Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je naredbu o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora i izdavanje potjernice, za državljaninom Sjeverne Makedonije Andrejem Tanaskovskim (18) koji se sumnjiči da je pokušao da ubije Budvanina Marka Ljubišu Kana (56).
Tanaskovski se sumnjiči da je, 7. avgusta u popodnevnim satima, ispalio više projektila u pravcu Kana koji na bazenu hotela „Maestral“ u Budvi.
Kan, koji prema podacima policije slovi za člana škaljarskog klana, tom prilikom je zadobio teške tjelesne povrede i tranportovan je u risansku bolnicu.
- Naredba o sprovođenju istrage je dostavljena na dalje odlučivanje Višem sudu u Podgorici, sudiji za istragu - navedeno je u saopštenju Višeg državnog tužilaštva.
Na Ljubišu je pucano pred prepunom plažom, bazenom na kojem je boravio, kao i terasama okolnih restorana. Napadač je bio obučen u bijelu majicu i plavi šorts i nosio je peškir oko vrata, koji mu je ispao tokom bjekstva sa lica mjesta.
Marko Ljubiša Kan je bezbjednosno interesantna osoba koja je u više navrata bila na meti napadača. Policija je označila Ljubišu kao pripadnika i vođu takozvane "budvanske grupe" koja je bliska škaljarskom klanu.
T.K.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Franjen-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pokušaj ubistva Kana: Donijeta naredba o sprovođenju istrage, predloženi pritvor i potjernica za Tanaskovskim

Uprava policije, nakon što je identifikovala i procesuirala tužilaštvu osumnjičenog izvršioca krivičnog djela ubistvo u pokušaju državljanina Sjeverne Makedonije Andreja Tanakovskog (18), a koji se naoružan dao u bjekstvo, poziva građane da prijave ako imaju bilo kakve informacije o njemu. - Građani ukoliko imaju saznanja da je on iznajmio smještaj ili na drugi način boravi u objektima na teritoriji Crne Gore treba da dostave informacije najbližoj policijskoj stanici, putem dežurnog broja 122 ili anonimno na broj 19969 - navodi se u saopštenju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fosamnaestogodisnjak-iz-sjeverne-makedonije-osumnjicen-za-ubistvo-u-pokusaju-marka-ljubise-kana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Šalju upozorenje i apel građanima da od ovog trenutka, kada su javno saopštili da je izvršilac krivičnog djela A. T, svako dalje postupanje ili svjesno prikrivanje informacija o kretanju ili boravku ove osobe, uključujući i pružanje usluga smještaja, može predstavljati krivično djelo pomoć učiniocu nakon izvršenog krivičnog djela, što podliježe zakonskoj odgovornosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815090848_ecd8a403c65ec163723f5c2fa0b70d88d09a36b3a8021082f8bccd83c37e3c13.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250815090848_ecd8a403c65ec163723f5c2fa0b70d88d09a36b3a8021082f8bccd83c37e3c13" data-rendition-name="original" width="474" height="1280" loading="lazy" alt="Andrej Tanaskovski"> <figcaption>Andrej Tanaskovski(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Dostavili su i fotografije osumnjičenog koje su preuzete iz javno dostupnih otvorenih izvora sa ciljem lakšeg prepoznavanja i prijavljivanja osumnjičenog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250815090844_9b1b919273abd3a8c9ea8c7c3c9e401642f9b815a893222921345a2435133d12.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250815090844_9b1b919273abd3a8c9ea8c7c3c9e401642f9b815a893222921345a2435133d12" data-rendition-name="original" width="795" height="1129" loading="lazy" alt="Fejsbuk profil Andreja Tanaskovskog"> <figcaption>Fejsbuk profil Andreja Tanaskovskog(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>

Andrej Tanaskovski identifikovan kao osumnjičeni za pokušaj ubistva Marka Ljubiše Kana, policija poziva građane da im prijave ako ga vide

Službenici Uprave policije su kao izvršioca ubistva u pokušaju Marka Ljubiše Kana (56) 7. avgusta, u kompleksu Hotela Maestral u Budvi, identifikovali državljanina Sjeverne Makedonije A. T. (18), saopšteno je iz Uprave policije.
- Policija preduzima intenzivne mjere i radnje na lociranju i hapšenju A. T. za kojim je raspisana nacionalna potjernica, dok će o daljem toku istrage javnost biti blagovremeno i fazno obavještavana - najavili su iz Uprave policije.
Ističu da su preduzimajući brojne izviđajne, operativne, taktičke, tehničke, forenzičke i dokazne mjere i radnje u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u kratkom roku riješili ovo krivično djelo.
- A. T. je, upotrebom vatrenog oružja ispalio dva projektila u pravcu M. Lj, koji je zadobio tjelesne povrede u predjelu glave. Nakon izvršenja krivičnog djela, A. T. se dao u bjekstvo u nepoznatom pravcu. Povrijeđenom M. Lj. je odmah ukazana ljekarska pomoć, a on je nakon medicinskog zbrinjavanja otpušten na dalje kućno liječenje - navodi se u saopštenju.
Osnovano se sumnja da je neposredni izvršilac krivičnog djela A. T. prilikom planiranja i pripremnih radnji, kao modus za infiltraciju u sprovođenju kriminalnih aktivnosti koristio boravak u svojstvu gosta hotela pod falsifikovanom ispravom - ličnom kartom na ime J. G, kao državljanin Republike Srbije.
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva, su po nalogu nadležnog Višeg državnog tužilaštva, podnijeli krivičnu prijavu protiv A. T. zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela: ubistvo u pokušaju, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i falsifikovanje isprave - precizirano je u saopštenju
Nakon što je identifikovan kao izvršilac, uputili su direktni zahtjev policiji Sjeverne Makedonije, što je rezultiralo njegovom identifikacijom u roku od 24 sata od trenutka izvršenja krivičnog djela.
- Uprava policije koristi priliku da se zahvali policijskim službenicima i organima za sprovođenje zakona Sjeverne Makedonije, koji su u realnom vremenu, blagovremeno i u direktnoj komunikaciji, postupali po zahtjevima Uprave policije Crne Gore, i dostavljali potrebne informacije za vođenje ove krivično-pravne istrage - navodi se u saopštenju.
Policijski službenici nastavljaju aktivnosti na identifikaciji i lociranju drugih povezanih osoba za koja se sumnja da su pružala logističku podršku osumnjičenom licu i učestovala u planiranju izvršenja krivičnog djela na teritoriji Budve.

Osamnaestogodišnjak iz Sjeverne Makedonije osumnjičen za ubistvo u pokušaju Marka Ljubiše Kana

U vrijeme kada se 7. avgusta oko 19 stai dogodio napad na visokorangiranog člana škaljarske kriminalne grupe Marka Ljubišu Kana sa plaže tog luksuznog rizorta naknadno je evakuisana štićena ličnost &nbsp;- saznaju Portal ETV i Televizija E od izvora iz vrha crnogorskog bezbjednosnog sektora. Ovaj podatak jasno ukazuje na višestruke propuste crnogorske policije, posebno što se tiče praćenja bezbjednosno interesantnih osoba, ali i u dijelu zaštite najviših državnih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813200820_f99c6c4f99d14c02ca4545a8203ca27345c96747157ba2e1c3b3e2ce716df7c9" data-rendition-name="original" width="625" height="555" loading="lazy" alt="7.AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu "> <figcaption>7. AVGUST: Momenat pucanja na Marka Ljubišu(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Službenicima policije iz Budve, Uprave policije, ali i operativcima Agencije za nacionalnu bezbjednost odavno je poznato su Marko Ljubiša i njegovi prijatelji - među kojima su i operativno interesantne osobe - česti gosti luksuznog hotela u Miločeru. Tokom posljednja dva - tri ljeta ekipa oko Ljubiše redovni su posjetioci bazena u luksuznom hotelu. &nbsp; Poznato je i da je tokom posljednjih nekoliko godina Ljubiša preživio pet pokušaja likvidacije i da je posebna opasnost biti u njegovom bliskom okruženju. Logično je prepostaviti da Marko Ljubiša Kan, kao i njegovi bliski prijatelji Ognjen Kažanegra i Goran Brale Slovinić ne idu ,,po terenu” bez zaštite, odnosno mogućnosti da uzvrate na eventualni oružani napad. &nbsp;&nbsp; Ipak, prema saznanjima Portala ETV, tokom ljeta ,,redovni” policajci ili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja nijesu pretresali ni Ljubišu ni njegove prijatelje, inače operativno interesantna lica za koje se osnovano sumnja da su članovi OKG ,,Budvanska”, koja je dio škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; Čudno postupanje: jer se zna da je Kan bio u pet navrata meta napadača i da prisustvo njegove ekipe na bazanu posredno može da predstavlja opasnost i za goste hotela, ali i za visoke državne funkcionere koji ljeti redovno koriste usluge državne vile ,,Topliš” u Miločerskom parku. &nbsp; Nema objašnjenja zbog čega tokom čitavog ljeta policija nije napravila nijednu akciju provjere. &nbsp; <h2>BEZBJEDNOSNI SEKTOR - BEZ REAKCIJE &nbsp;</h2> Još je čudnija letargija bezbjednosnog sektora, počev od obezbjeđenja u hotelu do policije, tokom boravka plaćenog ubice. &nbsp; Izvori Portala ETV ukazuju da je neshvatljivo da niko iz privatnog obezbjeđenja hotela ili bezbjednosnog crnogorskog sektora nije obratio pažnju na čudno ponašanje čovjeka koji je trebalo da likvidira Marka Ljubišu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250813200824_13b72a37a9ee22442985a84a99585ac56f215e420f00499bee5c43189aada8c5" data-rendition-name="original" width="1516" height="930" loading="lazy" alt="ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula"> <figcaption>ORIGINAL ILI FALSIFIKAT: Lična karta na ime Jovana Galića iz Beograda, opština Palilula(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kada se registrovao u hotelu prvog dana avgusta, mladić je priložio ličnu kartu i predstavio se kao Jovan Galić, srpski državljanin sa prebivalištem u opštini Palilula, rođen 2006. godine. Dva puta je, kažu izvori Televizije E i Portala ETV, produžavao boravak, očito vrebajući priliku da puca na Ljubišu Kana. &nbsp; I nikome, ljudima iz obezbjeđenja hotela, kao ni crnogorskoj policiji, nije izgleda bilo čudno što devetnaestogodišnjak plaća hotelski smještaj, apartman od 600 eura dnevno. Očito je bilo i da mladić boravi sam u apartmanu, da ne izlazi iz kruga hotela, već boravi uglavnom u teretani i na bazenu u popodnevnim satima – nije izazivalo pozornost. &nbsp; A trebalo je da izazove pažnju: mladi gost je uglavnom boravio - u garderobi, sa torbicom; nije se kupao ni na plaži, ni na bazenu. Danima je sjedio na ležaljci iznad bazena i, ispostavilo se, osmatrao društvo u kojem je bio Kan. Ti, naizgled sitni detalji morali su izazvati sumnju nekog od inspektora koji su bili u obavezi da kroz operativni i terenski rad tokom ljetnje turističke sezone obilazi objekte gdje borave operativno interesantna lica i razmjenjuju informacije sa osobljem hotela. <h2>DRŽAVNI FUNKCIONERI BEZ ZAŠTITE</h2> Nije bilo reakcije, iako su krajem jula i prvih dana avgusta u Miločeru turistički boravili i premijer Milojko Spajić i kasnije &nbsp;predsjednik Jakov Milatović, u vili ,,Topliš”, ali i čelnici tužilačke organizacije, vrhovni državni tužilac Milorad Marković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović. &nbsp; To podrazumijeva da je služba bezbjednosti morala da organizuje, osim lične pratnje, i takozvane ,,bezbjednosne prstene”, pa na taj način omogući sigurnost štićenim ličnostima, državnim funkcionerima. &nbsp; Međutim, svi dostupni podaci ukazuju da je potpuno zakazao bezbjednosni sektor, da je veća tragedija izbjegnuta 7. avgusta i da samo pukom srećom niko nije stradao, iako je metke napadač na Kana ispalio u času kada je ispred bazena i restorana bilo mnogo ljudi, ali i đece. Istražitelji sada provjeravaju da li se radi o falsifikovanim ili pravim dokumentima. Napadač je registrovan na bezbjednosnim kamerama unutar hotela. Nekoliko dana nakon napada na Kana, policija nije izašla sa informacijom da li je identitet sa lične karte pravi ili lažan. &nbsp; Prema tvrdnjama izvora Portala ETV i Televizije E, istražitelji smatraju da je plaćeni napadač iz nekog razloga bio apsolutno siguran da će moći neometano da pobjegne. Prilikom bjekstva prijetio je oružjem osoblju hotela i gostima, i svakom ko mu se našao na putu. Pobjegao je pored bazena, preko parkinga od hotela i kroz naselje Pržno pješke je došao do jadranske magistrale. Kako istražitelji vjeruju, njega je tamo čekala logistika, jedan ili dva čovjeka u vozilu na magistrali. Marko Ljubiša je zadobio teške povrede – frakturu lobanje. ali projektil nije probio kost već je od okrznuća samo napukla. &nbsp; No, šteta je 7. avgusta mogla biti dramatično veća, za državu Crnu Goru. Izvori iz bezbjednosnog sektora tvrde da se u &nbsp;trenutku pokušaja ubistva Ljubiše pored bazena, na plaži hotela nalazila jedna štićena ličnost i da se odmah pristupilo njenoj evakuaciji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250813200824_4f1be4c38822ad2f1416a3012a8076c5260693d505833f0722ceec1234483bdb" data-rendition-name="original" width="887" height="516" loading="lazy" alt='NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere) '> <figcaption>NIKOME NIJE BIO ČUDAN: ,,Jovan Galić" pravi selfi u teretani (screenshot sa nadzorne kamere)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da su poštovane procedure zaštite štićenih ličnosti na toj lokaciji i njenoj široj okolini vjerovatno bi bijeg napadača na Ljubišu mogao bio spriječen, ili bi barem bilo odmah poznato kako i u kom pravcu je pobjegao, što je moglo rezultirati velikom potragom i hapšenjem. <h2>BEZBJEDNOSNI ,,KRUGOVI” &nbsp;</h2> Oko štićene ličnosti u zavisnosti od ranga, a sudeći po lokaciji na kojoj se nalazila najvjerovatnije se radi o nekome iz državnog vrha, obično se formiraju tri kruga obezbjeđenja. &nbsp; Prvi krug čine lični tjelohranitelji koji se nalaze u neposrednoj blizini i pripadnici su Sektora za zaštitu ličnosti. Drugi krug osigurava neposredno okruženje hotela, parkinge, prilaze i prema dosadašnjoj praksi čine ga budvanski kriminalistički inspektori u civilu i operativci ANB za kontraobavještajnu zaštitu. Oni prije dolaska štićene ličnosti, za vrijeme boravka i tokom odlaska aktivno sarađuju sa osobljem hotela u otkrivanju potencijalnih opasnosti. Devetnaestogodišnjak koji je pucao u Kana očigledno nije probudio njihove sumnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250813200828_86943512a5d1e566fe80f2a8acc0b35099d19bf0208abbbf88723fe1ff52b7f7" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija "> <figcaption>KAKO SE ŠTITE ŠTIĆENE LIČNOSTI U CRNOJ GORI: Ilustracija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Treći krug se formira ako procjena ANB ukaže da je potrebno dodatno pojačati mjere bezbjednosti na određenom prostoru i angažuje se posebno obučen tim specijalne jedinice policije sa zadatkom snajperskih pokrivanja šire okoline mjesta boravka i kretanja štićene ličnosti. Eventualna osmatračko-snajperska podrška sa tačaka na padinama iznad hotela je u ovom slučaju mogla imati uvid u šire kretanje bjegunca. &nbsp; Prisustvo bezbjednosno interesantnih lica koja mogu biti meta oružanih napada na lokacijama bliskim štićenim ličnostima očigledno nije bilo problematično za ljude koji su planirali zaštitu. Zato su Kan i ekipa bili u kompleksu hotelu istovremeno sa štićenom ličnošću i zato nije bilo drugog, a ni trećeg, kruga zaštite koji bi, ako ne spriječio bijeg, onda bar mogao ukazati na pravac kuda je napadač otišao ili na neke dodatne pojedinosti koje bi mogle pomoći njegovom hapšenju. &nbsp; Šta je uslovilo da ni ovog puta ne budu ispoštovane uobičajene procedure - nije poznato. Ono što je ovaj slučaj pokazao, a čega moraju biti svjesni ljudi koji obnašaju najviše državne funkcije, je da se bezbjednosni sistem - kojim upravljaju Demokrate Alekse Bečića &nbsp;- urušava po svim segmentima, tako da na propuste nije imun ni sektor zaštite ličnosti.&nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

Kako je napadač na Marka Ljubišu Kana mirno prošao ,,prstene zaštite”

Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu.
Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu.
Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni.
Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.
Specijalno državno tužilaštvo u oktobru 2024. godine pokrenulo je istragu protiv Kotoranina Radoja Zvicera (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikolu Vušovića (34) zbog sumnje da su tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Ljubiše.
Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić, Aleksandar Ćetković, Davor Kordić, Damir Mandić i Branko Simić. Tužilaštvo je u martu podiglo optužnicu protiv ove grupe i Viši sud je potvrdio.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Franjen-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Ko je Marko Ljubiša Kan?

Marko Ljubiša - Kan, koji prema podacima policije slovi za člana škaljrskog klana, ranjen je danas u Budvi.
Prema informacijama Portala ETV, na Marka Ljubišu je pucano dok je bio na bazenu jednog hotela u Budvi. Ljubiša je u svjesnom stanju prebačen u Hitnu pomoć u Biudvi.&nbsp;
Očevici koji su kontaktirali našu redakciju, ističu da je osoba koja je pucala na Marka Ljubiša prišla iz unutrašnjeg bazena hotela. Očito da su mu bile poznate navike Ljubiše koji se običnu kupa na otvorenom bazenu &nbsp;hotela. &nbsp;
Prema našim saznanjima na Ljubišu je pucano pred prepunom plažom, bazenom na kojem je boravio, kao i &nbsp;terasama okolnih restorana. Napadač je mlađe dobi, bio je obučen u bijelu majicu i plavi šorts i nosio je peškir oko vrata, koji mu je ispao tokom bjekstva sa lica mjesta.
Iz više izvora Portalu ETV je potvrđeno da je napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost.
Prema našim informacijama, istražitelji provjeravaju identitet napadača i ne isključuju mogućnost da je bio prijavljen pod lažnim imenom.
Istražitelji će izuzeti DNK tragove iz sobe u kojoj je boravio i sa peškira koji mu ispao prilikom bjekstva kako bi sa sigurnošću utvrdili njegov identitet.
Saznajemo da je na Kana pucano iz neposredne blizine sa dva hica. Napad se desio pred posjetiocima bazena a sve su zabilježile i nadzorne kamere.
Kan je smješten u risansku bolnicu i život mu nije ugrožen.
Viša državna tužiteljka Radmila Gačević kazala je za Portal ETV da je oko 19 sati obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja i da je ranjena jedna osoba.
Ona je rekla da se prema njenim informacijama Ljubiša ne nalazi u životnoj opasnosti.
- Izuzeti su tragovi sa mjesta događaja koji će biti vještačeni. Policija i Tužilaštvo preuzimaju sve neophodne radnje kako bi počinilac bio identifikovan i lišen slobode - kazala je Gačević.
Policija je ranije saopštila da su njihovi službenici iz Odjeljenja bezbjednosti Budva postupali po prijavi da je u kompleksu jednog hotela "došlo do upotrebe vatrenog oružja od strane nepoznatog lica, prilikom čega je zadobilo povrede lice M.Lj., a koje za sada, prema preliminarnim informacijama nijesu opasne po život, i dok je lice medicinski zbrinuto" .
Marko Ljubiša Kan je bezbjednosno interesantna osoba koja je u više navrata bila na meti napadača. Policija je označila Ljubišu kao pripadnika i vođu takozvane "budvanske grupe" koja je bliska škaljarskom klanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fko-je-marko-ljubisa-kan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je nedavno lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega koji se dogodio 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom.
Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FUpiPj0swMl0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fh3jDhJBRf3Y%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Svetlana Đokić

(VIDEO) Napadač na Marka Ljubišu Kana boravio u hotelu od početka avgusta kao gost

Kotoranin Radoje Zvicer (42) koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana i Beograđanin Nikola Vušović (34) tokom decembra 2020. i početkom 2021. formirali su kriminalnu organizaciju u Srbiji i Crnoj Gori koja je planirala likvidaciju Marka Ljubiše Kana, visoko pozicioniranog člana škaljarske kriminalne grupe – navodi se u naredbi za sprovođenju istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv osam osoba, a koje detalje je Viši sud stavio u obrazloženju pritvora dvojici osumnjičenih. Članovi Zvicerove i Vušoviće grupe, prema sumnjama Tužilaštva, bili su Danilo Tešić, Mario Milošević, Radovan Mujović, Ivan Biletić i nedavno uhapšeni Aleksandar Ćetković i Davor Kordić, kojima je određen pritvor. Ranije je Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Lazara Ilića, Strahinje Savića, Grga Milićevića, Miloša Klečaka i Nikole Milekovića. <h2>ULOGE </h2> U aktu Tužilaštva opisane su uloge i zadaci svih osumnjičenih i navedena komunikacija sa Skaj aplikacije koja, prema stavu Tužilaštva, povrđuje sumnju da je cilj grupe koju su formirali Zvicer i Vušović bila likvidacija Marka Ljubiše Kana. Zvicer je, prema stavu Tužilaštva, vrbovao osobe, određivao im uloge i zadatke, planirao izvršenja krivičnih djela, naređivao koga treba pratiti, organizovao prikupljanje podataka o osobama koje će biti ubijene kao i mjesto gdje će biti likvidirane. On je, kako se sumnja, nadzirao i kontrolisao članove kriminalne organizacije i podstrekavao ih na krivična djela. Uloga Vušovića bila je, prama stavu tužioca, da vrbuje ljude, da ih podstrekava na likvidacije članova suparničkih kriminalnih grupa i da koordininira praćenje osoba koje treba ubiti.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024100223108_a4fefeff3714f3c12b29b896f5493319f2d0a64dab4b98a1b7f70e4fb595a33a" data-rendition-name="original" width="850" height="569" loading="lazy" alt="Radoje Zvicer"><figcaption>Radoje Zvicer(Photo: Detective info)</figcaption></figure>  Zadatak Tešića, prema naredbi za sprovođenje istrage, bio je prikupljanje podataka i informacija o kretanju i mjestu boravka osoba koje su bile mete. Takođe, on je, prema sumnjama istražitelja, davao uputstva i savjete drugim članovima prilikom realizacije krivičnog djela. I Miloševića i Mujovićeva uloga je, kako se sumnja, bila kao i Tešićeva. Prema naredbi za sprovođenje istrage Biletić je bio angažovan da u Srbiji i Crnoj Gori pruža logističku podršku neposrednim izvršiocima i da ih krije u takozvanim „štek“ stanovima. U naredbi su opisane i uloge Kordića i Ćetkovića. Navodi se da je Ćetković bio zadužen da provjerava da li se na putu nalaze policijske patrole, nadzorne kamere kako bi grupa ostala neotkrivena. Kordićev zadatak bio je da fotografiše mjesta na kojima će počiniti ubistva, da prati i fotografiše potencijalne meta i mjesta gdje žive da bi o tome obavjestio organizatora. On je takođe trebalo da informiše Zvicera i Vušovića o policijskim patrolama na putevima i nadzornim kamerama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024100223108_b58a6523781825020f754bf2f2c9be79ed7802f6f288bbcb6e176a21469640b3" data-rendition-name="original" width="1017" height="711" loading="lazy" alt="Davor Kordić"><figcaption>VIŠE PUTA OSUĐIVAN: Privođenje Kordića(Photo: Televizija E)</figcaption></figure>  <h2>PORUKE</h2> Osnovana sumnja da je grupa počinila krivično djelo za koje se tereti proizilazi iz dokaza i podataka koji se nalaze u spisima, posebno iz sadržine presretnutih poruka u aplikaciji Skaj koja je nekad bila zaštićena. Među dokazima SDT navodi razmijenjene poruke između Zvicera i Miloševića. Vođa, kako ga tretiraju istražitelji, kavačke kriminalne grupe 18. okotobra 2020. godine je poslao poruku Miloševiću u kojoj je naveo: „Treba mi sve vezano za Kana. Ajde bruda mi da ga radimo daj smjernice. Kažu da ga ima po ulici, daj ga bruda“. Na to mu je Milošević odgovorio: „Sam .... jutros, vozi se bulevarom, gledamo sve samo javi kad počinjemo bruda da se ne mota previše dok ne krenemo“. Zvicer mu na to odgovara: „Počeli smo bruda dako i njega dofatimo“. Među dokazima je i komunikacija Zvicera i Vušovića od 11. januara 2021. godine. U poruci Zvicera koju je proslijedio Vušoviću naveo je: „Brz je onaj mali i spretan. Samo da dobro mjesto nađe i nema greške. To mu kaži jer murija će ga napanuti. Što kaže logistika gleda li ko auto? Samo da fino prođe i nema zime. .... je sad mafija, njegovi političari na vlasti“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024100223108_ae4b7fb7dbf890b1a21a20bf10924fda81ba96d3b2510c82b34668089216556d" data-rendition-name="original" width="725" height="454" loading="lazy" alt="Nikola Vušović"><figcaption>Nikola Vušović(Photo: MUP Srbije)</figcaption></figure>  Da je Vušović počinio krivično djelo za koje se tereti, prema stavu Tužilaštva, proizilazi iz brojnih komunikacija koje je imao na Skaj aplikaciji. Između ostalog su naveli da je Vušović u grupnom čatu razmjenjivao poruke sa osumnjičenim Kordićem, Biletićem, Mujovićem, Zvicerom. U naredbi za sprovođenje istrage navedene su sve inkriminišuće komunikacije između osumnjičenih koje, kako se navodi, predstavljaju dokaz da je grupa planirala ubistvo Ljubiše Kana. Tužilaštvo je među izdvojenom komunikacijom navelo i prepisku jedne osobe sa Vušovićem koja ga obavještava: „Evo sad najavlju. Sjutra su glavana tema u Kuriru“. Na to ga Vušović pita: „Majke ti? Šta kažu?“. Ta osoba Vušoviću šalje glasovnu poruku, odnosno najavu sa televizije Kurir, u kojoj piše da država planira da se obračuna sa mlađim pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa nasljednicima „Velje Nevolje“, te da će u narednom izdanju dnevnog lista Kurir 8. marta 2021. biti saopšteno ko je sve planirao da naslijedi Veljka Belivuka i da je jedan od njih Nikola Vušović zvani Džoni. Zvicer i Vušović su nedostupni vlastima. Dokazi upućuju da su njih dvojica organizovali grupu na teritoriji država Crne Gore i Srbije, što ukazuje, kako ocjenjuje tužilaštvo, da kriminalna organizacija djeluje u više država, da članovi imaju razvijene veze u inostranstvu i da raspolažu velikim novcem. - Kriminalna organizacija koja djeluje u više država, uz posjedovanje velikih novčanih sredstava ima mogućnost da svojim članovima obezbijedi i skrivanje i finansijske uslove za život za vrijeme skrivanja – navodi se u odluci Višeg suda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024100223108_e3df891b1781a89b79f173bd170e5ff041e057e532f7df43b1e0f84dfcded9a6" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Mario Milošević"><figcaption>Mario Milošević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Ovo su, između ostalog, bili razlozi koj su opredijelili sudiju za istrage da nedavno uhapšenim - Kordiću i Ćetkoviću odredi pritvor. Osim pritvorskog osnova opasnost od bjekstva Kordiću je u pritvoru i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. On je osuđivan presudama Osnovnog suda u Kotoru zbog nasilničkog ponašanja, zbog krivičnog djela samovlašće i protivpravnog lišenje slobode što je, prema mišljenju sudije za istragu, pokazatelj da je sklon vršenju krivičnih djela. Marko Ljubiša Kan je u bezbjednosnim službama označen kao vođa budvanske grupe, koja je ogranak škaljarskog klana. Ranjavan je 2009. i 2013. u Beogradu. Krajem januara 2018. Ljubiša je kažnjen prekršajno 700 eura, a njegov prijatelj Ognjen Kažanegra 200 eura, jer su izazvali incident u restoranu „Hemingvej“ u Budvi. Ljubiša je ošamario sugrađanina Marka Boretu i zajedno sa Kažanegrom lomio inventar u tom lokalu. Na Ljubišu je pucano i 2019. godine u budvanskom kafiću „Korkovado“. Tada je prošao bez povreda, dok su njegovi prijatelji Goran Slovinić i Goran Marković ranjeni. Hapšen je u febuaru 2023. godine kada je policija kod njega pronašla pištolj „češka zbrojevka“ sa okvirom od 17 metaka.

Zvicer: Treba mi sve za Kana, dako i njega dohvatimo

Umjesto što tamo zaustavljaš kamione smrznute piletine na Bulevaru Revolucije jer ti smrde pileća krilca, dođi ovdje u ujčevinu da sa ovim časnim, poštenim narodom braniš njihovo pravo na zdravu životnu sredinu - poručio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji ga je juče pozvao da napusti vlast.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3406%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D694213877096739&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>
Knežević je rekao da će to učiniti „kad budu udarili na jednog Botunjanina i Zećanina“.
Pitao je Milatovića hoće li on učiniti isto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.0115%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-knezevicu-napustite-vladu-vec-danas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Knežević Milatoviću: Umjesto što zaustavljaš kamione smrznute piletine jer ti smrde krilca, dođi u ujčevinu da braniš pravo na zdravu životnu sredinu

Tunel Sozina večeras će biti zatvoren od 22 do 23:30 sati.
Tunel će biti zatvoren zbog vježbe za slučaj požara i saobraćajnog udesa u tunelu.

Tunel Sozina biće zatvoren večeras sat i po

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica, a stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi.
To je poručeno na tematskoj sesiji: Plan rasta EU za Zapadni Balkan - mogućnosti za lokalne zajednice u Crnoj Gori, koja je održana u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora Komiteta regiona EU i Crne Gore.
Govoreći o poziciji Crne Gore u Evropskoj uniji, predsjednica Crnogorske panevropske unije, kopredsjedavajuća Zajedničkog konsultativnog komiteta između EESC-a i Crne Gore dr Gordana Đurović, podsjetila je da je riječ o maloj državi po obimu, ali složenoj po unutrašnjoj strukturi i razvojnim izazovima.
- Crna Gora, kada uđe u EU, toj velikoj grupaciji od 450 miliona stanovnika dodaće svega 0,14 odsto. Po teritoriji ćemo dodati oko 0,33 odsto, a budžetu EU od preko 17.000 milijardi dodaćemo oko 0,04 odsto. Toliko o našoj veličini, ali ne i o složenosti - navela je Đurović.
Ona je naglasila da, uprkos percepciji da Crna Gora ima samo opštine i državu, iza toga stoje različite podjele po demografiji, regionalnom razvoju i konkurentnosti.
- Moramo reći da Crna Gora, bez obzira koliko je mala, ulazi u veliku porodicu koja je i sama po sebi vrlo složena. Ohrabruje to što unutar EU ima mnogo malih država za koje postoji punopravno učešće u odlučivanju, uz očuvanje identiteta i suvereniteta i Crna Gora želi upravo to - rekla je Đurović.
Govoreći o reformskoj agendi u okviru Plana rasta, Đurović je istakla da je Crna Gora postavila izuzetno ambiciozan plan.
- Možda smo malo kasnili sa usvajanjem, ali naša agenda je ambicioznija od mnogih drugih, baš zato što želimo brzo pristupiti. U oblastima biznis ambijenta, ljudskog kapitala, digitalizacije, energetike i vladavine prava već smo realizovali oko 50 odstomjera, a za preostalih 50 odsto imamo godinu do dvije, u zavisnosti od mjere - navela je Đurović.
Đurović je upozorila i na izazove sufinansiranja i demografije.
- Vrijednost projekata je preko milijardu eura, što znači da svaki zahtijeva kofinansiranje, često i kredit. Uz to, suočavamo se sa demografskim izazovima, starenjem stanovništva, niskim prirodnim priraštajem i oslanjanjem na dijasporu. Ekonomija i demografska revitalizacija moraju biti jednako važna dva stuba - dodala je ona.
Predstavljajući ekonomske pokazatelje, postdoktorski istraživač i predavač na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije (WIIW) dr Bernd Christoph Ströhm, istakao je da je Crna Gora nakon teškog pada BDP-a tokom pandemije ostvarila snažan oporavak.
- Nakon pada BDP-a od 15,3 odsto tokom pandemije, Crna Gora se vrlo brzo i snažno oporavila. Ove godine očekujemo rast oko 3,4 odsto, uz istorijski najnižu nezaposlenost ispod 10 odsto - rekao je Ströhm.
Istovremeno, ukazao je da inflacija ostaje izazov, ali da potencijali u turizmu i obnovljivim izvorima energije daju snažan razvojni okvir.
- Turizam je i snaga i slabost Crne Gore. Neophodna je diversifikacija, ali istovremeno održivi, visokokvalitetni turizam i ulaganja u hidro, vjetar i solarnu energiju mogu Crnu Goru pozicionirati kao regionalnog izvoznika električne energije - ocijenio je Ströhm
Podsjetio da je Crna Gora među najuspješnijim državama u regionu po stepenu realizacije reformi u okviru Plana rasta.
- Crna Gora je do sredine 2025. realizovala oko 88 odsto svojih obaveza iz Reformskog agenduma, to je najviši nivo u regionu Zapadnog Balkana. Plan rasta nudi jedinstvenu šansu da se ubrza pristupanje EU i istovremeno donesu opipljive koristi građanima prije punopravnog članstva - kazao je Ströhm.
Predstavnik CEDEM-a dr Nenad Koprivica naglasio je da Plan rasta treba posmatrati prije svega kao test apsorpcionih kapaciteta Crne Gore.
- Plan rasta moramo posmatrati kao test naših absorpcionih kapaciteta. Pitanje je da li kao država možemo da iskoristimo ono što nam stoji na raspolaganju, a na raspolaganju su velika sredstva - naveo je Koprivica.
Podsjetio je da je Crnoj Gori za period 2024–2027. opredijeljeno 383 miliona eura, a da se transformacija dešava tek kada građani vide promjene u svojim opštinama.
- Stvarna transformacija nastupa tek kada građani na lokalnom nivou vide konkretnu promjenu, u energetskoj efikasnosti, digitalizaciji, zelenoj agendi, infrastrukturi. Zato Plan rasta nije samo još jedan EU fond, već instrument transformacije lokalnih zajednica - rekao je Koprivica.
Upozorio je i na rizik da lokalne zajednice budu zaobiđene.
- Ako lokalne samouprave ne budu dovoljno uključene u planiranje, implementaciju i monitoring, postoji rizik da sredstva ostanu neiskorišćena ili da projekti budu loše sprovedeni. Slabi institucionalni kapaciteti pojedinih opština mogu dovesti do propuštenih šansi - kazao je Koprivica.
Kao rješenje, on je istakao potrebu za udruživanjem opština i jačanjem regionalne saradnje.
- Iskustva Hrvatske i Slovenije pokazuju da su se opštine, kada su se udruživale u regionalne projekte, mnogo uspješnije povlačile sredstva. To je naročito važno za Crnu Goru, gdje male opštine moraju zajedno da grade kapacitete i projekte - kazao je Koprivica.
Rukovoditeljka Jedinice za nacionalna sredstva i reformsku agendu u Strukturi za upravljanje fondovima EU u Ministarstvu finansija, Žana Jovanović, istakla je da Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu, ali i ozbiljnu obavezu za državu.
- Plan rasta predstavlja veliku razvojnu šansu za Crnu Goru, ali ga moramo posmatrati kroz dvije komponente, reformske mjere i infrastrukturne projekte. Mi smo sebi, sa svega oko 7 odsto učešća u ukupnom iznosu za Zapadni Balkan, postavili čak 130 koraka koje moramo ispuniti - navela je Jovanović.
Naglasila je da Ministarstvo finansija, u bliskoj saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i drugim institucijama, ima centralnu koordinacionu ulogu.
- Ministarstvo finansija je, u saradnji sa resornim ministarstvima i lokalnim samoupravama, jedan od ključnih nosilaca koordinacije Plana rasta i ispunjavanja svih onih koraka i reformi koje smo kao država ambiciozno preuzeli - kazala je Jovanović.
Podsjetila je da su već odobreni prvi infrastrukturni projekti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
- Do sada je odobreno pet značajnih infrastrukturnih projekata, od elektroenergetske infrastrukture, preko predškolske infrastrukture u više opština, do unapređenja obrazovanja. To jasno pokazuje koliko će sredstva iz Plana rasta biti važna upravo za lokalne zajednice - navela je Jovanović.
Govoreći o narednom periodu, Jovanović je ukazala da Plan rasta predstavlja i pripremu za buduće članstvo.
- Ovo je novi model finansiranja koji Evropska unija uvodi i koji će biti u fokusu i nakon 2028. godine. Mi se već sada pripremamo za korišćenje EU fondova koji će nam kao članici biti na raspolaganju, a koji će biti i do deset puta veći od sredstava koja imamo danas - rekla je Jovanović.

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan instrument transformacije lokalnih zajednica

Podgoričanka Milica Vujošević je, za prestižni akademski uspjeh, potvrđen prosjekom 10, proglašena najboljom studentkinjom Ekonomskog fakulteta u studijskoj 2025/26. godini, a nagradu joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović.
Ono što Milicu, studentkinju završne godine osnovnih studija Ekonomskog fakulteta i stipendistkinju Centralne banke Crne Gore, posebno izdvaja jeste njen takmičarski duh. Kao đak podgoričke Gimnazije, osvojila je prvo mjesto na državnom takmičenju iz francuskog jezika, a tokom studija se isticala u oblastima računovodstva i marketinga.
Kolege je opisuju kao pouzdanu i ambicioznu osobu, te prijatelja na kog uvijek mogu da računaju.
- Ekonomiju sam upisala zato što sam željela da steknem znanje koje ima praktičnu primjenu. Ekonomija je dio naše svakodnevnice, prisutna je u svakoj odluci koju donosimo, i upravo mi je zato bila zanimljiva – jer pruža širinu i veliki broj mogućnosti - kazala je Milica.
Na samom početku studiranja, najveći izazov bio joj je prvi semestar fakulteta.&nbsp;
- Za mene je to bila velika promjena u odnosu na srednju školu – novi način učenja, novo društvo i profesori, novi sistem ocjenjivanja koji mi je tada bio potpuno stran. Ali zahvaljujući radnim navikama i upornosti uspjela sam da se prilagodim, i taj period danas vidim kao jednu od najvrednijih lekcija - naglasila je Milica.
Jedno od najljepših iskustava tokom njenog školovanja bio je semestar proveden u Poljskoj, na SGH – Varšavskoj školi ekonomije.&nbsp;
- Najviše će mi u sjećanju ostati studentska razmjena i boravak u Varšavi, gdje sam stekla prijateljstva sa ljudima iz cijelog svijeta i po prvi put osjetila kako izgleda učiti u potpuno drugačijoj akademskoj sredini. Boravak u međunarodnom okruženju omogućio mi je da upoznam nove metode rada i steknem potpuno drugačiju perspektivu o studiranju, ali i o sebi - dodala je ona.
Navodi i da su je najviše inspirisali profesori koji su umjeli da prepoznaju njen trud i u pravom trenutku pruže podršku. Kako kaže, njihovi savjeti i strpljenje često su bili ono što joj je trebalo da nastavi dalje i vjeruje da može još više.
- Tokom studija trudim se da svaku priliku iskoristim da naučim nešto novo, da se oprobam u različitim oblastima i da rastem, kako akademski, tako i lično. Planiram da nastavim da usavršavam znanje iz oblasti ekonomije i finansija. Najponosnija sam na nagradu UCG, ne samo zbog postignutog uspjeha, već zato što sam dokazala sebi da se upornost i trud uvijek isplate - kazala je Milica.
Mlađim kolegama poručuje da budu hrabri i otvoreni.&nbsp;
- Ne bježite od izazova i budite dosljedni, jer rezultati ne dolaze preko noći. I prije svega – vjerujte u sebe i ne sumnjajte u svoj put - poručila je Milica.

Milica Vujošević najbolja studentkinja Ekonomskog fakulteta: Ne bježite od izazova i budite dosljedni

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: marko-ljubisa-kan