Dvadeset pet godina nije samo jubilej, to je već zrelo doba jedne profesije koja je, tiho i predano, gradila stubove pravne sigurnosti, povjerenja u sudske postupke i autoriteta svake presude. Sudsko vještačenje je prostor u kojem činjenice dobijaju glas, a stručnost postaje most između suda i istine, &nbsp;kazao je predsjednik države Jakov Milatović na svečanosti povodom 25 godina Udruženja sudskih vještaka Crne Gore.
- Vaš rad često se odvija daleko od očiju javnosti, ali njegove posljedice osjećaju ljudi, porodice, privreda i cijelo društvo. Kada vještak precizno i nepristrasno izloži nalaz i mišljenje, on ne pomaže samo sudu da donese odluku- on pomaže državi da očuva vladavinu prava i da dođe do pravde - poručio je Milatović.&nbsp;
U obraćanju prisutnima, on je uputio tri poruke.
- Poruke zahvalnosti, uvažavanja i obaveze. Najprije, u ima građana Crne Gore hvala vam što ste tokom proteklih 25 godina svojim znanjem i integritetom štitili javni interes. Hvala vam što ste, uprkos izazovima, u kojima je vaša struka rasla zajedno sa složenošću našeg vremena, čuvali nezavisnost i standarde profesije. Moja druga poruka je uvažavanje dodao je Milatović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, vještačenje nije puka formalnost, nego disciplina sa jasnim metodama, mjerljivim kriterijumima i snažnim etičkim okvirom.&nbsp;
- Vaš rad direktno utiče na položaj građana pred sudom, na sigurnost poslovnih tokova i na reputaciju cjelokupnog pravosuđa. Zato je važno da se vaš glas čuje prilikom svake reforme koja dotiče dokazne standarde - od digitalizacije i obuka do kriterijuma za imenovanje i vrednovanje rada - jer kvalitet presuda počiva i na kvalitetu vašeg vještačenja. Treća poruka je poruka obaveze. Država ima dužnost da vas podrži kako bi pravosuđe bilo stabilno, odgovorno i pratilo savremene trendove. To podrazumijeva ulaganje u stalnu edukaciju, standardizovane protokole i mehanizme koji štite nezavisnost i integritet vaše struke - rekao je Milatović.
Dodao je da zna uloga sudskih vještaka nije laka.
- U predmetima visoke društvene osjetljivosti, kada su pritisci veliki, upravo su preciznost metodologije i jasnoća obrazloženja najbolja zaštita i za sud i za stranke u postupku. Ohrabrujem vas da uvijek govorite samo jezikom činjenica i da budete strogi prema sopstvenim zaključcima - jer je to jedini put ka povjerenju javnosti. Danas slavimo jubilej, ali i postavljamo nove ciljeve. Neka narednih 25 godina bude vrijeme u kojem podižemo dodatno ljestvicu kvaliteta, čuvamo integritet struke i jačamo povjerenje građana - jer pravda mora ostati zasnovana isključivo na znanju i istini. U ime države Crne Gore, čestitam vam ovaj veliki jubilej. Hvala vam na predanom radu i doprinosu vladavini prava. Želim vam još mnogo uspjeha i dobrih rezultata - na dobro svih naših građana i na dobro Crne Gore - istakao je Milatović.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je poručila da je uloga sudskog vještaka kompleksna i odgovorna.&nbsp;
- Vaš zadatak je da budete nepristrasni, precizni i objektivni. Zato ste most između prava i struke. Vi ste čuvari nauke i struke i savjesni čuvari pravde - istakla je Pavličić.
Ona je kazala je da ovo nije samo jubilej, već i vrijednosti koje su vještaci utkali u ovaj jubilej.&nbsp;
- Ovo je svjedočanstvo o istrajnosti i profesionalizmu. Sud i struka moraju hodati zajedno u određenim okolnostima. Predstavljate neizostavan stub pravosuđa Crne Gore - poručila je Pavličić.&nbsp;
Svaka riječ i rečenica u ekspertizi vještaka, kako dodaje, može imati dalekosežne posljedice.&nbsp;
- Čuvajte dignitet struke. Hrabrite istinu - navela je Pavličić.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović rekao je da rad vještaka zahtijeva izuzetan nivo preciznosti i integriteta.&nbsp;
- Vaša stručnost je kamen temeljac našeg pravosudnog sistema - kazao je on.&nbsp;
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da bez sudskih vještaka ne možemo imati adekvatan sudski proces.&nbsp;
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Marko Lakić naveo je da je novi zakon neophodan jer aktuelni ima dosta manjkavosti.&nbsp;
- Radna grupa radi na izradi novog zakona i vjerujem da će se on u Skupštini naći početkom naredne godine - najavio je Lakić.

Portal ETV

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Čuvati integritet profesije i povjerenje u sudske postupke, nepristrasan rad vještaka doprinosi vladavini prava i pravdi

Upotreba društvenih mreža uzima maha među djecom širom svijeta. Evropska komsija je zbog toga pozovala članice da sprovodu nacionalne zabrane za maloljetnike na društvenim mrežama u okviru Zakona o digitalnim uslugama. Taj globalni trend već nekoliko godina živi i kod nas, pa je zbog toga neophodno da i Crna Gora razmotri nova rješenja, stava su stručnjaci, ali i građani. Umjesto igre i smijeha, većina djece prepuštena je mobilnim telefonima i društvenim mrežama. Da bi konačno tome stali na kraj, Evropska komisija predlaže pooštravanje mjera zabrane korišćenja društvenih mreža među maloljetnicima. Građani, svjesni opasnosti, traže slične mehanizme i u Crnoj Gori. Prisustvo djece u sajber prostoru polako uzima maha. U Crnoj Gori nije rijetkost i da maloljetnici putem društvenih mreža zakazuju tuče, dok su uvrede i govor mržnje svakodnevna pojava. Sudski svještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić smatra da je neophodno uvesti strože mjere. - Bio bih još rigorozniji. Na primjer, ako proizvođač kaže da je to 13 godina, ja bih to povećao na 15 i uveo kazneni okvir da je roditelj zakonski odgovoran ukoliko je njegovo dijete mlađe od 15 godina prisutno na društvenim mrežama - naveo je Lakić za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f" data-rendition-name="original" width="1060" height="592" loading="lazy" alt="Marko Lakić"><figcaption>Marko Lakić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Odgovornost, kako dodaje, u tom trenutku već prelazi na roditelje i oni ne bi trebalo ili ne bi smjeli da dozvole djeci mlađoj od 13 godina da budu na određenoj društvenoj mreži jer ima štetan sadržaj. - Roditelji ne obraćaju pažnju, čak roditelji nerijetko otvaraju profile svojoj djeci - dodaje Lakić. Opasnih sadržaja je mnogo, a sajber prostor je nezaštićen. U Udruženju Roditelji vjeruju da prije promjena treba postaviti pitanje šta rade odrasli koji bi trebali da imaju nadzornu funkciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Lepa Žunjić"><figcaption>Lepa Žunjić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  - Koliko smo mi kao njihovi modeli, kao roditelji, kao odrasli ljudi postali zavisni od interneta, postali zavisni od društvenih mreža, postali pretrpani onim sadržajem koji nije dobar ni za nas i nekako smo se uhvatili u koštac s tim i nijesmo baš uspješni da se izborimo i onda kada nam kažu razgovarajte sa djecom. Ali kako? Nijesmo vješti, ne umijemo ni mi - kazala je Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji za Televiziju E. Zato je, kako dodaje, najprije potrebno edukovati roditelje o bezbjednosti djece u sajber prostoru. <h2>Stavovi građana o pooštravanju mjera</h2> "Mislim da to ne bi bilo loše rješenje, s obzirom da je to ipak neki uzrast kada još uvijek nijesu djeca dovoljno zrela da koriste društvene mreže i kada još uvijek ne mogu da prepoznaju opasnosti koje mogu da vrebaju društvenim mrežama".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4" data-rendition-name="original" width="1052" height="587" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Treba na neki način ograničiti maloljetnicima svakako, zato što su škodljive, sadržaji su ovako vrlo negativni mogu biti i za odrasle".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e" data-rendition-name="original" width="1050" height="592" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Svašta traže, svašta pišu, svašta gledaju, onda to uništava druge ljude. S moje strane, ja bih to odmah ukinuo".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936" data-rendition-name="original" width="1052" height="581" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Mislim da se ne treba zabraniti, ali na neki način kontrolisati. Znate, kada počnete da im branite onda će oni to željeti što više, a na društvenim mrežama stvarno ima svačega da se vidi, mislim - mnogo ružnih sadržaja. Tako možda osmisliti neki način da se kontrolišu ili da se selektivno dozvoli, ali ne potpuno".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976" data-rendition-name="original" width="1055" height="582" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  Prilog naše novinarke Dalile Šabović možete pogledati od 26:53. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUyMTAcM4Q3c&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lakić: Roditelji da postanu zakonski odgovorni za prisustvo njihove djece na društvenim mrežama; Žunjić: Potrebno edukacija o bezbjednosti u sajber prostoru

Imamo redovno aboliranje nasilnika, podržavanje nasilnika, čak su u jednoj osnovnoj školi u Podgorici tri nasilnika koji su zlostavljali četvrto dijete nagrađeni diplomom Luča. Ako nasilnik ima neku vezu, tata je ugledan, ili mama je ugledna profesorica, advokat, član kolektiva škole ili slično, mi ćemo sve to da zanemarimo, ne vodeći računa o psihološkom statusu žrtve. Motivišite nastavnike da nastave sa vršenjem krivičnih djela i motivišete druge nasilnike da se isto tako ponašaju, a demotivišete sve žrtve da prijave - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sudski vještak Marko Lakić.
Odbacivanje krivične prijave protiv profesora podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" je očekivano, kaže Lakić, jer žrtva nije bila maloljetna i nije u tom trenutku bila učenica Gimnazije.
- Kad pravo kaže da nije bila maloljetna, nije bila učenica Gimnazije, i tom trenutku nemamo to kao krivično djelo, znači apsolutno ne postoji mogućnost da se čovjek procesuira za to što je bilo. To nije lijepo ponašanje, ali kad uzmete osnovne činjenice dolazimo do zaključka da to krivično djelo nije, i da se to ne može procesuirati kao takvo - rekao je Lakić.
Prevencija je dobra kada se stvari događaju na malom nivou sistema, smatra on, a s obzirom da je alarmantan podataka i da ne može proći dan da se u nekoj školi ne desi ili vršnjačko nasilje ili nasilje od zaposlenih ili seksualno uznemiravanje.
- Kad prevencija i edukacija nije dala rezultat onda moramo da krenemo sa represijom, odnosno.sa kaznenim mjerama - istakao je Lakić.
Ozbiljan psihološki trag ostavlja, kako je rekaom ostavljaju neprocesuirani zločinci na žrtvu, ali je to i demotivacija za buduće žrtve da prijave.
- Ne smijemo da dozvolimo da se podaci od žrtve saznaju javno, zato što se dosta često dešava da se žrtva okrivi, da je ona kriva zato što je izazvala nasilnika. U slučajevima nasilja nad djecom, seksualnog zlostavljanja, žrtva nikad nije kriva, kriv je isključivo predator i on mora da odgovara. Ja bih rekao da dosad, godinama unazad, nemamo adekvatno izrečene kazne za predatore, za nasilnike, bilo da je u pitanju odrasla osoba nad maloljetnikom, bilo da je u pitanju vršnjačko nasilje. Doći ćemo u nekom trenutku do problema, roditelji žrtava će preuzeti pravdu u svoje ruke i počeće da kažnjavaju nasilnike, to je loše za sistem, to je loše za društvo. Moraju institucije sistema da kazne adekvatno nasilnike i da zaštite žrtve - zaključio je Lakić.

Lakić: Institucije sistema moraju adekvatno da kazne nasilnike i da zaštite žrtve

TikTok omiljena je društvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga što nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi.&nbsp;
Sudski vještak Marko Lakić, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.
Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji. Nakon što je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodišnjaka, na ovoj društvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhapšen, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.
<h2>Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece&nbsp;</h2>
Trenutni zakonski okviri koji regulišu bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vještak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.
- Sa ciljem bezbjednosti naše djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju korišćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen - kazao je Lakić.
Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
- U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere poštovale? Smatram da ne bi - ukazuje Lakić.
<h2>Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih</h2>
Psihološkinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naruši mentalno zdravlje mladih.
- Može uticati na njihovo ponašanje, empatiju i sposobnost donošenja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povišeno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog ponašanja ili poremećaja ponašanja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima - istakla je ona.
Društvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za širenje nasilnih sadržaja.
- Povezanost između društvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih - naglašava ona.
Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono što vide i ukoliko je nasilje ono što gledaju oni će ga podražavati.
- To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi - objašnjava Pejaković.
Ona napominje da je važno da se sankcioniše nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.&nbsp;
Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom korišćenju interneta i vršiti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.
- Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao društvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno društvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove oglašavanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao društvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična ponaṣ̌anja - poručuje Pejaković.&nbsp;
Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olakšava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.&nbsp;
- To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili - smatra Lakić.
Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.
On kao rješenje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.
- Više sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo više edukacije i mnogo manje zataškavanja i zloupotreba od strane nadležnih - poručuje Lakić.
Smatra da bi u obrazovnim institucijama više pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom korišćenju sadržaja na internetu.
Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.

Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela da koriste TikTok

Mi ne znamo da prepoznamo nasilje nad djecom, niti obično nasilje, a pogotovo seksualno nasilje nad djecom. Niti dijete to zna, niti roditelj to zna, niti prosvjetni radnici, koji su poslije roditelja najviše u kontaktu sa djecom. Mi smo imali slučaj u Crnoj Gori gdje je predator zlostavljao dijete od trinaest godina i jedno takvo djelo je presuđeno sa nekoliko sati društveno korisnog rada - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2022.godine odobrila je Rezoluciju kojom se 18. novembar ustanovio kao datum kojim se ukazuje na seksulnu eksploataciju i ostavljanje djece. U saopštenju UN-a se navodi da se ovaj datum koristi za ukazivanje na potrebu da se počinioci &nbsp;privedu pravdi, a da žrtve dobiju glas u sklopu dugog procesa zacjeljivanja.
Kada je u pitanju nasilje nad djecom, kaže Lakić, u Crnoj Gori ne postoji statistika, bilo kakvog oblika, dodaje on, bilo seksualnog, fizičkog ili, kako kaže, digitalnog nasilja.
- Dok ne dobijemo zvaničnu statistu u Crnoj Gori, ono što nas obavezuje je svjetska statistika, a to je da je svako treće dijete žrtva seksualnog zlostavljanja do svoje osamnaeste godine, što je svakako alarmantan podatak - rekao je Lakić.
Većina seksualnih napada na djecu u fizičkom obliku, objašnjava Lakić, kreće najčešće preko virtuelnog kontakta, jer, kako navodi, djeca mnogo vremena provode na društvenim mrežama, raznim chatovima za komunikaciju, te, ističe on, ne mogu znati sa kim se dopisuju.
- Nerijetko se dešava u ovakvim slučajevima da sa druge strane imaju predatora, osobu koja je pedofil, koja navikla na seksualno zlostavljanje djece, a koja se predstavlja kao neki vršnjak tome djetetu u početku. To se sve, u samom startu, kreće kao vršnjačko dopisivanje, zato što dijete ne zna ko je sa druge strane. Kad dođe vrijeme do fizičkog susreta nekad ti predatori imaju mehanizme, da kažem, omekšaju dijete kupovinom poklona, pažnje, a nekad dolazi i do fizičkog zlostavljanja prije samog seksualnog zlostavljanja, što je veoma veliki problem, jer je mnogo teže utvrditi da li je neko dijete žrtva digitalnog seksualnog nasilja, jer roditelj najčešće ne prati njegove aktivnosti na internetu. Kad je u pitanju fizičko nasilje, žrtva mora da bude u kontaktu sa počiniocem i to bi već roditelji mogli mnogo lakše da primjete - naglasio je Lakić.
Sagovornik "Budilnika" smatra da je sudska praksa ceoma loša, iako Krivični zakonik Crne Gore predviđa i do 15 godina zatvora za teže slučajeve, a poražavajuć je, ističe on, da maksimalna kazna izrečena za ovakva djela u Crnoj Gori je, naglašava, godinu dana.
- Maksimalna izrečena kazna je godinu dana, a predviđena je do petnaest godina, vidimo kolika je ta disproporcija u odnosu na kaznenu regulativu propisanu u odnosu na ono što se izriče… Mi smo imali slučaj u Crnoj Gori gdje je predator zlostavljao dijete od trinaest godina. U konkretnom slučaju je bilo dijete ženskog pola, predator je znao da je u pitanju dijete, dogovarao je sa djetetom seksualni na odnos na četrnaesti rođendan toga djeteta. Na dan četrnaestog rođendana, pošto je zavođenje trajalo duži vremenski period, zaveo je dijete da pošalje svoje obnažene i fotografije i video snimke, a na dan četrnaestog rođendana predator je tražio da vodi ljubav sa djetetom od trinaest godina, to moramo vrlo jasno da navedemo, da je predator bio svjestan godina žrtve. Osim što je tu bilo elemenata dječje pornografije, tu je bilo i zavođenja djeteta i na kraju, pošto je on ucjenjivao dijete da moraju da moraju da imaju seksualni odnos da ne bi objavio slike i video snimke, tu imamo elemente ucjene, koliko je meni poznato, jedno takvo djelo je presuđeno sa nekoliko sati društveno korisnog rada - istakao je Lakić.
Nijedno dijete, poručuje Lakić, po pitanju seksualnog nasilja nije bezbjedno, i mnogo je više dječaka žrtava, ističe on, nego djevojčica, jer seksualni predatori ne razlikuju polove, njih privlače, naglašava, godine žrtve.
- Ono što bih pozvao medije je da vodimo računa o žrtvi. Kad kažem da vodimo računa o žrtvi mislim da je Podgorica koliko toliko veći grad, sve ostalo su manja mjesta, ne možemo reći gradovi. U koliko kažete da je u nekom mjestu žrtva dijete koje je četvrti razred, koje ima deset godina, inicijali su mu A.A. ili M.P, potpuno nebitno, mi odmah posežemo za istragom ko je ta žrtva. Toj žrtvi je dovoljno kazne što je žrtva, a ne da još i javnost istražuje ko je ona. U manjim sredinama je po inicijalima vrlo lako saznati ko je ta osoba i o tome moramo itekako da vodimo računa. Moja molba je za medije da što manje podataka dajete o djetetu koje žrtva, sa druge strane, morate uticati velikim pritiskom, jer mediji su jedini koji mogu da utiču na javnost i institucije sistema, a mi moramo da radimo mnogo po pitanju ove oblasti u Crnoj Gori. Prije svega, mora se raditi edukacija. Mi ne znamo da prepoznamo nasilje nad djecom, niti obično nasilje, a pogotovu seksualno nasilje nad djecom. Niti dijete to zna, niti roditelj to zna, niti prosvjetni radnici, koji su posle rodilja najviše u kontaktu sa djecom. Mora se znati šta sve podrazumijeva pod seksualnim nasiljem djece. Svako dijeljenje komplimenata djetetu od strane odrasle osobe, svake maženje djeteta od strane odrasle osobe može se podvesti pod seksualno uznemiravanje &nbsp;djeteta. Nema nikakve potrebe da neko ko nije roditelj djeteta da mazi dijete, nema nikakve potrebe neko u školi, na sportskim aktivnostima, udjeljuje komplimente nekom djetetu. To su neke stvari koje mogu već polako da ukazuju na seksualno zlostavljanje djeteta - zaključio je Lakić.

Lakić: Mediji da ne objavljuju inicijale i zaštite djecu žrtve seksuanog nasilja

Izmjenama Zakona o sudskim vještacima i osnivanjem jedinstvenog strukovnog tijela unaprijedio bi se njihov rad, osigurala veća transparentnost i omogućila efikasnija kontrola, čime bi se postigao viši nivo stručnosti i povjerenja u rad te struke.
To je poručeno na okruglom stolu „Sudsko vještačenje u Crnoj Gori“, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).
Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić upozorila je na niz ozbiljnih nedostataka u radu i kontroli sudskih vještaka u Crnoj Gori.
- Među najvećim problemima izdvaja nedostatak odgovarajuće kontrole nad radom vještaka, izostanak postupaka za razrješenje u situacijama kada to zakon nalaže, kao i neblagovremene isplate za obavljene usluge. Problemi su dodatno otežani čestim sudskim postupcima za naplatu advokatskih i izvršiteljskih usluga, nedovoljno stručnjaka u određenim oblastima, te neravnomjernom raspodjelom poslova među vještacima - navela je Popović Kalezić.
Ukazala je da je CEGAS uspostavio kontakt sa tri udruženja sudskih vještaka u pokušaju da se unaprijede postojeći uslovi rada, ali bez značajnijih rezultata.
- Ipak, zahvalni smo najstarijem Udruženju sudskih vještaka na dosadašnjoj saradnji, kao i Nezavisnom udruženju sudskih vještaka s kojim smo nedavno počeli surađivati. Nismo dobili odgovor od Komore procjenitelja i sudskih vještaka, koje je registrovano kao nevladino udruženje - dodala je Popović Kalezić.
Istakla je potrebu za većom kontrolom i transparentnošću u radu vještaka, naglašavajući da bi zaštita državnih resursa i praćenje radnih sati uloženih u vještačenja morali biti prioriteti, posebno kada se posao obavlja unutar državnih institucija.
- Nepostojanje obaveze odazivanja na poziv pred nekom od komisija za etički kodeks, čak ni u slučajevima povreda pravila etičkog kodeksa, dodatno otežava situaciju. Ovo je ozbiljan propust zbog kojeg se CEGAS u kontinuitetu bavi pitanjem sistema sudskih vještaka, kako bi kroz konstruktivan pristup doprinijeli rješavanju problema u ovoj oblasti - istakla je Popović Kalezić.
Prema njenim rijelima, još jedan alarmantan podatak dolazi iz finansijskog izvještaja Tužilačkog savjeta za period januar-jun 2024. godine, prema kojem su vještacima isplaćene naknade u ukupnom iznosu od 78.302,98 eura, od čega je jedan sudski vještak iz oblasti sudske medicine primio čak 75.219,05 eura, uključujući troškove advokatskih i izvršiteljskih usluga.
- Ovo je pokazatelj dubljih problema koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i hitne promjene - poručila je Popović Kalezić.
Pomenula je istraživanje koje je sproveo CEGAS, a koje ukazuje na važnost uvođenja zakonske obaveze učlanjivanja vještaka u udruženja i osiguravanja jednakih obuka za sve, bez obzira na članstvo.
- Pokretanje postupaka za razrješenje vještaka gotovo da ne postoji. U proteklih šest godina, samo je jedan sudski vještak razriješen dužnosti, dok sudije i tužioci rijetko preispituju kvalitet rada vještaka - rekla je Popović Kalezić.
Kazala je da analiza CEGAS-a pokazuje da je broj registrovanih vještaka velik, ali da samo mali broj njih aktivno obavlja vještačenja.
- Neujednačenost u obuci i podršci dodatno otežava rad, jer obuke uglavnom organizuju udruženja vještaka, u koja je učlanjen mali broj stručnjaka. Naš cilj je da kroz sistemsko uređenje rada sudskih vještaka i uvođenje kontrole doprinijemo transparentnosti, odgovornosti i unapređenju kvaliteta njihovih usluga - zaključila je Popović Kalezić.
Generalni direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković istakao je potrebu za sveobuhvatnom reformom sistema sudskih vještaka, u okviru šire Strategije reforme pravosuđa za period 2024–2027. godine.
- Ministarstvo pravde u potpunosti prepoznaje značaj poboljšanja rada sudskih vještaka, što je prepoznato kao poseban operativni cilj u Strategiji, s akcentom na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa - kazao je Jauković.
Naglasio je da Ministarstvo već učestvuje u radu komisije za vještake, gdje ima svog predstavnika, kao i da je kroz dugogodišnje praćenje stanja uočeno više nedostataka koji zahtijevaju hitne promjene.
- U Strategiji reforme pravosuđa jasno su naznačene aktivnosti koje su obuhvaćene akcionim planom za period 2024–2025, a koje se odnose na poboljšanje pravnog okvira kroz izmjene Zakona o sudskim vještacima. Izmjenom zakona nastojimo adresirati sve probleme na koje su ukazali stručnjaci, kako bismo obezbijedili održivo i dugoročno rješenje - rekao je Jauković.
Kazao je da je u narednom periodu planirano osnivanje radne grupe koja će raditi na izradi izmjena i dopuna postojećeg zakona, uz aktivno učešće predstavnika sudova, tužilaštva, Ministarstva pravde, kao i udruženja sudskih vještaka.
- Vjerujem da će rezultati ove studije i svi doprinosi na ovom skupu značajno pomoći u identifikaciji ključnih problema i iznalaženju novih rješenja koja će unaprijediti rad sistema sudskih vještaka - zaključio je Jauković.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Snežana Šišević naglasila je važnost uloge sudskih vještaka u procesu donošenja presuda, ističući da gotovo u svakom predmetu ima potrebu za njihovim angažovanjem.
- Gotovo svaki predmet u kojem radim uključuje ili zahtijeva angažovanje vještaka - rekla je Šišević, dodajući da je to segment rada pravosuđa koji se ne može zanemariti.
Prema njenim riječima, ključna pitanja su kako kvalitet, tako i etičnost rada vještaka.
Šišević je istakla da se vrlo često daje prilika novim vještacima, ali da njihovi prvi angažmani zahtijevaju posebnu pažnju i provjeru da bi zaslužili povjerenje za buduće slučajeve.
- Pružamo priliku novim vještacima, ali oni moraju zaslužiti povjerenje kako bi u narednim predmetima mogli biti angažovani sa sigurnošću u njihov rad - objasnila je Šišević.
Ukazala je i na važnost ocjenjivanja rada vještaka, navodeći da je sadašnji sistem površan i da bi ocjene trebalo obavljati češće.
- Mislim da ocjena rada vještaka mora biti detaljnija i češća, jer svaki naš angažman sa vještakom ostavlja značajan utisak koji dijelimo interno, kao preporuku ili upozorenje za buduće saradnje - kazala je Šišević.
U pogledu etičnosti vještaka, Šišević je istakla da se većina predmeta zasniva na nalazima i mišljenjima vještaka i da je od suštinskog značaja da oni pokažu visok nivo stručnosti i etičkog ponašanja.
- Kada angažujemo vještaka, potrebno je da se uvjerimo u njegovu etičnost, jer to direktno utiče na kvalitet predmeta. Iako brzina postupaka igra važnu ulogu, ona nikada ne smije biti na štetu kvaliteta - istakla je Šišević.
Pojasnila je da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu uključuju mogućnost pokretanja disciplinske odgovornosti u slučajevima kada se vještaci ne pridržavaju zakonskih obaveza, što predstavlja dodatni korak ka unaprjeđenju odgovornosti i kvaliteta njihovog rada.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ukazala je na važnost osnivanja strukovnog udruženja ili komore sudskih vještaka, što bi, kako smatra, unaprijedilo kvalitet rada i efikasnost pravosuđa.
- Ovo pitanje saradnje sa vještacima je ključno za rad suda, budući da trećina odlaganja postupaka ima veze s radom vještaka - navela je Jovović.
Istakla je da trenutna praksa pokazuje značajne probleme u angažovanju vještaka, uključujući njihov kvalitet rada i etičke standarde.
- Posebno zabrinjava činjenica da je samo 30 odsto vještaka uključeno u udruženja, dok preostalih 70 odsto djeluje samostalno. Ovo ne samo da utiče na kvalitet rada, već i na mogućnost komunikacije i kontrole njihovih angažmana - rekla je Jovović.
Naglasila je da su redovni sastanci sa predstavnicima vještaka ključni za razumijevanje i prevazilaženje izazova u njihovom radu.
- Ti sastanci omogućavaju razmjenu iskustava i rješavanje problema, što je od suštinskog značaja za unapređenje pravosudnog sistema - kazala je Jovović.
Tokom drugog panela, izvršna direktorica CEGAS-a Popović Kalezić, predstavljajući „Studiju o sudskom vještačenju u Crnoj Gori“, kazala je da su od Tužilačkog savjeta dobili podatke o vještacima i tumačima, što je bilo korisno za istraživanje.
- Prema ovim podacima samo 28 odsto sudskih vještaka pripada udruženjima, dok 72 odsto radi samostalno, što izaziva zabrinutost zbog nedostatka odgovornosti i etičkog kodeksa koji bi regulisao njihov rad. Prema podacima Ministarstva pravde, u 2023. godini registrovano 701 fizičko lice kao sudski vještak i 12 pravnih lica, ali zabrinjavajuće je što u pojedinim specifičnim oblastima postoji samo jedan ili dva vještaka, što značajno otežava rad pravosuđa - navela je Popović Kalezić.
Napomenula je i da, prema podacima, 65,3 odsto sudskih vještaka nije bilo angažovano u 2023. godini, što ukazuje na neiskorišćenost kapaciteta, dok je samo 34,7 odsto vještaka radilo tokom godine.
Govoreći o preporukama, Popović Kalezić je kazala da je potrebno povećati kontrolu nad radom sudskih vještaka, njihovu stručnost i profesionalizam, uz učešće najodgovornijih u ovom dijelu, ti predsjednika suda, rukovodioca državnog tužilaštva, starješine drugog organa koji vodi postupak, sudije i državnih tužilaca u čijem predmetu je postupao vještak.
- Potrebno je razviti mehanizme podspješivanja razvoja struka iz pojedinih oblasti, kao i osnaživanja za poslove sudskog vještačenja, kao i naći model ravnomjerne zastupljenosti sudskih vještaka, tamo gdje mogućnost izbora postoji - rekla je Popović Kalezić.
Ukazala je da je neophodno i mijenjati status udruženja sudskih vještaka, gdje se mora razmisliti da li će to ići u pravcu Komore, ili strukovnog Udruženja, čije bi članstvo, obuke i prolaz kod Etičkog odbora bio obavezan i išao kroz osnaživanje integriteta i profesionalizma ovog poziva.
- Posebno treba normativno urediti proceduru i načine prilikom vještačenja od strane pravnih lica, kao i povećati obuke za rad vještaka, sa akcentom na sporne oblasti i profesije. Takođe, važno je pronaći mehanizme zaštite državnih resursa prilikom izvođenja vještačenja, kao i način kontrole broja sati rada unutar istih, tokom obavljanja vještačenja - rekla je Popović Kalezić.
Poručila je da sudstvo treba da slijedi dobar primjer koji smo dobili izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu u junu tekuće godine, prema kojima je propisano kao lakši disciplinski prekršaj državnog tužioca ukoliko ne podnese predlog za razrješenje sudskog vještaka u skladu sa zakonom.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić istakao je značaj transparentnosti i organizovanosti među sudskim vještacima, napominjući da je sadašnji sistem fragmentiran i da zahtijeva temeljnu reformu.
- Naša udruženja ne smiju biti 'mrtva slova na papiru'. Ako želimo da sudsko vještačenje bude poštovana i relevantna djelatnost, moramo osigurati da svaki član zaista ispunjava svoje obaveze, a ne da formalno bude član samo kada mu to odgovara - poručio je Lakić.
Predložio je uvođenje jedinstvene organizacije koja bi obuhvatala sve vještake u Crnoj Gori, što bi, kako tvrdi, omogućilo bolje praćenje rada i veći stepen odgovornosti u profesiji.
Lakić je istakao potrebu za centralizovanim upravljanjem i većom kontrolom u radu udruženja.
- Jedinstveno udruženje obavezalo bi svakog vještaka na odgovornost i posvećenost, čime bi se spriječile situacije u kojima pojedinci koriste članstvo samo kad im je potrebno, a izbjegavaju obaveze prema struci - naveo je Lakić.
Osvrnuo se i na potrebu za strožijim kriterijumima za prijem novih članova, naglašavajući značaj kvalitetne obuke i mentorstva:
- Svaki novi vještak treba da prođe kroz mentorski proces kako bi, uz iskusnije kolege, shvatio kompleksnost posla i stekao potrebne vještine prije nego što dobije zvaničan status. To nije samo pitanje profesionalizma, već i zaštite sudova i građana od potencijalnih grešaka u vještačenju - rekao je Lakić.
Smatra da zakon koji reguliše rad vještaka mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard.
- To je put kojim moramo ići ako želimo da vratimo povjerenje u našu struku i obezbijedimo njen prosperitet - istakao je Lakić.
Predsjednik Nezavisnog udruženja sudskih vještaka Crne Gore Dragan Žarković naglasio je važnost podizanja kvaliteta vještačenja, etičnosti i ažurnosti u radu sudskih vještaka, što je od ključne važnosti za poboljšanje pravosudnog sistema u Crnoj Gori.
- Kvalitet vještačenja moramo da podignemo na veći nivo. Mi smo toga svjesni, da koliko god bili nezadovoljni svojim statusom, sa pravom i svojim naknadama, vještačenje nije na visokom nivou - smatra Žarković.
Istakao je i potrebu za nezavisnošću sudskih vještaka, bez političkih ili drugih vanjskih pritisaka, kako bi vještačenja bila objektivna i odgovorna:
- Sudski vještak mora biti nezavisan u svome radu, nepristrasan i odgovoran. Dakle, da postupa u svemu pošteno, bez ikakve pristrasnosti i bilo kakve sugestivnosti - istakao je Žarković.
Smatra da je trenutni zakon zastario i neprimjenjiv u mnogim segmentima, što dovodi do neregularnosti i lošeg rada u oblasti sudskog vještačenja.
- Zakon o sudskim vještacima je potpuno izopštio mnoge aspekte i postao neprimjenjiv. Moramo donijeti novi zakon, jer ovako ne možemo dalje - istakao je Žarković.
Ukazao je i na diskriminaciju i favorizovanje određenih udruženja u sektoru, što negativno utiče na profesionalizam i kvalitet sudskih vještačenja.
- Dok ne dođe do promjena u zakonodavstvu, neće biti moguće ostvariti poboljšanja. Zakon koji reguliše naš rad mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard - naveo je Žarković.
Pozvao je na nužnost uključenja sudskih vještaka u izmjene zakona koji se tiču njihovog rada – akona o parničnom, krivičnom i upravnom postupku, kako bi se stvorili uslovi za efikasniji pravosudni sistem u Crnoj Gori.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“, kojeg CEGAS realizuje u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), a koji je finansirala Evropska unija i kofinansiralo Ministarstvo javne uprave.

Izmjena zakona i osnivanje strukovnog tijela korak ka efikasnijem radu sudskih vještaka

Potraga za Alijom Balijagićem danas se proširila na više seovskih i prigradskih naselja u Bijelom Polju, no konkretnih rezultata i dalje nema, prenosi Javni servis.
Policija po prijavi porodice Madžgalj provjerava i da li je bjegunac koristio dva mobilna telefona, koja je, kako se sumnja, otuđio iz kuće u noći ubistva.
To bi, kažu stručnjaci, mogla da pomogne u lociranju ubice.
- Vrlo je lako preko mobilnih providera utvrditi da li se ti mobilni telefoni koriste ili se ne koriste. Ukoliko se koriste, vrlo ih je lako locirat u kojem podneblju se nalaze. Tako da tu tehničkih mogućnosti ima dosta, ukoliko ima znanja - smatra sudski vještak Marko Lakić.
On ocjenjuje da je znanje zakazalo u ovom dijelu i da jedinice između sebe nijesu dovoljno povezane. 
- Što je više dana prošlo, strahujem da je sve veća šansa da taj čovjek neće nikad pronađen - tvrdi Lakić. 
Kako dani odmiču, sve više se i sa najviših državnih adresa govori o propustima u radu policije.
Lakic smatra da su ključne greške napravljene ranije, ali i na dan dvostrukog ubistva što je Balijagiću dalo prostora za bijeg.
- Postoji mogućnost da je on negdje izbjegao. Sa druge strane, postoji mogućnost da on ima saradnike, prijatelje i pomagače. Sa moje tačke, to je vrlo realan scenario. Ukoliko imate grupe koje se bave nekim nelegalnim aktivnostima, i ukoliko su oni konstantno u sukobu sa zakonom, jedan ovakav profil njima je idealan saradnik - kaže Lakić. 
Iako su iz policije apelovali na medije da ne objavljuju neprovjerene informacije u slučaju Balijagić, Lakic kaže da novinari nije su krivci za loše rezultate istrage, već da itekako mogu biti od koristi.
- Mislim da bi trebalo i policija i Vlada da traže pomoć upravo preko medija. Zašto se ne bi obećala neka nagrada ljudima koji bi dali doprinos rešavanju ovih i drugih krivičnih dijela - upitao je Lakić. 
Dok se teren detaljno prečešljava u pograničnim selima sa Srbijom i sa druge strane granice, kako saznaje TVCG iz srbijanskih medija, policija provjerava sva sumnjiva lica i mjesta gdje bi Balijagić mogao da traži utočište.

Policija provjerava sela na granici sa Srbijom; Lakić: Balijagić možda ima jatake

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: marko-lakic