Odluka Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena presuda petočlanoj grupi osuđenoj za planiriranje ubistva Budvanina Marka Ljubiše Kana predstavlja potvrdu koliko je odbrana bila u pravu kada je sve ovo godine osporavala prihvatljivost, odnosno pravnu valjanost skaj komunikacija kao dokaza - kazao je za Portal ETV advokat Marko Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpala-prva-sky-presuda-bez-argumenata-o-prihvatljivosti-komunikacije-kao-dokaza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je ukazao da za četiri godine od kada se počeo koristiti skaj materijal kao dokaz u krivičnim postupcima nije donijeta nijedna pravosnažna odluka kojom je to pitanje riješeno. Prema njegovim riječima, za objektivnog posmatrača je dovoljno da zaključi ko je u pravu.
Radović je istakao da je odluka Apelacionog suda očekivana s obzirom na brojne nezakonitosti koje su počinjene u prvostepenom postupku.
- Posebno nas kao odbranu raduje činjenica da se Apelacioni sud pozabavio i razlozima koje je prvostepeni sud dao o materijalu sa skaj aplikacije. Iako je prvostepeni sud svoju odluku zasnovao na tom nazovimo ga dokazu i dao prilično opširno obrazloženje u tom dijelu, drugostepeni sud ipak navodi da ti razlozi nijesu dovoljni i valjani. Dakle, bez obzira na očigledan trud i nastojanje prvostepenog suda da obrazloži pravnu valjanost i prihvatljivost skaj materijela kao dokaza, Apelacioni sud je bio stava da to što je napisao prvostepeni sud ne valja i nije dovoljno - istakao je advokat Radović.
Dodao je da je to negdje i razumljivo jer se prvostepeni sud samo deklaritivno i formalno pozvao na clan 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, ne ulazeći u njegovu suštinu i ispravno tumačenje.
Apelacioni sud uvažio je žalbu advokata i SDT i ukinuo prvostepenu odluku koja je bila zasnovana na „ skaj“ komunikaciji u slučaju petočlane grupe osuđene na ukupno 20 i po godina zatvora za stavaranje kriminalne organizacije zbog planiranja ubistva Ljubiše Kana.
Prvostepena presuda izrečena je 12. februra prošle godine i tom odlukom Ilić je osuđen na jedinstvenu kaznu od pet godina zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljenog držanja oružja.
Optuženi Nikola Mileković oglašen je krivim zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i ubistva u pokušaju podstrekavanjeme i njemu je izrečena jedinstvena kazna od pet godina.
Okrivljeni Strahinja Savić, Grga Milićević i Miloš Klečak osuđeni su zbog stvaranja kriminalne organizacije. Savić je dobio četiri godine, Mileković tri i po godine i Kleček tri godine.
Prvostepenom odlukom Višeg suda Ilić i Savić oslobođeni su optužbe da su kao saizvršioci počinili krivično djelo ubistvo u pokušaju.
U obrazloženju Apelacionog suda navodi se da je pobijena presuda zahvaćena mnogim povredama odredaba krivičnog postupka i da je izreka nerazumljiva i protivrječna.
Prema stavu vijeća Apelacionog suda, osnovano se žalbama branilaca optuženih ukazuje da je pobijana presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka iz čl. 386 st.1 tač.9 ZKP- a, i u dijelu zaključka prvostepenog suda koji se odnosi na SKY ECC komunikaciju.
U tom dijelu ne sadrži, jasne, argumentovane, dovoljne i valjane razloge o prihvatljivosti ili neprihvatljivosti ovog dokaza (pribavljanje, pravna priroda njegova usaglašenost sa načelima domaćeg pravnog sistema i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava).

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radović: Ovo je potvrda da je odbrana bila u pravu kada je osporavala Skaj komunikacije kao dokaz

Suspendovani policajci Petar Lazović i Jugoslav Raičević danas su, u Osnovnom sudu, na ročištu za kontrolu optužnice koja ih tereti da su mučili Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, istakli da ne razumiju navode iz optužnog akta i krivično djelo koje im je tužiteljka stavila na teret. Lazović je kazao da je porazno da se optužnica zasniva na izjavama onih su planirali najteža krivična djela, a spriječili su ih on i njegove kolege. I Raičević je bio kategoričan da nikada nikoga nije prstom takao kunući se u djecu. Branilac Lazovića, advokat Nikola Martinović kazao je da je "Tužilaštvo u zdravlje Petra Lazovića slavi dan kad je rođen, jer da nije njega ne bi imali toliko posla". - Morali bi se baviti stvarnim izvršiocima, ovako dok je Petra biće i optužnica - kazao je advokat Martinović.&nbsp; On je istakao da postupanje Tužilaštva prema Petru Lazoviću može nazvati kampanjom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D853yKhU7qkQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prema riječima Martinovića, svaki optužni akt mora biti jasan u pogledu činjenica, moraju biti predloženi dokazi zasnovani na zakonu, ali u ovom slučaju, kako je naveo, nijedan od tih elemenata nije ispunjen. - Kao dokaz predložena je službena zabilješka koja ne može biti dokaz - kazao je Martinović. On je ukazao i na izveštaj ljekara interniste koji je konstatovao da na tijelu "navodno oštećenog" nema promjena na koži. - Da su ga trojica ili četvorica policajaca šutirala nogama u leđa kako je to izjavio, onda bi u izveštaju ljekara bilo napisano da ima promjena na koži. Osim ako tužiteljka misli da je ljekar lažno svjedočio i falsifikovao dokumentaciju - naglasio je Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126161156_0ed280ae2546b4958fa3db2a4908176e31291509ce79df060f1447f7caa72f8d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126161156_0ed280ae2546b4958fa3db2a4908176e31291509ce79df060f1447f7caa72f8d" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokati Martinović i Radović"> <figcaption>Advokati Martinović i Radović(Photo: Marija Žižić/Portal ETV)</figcaption> </figure>  I drugi branilac Lazovića, advokat Marko Radović ukazao je da je u vrijeme izvršenje krivičnog djela koje se stavlja na teret njegovom branjeniku zaprijećena kazna od godinu do osam i za to krivično djelo ne mogu da se primjenjuju mjere tajnog nadzora. On je objasnio da je u međuvremenu u decembru 2023. godine došlo do izmjene Krivičnog zakonika pa je za ovo djelo predviđeno od dvije do 10 godina, ali je ponovio da se Lazoviću i Raičeviću stavlja na teret da su počinili djelo 2020. I odbrana Raičevića, advokati Miloš Vuksanović i Dalibor Kavarić smatraju da optužnica ne može biti potvrđena jer ne sadrži valjane dokaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126161156_d7daa686a89ad0292bce43c2ebc1eb32cf5518e415d43daa6b5c44b0b4cc7055.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126161156_d7daa686a89ad0292bce43c2ebc1eb32cf5518e415d43daa6b5c44b0b4cc7055" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Advokat Vuksanović"> <figcaption>Advokat Vuksanović(Photo: Marija Žižić/Portal ETV)</figcaption> </figure>  Vuksanović je istakao da se radi o velikom medijskom i političkom pritisku u ovom slučaju i da se nada da će sud odoljeti tome. - Ovu optužnicu treba odbaciti i postupak obustaviti - kazao je Vuksanović. Sa druge strane, tužiteljka Biljana Pavlović smatra da sud treba da potvrdi optužni akt jer je Tužilaštvo, kako kaže, predložilo dovoljno zakonitih dokaza protiv Lazovića i Raičevića.&nbsp; Ona se pozvala na skaj komunikaciju kao jedan od dokaza protiv optuženih, zatim iskaze oštećenih i mišljenje vještaka neuropsihijatra. Sutkinja Ivana Becić će u zakonskom roku donijeti odluku o optužnici.

1250x600

1084x550

Lazović: Porazno je da se optužni akt zasniva na izjavama onih koji su pripremali najteža krivična djela

Advokati Marko Radović i Miloš Vuksanović ocijenili su da bi produženje trajanja pritvora sa tri na pet godina dodatno usložilo i onako tešku situaciju pritvorenima. Smatraju da je opravdan gnijev velikog broja okrivljenih koji su najavili štrajk nadležnima u zatvoru, kome će se pridružiti i njihove porodice.
Radović i Vuksanović su, kako su rekli, osjetili obavezu i potrebu da se obratimo javnosti u vezi najava pojedinih političara odnosno predstavnika izvršne vlasti, vezano za podizanje roka trajanja pritvora nakon podizanja optužnice do objave prvostepene presude sa tri na pet godina. 
- Naime, svjedoci smo da pojedini predstavnici izvršne vlasti u posljednje vrijeme odgovornost za sukobe na crnogorskim ulicama žele da prebace na sudove, jer su navodno akteri tih sukoba bila lica koja su izašla ranije iz pritvora zbog neobjavljivanja presude u navedenom roku, pri tom su neki "uperili prst" i u advokate, jer oni navodno zloupotrebljavaju procesna prava sa tim ciljem. Dakle, zagovornici priče o podizanju roka trajanja pritvora, razloge za sukobe vide u tome što okrivljeni nijesu ostajali što duže u pritvoru, jer bi tako bilo mirnije stanje na ulici odnosno u državi - navedeno je u obraćanju dvojice advokata.
Oni napominju da svrha pritvora nije da spriječi remećenje javnog reda i mira od strane pritvorenih lica, niti da se zaštite njihov život i tijelo, nego da se obezbijedi prisustvo okrivljenog u postupku i nesmetano vođenje krivičnog postupka. 
- Ako ovo nije poznato onima iz politike koji se zalažu za podizanje roka, ovo je dobro poznato sudovima, koji nažalost trpe neviđen pritisak izvršne vlasti i javnosti, preko određenih medija, mada je dobrim dijelom odgovornost za ovakve situacije na sudovima. Naravno, ne isključiva - ističe se u obraćanju javnosti.
Radović i Vuksanović dodaju da je bilo je pitanje dana kada će se sudovima "vratiti kao bumerang" nekritičko prihvatanje svega onoga što tuzilaštva predlažu, opterećeni dodatno pritiskom javnosti preko medija.
- Pod takvim pritiskom, i sudovima sada odgovara produženje navedenog roka, posebno što postaje jasno da upotreba Skaj materijala pred našim sudovima, na način na koji to tuzilaštva predlažu a sudovi prihvataju, postaje "omča oko vrata" sudovima, jer umjesto da u fazi kontrole optužnice dobro preispitaju ono što im je tužilaštvo prezentovalo, oni su to prepustili sudećim vijećima, na kojima je najveći teret, a ujedno i odgovornost zbog nedonošenja presuda u navedenom roku - ocijenili su oni.
Da se radilo kako je trebalo, nema tog predmeta, napominju advokati, u kome se ne može donijeti presuda u roku od tri godine od kada je podignuta optužnica.
- Istina, dominantni razlozi zbog kojih je došlo do ovih situacija jesu nastupanje Kovid pandemije i odluka Sudskog savjeta iz jula 2021. godine o penzionisanju sudija, što je dovelo do odlaganja velikog broja suđenja odnosno vraćanja suđenja na početak. Ono što je veoma interesantno jeste da su određeni politički subjekti koji su bili najglasniji da sudije treba penzionisati isti oni koji danas predllažu navedenu izmjenu ZKPa. Kako ni tada nisu dobro izanalizirali situaciju i predvidjeli moguće posljedice, tako čini se ni danas nijesu to uradili - ocijenili su Raqdović i Vuksanović.
U vrijeme kada sudovi pritvore određuju i produžavaju olako, kada tuzilaštva prave koje kakve konstrukcije i od suštinski jednog predmeta prave nekolika, samo da bi obezbijedili osnove za ponovna pritvaranja okrivljenih, a to sve prihvata sud, podizanje navedenog roka bi, smatraju adovokati, samo dodatno usložilo i onako tešku situaciju za pritvorena lica.
- Da se postupanje okrivljenih i advokata ne može uzeti kao razlog probijanja navedenih rokova, možda najbolje svjedoči prvi predmet u kome su dvojica okrivljenih optuženih za teško ubistvo, izašli iz pritvora zbog nedonošenja presude u roku od tri godine od podizanja optužnice. Naime, radi se o događaju, u kome su stradala dva lica, a za koji događaj je izvještavano da se radilo o sukobu krimimalnih klanova, u kom predmetu su upravo ti okrivljeni uredno dolazili kasnije na suđenja i preko svog advokata podnijeli predsjedniku Višeg suda zahtjev za ubrzanje postupka, koji zahtjev je usvojen, a nakon toga i tužbu Vrhovnom sudu Crne Gore radi povrede prava na suđenje u razumnom roku, koja tužba im je usvojena. Međutim, čak ni pored svega toga prvostepeni postupak nije uspio da odmakne dalje od izvođenja dokaza optužbe za sedam i po godina od potvrđivanja optužnice, pa se postavlja pitanje u šta bi se taj pritvor pretvorio da nije bilo njegovog ograničenog trajanja - naveli su Radović i Vuksanović.
Prema njihovom mišljenju, sve ovo izazvalo je opravdan i veliki gnijev kod velikog broja okrivljenih protiv kojih se godinama otvaraju novi predmeti zloupotrebom procesnih ovlašćenja od strane tužilaštava, a što je sve sud prihvatao, samo da bi što duže bili u pritvorima. 
- Upravo zato su i najavili štrajk nadležnima u zatvoru, kome će se pridružiti i njihove porodice - zaključili su Radović i Vuksanović.

Portal ETV

Radović i Vuksanović: Opravdan gnijev okrivljenih koji su najavili štajk sa porodicama

Najava izmjene Zakona o krivičnom postupku pokušaj je izvršne vlasti da odgovornost za tragične događaje prebaci na sudsku vlast, na pravosuđe, a krivca pronađe u onima koji nijesu uspjeli da donesu presude u roku od tri godine, od dana podizanja optužnice - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" Televizije E, advokat Marko Radović.
Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić predložio je da se dnevni red sjednice Skupštine, naredne sedmice, dopuni prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku, kojima se predviđa da pritvor umjesto tri, može trajati pet godina, do izricanja prvostepene sudske presude. Taj prijedlog podražo je i premijer Milojko Spajić.
Advokat Radović kaže da pritvor treba da bude garancija brzog i efikasnog postupka, odnosno, da mora natjerati sve organe koji učestvuju u krivičnom postupku da postupaju s naročitom hitnošću. Već sada je, kaže Radović, jasno da postupci niti su brzi, niti efikasni, čega je neprihvatljivo podizati granicu pritvora.
Predstavnici izvršne vlasti i ranije su, kaže Radović, pokušavali da vrijeme trajanja pritvora, podignu na pet godina. Svaki je bio bezuspješan.
- Možda zbog toga što prijedlog dolazi od ljudi koji nijesu dovoljno razumjeli problematiku, koji nijesu imali adekvatne savjetnike, odnosno pravne savjetnike, koji bi im predočili kakve posljedice to može da proizvede. Smatram da se radi o pokušaju izvršne vlasti da odgovornost za tragične događaje prebaci na sudsku vlast, prebaci na pravosuđe i da krivca pronađe u onima koji nijesu uspjeli da donesu presude u roku od tri godine od dana podizanja optužnice. Smatram da je takav pristup apsolutno pogrešan. Pokušavaju se donijeti neke odluke bez neophodne analize - rekao je Radović.
Pritvor je izuzetna mjera, objašnjava Radović, a u Crnoj Gori je, nažalost, postao pravilo i olako se određuje i produžava. To su, dodaje advokat Radović, potvrdili čak neki predstavnici sudske vlasti.
- Ukazaću na jednu interesantnu činjenicu. Pritvor je procesna mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo okrivljenog u krivičnom postupku i nesmetano vođenje krivičnog postupka. Očigledan je cilj predstavnika izvršne vlasti da spriječe sukobe lica, za koje oni smatraju da su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, tako što će produžiti rok od tri na pet godina. To je potpuno pogrešno. Postavlja se pitanje šta se dobija ako se taj rok produži u cilju obezbjeđenja prisustva okrivljenog i nesmetanog vođenja krivičnog postupka. Ustavni sud je prije nekih desetak godina ukinuo jednu odredbu vezanu za pritvor, upravo zbog toga što se određivanjem i produžavanjem pritvora po tom osnovu nastojalo preduprijediti teže remećenje javnog reda i mira - istakao je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdFcTEN8su4o&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Pritvor je izuzetna mjera koja je u Crnoj Gori postala pravilo

Pritvor se olako određuje. Sudije unaprijed znaju da pritvor koji određuju neće biti garancija brzog i efikasnog postupka. Postupci pred Višim sudom su sve samo ne brzi i efikasni, kazao je za "24 sata" na Televiziji E advokat Marko Radović.
Pritvor je izuzetna mjera, objašnjava Radović, određuje se i produžava u izuzetnim situacijama, onda kada se svrha pritvora ne može obezbijediti nekom blažom mjerom.
- Svjedoci smo u posljednje vrijeme da se pritvor, u mnogim predmetima, određuje olako. Nekada smo imali situaciju &nbsp;da se olako predlagalo. Pritvor se može odrediti samo na prijedlog ovlašćenog tužioca, ali danas, nažalost, imamo situaciju ne samo da se pritvor olako predlaže, nego i određuje. Pritvor, svakako, može trajati i nakon podizanja optužnice, zakonodavac je to jasno propisao. Ali, postoje određene situacije kad se po nekim pritvorskim osnovama, ipak, nakon podizanja optužnice, ne može produžiti - rekao je Radović.
Objašnjava kako je praksa da se pritvor ne ukida ukoliko postoji opasnost od bjekstva, u slučajevima ponavljanja krivičnog djela ili zbog težine krivičnog djela.
- Ono što je specifično jeste taj pritvorski osnov po tački 4, a to je težina djela. Propisano je da se pritvor određuje radi nesmetanog vođenja postupka, ako se radi o krivičnom djelu za koje je propisana kazna zakona od 10 godina, ili teža kazna, odnosno, ako se može izreći takva kazna, ili ako je djelo teško, naročito zbog načina izvršenja ili posljedice. Svjedoci smo da se po tom pritvorskom osnovu pritvor olako određuje, često i onda kad nema stvarnih razloga. Podsjetiću da je Ustavni sud, prije desetak godina, ukinuo dio te odredbe, i ona je ostala onakva, nakaradna, za razliku od svih pritvorskih osnova, gdje se određivanjem pritvora predupređuje nešto u cilju obezbjeđenja nesmetanog vođenja krivičnog postupka i prisustva okrivljenog - kaže Radović.&nbsp;
Advokat objašnjava da se to odnosi na slučajeve kada postoji opasnost od bjekstva, kada se predupređuje uticaj na svjedoke, zatim u slučajevima kada postoji opasnost od ponavljanja djela.
- Vi kod tačke 4 jednostavno nemate ono što se predupređuje određivanjem pritvora, već se sudovi rukovode, odnosno tužilaštva koja predlažu pritvor, a i sudovi koji prihvataju argumentaciju tužilaštava, samo time da je za to djelo propisana kazna od 10 godina, odnosno teža, i da je djelo naročito teško zbog načina izvršenja ili teške posljedice - naglasio je Radović.
U optužnici koja je podignuta protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, kaže Radović, upravo je riječ o tom pritvorskom osnovu, od samog početka. Podsjeća da je sudija za istragu ranije odbio pritvor pod tačkom 4, ali je prihvatio prijedlog tužioca, po osnovu pritvora iz tačke 1, vezano za opasnost od bjekstva.
- Nažalost, ne čita se dovoljno i ne pristupa se dovoljno kritički, od strane suda, prihvataju se apriori razlozi koji su navedeni u prijedlozima za određivanje i produženje pritvora i to predstavlja veliki problem, ne samo za okrivljene, nego i za nas branioce, koji postupamo u tim predmetima. &nbsp;U konačnom, to je veliki problem i za sud, za druge nadležne organe , prvenstveno mislim na Upravu za izvršenje krivičnih sankcija, odnosno na Istražni zatvor. Tamo je stanje haotično, kapaciteti su popunjeni, jednostavno ono što je nekad bilo pravilo da se pritvor ne određuje, danas je postalo drugačije. Ne možemo za sada da se izborimo sa tim, sudovi su takvog stava. Da li će se nešto promijeniti ubrzo, ja se iskreno nadam da hoće, što prije to bolje, ali moraju sudovi da shvate da ti pritvori vrlo često nemaju svoju svrhu. Situacija u pravosuđu je mnogo loša. Pred Višim sudom u Podgorici baš, &nbsp;i juče je bilo jedno saopštenje specijalnog odjeljenja Višeg suda u vezi sa tim. Takvim pritvorima bi trebalo &nbsp;obezbjedi garanciju brzog i efikasnog postupka. Ti postupci su sve pred Višim sudom, osim brzi i efikasni. Sud je preopterećen, mali je broj sudija, veliki broj predmeta. Sudije unaprijed znaju da pritvor koji određuju neće biti garancija brzog i efikasnog postupka, jer postupak ne može biti brz i efikasan iz drugih razloga. Ali, sudije ipak određuju pritvor - kazao je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZnTR_fLiTMs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Pritvor se olako predlaže, često olako i određuje

Odluka o izručenju turskog državljanina Binalija Čamgoza je blago skandalozna - ocijenio je njegov branilac advokat Marko Radović na konferenciji za medije koja je organizovana povodom ukazivanja na nezakonitosti u tom postupku.
Radović je kazao da su odluku za izručenje dobili u utorak i zato je danas organizovana konferencija za medije.
- Ovo se dešava prvi put u Crnoj Gori. Odluka na koju se pozvao ministar (pravde Bojan) Božović na odluku iz Italije ne može se primijeniti kod nas - rekao je Radović.
Danas su, kako ističe, podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv ministra Božovića.
- Ukoliko se ukaže da su još neke osobe počinile nezakonitosti prijave ću podnijeti i protiv njih - naveo je Radović.
U ovom predmetu su se, prema njegovim riječima, svega nagledali.
- Ali nijesmo vjerovali da se ovakva odluka može donijeti jer ulazi u zonu krivične odgovornosti - ističe Radović.
Ekstradioni postupak protiv Čamgoza se, kako dodaje, završava odlukom ministra.
- Ukoliko su sudovi utvrdili da su ispunjeni uslovi. Božović se pozvao na Zakon o upravnom postupku, vjerovali ili ne. To je pravni skandal, ne radi se o neznanju nego o tome da se Čamgoz pošto poto izruči Turskoj. Da je Čamgoz bio prijetnja za državu, nacionalnu bezbjednost postojala je mogućnost da bude protjeran iz Crne Gore - naglasio je Radović.
U ovom slučaju, kako je rekao, nije moglo tako.
- Da to bude razlog donošenja odluke to nigdje nema. Ne smatram da je Čamgoz bio prijetnja Crnoj Gori. Veća opasnost za Crnu Goru jesu ovakve odluke. Zakon u rukama nekih ljudi je opasna stvar - ocijenio je Radović.
Čamgoz je, kako dodaje, sat nakon donošenja odluke izručen.
- Odbrana je predložila privremenu mjeru, ali on je izručen. Sve što radimo - ne možemo ga vratiti, ali ovakvim odlukama se potkopava pravna sigurnost i krše se zakoni - zaključio je Radović.
Advokat Miloš Vuksanović dodao je da se Čamgoz nalazi u Tuskoj nakon skandalozno odluke Božovića, nakon čega je uslijedila prijava.
- Ne mogu da prihvatim da je ovakvo nezakonito rješenje donijeto. Božović je svojevoljno i sa nekim osobama iz bezbjednosnog sektora donio ovakvu odluku. Radi sprečavanja svih spekulacija, urađen je opasan pravni presedan - smatra Vuksanović.
On će, kako je najavio, podnijeti ostavku u Tužilačkom savjetu.
- Da ne bi bilo kakvih spekulacija da bih mogao uticati na specijalnog tužioca koji zaduži ovu prijavu. Želim da obrišem svaku sumnju i bez ikakvih indirektnih i direktnih uticaja - objasnio je Vuksanović.
Bila mu je čast što je bio član Tužilačkog savjeta.
- Ali ovakva situacija zahtijev principijelnost - ističe Vuksanović.
Čamgoz je, kako je kazao, bio devet mjeseci u kućnom pritvoru.
- On je praktično otet u režiji državnih organa - ocijenio je Vuksanović.
Vjeruje da će SDT uraditi sve što treba.
- Pogotovo što vjerujem u glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića s obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo - rekao je Vuksanović.
Odgovarajući na pitanje Portala ETV da je Čamgoz ostvario kontakte sa kriminalnim grupama Vuksanović je rekao da smatra da je i to dio predstave.
Na pitanje Vijesti da li je saslušan povodom prijetnji državnom sluzbeniku Radović je odgovorio da je on dao izjavu u svojstvu građanina &nbsp;i negirao to.
- Samo obavještenje je uzeto od njega - rekao je on.
Na pitanje da li je Čamgoz bio u kući škaljarskog klana Radović je odgovorio da ne zna čija je kuća.
Vuksanović se, kako je naveo, u jutarnjim časovima vidio sa njegovom porodicom i saopšteno im je da je u blizini njegove kuće uočen snajper.
- To je bila samo priprema za njegovu "otmicu" - kazao je on.
Na pitanje Portala ETV koliko je proteklo od preinačenja odluke o izručenja do izručenja Vuksanović misli da je po tome odmah postupljeno.

Radović: Odluka o izručenju Čamgoza blago skandalozna, podnijeta krivična prijava protiv Božovića

Premijer Milojko Spajić izjavio je da država mijenja pristup valorizaciji prirodnih resursa, naglašavajući da više neće biti riječ o starim modelima, kada su zemljišta davana pod dugoročnu koncesiju za, kako je rekao, „smiješne cifre“.
U intervjuu za Televiziju Crne Gore, Spajić je najavio novi modalitet saradnje sa investitorima, u kojem će Crna Gora ulaziti kao suvlasnik u zajednička preduzeća sa investorom kojeg odrede Ujedinjeni Arapski Emirati, zadržavajući ključna prava odlučivanja.
- Modalitet za koji se ja zalažem, ali ne kažem da će to na kraju biti tako, je da država Crna Gora ulazi sa zemljištem u preduzeće koje je crnogorski rezident i potpada pod sve crnogorske zakone - poručio je Spajić.
Prema njegovim riječima, strani investitori će biti partneri, ali Crna Gora će zadržati pravo veta u bordu direktora tog preduzeća na sva strateška pitanja, uključujući arhitektonska rješenja i sve velike odluke koje se tiču poslovanja zajedničkih firmi.
- Mislim da je to idealan model. Umjesto dosadašnjih zakupa gdje smo zemljišta davali za dva miliona eura ili pet centi po kvadratu, sada ćemo dugoročno dobijati dividende, a ne kratkoročne prihode - kazao je premijer.
Spajić je istakao da ovakav pristup garantuje održiv razvoj i veću korist za buduće generacije, te da Crna Gora želi da „na pravi način valorizuje svoje prirodne ljepote“.
<h2>Podrška u parlamentu&nbsp;</h2>
Spajić je optimista u pogledu parlamentarne podrške za Zakon o potvrđivanju sporazuma između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). On je istakao da je riječ o osnovi za buduću ekonomsku saradnju, a ne o konkretnim investicionim projektima.
- Nakon današnjih konsultacija sa predstavnicima poslaničkih klubova Demokratske narodne partije, Nove srpske demokratije, Demokratske partije socijalista... Prvi utisak je da imamo podršku. Bili su jako konstruktivni razgovori. Prošle sedmice imali smo razgovore sa predstavnicima Pokreta Evropa sad, zatim sa Bošnjačkom strankom, pa sa SNP-om, Civisom, Demokratama. Imamo kontinuum dobrih razgovora, jako konstruktivnih - kazao je Spajić.
Prema njegovim riječima, pozitivno ga je iznenadila ozbiljnost kojom su sve partije pristupile sporazumu.
- Za sada sam zadovoljan razgovorima, očekujem mnogo veću podršku u parlamentu od 41 poslanika – kazao je Spajić
<h2>U igri i Buljarica, Jaz i Luštica&nbsp;</h2>
Spajić je ponovio da se sporazum ne odnosi na pojedinačne projekte već da postavlja institucionalni okvir za saradnju.
- Dakle, u pitanju je samo jedna baza za ekonomsku saradnju i vrlo je bitno da to usvojimo što prije u parlamentu. Prvi razlog je da bi pokazali ozbiljnost, kao i da bi konkurenciju koja je negdje tu ostavili u prašini – rekao je premijer.
Dodao je da bi nakon ratifikacije, Emirati mogli nominovati kompaniju sa kojom bi se započela konkretna komunikacija.
- ...gdje bi oni poslali kompaniju za koju garantuju, a onda bi ta kompanija poslala pismo namjera, gdje bi mi i javnost mnogo više razumijeli o konkretnim investicijama u Crnoj Gori – kazao je on.
Upitan o stavu opozicione Demokratske partije socijalista, Spajić je naveo da formalna odluka još nije poznata, ali da vidi interesovanje u redovima DPS-a.
- Ne znam kako će se DPS formalno odrediti, ali vidimo da su mnogi ljudi iz DPS-a jako zainteresovani za to, vidjeli smo i iz SD-a, neki predsjednici opština, glavnog odbora su za, ali neki i protiv – dodao je.
Podsjetio je i na raniji okvirni sporazum sa UAE iz 2011. godine, koji je istekao 2022. bez produženja, što je, prema njegovom mišljenju, bio propust prethodne vlasti.
- Niko nije pošao na sahranu osnivača Emirata koja se dogodila 2022. godine. To nam je jako zamjereno – kazao je Spajić.
Na iskazane sumnje u moguće pranje novca, Spajić je kazao da će svi zakoni biti striktno primijenjeni, uključujući i Zakon o sprečavanju pranja novca usvojen u novembru 2023. godine
- Naše zakonodavstvo će se do kraja primjenjivati na bilo kog investitora koga nominuje država Emirate. Što se tiče prljavog novca, mi imamo Zakon o sprečavanju pranja novca koji je usvojen u novembru 2023. godine i koji nam je omogućio da izbjegnemo sivu listu i da nam aplaudiraju svi iz Savjeta Evrope – kazao je Spajić.
On je odbacio i, kako je kazao, spekulacije o dugoročnom zakupu zemljišta.
- Ne znam odakle ta priča i zašto smo se uhvatili te priče, to će se raspravljati u ugovoru... transparentnost će biti maksimalna – kazao je on
Govoreći o potencijalnim lokacijama za investicije, Spajić je pomenuo više crnogorskih primorskih oblasti koje bi mogle biti interesantne UAE partnerima.
- U igri su Buljarica i Jaz, kao i hercegnovski dio Luštice... – kazao je Spajić.

Spajić najavio model saradnje sa UAE: Država u posao ulazi sa zemljištem kao suvlasnik

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je simbolično osvijetljena u bojama romske zastave, povodom obilježavanja 8. aprila - Međunarodnog dana Roma. 
 
Kako su naveli iz partlamenta, Međunarodni dan Roma je dan obilježavanja romske kulture i podizanja svijesti o problemima sa kojima se ta populacija suočava. 
 
Međunarodni dan Roma zvanično je proglašen 1990. godine, u mjestu Serock u Poljskoj, gdje je održan četvrti Svjetski romski kongres Međunarodne romske unije (IRU), u znak sjećanja na prvi veći međunarodni susret romskih predstavnika održan od 7. do 11. aprila 1971. u Česfildu kod Londona.

Zgrada Skupštine u bojama romske zastave

Za svakog Nikšićanina je uvreda da predsjednik Opštine ode u drugu državu i podnosi izvještaj nekom u liku Milice Zavetnice, ili nekom Vulinu, Vučićeviću, ili kome god takvog profila. Možete biti protiv partija bivše vlasti, možete biti prosrpske orijentacije, ali je za grad uvredljivo da imate predsjednika Opštine koji ode u drugu državu, podnosi izvještaj o svom radu, iskazuje ljubav prema drugoj državi, negira osjećanja prema sopstvenoj državi i gradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E potpredsjednik SDP-a i predstavnik Evropskog saveza, Bojan Zeković.
Građani Nikšića, uvjeren je Zeković, očekuju da poslije četiri godine dobiju vlast koja će njima podnositi izvještaje a ne, kako kaže, vlastima u Srbiji, u liku Milice Zavetnice.
- Građani očekuju vlast koja Nikšić i Crnu Goru doživljavaju svojim, a ne kao aktuelni predsjednik opštine (Marko Kovačević), koji takva osjećanja gaji za susjednu državu. Sada im je gazda (Aleksandar Vučić) u problemima, jer se bori da zaustavi otpor stotina hiljada mladih koji se na ulicama bore za slobodu u Srbiji. Zato (Vučić) neće moći da im pomogne kao prije četiri godine u “bitki za Nikšić”, kao što nije mogao ni da im “reši Budvu” kako je obećavao uoči lokalnih izbora - kaže Zeković.
Smatra i da je vlast duboko delegitimisana, jer je prvo izgubila većinu u Podgorici i Kotoru, zatim Gusinju, Budvi. Uvjeren je da u Nikšiću, glavni konstituent vlasti - PES neće dobiti ni polovinu glasova koje je imao. Ništa bolje neće proći ni Demokrate.
- Demokrate neće imati ni polovinu glasova koje su imale na prethodnim lokalnim izborima. Partija premijera (PES) uopšte ne učestvuje na izborima u Herceg Novom, a u Kotoru su imali jednog odbornika. Vlast je duboko delegitimisana, ali nemojmo da nas to zavara i da će oni spoznati tu činjenicu, priznati i vratiti mandat građanima da odluče koga žele da upravlja Crnom Gorom. Nastaviće još više da služe interesima suštinskog političkog vođe parlamentarne većine Andriji Mandiću kako bi što duže, do konačne propasti, odgađali svoj neminovni odlazak sa vlasti - istakao je Zeković.
Prema njegovom mišljenju, na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama. Dodaje da nijesu problem antievropejci već, kako kaže, lažni Evropljani.
- Ako pogledate rezultate te vlasti, u kakve su nas odnose doveli sa Hrvatskom… Ključni ljudi vlasti ne mogu preću najbližu granicu, koja je na sat i po vožnje autom! Oni će nas uvesti u Evropsku uniju? Kakvi su odnosi sa Bosnom i Hercegovinom? Da ne pominjem sa Albanijom i Kosovom. Odnosi sa Srbijom nijesu zdravi, to je služenje vlastima u Beogradu, apsolutisti koji im pomaže da se održe na vlasti u Crnoj Gori. To je duboko antievropska politika. Što ih prije sagledamo u tom jasnom svjetlu, bolje ćemo pronaći odgovor na probleme koje isporučuju građanima - zaključio je Zeković.

Zeković: Na sceni je jeftina politika sa veoma skupim posljedicama

Na Trgu "Šaka Petrovića" u Nikšiću večeras su uslijed požara oštećena dva vozila, oba sa registarskim tablicama Bosne i Hercegovine (BiH), javlja RTNK, a portal RTCG piše i da je večeras u istom gradu kamenicom pogođeno vozilo gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića.&nbsp;
Slučaj je prijavljen policiji i ona radi na otkrivanju počinilaca i utvrđivanju svih okolnosti, piše portal RTCG.
U pitanju je službeno vozilo Ćurića, a iz policije je rečeno da su angažovali sve raspoložive kapacitete za utvrđivanje svih okolnosti događaja.
Prema nezvaničnim saznanjima RTNK, požar na dva druga automobila je podmetnut, ali će sve okolnosti utvrditi nadležne službe MUP-a.
Brzom intervencijom ekipe nikšićke Vatrogasno-spasilačke jedinice spriječena je veća šteta i širenje požara na okolna vozila.

Gorjela dva vozila sa BiH tablicama u Nikšiću, kamenica u vozilo gradonačelnika Trebinja

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: marko-radovic