saradnju. Ne vidim da se u nekoj značajnoj mjeri odstupa od prvobitnih pozicija. Nego, pregovori su počeli, i makar u ovom trenutku ukazuju na detaljno analiziranje stanja i pravaca djelovanja za rješavanje gorućih lokalnih problema - ocjenjuje Savić.&nbsp;
Ukazuje da će drugi dio pregovora koji mora uključiti i raspravu o pozicijama biti kompleksniji i prava mjera demokratičnosti partija i koalicija.&nbsp;
<h2>Sve platforme za pregovore liče jedna na drugu&nbsp;</h2>
Govoreći o platformi koju su predstavili Pokret za Podgoricu i GP URA, Savić ocjenjuje da sve platforme liče jedna na drugu i sve su mrtvo slovo na papiru kad dođe do momenta raspodjele funkcija.&nbsp;
- Sve što je dio platforme trebale su biti glavne poruke u izbornoj kampanji, i bile bi da oni tokom iste nijesu vrijeme i novac građana trošili da se svađaju sa doskorašnjim saborcima - napominje Savić.&nbsp;
Kako naglašava, ne vidi ništa novo i inovativno, niti neki iskorak u izgradnji alternativnih ideja i za razvoj grada i za novu političku platformu za prevazilaženje krize.&nbsp;
- Dokument sagledavam kao proaktivnost i zauzimanje boljih pozicija u budućim pregovorima uz jasnu njenu funkciju da se opravdaju prema biračima ukoliko ne budu učestvovali u vlasti - zaključuje Savić.

Savić: Milatovićev poziv Spajiću poruka Mandiću da je moguće ograničiti njegovu moć

Prema preliminarnim rezultatima lokalnih izbora u Budvi, stiče se utisak da su ponovljeni zarad jednog mandata, ocjenio je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E Marko Savić saradnik u nastavi Fakulteta političkih nauka u Podgorici.
Nikola Jovanović, nosilac liste Budva naš grad je, kaže Savić, sada u mnogo boljoj poziciji i mnogo manje će politički da ga košta ako tu vlast napravi sa Demokratskom partijom socijalista.
- U bilo kom scenariju, da li kao određeni vid manjinske podrške, ili bez konkretnih funkcija, sa pokrivanjem određenih mjesta po dubini, po gradskim preduzećima, ili kako god. Taj dio bi ga mnogo manje politički koštao, nego što bi ga koštao u maju i to bi ostavilo dovoljno prostora i bilo jasan signal da slično ili isto uradi koalicija URA i Jakov Milatović u Podgorici - dodao je on.
Kada se, kako je rekao, uporede glasovi, iako je riječ o malim brojevima, ali vrlo značajnim na ovu izlaznost i na ukupan broj birača u Budvi, slikovitije je vidljivo kakve su se promjene desile, između dvije najjače koalicije, ali i poboljšanje rezultata kod DPS-a, i određenog dijela drugih političkih subjekata.
- Istakao bih značajan rezultat Evropskog saveza, važno je da oni, za razliku od nekog drugog pokušaja sinergije između Demokrata i PES-a, da njihova sinergija funkcioniše, i da zapravo taj koncept socijaldemokratske liberalne ideje funkcioniše, iako sporije. Smatram da će njima trebati još, vrlo vjerovatno, jedan izborni ciklus kako bi pokušali da ostvare svoj puni potencijal - rekao je Savić.
Oni koji su u vlasti na državnom nivou, smatra Savić, nemaju konkretne političke ideje, ideje za razvoj lokalne samouprave i kako dodaje njihova sinergija ne funkcioniše.
- Pad tog plana, ako je to uopšte bio plan ili je samo otišlo inercijom da što više državnih funkcionera zaposlite u predizbornoj kampanji i da vam je to garant dobrog izbornog uspjeha, pokazalo se i na podgoričkim, a pokazuje se i na budvanskim izborima, da to nije tako. Ovakvom padu, odnosno nepostojanju konkretne politike, prodornih, alternativnih ideja, važnih za građane, koštao je i URU. Sve u svemu stiče se utisak da se ništa krucijalno nije promijenilo, osim što, po određenim narativima, mi možemo pokušati da analiziramo buduće korake - kazao je on.
Na političkoj sceni Crne Gore je, dodaje on, sve moguće, jer većini partija nije važno šta je izrečeno u predizbornoj kampanji, pa će ono što su rekli tokom kampanje, zarad funkcija prekršiti.
- To su već ozbiljne optužbe, to su snimci za partijski politički uticaj na zaposlene u pojedinim preduzećima. Dešavale su se i optužbe u pravcu veza sa određenim kriminalnim strukturama, prijetnjama, koje zapravo prevazilaze ovaj nivo političkog prepucavanja, zato to ostavlja dosta manje prostora za ikakav pokušaj pravljenja vlasti između ove dvije koalicije. S druge strane, Andrija Mandić je iskoristio svoj politički uticaj i poziciju koju ima u državi, da dodatno naglasi rezultat koalicije Za budućnost Budve, ili kako su se već zvali na lokalnim izborima, na taj način da pokuša da izvrši politički pritisak i doda dodatnu snagu ovoj koaliciji u Budvi. Međutim, za izlazak iz ovog haotičnog stanja ne znam koliko će to biti dovoljno, i zapravo može imati vrlo konkretne posljedice na državni nivo, u zavisnosti od toga ko se odluči da pravi vlast u Budvi - istakao je Savić.
Konstitutivna sjednica novog saziva Skupštine Glavnog grada zakazana je za 28. novembar, i ukoliko se ne izabere novi predsjednik lokalnog parlamenta, i ukoliko se partije ne dogovore o formiranju vlasti, Podgoričane čeka još jedan izborni ciklus.
Komentarišući političku situaciju nakon lokalnih izbora u Podgorici, Savić kaže da je moguće zatišje pred buru, jer se ne dešava nikakav buran pregovarački proces.
- Ili se radi iza zatvorenih vrata, i niko neće da iskorači prema javnosti. Tu najviše gube građanke i građani, u ovakvom jednom vakumu u kojem informacije ne putuju, nikakvom brzinom, mi zapravo ostajemo uskraćeni za to kako će vlast u Glavnom gradu da izgleda. Nije nemoguće da kao dva grada po kojima možemo analizirati poziciju političkih partija na nivou države, a to su sigurno i Podgorica i Budva, da ne uslovljavaju jedan drugi - rekao je Savić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DyFfcIJCv7PM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Pitanje je ko će prvi probiti matricu i ući u saradnju sa DPS-om

Politikolog Marko Savić ocijenio je, gostujući u izbornoj večeri na Televizij E, da problem fantomskih birača traje duži vremenski period i da je to problem zakona.
- To je problem zaustavljene izborne reforme, odnosno zakonodavstva – podvukao je on.
Podsjećamo, Osnovno državno tužilaštvo Podgorica otvorilo je danas izviđajni postupak i obaviće provjeru krivično-pravne odgovornosti osoba sa spiska koji je sinoć predao predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković, uz tvrdnju da je riječ o duplim glasačima koji nezakonito imaju upisana dva prebivališta, jedno u Crnoj Gori, drugo u Srbiji ili bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Povodom spiska sinoć je na zahtjev ODT Podgorica predsjednik DPS-a Danijel Živković dao izjavu u policiji.
Danas je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao da je provjerom MUP utvrdio da od 1.900 provjerenih osoba nijedna nije upisana u birački spisak tokom mandata Vlade Milojka Spajića.&nbsp;
No, Andrija Nikolić, poslanik DPS-a je reagovao i istakao da Šaranović manipuliše, jer je predsjednik te partije dao spisak osoba za koje je utvrđeno da imaju dvojno državljanstvo i da su već pravo glasa koristii u Srbiji ili RS.&nbsp;
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista kazao je da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije moraju da identifikuju lica koja su krivotvorila podatke o državljanstvu i da ih privedu ukoliko dođu da glasaju.
On je pozvao MUP i njegove čelnike da ne manipulišu, te da nije suština kada su birači iz bosansko-hercegovaččkog entiteta Republike Srpske i Srbije upisani u birački spisak, već u koliko država ostvaruju nelegalno biračko pravo.
- Ko je dobio drugo državljanstvo nakon 2006. godine nezakonito je u posjedu crnogorskog i ne može imati dva prebivališta. Godinama tražimo istragu o nelegalnom dvojnom državljanstvu i podnosimo prijave, ali MUP i ministar ćute, počev od nelegalnog državljanstva Andrije Mandića – kazao je Nikolić.
Na današnjem presu lider DPS-a Danijel Živković je takođe saopštio da je &nbsp;u Crnu Goru u posljednjih 48 sati ušlo 14.000 ljudi više u odnosu na isti period prošle godine.
Savić je ukazao da je za problem fantomskih birača potreban određeni sistem provjere.
- Nažalost, političke elite od 2020. godine ne bave se tim pitanjem ozbiljno ili se uopšte ne bave, već imaju neke druge stvari na agendi. Rekao bih da je populizam samo progutao teme koje su suštinski važne – poručio je on.
Ocijenio je da u našem političkom okruženju elite nijesu dorasle da vode inovativniju političku kampanju, a ni da se pozabave ovakvim pitanjima.
- Dobijate sitaciju u kojoj nemate političkog subjekta koji ne može da direktno postavi ova pitanja i da onda prati kakvi će odgovori na to biti – naveo je on.
<h2>Potreban jači pritisak</h2>
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ukazala je da tek treba da vidimo kakav će biti konačan ishod sa informacijama o biračima koji pravo glasa imaju u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori.
- Čuli smo različite stvari. Ono što je sigurno problem je da jedan broj državljana Crne Gore ima to državljanstvo nezakonito. To mora da se riješi. Mislim da opozicija koja ovo sad iznosi kao problem treba da napravi jači pritisak – ocijenila je ona.
<h2>MUP ignoriše Mandića</h2>
Na drugoj strani, ističe da vidimo da MUP ne reaguje ni na činjenicu da predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić ima dvojno državljanstvo.
- Prije neki dan smo imali prizanje predsjednika Skupštine Andrije Mandića da ima dvojno državljanstvo i znamo da je to nezakonito a ne znamo je li mup išta šreduzelo i da li MUP odgovara jer ne preduzima radnje prema predsjedniku skupštine. Njemu bi oduzimanje državljanstvo oduzelo i javne funkcije koje obnaša – ukazala je Uljarević.
Očigledno je, podvlači ona, da imamo žmurenje na zakon.&nbsp;
- Kao što danas ti glasači mogu da glasaju za jednu skupinu, sjutra mogu za drugu, a opasnije je što u jednom trenutku mogu da glasaju o stvarima koje imaju veći značaj za održivost Crne Gore – navela je ona.

Problem fantomskih birača je problem zaustavljene izborne reforme

Irska uprava za zaštitu podataka (DPC) koja djeluje u ime Evropske unije, danas je otvorila istragu o upotrebi ličnih podataka od strane društvene mreže X radi obuke njene vještačke inteligencije, posebno njenog četbota Grok.
Istraga se odnosi na upotrebu ličnih podataka uključenih u objave dostupne javnosti koje korisnici stavljaju na društvenu platformu X, u Evropskoj uniji i Evropskom ekonomskom prostoru, navodi se u saopštenju.
Mreža X se obavezala u septembru da više ne koristi neke lične podatke svojih evropskih korisnika da obučava svoj program vještačke inteligencije.
Tada je irska uprava DPC objavila da je povučen sudski postupak koji je pokrenula u irskom Visokom sudu oko tog slučaja.
Objava u septembru se odnosila na lične podatke korišćene između 7. maja i 1. avgusta prošle godine. Ali kompanija je poslije tog datuma nastavila da razvija svoje modele vještačke inteligencije.
Irska uprava će prema tome razmotriti usklađenost tog razvoja sa odredbama evropskih propisa za zaštitu podataka, posebno kada je riječ o legalnosti i transparentnosti obrade podataka, dodaje se u saopštenju.
Irska uprava za zaštitu podataka nadležna je da djeluje u ime EU zato što je evropsko sjedište X u Irskoj, kao što je i sjedište brojnih gigantata Silikonske doline.
Američki tehnološki giganti, čiji je dio i X, su u središtu trgovinskih razgovora EU i SAD.
Ako razgovori ne uspiju Evropska komisija mogla bi da odluči da ih oporezuje, zaprijetila je predsjednica Ursula fon der Lajen.

EU ispituje mrežu X zbog upotrebe ličnih podataka za obuku vještačke inteligencije

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić izjavio je danas da bi eventualni pregovori sa predsjednikom bh. entuteta Republika Srpska (RS) Miloradom Dodikom o presudi, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u BiH, možda privremeno doveli do smirivanja političke situacije u BiH, ali bi i otvorili vrata novim krizama. 
 
Komšić je ocijenio da institucije BiH – sudovi, tužilaštva i policija, moraju pokazati da mogu raditi svoj posao, čak i pod pritiskom.
- Naravno, to je težak put, sa rizicima, ali to je jedini put kojim BiH treba ići. Eventualni novi pregovori s Dodikom oko kazne zatvora možda bi privremeno doneli smirenje, ali bi otvorili vrata novim krizama - rekao je Komšić za turski list Džumhurijet.
Zato BiH i njene institucije moraju djelovati u skladu sa zakonima i Ustavom.
Komšić je ocijenio da je Dejtonski sporazum zaustavio rat u BiH, ali nije riješio sve probleme u toj zemlji niti je „eliminisao politike koje su imale za cilj uništenje BiH“.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući snažnom prisustvu međunarodne zajednice situacija je godinama bila pod kontrolom, ali su se sa slabljenjem uticaja međunarodnog faktora počeli pojavljivati problemi koje Dejtonski sporazum i Ustav nisu mogli riješiti.
- Politike koje su napale BiH, koje su imale za cilj njeno uništenje i ukidanje kao nezavisne države, zapravo nikada nisu nestale sa političke scene. I upravo je to situacija s kojom se danas suočavamo - naglasio je Komšić.
Dodao je da je današnju nestabilnost u BiH pokrenuo Dodik.
- On je taj proces pokrenuo zbog svoje pravne borbe – osuđen je, iako presuda još nije pravosnažna, na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Iako on u prvi plan stavlja svoj slučaj, tvrdim da pravi razlozi leže mnogo dublje - kazao je Komšić.
Ocijenio je da je suštinski problem to što Dejton nije riješio sve, kao što nisu nestale ni destruktivne politike prema BiH, a zemlja nije napravila stvaran iskorak ka Evropskoj uniji (EU).
- Bezbjednost i stabilnost BiH leže u njenom punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - zaključio je Komšić.
Članovi Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić učestvuju na Diplomatskom forumu u Antaliji od 11. do 13. aprila, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

Komšić: Pregovori s Dodikom bi privremeno smirili stanje u BiH, ali bi otvorili vrata novim krizama

Odbojkašice Herceg Novog prve su finalistkinje EPCG Superlige.
Herceg Novi je večeras u Igalu, u drugom meču polufinala, savladao Albatros 3:0 (25:18, 25:18 i 25:14).
Maksimalnim rezultatom dobio je i prvi međusobni duel.
Najefikasnija u redovima Herceg Novog bila je kapitenka Ralitsa Vasileva sa 15, Anamarija Galić je upisala 12, dok je Daria Čabonenko dodala 10.
Kod Albatrosa, Karolina Pidhurska je bila najefikasnija sa sedam, dok je poen manje upisala Marija Tuševljak.
Protivnika u finalu, Herceg Novi će saznati u nedjelju, kada će se u 16 sati u dvorani Topolica, u odlučujućem meču, sastati Luka Bar i Budućnost Volley.

Herceg Novi prvi finalista

Crnogorski turizam je izrazito osjetljiv na ekonomska kretanja u Evropi, pa bi usporenje njihove ekonomije od 0,5 odsto, u Crnoj Gori moglo biti 0,9 odsto, kaže Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW) za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Očekuje da bi zbog nepovoljnije ekonomske situacije i straha od inflacije izazvane aktuelnim trgovinskim ratom, do koga je došlo povećanjem carina od strane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropljani mogli trošiti manje na putovanja.
Da će Evropi podići carine na 20 odsto, američki predsjednik Donald Tramp objavio je 2. aprila. Sedmicu kasnije tu odluku je pauzirao na 90 dana ostavivši carine na 10 odsto.
Oko trećina turista u Crnoj Gori dolazi iz Evropske unije.
Svako slabljenje ekonomije na evropskom i globalnom nivou povlači smanjenje broja gostiju i njihove potrošnje.
A turizam Crnoj Gori donosi skoro 30 odsto bruto nacionalnog dohotka.
<h2>Evropljani se mogu okrenuti bližim morima</h2>
Jovanović kaže da postoji rizik da usporavanje evropske ekonomije bude i izraženije od 0,5 odsto, koliko je trenutna trenutna procjena WiiW.
Iako bi to moglo usporiti turističku aktivnost u Crnoj Gori, on smatra da postoje dva pozitivna rizika za Crnu Goru.
- Prvi je da bi ekonomska situacija u Rusiji mogla biti bolja od ranije očekivane, uz mogućnost ublažavanja ili čak ukidanja pojedinih sankcija, što bi moglo dovesti do povećanog broja ruskih turista u Crnoj Gori - rekao je Jovanović.
Kao drugi navodi da bi zbog krize Evropljani mogli manje putovati na daleke destinacije poput Maldiva ili Tajlanda, i birati bliže lokacije, kao što je Crna Gora.
- Ako bi se ovi pozitivni rizici ostvarili, usporavanje rasta u Crnoj Gori moglo bi biti manje od predviđenih 0,9 procenata u osnovnom scenariju - zaključuje Jovanović.
<h2>Dvojak uticaj carina</h2>
Efekat carina na turizam može biti dvojak – sa zapadno-evropskih i sa tržišta SžAD, kaže za RSE profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za Biznis i turizam u Budvi Ivo Županović.
Jedan je da slabljenjem dolara, što je bio slučaj u prethodnih dana, u očima Amerikanaca poskupljuju aranžmani u Evropi, što može smanjiti njihova putovanja ka Starom kontinentu.
A drugi je, dodaje Županović, mogućnost da, ukoliko opstanu carine u sadašnjem obliku, članice EU zbog manjeg izvoza u SAD uđu u stagnaciju ili recesiju.
On ne očekuje da ekonomska nestabilnost utiče na već ugovorene aranžmane za ovu sezonu. No, ukoliko se ona nastavi, smatra da će uticati na postsezonu i naredne turističke godine.
U Crnoj Gori je prošle godine bilo preko 840.000 gostiju iz EU, što je oko trećina registrovanih turista, a iz SAD oko 50.000 – nešto više od dva odsto, podaci su Uprave za statistiku.
<h2>“Turizam je, ipak, žilav”</h2>
I u susjednoj Hrvatskoj carine su izazvale zabrinutost zbog mogućih posledica po turizam.
- Ako se budu primjenjivale na srednji i duži rok, uticaće na ekonomije najznačajnijih emitivnih tržišta EU – Njemačke, Italije, Austrije – pa je moguće da takve zemlje upadnu u recesiju, što bi se odrazilo na turistička kretanja - kaže za RSE Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Uz to, turizam je veoma žilav, što je pokazao i njegov brzi oporavak nakon pandemije, dodaje Ostojić.
- Turistička putovanja, godišnji odmori, postali su dio svakodnevice Evropljana, kojeg se jako teško odriču, i vjerujem da će neovisno o tome što će se događati prometa ipak biti - rekao je on.
Ostojić ne očekuje da bi u slučaju negativnog scenarija – recesije i manje putovanja – došlo do poskupljenja turističkog proizvoda.
- Ako vam je potražnja manja, nemate prostora za poskupljenje - dodao je on.
Kako kaže, u velikim hotelskim kompanijama za sada nema otkaza rezervacija ili usporavanja bukinga.
<h2>Odluke države veća prepreka od spoljnih uticaja</h2>
Ni u budvanskoj agenciji Guliver Montenegro, koja posluje sa stranim turoperatorima, ne očekuju otkazivanja aranžamana za sezonu koja počinje već krajem aprila.
Dodaju da su evropski turisti najvećim dijelom već odlučili gdje će i izdvojili sredstva za odmor.
- Teorijski, ekonomska nestabilnost može da utiče ako se ostvare sumorne prognoze o novoj ekonomskoj krizi. Ipak mislim da bi to više uticalo na buduće sezone, nego na ovu - kaže za RSE direktorica agencije Danica Kažanegra Gregović.
Prema njenim riječima, na ovogodišnju sezonu više utiče domaća cjenovna politika i državne odluke nego američke carine.
Osim što je PDV u turizmu povećan više nego duplo, navodi i da uoči sezone Nacionalni parkovi najavljuju poskupljenje ulaznica, a neke turističke organizacije razmišljaju o povećanju cijena boravišnih taksi.
- Takve odluke u nevrijeme mnogo više utiču na naš rad i rentabilnost nego trenutne svjetske ekonomske prilike - kaže Kažanegra Gregović.
Od ove godine porez je sa sedam povećan na 15 odsto za hotelski smještaj i određene proizvode i usluge u turizmu.
Kako je ta odluka donijeta kada je već bilo zaključeno preko 90 odsto ugovora sa turoperatorima, iz Privredne komore su je ocijenili “završnim udaracem” za konkurentnost domaćeg turizma.
Inače, prvi put od obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora je prethodne godine zabilježila pad turističkih prihoda sa izuzetkom pandemijske 2020.
Pad je tokom 2024. u odnosu na godinu prije bio 3,6 odsto.

Turizam u Crnoj Gori u indirektnom riziku zbog američkih carina Evropi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: marko-savic