Dvadeset pet godina nije samo jubilej, to je već zrelo doba jedne profesije koja je, tiho i predano, gradila stubove pravne sigurnosti, povjerenja u sudske postupke i autoriteta svake presude. Sudsko vještačenje je prostor u kojem činjenice dobijaju glas, a stručnost postaje most između suda i istine, &nbsp;kazao je predsjednik države Jakov Milatović na svečanosti povodom 25 godina Udruženja sudskih vještaka Crne Gore.
- Vaš rad često se odvija daleko od očiju javnosti, ali njegove posljedice osjećaju ljudi, porodice, privreda i cijelo društvo. Kada vještak precizno i nepristrasno izloži nalaz i mišljenje, on ne pomaže samo sudu da donese odluku- on pomaže državi da očuva vladavinu prava i da dođe do pravde - poručio je Milatović.&nbsp;
U obraćanju prisutnima, on je uputio tri poruke.
- Poruke zahvalnosti, uvažavanja i obaveze. Najprije, u ima građana Crne Gore hvala vam što ste tokom proteklih 25 godina svojim znanjem i integritetom štitili javni interes. Hvala vam što ste, uprkos izazovima, u kojima je vaša struka rasla zajedno sa složenošću našeg vremena, čuvali nezavisnost i standarde profesije. Moja druga poruka je uvažavanje dodao je Milatović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, vještačenje nije puka formalnost, nego disciplina sa jasnim metodama, mjerljivim kriterijumima i snažnim etičkim okvirom.&nbsp;
- Vaš rad direktno utiče na položaj građana pred sudom, na sigurnost poslovnih tokova i na reputaciju cjelokupnog pravosuđa. Zato je važno da se vaš glas čuje prilikom svake reforme koja dotiče dokazne standarde - od digitalizacije i obuka do kriterijuma za imenovanje i vrednovanje rada - jer kvalitet presuda počiva i na kvalitetu vašeg vještačenja. Treća poruka je poruka obaveze. Država ima dužnost da vas podrži kako bi pravosuđe bilo stabilno, odgovorno i pratilo savremene trendove. To podrazumijeva ulaganje u stalnu edukaciju, standardizovane protokole i mehanizme koji štite nezavisnost i integritet vaše struke - rekao je Milatović.
Dodao je da zna uloga sudskih vještaka nije laka.
- U predmetima visoke društvene osjetljivosti, kada su pritisci veliki, upravo su preciznost metodologije i jasnoća obrazloženja najbolja zaštita i za sud i za stranke u postupku. Ohrabrujem vas da uvijek govorite samo jezikom činjenica i da budete strogi prema sopstvenim zaključcima - jer je to jedini put ka povjerenju javnosti. Danas slavimo jubilej, ali i postavljamo nove ciljeve. Neka narednih 25 godina bude vrijeme u kojem podižemo dodatno ljestvicu kvaliteta, čuvamo integritet struke i jačamo povjerenje građana - jer pravda mora ostati zasnovana isključivo na znanju i istini. U ime države Crne Gore, čestitam vam ovaj veliki jubilej. Hvala vam na predanom radu i doprinosu vladavini prava. Želim vam još mnogo uspjeha i dobrih rezultata - na dobro svih naših građana i na dobro Crne Gore - istakao je Milatović.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić je poručila da je uloga sudskog vještaka kompleksna i odgovorna.&nbsp;
- Vaš zadatak je da budete nepristrasni, precizni i objektivni. Zato ste most između prava i struke. Vi ste čuvari nauke i struke i savjesni čuvari pravde - istakla je Pavličić.
Ona je kazala je da ovo nije samo jubilej, već i vrijednosti koje su vještaci utkali u ovaj jubilej.&nbsp;
- Ovo je svjedočanstvo o istrajnosti i profesionalizmu. Sud i struka moraju hodati zajedno u određenim okolnostima. Predstavljate neizostavan stub pravosuđa Crne Gore - poručila je Pavličić.&nbsp;
Svaka riječ i rečenica u ekspertizi vještaka, kako dodaje, može imati dalekosežne posljedice.&nbsp;
- Čuvajte dignitet struke. Hrabrite istinu - navela je Pavličić.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović rekao je da rad vještaka zahtijeva izuzetan nivo preciznosti i integriteta.&nbsp;
- Vaša stručnost je kamen temeljac našeg pravosudnog sistema - kazao je on.&nbsp;
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da bez sudskih vještaka ne možemo imati adekvatan sudski proces.&nbsp;
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Marko Lakić naveo je da je novi zakon neophodan jer aktuelni ima dosta manjkavosti.&nbsp;
- Radna grupa radi na izradi novog zakona i vjerujem da će se on u Skupštini naći početkom naredne godine - najavio je Lakić.

Portal ETV

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Čuvati integritet profesije i povjerenje u sudske postupke, nepristrasan rad vještaka doprinosi vladavini prava i pravdi

Upotreba društvenih mreža uzima maha među djecom širom svijeta. Evropska komsija je zbog toga pozovala članice da sprovodu nacionalne zabrane za maloljetnike na društvenim mrežama u okviru Zakona o digitalnim uslugama. Taj globalni trend već nekoliko godina živi i kod nas, pa je zbog toga neophodno da i Crna Gora razmotri nova rješenja, stava su stručnjaci, ali i građani. Umjesto igre i smijeha, većina djece prepuštena je mobilnim telefonima i društvenim mrežama. Da bi konačno tome stali na kraj, Evropska komisija predlaže pooštravanje mjera zabrane korišćenja društvenih mreža među maloljetnicima. Građani, svjesni opasnosti, traže slične mehanizme i u Crnoj Gori. Prisustvo djece u sajber prostoru polako uzima maha. U Crnoj Gori nije rijetkost i da maloljetnici putem društvenih mreža zakazuju tuče, dok su uvrede i govor mržnje svakodnevna pojava. Sudski svještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić smatra da je neophodno uvesti strože mjere. - Bio bih još rigorozniji. Na primjer, ako proizvođač kaže da je to 13 godina, ja bih to povećao na 15 i uveo kazneni okvir da je roditelj zakonski odgovoran ukoliko je njegovo dijete mlađe od 15 godina prisutno na društvenim mrežama - naveo je Lakić za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f" data-rendition-name="original" width="1060" height="592" loading="lazy" alt="Marko Lakić"><figcaption>Marko Lakić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Odgovornost, kako dodaje, u tom trenutku već prelazi na roditelje i oni ne bi trebalo ili ne bi smjeli da dozvole djeci mlađoj od 13 godina da budu na određenoj društvenoj mreži jer ima štetan sadržaj. - Roditelji ne obraćaju pažnju, čak roditelji nerijetko otvaraju profile svojoj djeci - dodaje Lakić. Opasnih sadržaja je mnogo, a sajber prostor je nezaštićen. U Udruženju Roditelji vjeruju da prije promjena treba postaviti pitanje šta rade odrasli koji bi trebali da imaju nadzornu funkciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Lepa Žunjić"><figcaption>Lepa Žunjić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  - Koliko smo mi kao njihovi modeli, kao roditelji, kao odrasli ljudi postali zavisni od interneta, postali zavisni od društvenih mreža, postali pretrpani onim sadržajem koji nije dobar ni za nas i nekako smo se uhvatili u koštac s tim i nijesmo baš uspješni da se izborimo i onda kada nam kažu razgovarajte sa djecom. Ali kako? Nijesmo vješti, ne umijemo ni mi - kazala je Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji za Televiziju E. Zato je, kako dodaje, najprije potrebno edukovati roditelje o bezbjednosti djece u sajber prostoru. <h2>Stavovi građana o pooštravanju mjera</h2> "Mislim da to ne bi bilo loše rješenje, s obzirom da je to ipak neki uzrast kada još uvijek nijesu djeca dovoljno zrela da koriste društvene mreže i kada još uvijek ne mogu da prepoznaju opasnosti koje mogu da vrebaju društvenim mrežama".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4" data-rendition-name="original" width="1052" height="587" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Treba na neki način ograničiti maloljetnicima svakako, zato što su škodljive, sadržaji su ovako vrlo negativni mogu biti i za odrasle".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e" data-rendition-name="original" width="1050" height="592" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Svašta traže, svašta pišu, svašta gledaju, onda to uništava druge ljude. S moje strane, ja bih to odmah ukinuo".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936" data-rendition-name="original" width="1052" height="581" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Mislim da se ne treba zabraniti, ali na neki način kontrolisati. Znate, kada počnete da im branite onda će oni to željeti što više, a na društvenim mrežama stvarno ima svačega da se vidi, mislim - mnogo ružnih sadržaja. Tako možda osmisliti neki način da se kontrolišu ili da se selektivno dozvoli, ali ne potpuno".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976" data-rendition-name="original" width="1055" height="582" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  Prilog naše novinarke Dalile Šabović možete pogledati od 26:53. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUyMTAcM4Q3c&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lakić: Roditelji da postanu zakonski odgovorni za prisustvo njihove djece na društvenim mrežama; Žunjić: Potrebno edukacija o bezbjednosti u sajber prostoru

Imamo redovno aboliranje nasilnika, podržavanje nasilnika, čak su u jednoj osnovnoj školi u Podgorici tri nasilnika koji su zlostavljali četvrto dijete nagrađeni diplomom Luča. Ako nasilnik ima neku vezu, tata je ugledan, ili mama je ugledna profesorica, advokat, član kolektiva škole ili slično, mi ćemo sve to da zanemarimo, ne vodeći računa o psihološkom statusu žrtve. Motivišite nastavnike da nastave sa vršenjem krivičnih djela i motivišete druge nasilnike da se isto tako ponašaju, a demotivišete sve žrtve da prijave - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sudski vještak Marko Lakić.
Odbacivanje krivične prijave protiv profesora podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" je očekivano, kaže Lakić, jer žrtva nije bila maloljetna i nije u tom trenutku bila učenica Gimnazije.
- Kad pravo kaže da nije bila maloljetna, nije bila učenica Gimnazije, i tom trenutku nemamo to kao krivično djelo, znači apsolutno ne postoji mogućnost da se čovjek procesuira za to što je bilo. To nije lijepo ponašanje, ali kad uzmete osnovne činjenice dolazimo do zaključka da to krivično djelo nije, i da se to ne može procesuirati kao takvo - rekao je Lakić.
Prevencija je dobra kada se stvari događaju na malom nivou sistema, smatra on, a s obzirom da je alarmantan podataka i da ne može proći dan da se u nekoj školi ne desi ili vršnjačko nasilje ili nasilje od zaposlenih ili seksualno uznemiravanje.
- Kad prevencija i edukacija nije dala rezultat onda moramo da krenemo sa represijom, odnosno.sa kaznenim mjerama - istakao je Lakić.
Ozbiljan psihološki trag ostavlja, kako je rekaom ostavljaju neprocesuirani zločinci na žrtvu, ali je to i demotivacija za buduće žrtve da prijave.
- Ne smijemo da dozvolimo da se podaci od žrtve saznaju javno, zato što se dosta često dešava da se žrtva okrivi, da je ona kriva zato što je izazvala nasilnika. U slučajevima nasilja nad djecom, seksualnog zlostavljanja, žrtva nikad nije kriva, kriv je isključivo predator i on mora da odgovara. Ja bih rekao da dosad, godinama unazad, nemamo adekvatno izrečene kazne za predatore, za nasilnike, bilo da je u pitanju odrasla osoba nad maloljetnikom, bilo da je u pitanju vršnjačko nasilje. Doći ćemo u nekom trenutku do problema, roditelji žrtava će preuzeti pravdu u svoje ruke i počeće da kažnjavaju nasilnike, to je loše za sistem, to je loše za društvo. Moraju institucije sistema da kazne adekvatno nasilnike i da zaštite žrtve - zaključio je Lakić.

Lakić: Institucije sistema moraju adekvatno da kazne nasilnike i da zaštite žrtve

TikTok omiljena je društvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga što nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi.&nbsp;
Sudski vještak Marko Lakić, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.
Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji. Nakon što je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodišnjaka, na ovoj društvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhapšen, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.
<h2>Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece&nbsp;</h2>
Trenutni zakonski okviri koji regulišu bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vještak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.
- Sa ciljem bezbjednosti naše djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju korišćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen - kazao je Lakić.
Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
- U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere poštovale? Smatram da ne bi - ukazuje Lakić.
<h2>Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih</h2>
Psihološkinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naruši mentalno zdravlje mladih.
- Može uticati na njihovo ponašanje, empatiju i sposobnost donošenja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povišeno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog ponašanja ili poremećaja ponašanja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima - istakla je ona.
Društvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za širenje nasilnih sadržaja.
- Povezanost između društvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih - naglašava ona.
Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono što vide i ukoliko je nasilje ono što gledaju oni će ga podražavati.
- To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi - objašnjava Pejaković.
Ona napominje da je važno da se sankcioniše nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.&nbsp;
Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom korišćenju interneta i vršiti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.
- Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao društvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno društvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove oglašavanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao društvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična ponaṣ̌anja - poručuje Pejaković.&nbsp;
Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olakšava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.&nbsp;
- To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili - smatra Lakić.
Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.
On kao rješenje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.
- Više sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo više edukacije i mnogo manje zataškavanja i zloupotreba od strane nadležnih - poručuje Lakić.
Smatra da bi u obrazovnim institucijama više pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom korišćenju sadržaja na internetu.
Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.

Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela da koriste TikTok

Mi ne znamo da prepoznamo nasilje nad djecom, niti obično nasilje, a pogotovo seksualno nasilje nad djecom. Niti dijete to zna, niti roditelj to zna, niti prosvjetni radnici, koji su poslije roditelja najviše u kontaktu sa djecom. Mi smo imali slučaj u Crnoj Gori gdje je predator zlostavljao dijete od trinaest godina i jedno takvo djelo je presuđeno sa nekoliko sati društveno korisnog rada - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2022.godine odobrila je Rezoluciju kojom se 18. novembar ustanovio kao datum kojim se ukazuje na seksulnu eksploataciju i ostavljanje djece. U saopštenju UN-a se navodi da se ovaj datum koristi za ukazivanje na potrebu da se počinioci &nbsp;privedu pravdi, a da žrtve dobiju glas u sklopu dugog procesa zacjeljivanja.
Kada je u pitanju nasilje nad djecom, kaže Lakić, u Crnoj Gori ne postoji statistika, bilo kakvog oblika, dodaje on, bilo seksualnog, fizičkog ili, kako kaže, digitalnog nasilja.
- Dok ne dobijemo zvaničnu statistu u Crnoj Gori, ono što nas obavezuje je svjetska statistika, a to je da je svako treće dijete žrtva seksualnog zlostavljanja do svoje osamnaeste godine, što je svakako alarmantan podatak - rekao je Lakić.
Većina seksualnih napada na djecu u fizičkom obliku, objašnjava Lakić, kreće najčešće preko virtuelnog kontakta, jer, kako navodi, djeca mnogo vremena provode na društvenim mrežama, raznim chatovima za komunikaciju, te, ističe on, ne mogu znati sa kim se dopisuju.
- Nerijetko se dešava u ovakvim slučajevima da sa druge strane imaju predatora, osobu koja je pedofil, koja navikla na seksualno zlostavljanje djece, a koja se predstavlja kao neki vršnjak tome djetetu u početku. To se sve, u samom startu, kreće kao vršnjačko dopisivanje, zato što dijete ne zna ko je sa druge strane. Kad dođe vrijeme do fizičkog susreta nekad ti predatori imaju mehanizme, da kažem, omekšaju dijete kupovinom poklona, pažnje, a nekad dolazi i do fizičkog zlostavljanja prije samog seksualnog zlostavljanja, što je veoma veliki problem, jer je mnogo teže utvrditi da li je neko dijete žrtva digitalnog seksualnog nasilja, jer roditelj najčešće ne prati njegove aktivnosti na internetu. Kad je u pitanju fizičko nasilje, žrtva mora da bude u kontaktu sa počiniocem i to bi već roditelji mogli mnogo lakše da primjete - naglasio je Lakić.
Sagovornik "Budilnika" smatra da je sudska praksa ceoma loša, iako Krivični zakonik Crne Gore predviđa i do 15 godina zatvora za teže slučajeve, a poražavajuć je, ističe on, da maksimalna kazna izrečena za ovakva djela u Crnoj Gori je, naglašava, godinu dana.
- Maksimalna izrečena kazna je godinu dana, a predviđena je do petnaest godina, vidimo kolika je ta disproporcija u odnosu na kaznenu regulativu propisanu u odnosu na ono što se izriče… Mi smo imali slučaj u Crnoj Gori gdje je predator zlostavljao dijete od trinaest godina. U konkretnom slučaju je bilo dijete ženskog pola, predator je znao da je u pitanju dijete, dogovarao je sa djetetom seksualni na odnos na četrnaesti rođendan toga djeteta. Na dan četrnaestog rođendana, pošto je zavođenje trajalo duži vremenski period, zaveo je dijete da pošalje svoje obnažene i fotografije i video snimke, a na dan četrnaestog rođendana predator je tražio da vodi ljubav sa djetetom od trinaest godina, to moramo vrlo jasno da navedemo, da je predator bio svjestan godina žrtve. Osim što je tu bilo elemenata dječje pornografije, tu je bilo i zavođenja djeteta i na kraju, pošto je on ucjenjivao dijete da moraju da moraju da imaju seksualni odnos da ne bi objavio slike i video snimke, tu imamo elemente ucjene, koliko je meni poznato, jedno takvo djelo je presuđeno sa nekoliko sati društveno korisnog rada - istakao je Lakić.
Nijedno dijete, poručuje Lakić, po pitanju seksualnog nasilja nije bezbjedno, i mnogo je više dječaka žrtava, ističe on, nego djevojčica, jer seksualni predatori ne razlikuju polove, njih privlače, naglašava, godine žrtve.
- Ono što bih pozvao medije je da vodimo računa o žrtvi. Kad kažem da vodimo računa o žrtvi mislim da je Podgorica koliko toliko veći grad, sve ostalo su manja mjesta, ne možemo reći gradovi. U koliko kažete da je u nekom mjestu žrtva dijete koje je četvrti razred, koje ima deset godina, inicijali su mu A.A. ili M.P, potpuno nebitno, mi odmah posežemo za istragom ko je ta žrtva. Toj žrtvi je dovoljno kazne što je žrtva, a ne da još i javnost istražuje ko je ona. U manjim sredinama je po inicijalima vrlo lako saznati ko je ta osoba i o tome moramo itekako da vodimo računa. Moja molba je za medije da što manje podataka dajete o djetetu koje žrtva, sa druge strane, morate uticati velikim pritiskom, jer mediji su jedini koji mogu da utiču na javnost i institucije sistema, a mi moramo da radimo mnogo po pitanju ove oblasti u Crnoj Gori. Prije svega, mora se raditi edukacija. Mi ne znamo da prepoznamo nasilje nad djecom, niti obično nasilje, a pogotovu seksualno nasilje nad djecom. Niti dijete to zna, niti roditelj to zna, niti prosvjetni radnici, koji su posle rodilja najviše u kontaktu sa djecom. Mora se znati šta sve podrazumijeva pod seksualnim nasiljem djece. Svako dijeljenje komplimenata djetetu od strane odrasle osobe, svake maženje djeteta od strane odrasle osobe može se podvesti pod seksualno uznemiravanje &nbsp;djeteta. Nema nikakve potrebe da neko ko nije roditelj djeteta da mazi dijete, nema nikakve potrebe neko u školi, na sportskim aktivnostima, udjeljuje komplimente nekom djetetu. To su neke stvari koje mogu već polako da ukazuju na seksualno zlostavljanje djeteta - zaključio je Lakić.

Lakić: Mediji da ne objavljuju inicijale i zaštite djecu žrtve seksuanog nasilja

Izmjenama Zakona o sudskim vještacima i osnivanjem jedinstvenog strukovnog tijela unaprijedio bi se njihov rad, osigurala veća transparentnost i omogućila efikasnija kontrola, čime bi se postigao viši nivo stručnosti i povjerenja u rad te struke.
To je poručeno na okruglom stolu „Sudsko vještačenje u Crnoj Gori“, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).
Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić upozorila je na niz ozbiljnih nedostataka u radu i kontroli sudskih vještaka u Crnoj Gori.
- Među najvećim problemima izdvaja nedostatak odgovarajuće kontrole nad radom vještaka, izostanak postupaka za razrješenje u situacijama kada to zakon nalaže, kao i neblagovremene isplate za obavljene usluge. Problemi su dodatno otežani čestim sudskim postupcima za naplatu advokatskih i izvršiteljskih usluga, nedovoljno stručnjaka u određenim oblastima, te neravnomjernom raspodjelom poslova među vještacima - navela je Popović Kalezić.
Ukazala je da je CEGAS uspostavio kontakt sa tri udruženja sudskih vještaka u pokušaju da se unaprijede postojeći uslovi rada, ali bez značajnijih rezultata.
- Ipak, zahvalni smo najstarijem Udruženju sudskih vještaka na dosadašnjoj saradnji, kao i Nezavisnom udruženju sudskih vještaka s kojim smo nedavno počeli surađivati. Nismo dobili odgovor od Komore procjenitelja i sudskih vještaka, koje je registrovano kao nevladino udruženje - dodala je Popović Kalezić.
Istakla je potrebu za većom kontrolom i transparentnošću u radu vještaka, naglašavajući da bi zaštita državnih resursa i praćenje radnih sati uloženih u vještačenja morali biti prioriteti, posebno kada se posao obavlja unutar državnih institucija.
- Nepostojanje obaveze odazivanja na poziv pred nekom od komisija za etički kodeks, čak ni u slučajevima povreda pravila etičkog kodeksa, dodatno otežava situaciju. Ovo je ozbiljan propust zbog kojeg se CEGAS u kontinuitetu bavi pitanjem sistema sudskih vještaka, kako bi kroz konstruktivan pristup doprinijeli rješavanju problema u ovoj oblasti - istakla je Popović Kalezić.
Prema njenim rijelima, još jedan alarmantan podatak dolazi iz finansijskog izvještaja Tužilačkog savjeta za period januar-jun 2024. godine, prema kojem su vještacima isplaćene naknade u ukupnom iznosu od 78.302,98 eura, od čega je jedan sudski vještak iz oblasti sudske medicine primio čak 75.219,05 eura, uključujući troškove advokatskih i izvršiteljskih usluga.
- Ovo je pokazatelj dubljih problema koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i hitne promjene - poručila je Popović Kalezić.
Pomenula je istraživanje koje je sproveo CEGAS, a koje ukazuje na važnost uvođenja zakonske obaveze učlanjivanja vještaka u udruženja i osiguravanja jednakih obuka za sve, bez obzira na članstvo.
- Pokretanje postupaka za razrješenje vještaka gotovo da ne postoji. U proteklih šest godina, samo je jedan sudski vještak razriješen dužnosti, dok sudije i tužioci rijetko preispituju kvalitet rada vještaka - rekla je Popović Kalezić.
Kazala je da analiza CEGAS-a pokazuje da je broj registrovanih vještaka velik, ali da samo mali broj njih aktivno obavlja vještačenja.
- Neujednačenost u obuci i podršci dodatno otežava rad, jer obuke uglavnom organizuju udruženja vještaka, u koja je učlanjen mali broj stručnjaka. Naš cilj je da kroz sistemsko uređenje rada sudskih vještaka i uvođenje kontrole doprinijemo transparentnosti, odgovornosti i unapređenju kvaliteta njihovih usluga - zaključila je Popović Kalezić.
Generalni direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković istakao je potrebu za sveobuhvatnom reformom sistema sudskih vještaka, u okviru šire Strategije reforme pravosuđa za period 2024–2027. godine.
- Ministarstvo pravde u potpunosti prepoznaje značaj poboljšanja rada sudskih vještaka, što je prepoznato kao poseban operativni cilj u Strategiji, s akcentom na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa - kazao je Jauković.
Naglasio je da Ministarstvo već učestvuje u radu komisije za vještake, gdje ima svog predstavnika, kao i da je kroz dugogodišnje praćenje stanja uočeno više nedostataka koji zahtijevaju hitne promjene.
- U Strategiji reforme pravosuđa jasno su naznačene aktivnosti koje su obuhvaćene akcionim planom za period 2024–2025, a koje se odnose na poboljšanje pravnog okvira kroz izmjene Zakona o sudskim vještacima. Izmjenom zakona nastojimo adresirati sve probleme na koje su ukazali stručnjaci, kako bismo obezbijedili održivo i dugoročno rješenje - rekao je Jauković.
Kazao je da je u narednom periodu planirano osnivanje radne grupe koja će raditi na izradi izmjena i dopuna postojećeg zakona, uz aktivno učešće predstavnika sudova, tužilaštva, Ministarstva pravde, kao i udruženja sudskih vještaka.
- Vjerujem da će rezultati ove studije i svi doprinosi na ovom skupu značajno pomoći u identifikaciji ključnih problema i iznalaženju novih rješenja koja će unaprijediti rad sistema sudskih vještaka - zaključio je Jauković.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Snežana Šišević naglasila je važnost uloge sudskih vještaka u procesu donošenja presuda, ističući da gotovo u svakom predmetu ima potrebu za njihovim angažovanjem.
- Gotovo svaki predmet u kojem radim uključuje ili zahtijeva angažovanje vještaka - rekla je Šišević, dodajući da je to segment rada pravosuđa koji se ne može zanemariti.
Prema njenim riječima, ključna pitanja su kako kvalitet, tako i etičnost rada vještaka.
Šišević je istakla da se vrlo često daje prilika novim vještacima, ali da njihovi prvi angažmani zahtijevaju posebnu pažnju i provjeru da bi zaslužili povjerenje za buduće slučajeve.
- Pružamo priliku novim vještacima, ali oni moraju zaslužiti povjerenje kako bi u narednim predmetima mogli biti angažovani sa sigurnošću u njihov rad - objasnila je Šišević.
Ukazala je i na važnost ocjenjivanja rada vještaka, navodeći da je sadašnji sistem površan i da bi ocjene trebalo obavljati češće.
- Mislim da ocjena rada vještaka mora biti detaljnija i češća, jer svaki naš angažman sa vještakom ostavlja značajan utisak koji dijelimo interno, kao preporuku ili upozorenje za buduće saradnje - kazala je Šišević.
U pogledu etičnosti vještaka, Šišević je istakla da se većina predmeta zasniva na nalazima i mišljenjima vještaka i da je od suštinskog značaja da oni pokažu visok nivo stručnosti i etičkog ponašanja.
- Kada angažujemo vještaka, potrebno je da se uvjerimo u njegovu etičnost, jer to direktno utiče na kvalitet predmeta. Iako brzina postupaka igra važnu ulogu, ona nikada ne smije biti na štetu kvaliteta - istakla je Šišević.
Pojasnila je da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu uključuju mogućnost pokretanja disciplinske odgovornosti u slučajevima kada se vještaci ne pridržavaju zakonskih obaveza, što predstavlja dodatni korak ka unaprjeđenju odgovornosti i kvaliteta njihovog rada.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ukazala je na važnost osnivanja strukovnog udruženja ili komore sudskih vještaka, što bi, kako smatra, unaprijedilo kvalitet rada i efikasnost pravosuđa.
- Ovo pitanje saradnje sa vještacima je ključno za rad suda, budući da trećina odlaganja postupaka ima veze s radom vještaka - navela je Jovović.
Istakla je da trenutna praksa pokazuje značajne probleme u angažovanju vještaka, uključujući njihov kvalitet rada i etičke standarde.
- Posebno zabrinjava činjenica da je samo 30 odsto vještaka uključeno u udruženja, dok preostalih 70 odsto djeluje samostalno. Ovo ne samo da utiče na kvalitet rada, već i na mogućnost komunikacije i kontrole njihovih angažmana - rekla je Jovović.
Naglasila je da su redovni sastanci sa predstavnicima vještaka ključni za razumijevanje i prevazilaženje izazova u njihovom radu.
- Ti sastanci omogućavaju razmjenu iskustava i rješavanje problema, što je od suštinskog značaja za unapređenje pravosudnog sistema - kazala je Jovović.
Tokom drugog panela, izvršna direktorica CEGAS-a Popović Kalezić, predstavljajući „Studiju o sudskom vještačenju u Crnoj Gori“, kazala je da su od Tužilačkog savjeta dobili podatke o vještacima i tumačima, što je bilo korisno za istraživanje.
- Prema ovim podacima samo 28 odsto sudskih vještaka pripada udruženjima, dok 72 odsto radi samostalno, što izaziva zabrinutost zbog nedostatka odgovornosti i etičkog kodeksa koji bi regulisao njihov rad. Prema podacima Ministarstva pravde, u 2023. godini registrovano 701 fizičko lice kao sudski vještak i 12 pravnih lica, ali zabrinjavajuće je što u pojedinim specifičnim oblastima postoji samo jedan ili dva vještaka, što značajno otežava rad pravosuđa - navela je Popović Kalezić.
Napomenula je i da, prema podacima, 65,3 odsto sudskih vještaka nije bilo angažovano u 2023. godini, što ukazuje na neiskorišćenost kapaciteta, dok je samo 34,7 odsto vještaka radilo tokom godine.
Govoreći o preporukama, Popović Kalezić je kazala da je potrebno povećati kontrolu nad radom sudskih vještaka, njihovu stručnost i profesionalizam, uz učešće najodgovornijih u ovom dijelu, ti predsjednika suda, rukovodioca državnog tužilaštva, starješine drugog organa koji vodi postupak, sudije i državnih tužilaca u čijem predmetu je postupao vještak.
- Potrebno je razviti mehanizme podspješivanja razvoja struka iz pojedinih oblasti, kao i osnaživanja za poslove sudskog vještačenja, kao i naći model ravnomjerne zastupljenosti sudskih vještaka, tamo gdje mogućnost izbora postoji - rekla je Popović Kalezić.
Ukazala je da je neophodno i mijenjati status udruženja sudskih vještaka, gdje se mora razmisliti da li će to ići u pravcu Komore, ili strukovnog Udruženja, čije bi članstvo, obuke i prolaz kod Etičkog odbora bio obavezan i išao kroz osnaživanje integriteta i profesionalizma ovog poziva.
- Posebno treba normativno urediti proceduru i načine prilikom vještačenja od strane pravnih lica, kao i povećati obuke za rad vještaka, sa akcentom na sporne oblasti i profesije. Takođe, važno je pronaći mehanizme zaštite državnih resursa prilikom izvođenja vještačenja, kao i način kontrole broja sati rada unutar istih, tokom obavljanja vještačenja - rekla je Popović Kalezić.
Poručila je da sudstvo treba da slijedi dobar primjer koji smo dobili izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu u junu tekuće godine, prema kojima je propisano kao lakši disciplinski prekršaj državnog tužioca ukoliko ne podnese predlog za razrješenje sudskog vještaka u skladu sa zakonom.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić istakao je značaj transparentnosti i organizovanosti među sudskim vještacima, napominjući da je sadašnji sistem fragmentiran i da zahtijeva temeljnu reformu.
- Naša udruženja ne smiju biti 'mrtva slova na papiru'. Ako želimo da sudsko vještačenje bude poštovana i relevantna djelatnost, moramo osigurati da svaki član zaista ispunjava svoje obaveze, a ne da formalno bude član samo kada mu to odgovara - poručio je Lakić.
Predložio je uvođenje jedinstvene organizacije koja bi obuhvatala sve vještake u Crnoj Gori, što bi, kako tvrdi, omogućilo bolje praćenje rada i veći stepen odgovornosti u profesiji.
Lakić je istakao potrebu za centralizovanim upravljanjem i većom kontrolom u radu udruženja.
- Jedinstveno udruženje obavezalo bi svakog vještaka na odgovornost i posvećenost, čime bi se spriječile situacije u kojima pojedinci koriste članstvo samo kad im je potrebno, a izbjegavaju obaveze prema struci - naveo je Lakić.
Osvrnuo se i na potrebu za strožijim kriterijumima za prijem novih članova, naglašavajući značaj kvalitetne obuke i mentorstva:
- Svaki novi vještak treba da prođe kroz mentorski proces kako bi, uz iskusnije kolege, shvatio kompleksnost posla i stekao potrebne vještine prije nego što dobije zvaničan status. To nije samo pitanje profesionalizma, već i zaštite sudova i građana od potencijalnih grešaka u vještačenju - rekao je Lakić.
Smatra da zakon koji reguliše rad vještaka mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard.
- To je put kojim moramo ići ako želimo da vratimo povjerenje u našu struku i obezbijedimo njen prosperitet - istakao je Lakić.
Predsjednik Nezavisnog udruženja sudskih vještaka Crne Gore Dragan Žarković naglasio je važnost podizanja kvaliteta vještačenja, etičnosti i ažurnosti u radu sudskih vještaka, što je od ključne važnosti za poboljšanje pravosudnog sistema u Crnoj Gori.
- Kvalitet vještačenja moramo da podignemo na veći nivo. Mi smo toga svjesni, da koliko god bili nezadovoljni svojim statusom, sa pravom i svojim naknadama, vještačenje nije na visokom nivou - smatra Žarković.
Istakao je i potrebu za nezavisnošću sudskih vještaka, bez političkih ili drugih vanjskih pritisaka, kako bi vještačenja bila objektivna i odgovorna:
- Sudski vještak mora biti nezavisan u svome radu, nepristrasan i odgovoran. Dakle, da postupa u svemu pošteno, bez ikakve pristrasnosti i bilo kakve sugestivnosti - istakao je Žarković.
Smatra da je trenutni zakon zastario i neprimjenjiv u mnogim segmentima, što dovodi do neregularnosti i lošeg rada u oblasti sudskog vještačenja.
- Zakon o sudskim vještacima je potpuno izopštio mnoge aspekte i postao neprimjenjiv. Moramo donijeti novi zakon, jer ovako ne možemo dalje - istakao je Žarković.
Ukazao je i na diskriminaciju i favorizovanje određenih udruženja u sektoru, što negativno utiče na profesionalizam i kvalitet sudskih vještačenja.
- Dok ne dođe do promjena u zakonodavstvu, neće biti moguće ostvariti poboljšanja. Zakon koji reguliše naš rad mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard - naveo je Žarković.
Pozvao je na nužnost uključenja sudskih vještaka u izmjene zakona koji se tiču njihovog rada – akona o parničnom, krivičnom i upravnom postupku, kako bi se stvorili uslovi za efikasniji pravosudni sistem u Crnoj Gori.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“, kojeg CEGAS realizuje u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), a koji je finansirala Evropska unija i kofinansiralo Ministarstvo javne uprave.

Izmjena zakona i osnivanje strukovnog tijela korak ka efikasnijem radu sudskih vještaka

Potraga za Alijom Balijagićem danas se proširila na više seovskih i prigradskih naselja u Bijelom Polju, no konkretnih rezultata i dalje nema, prenosi Javni servis.
Policija po prijavi porodice Madžgalj provjerava i da li je bjegunac koristio dva mobilna telefona, koja je, kako se sumnja, otuđio iz kuće u noći ubistva.
To bi, kažu stručnjaci, mogla da pomogne u lociranju ubice.
- Vrlo je lako preko mobilnih providera utvrditi da li se ti mobilni telefoni koriste ili se ne koriste. Ukoliko se koriste, vrlo ih je lako locirat u kojem podneblju se nalaze. Tako da tu tehničkih mogućnosti ima dosta, ukoliko ima znanja - smatra sudski vještak Marko Lakić.
On ocjenjuje da je znanje zakazalo u ovom dijelu i da jedinice između sebe nijesu dovoljno povezane. 
- Što je više dana prošlo, strahujem da je sve veća šansa da taj čovjek neće nikad pronađen - tvrdi Lakić. 
Kako dani odmiču, sve više se i sa najviših državnih adresa govori o propustima u radu policije.
Lakic smatra da su ključne greške napravljene ranije, ali i na dan dvostrukog ubistva što je Balijagiću dalo prostora za bijeg.
- Postoji mogućnost da je on negdje izbjegao. Sa druge strane, postoji mogućnost da on ima saradnike, prijatelje i pomagače. Sa moje tačke, to je vrlo realan scenario. Ukoliko imate grupe koje se bave nekim nelegalnim aktivnostima, i ukoliko su oni konstantno u sukobu sa zakonom, jedan ovakav profil njima je idealan saradnik - kaže Lakić. 
Iako su iz policije apelovali na medije da ne objavljuju neprovjerene informacije u slučaju Balijagić, Lakic kaže da novinari nije su krivci za loše rezultate istrage, već da itekako mogu biti od koristi.
- Mislim da bi trebalo i policija i Vlada da traže pomoć upravo preko medija. Zašto se ne bi obećala neka nagrada ljudima koji bi dali doprinos rešavanju ovih i drugih krivičnih dijela - upitao je Lakić. 
Dok se teren detaljno prečešljava u pograničnim selima sa Srbijom i sa druge strane granice, kako saznaje TVCG iz srbijanskih medija, policija provjerava sva sumnjiva lica i mjesta gdje bi Balijagić mogao da traži utočište.

Policija provjerava sela na granici sa Srbijom; Lakić: Balijagić možda ima jatake

Dok se Naftna industrija Srbije (NIS) nalazi pod američkim sankcijama, raste strah građana od mogućih nestašica goriva i njegovih cijena, ali i od nestašica gasa. Ugovor sa Rusima još nije potpisan, iako je prethodni, koji je važio 10 godina, istekao još u maju. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštio je juče da očekuje potpisivanje kratkoročnog ugovora sa Ruskom Federacijom, koji se, kako tvrde sagovornici Nova.rs, potpisuje na period od svega tri i maksimalno šest mjeseci. Pod znakom pitanja je i cijena.
Situacija sa NIS-om mogla bi mnogo toga da promijeni, jer bi prodaja ili preuzimanje ruskog udjela moglo da se odrazi i na gasni aranžman. Zapravo, vjerovatno već i ima veliki uticaj, jer ugovora sa Rusima još nema, a Vučić očekuje kratkoročni. Prethodni je trajao čak 10 godina uz cijenu koja je bila oko 30 odsto niža u odnosu na ostale države koje su imale ugovor sa Gaspromom, a novi bi, ukoliko se ispune očekivanja predsjednika, mogao da važi svega nekoliko mjeseci.
Miodrag Kapor, stručnjak za energetiku iz Udruženja „Monitor odgovornosti“, navodi da se ne bi oslanjao na sve što kaže predsjednik i da Rusija nije planirala da obustavi isporuku gasa.
- Kratkoročni ugovori se zaključuju na period od tri do šest mjeseci. Ne bih se oslanjao na sve što kaže predsjednik da je to stvarno tako. Ja bih prije ovo tumačio kao pokušaj da se i dalje objasni građanima da smo mi pod pritiscima zbog kojih nijesmo krivi. Ovdje se još uvijek stvara narativ, a posebno u posljednjih 10 godina, da mi navodno imamo veoma niske cijene prirodnog gasa od naših prijatelja, braće, kako god, i da zbog toga bilježimo dobre ekonomske rezultate između ostalog. Niti je jedno niti je drugo istina. Ta cijena je netransparentna, to zna samo Dušan Bajatović i njegov uzak krug saradnika. Pretpostavljamo da je nešto niža, ali to ne mora da znači - istakao je Kapor.
Smatra da je potpisivanje kratkoročnog ugovora dio strategije da se Srbija zadrži u ruskoj orbiti uticaja.
- Pokušava se predstaviti javnosti da je ovo neka bitka između Zapada i Istoka, gdje Srbija pokušava da ‘bude pametna, da bude neutralna’, i da Rusija prirodno štiti svoje interese… Pokušava da se prikaže da ona voli Srbiju, ali da mora da štiti svoje interese i da mi pažljivo biramo kako ćemo se odnositi prema toj Rusiji, te da zbog pritisaka Zapada moramo da preduzmemo neke nepopularne korake koji mogu da ugroze naše prijateljstvo sa Rusijom - naveo je Kapor.
Što se tiče cijene gasa u ovom kratkoročnom gasnom sporazumu, Kapor smatra da će ona ostati netransparentna i da neće biti nikakvog ucjenjivanja sa ruske strane oko NIS-a.
- Manje se ovdje radi o ekonomiji. Rusi bi se davno ratosiljali NIS-a i izvukli maksimalni mogući profit, a ne da puštaju da kompanija propada, konzervacijom Rafinerije i rizikovanjem prekida platnog prometa koji bi srušio akcije. U pitanju je politički uticaj. Cijena gasa će vjerovatno ostati netransparentna, tu neće biti ucjenjivanja. Mislim da se to ne dešava iza zatvorenih vrata Kremlja i Beograda, već da se razgovara kako da se u dovoljnoj mjeri zadovolji kolektivni Zapad, a da ostane postojeći politički poredak u Srbiji koji čvrsto stoji uz Rusiju. Ovo je predstava za javnost – ‘dobićemo jeftin gas, ugroženi smo’ – da se pokaže da se naše rukovodstvo bori sa pritiscima -naveo je Kapor.
Nezavisni energetski ekspert Dragan Vlaisavljević ističe da cijena gasa, iako je riječ o kratkoročnom sporazumu, ne bi trebalo da bude skuplja. On navodi da cijene tog energenta na berzama padaju i da su sada oko 28 eura po megavat-satu bez transporta.
- Ne očekujem da će biti skuplje, ali nije isključeno. Kratkoročnost ugovora već govori nešto drugo. To znači da je pozicija prodavca prema kupcu takva da on ne želi da zaključi dugoročan ugovor u ovom trenutku. To može da znači nepovoljniju poziciju po nas dugoročno, ali kratkoročno, za tih tri do šest mjeseci, nikakvih promjena neće biti - smatra Vlaisavljević.
Kada je riječ o uredbi Evropske unije o potpunoj zabrani ruskog gasa do 2027. godine, obojica sagovornika Nova.rs saglasni su da se ona neće odraziti na nas ni na eventualni kratkoročni ugovor koji je predsjednik Srbije spominjao.
- To važi za države Evropske unije, ne mora da znači da će se odnositi na nas. Bugarska ima pravo da zbog svoje nacionalne bezbjednosti obustavi dotok prirodnog gasa Srbiji, po međunarodnom pravu. To je uradila i Poljska, koja je odmah na početku agresije u Ukrajini obustavila dotok gasa prema Njemačkoj kroz Jamal gasovod. Bugarska to neće uraditi na svoju ruku bez dogovora sa EU i SAD. Ne postoje naznake da postoji prijetnja prekidu dotoka prirodnog gasa. Taj kratkoročni ugovor bi trebalo da se odvija nesmetano, osim ako Ukrajina, koliko vidimo, dronovima ne ugrozi snabdijevanje tako što će ugroziti infrastrukturu na ruskoj teritoriji ili na međunarodnim vodama. Postoji određena opasnost od prekida snabdijevanja koja je izvan moći EU i SAD - naveo je Kapor.
On smatra da je kod ove uredbe fokus na tome da EU prestane da uvozi ruske energente, prvo kratkoročno, a onda i dugoročno od 2027. godine. To se, po njegovom mišljenju, odvija po planu, tako da je sada Srbija manji fokus interesa, te da će taj kratkoročni ugovor koji bi Srbija trebalo da zaključi sa Rusijom vjerovatno neometano trajati do kraja.
Vlaisavljević ističe da bi ovaj kratkoročni ugovor vjerovatno važio najkasnije do ljeta sljedeće godine i da za to vrijeme neće biti nikakvog uticaja ove uredbe EU, već da će sve biti kao i do sada.
- Malo je vjerovatno da Bugarska prekine dotok gasa, jer taj neki dil koji je napravila EU za sada se ne odnosi na tranzite, tako da ne bi trebalo da bude problema. Ono što treba da bude od interesa jeste šta će se pregovarati od proljeća sljedeće godine za punjenje Banatskog dvora (jer će se on sada prazniti), odnosno koji će se gas koristiti i po kojoj cijeni. Tada kreće ona priča koja je malo dugoročnija – priprema za zimu 2026/2027 - naveo je Vlaisavljević.
Ono što nijesmo čuli od Aleksandra Vučića jeste da li će Srbija ući u pregovore sa nekim drugim partnerima o gasu, budući da nema dugoročnog sporazuma. Nismo obaviješteni ni šta je srpska strana tražila u tim pregovorima sa Rusima. Prema nekim informacijama, ranije je tražen ugovor na tri godine, ali se to mijenjalo zbog uredbe EU i moguće zabrane dotoka ruskog gasa kroz zemlje EU.

Cijena gasa bi mogla da ostane tajna, aranžman na samo šest mjeseci: Kakav kratkoročni ugovor Vučić očekuje od Rusa?

Inicijativa DPS-a da EU vodi proces provjere biračkih spiskova država Zapadnog Balkana u potpunosti je u duhu onoga što već godinama CeMI predlaže sa srpskim nevladinim organizacijama CRTA i CeSID. Naša inicijativa, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama – kazao je za Pobjedu analitičar i predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović, pozivajući i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da podrže tu inicijativu i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija.
DPS je najavio da će početkom naredne godine pokrenuti inicijativu u Briselu koja se tiče provjere i uparivanja biračkih spiskova u državama Zapadnog Balkana, da će tražiti da eksperti EU rade na uparivanju biračkih spiskova, te da svaka država – Srbija, BiH i Crna Gora – treba da otvori svoje spiskove i omogući njihovu međusobnu razmjenu, kako bi se spriječio nastavak izbornog turizma.
Na pitanje koliko je najavljena inicijativa DPS-a slična onoj koju je ranije podnio CeMI sa organizacijama CRTA i CeSID, Vujović je kazao da je ta inicijativa u potpunosti u duhu onoga što već godinama predlažu te tri organizacije.
<h3>PROBLEM</h3>
- Nakon krađe lokalnih izbora u Srbiji i masovnog nezakonitog upisivanja birača, posebno na tromeđi Srbija – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, postalo je jasno da se radi o najvećem problemu integriteta izbora u regionu. I ne samo kada je riječ o ovim zemljama. Taj problem postoji, istina u manjem obimu i na tromeđi Albanija – Kosovo – Sjeverna Makedonija, ali i u Moldviji, Kakvkazu. To je postao dominantan trend kada je riječ o pokušajima prekrajanja izborne volje. Međutim, iako je ovakvih slučajeva bilo i decenijama unazad, niko to nije izveo u tolikom obimu, i uz angažovanje gotovo kompletne državne administracije kao srpske vlasti na lokalnim izborima u Srbiji. Tako da je problem dobio na vidljivosti i upalio alarm – kazao je Vujović.
Istakao je da njihova, zajednička inicijativa nevladinih organizacija, jasno ukazuje da se birački spiskovi moraju uparivati regionalno, jer je problem prekograničnog glasanja sistemski, organizovan i ne može ga riješiti nijedna država sama.
- U tom smislu, stav DPS-a vidim kao podršku inicijativi koju smo mi već pokrenuli, i dobro je što politički akteri prepoznaju njen značaj. Pozivam i druge partije u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini i širom regiona da je podrže i da kroz svoje političke i evropske kontakte insistiraju da ona postane dio obaveznih EU uslova u procesu integracija – istakao je Vujović.
Upitan kakav ishod inicijative DPS-a očekuje, Vujović je rekao da vjeruje da će inicijativa dati podsticaj za ozbiljniji dijalog na nivou EU, posebno ako je velike evropske partijske porodice podrže.
- Međutim, suštinski, ishod zavisi od toga da li će se više političkih aktera u regionu jasno izjasniti da žele transparentne biračke spiskove i da se prekogranične zloupotrebe iskorijene.
Prema njegovim riječima, ono što je važno razumjeti jeste da se inicijativa CeMI-ja, CRTA-e i CeSID-a mora posmatrati kao grudva snijega bačena sa vrha planine.
- Te tri organizacije same po sebi nemaju političku snagu da nametnu rješenje državama u regionu, ali smo svjesno pokrenuli proces – pustili smo grudvu u nadi da će, uz naše stalne podsticaje, analize i javni pritisak, pokrenuti lavinu koja treba da dovede do stvarne političke i institucionalne promjene. U tom kontekstu, dobro je što se sada i politički akteri, poput DPS-a, priključuju toj temi. To samo potvrđuje da je inicijativa prodrla u javni i politički prostor. Pozivam i druge partije da je podrže i da kroz svoje partnere u Evropskom parlamentu pomognu da se pitanje regionalne provjere biračkih spiskova nametne kao obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija – istakao je Vujović.
Na pitanje što očekuje u pogledu saradnje Srbije, BiH i Crne Gore po tom pitanju, posebno imajući u vidu da do sada nije bilo volje Srbije da sarađuje, Vujović je rekao da je realno očekivati da se ovaj problem ne može riješiti bez obavezujuće uloge Evropske unije.
- Do sada nije bilo političke volje, posebno ne u Srbiji, da se otvore spiskovi i provjere nezakonito prijavljeni birači. Danas imamo situaciju da se hiljade autobusa birača dovozi na tromeđu Srbija – BiH – Crna Gora, gdje veliki broj njih ima nezakonito prijavljeno prebivalište, često na adresama na kojima nikada nijesu živjeli. To je direktan napad na integritet izbora u sve tri zemlje. Zato i insistiramo da EU preuzme inicijativu da proces regionalne provjere biračkih spiskova postane moguć, jer jedino tako možemo doći do rezultata. Pod pritiskom EU, vjerujem da će i Srbija morati da sarađuje – kazao je Vujović.
On je, na pitanje zašto MUP Crne Gore nije reagovao na podatke koje je CeMI dostavio o biračima koji glasaju u više država, rekao da je to pitanje za institucije, ali je, kako je kazao, jasno da je nedostajala politička volja da se problem riješi.
<h3>KONKRETNO</h3>
- CeMI je MUP-u dostavio konkretne slučajeve, više od 3.000, sa dokazima da isti birači glasaju u Crnoj Gori, Srbiji, a ponekad i u Bosni i Hercegovini, što je zakonski nemoguće i mora rezultirati brisanjem iz biračkog spiska Crne Gore, jer biračko pravo proizilazi iz državljanstva i prebivališta. U slučaju Crne Gore i Srbije ne postoji mogućnost posjedovanja dvojnog državljanstva, tako da svi oni koji su se našli u oba biračka spiska nezakonito posjeduju crnogorsko državljanstvo i nezakonito glasaju. U slučaju provjere biračkog spiska za opštinu Herceg Novi utvrđeno je da je čak 10,5 odsto birača nezakonito upisano u birački spisak, a da postoje 82 slučaja lica koja glasaju u sve tri zemlje. Umjesto da institucije iskoriste priliku da otkriju i procesuiraju masovne zloupotrebe, desilo se suprotno – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, Agencija za zaštitu ličnih podataka uključila se u proces na način koji je doveo do toga da naloži MUP-u da uništi dokumentaciju i dokaze o zloupotrebama biračkog prava i državljanstva.
- Prema informacijama koje smo dobili, MUP je taj nalog i izvršio. Na taj način su uništeni ključni dokazi o masovnim izbornim zloupotrebama i mogućem kriminalnom djelovanju, čime je nanesena ogromna šteta ne samo izbornom integritetu, već i mogućnosti da se ti slučajevi ikada do kraja istraže – rekao je Vujović.
Kazao je da su, istovremeno, i institucije u Srbiji doprinijele opstrukciji.
- Vlada Srbije je značajno otežala softversku provjeru prebivališta i biračkog prava, čime je praktično onemogućila istraživačima, organizacijama i zainteresovanoj javnosti da dođu do dokaza o postojanju ovih prekograničnih zloupotreba. Prema projekcijama iz studije CeMI-ja ukupan broj lica koja se bez pravnog osnova nalaze u biračkom spisku Crne Gore kreće se između 83.000 i 114.000 birača.
Do ove procjene dolazi se kombinovanjem dvije kategorije: prvo, između 21.000 i 22.000 crnogorskih državljana koji žive van države i čije je prebivalište „upitno“, odnosno faktički ne žive u Crnoj Gori, i drugo – 62.000 do 92.000 građana koji su nakon 3. juna 2006. godine stekli državljanstva Srbije, BiH, SAD ili država EU, a da, suprotno zakonu, nijesu brisani iz crnogorskog registra državljana. Studija jasno pokazuje da ukupni potencijalni uticaj ove kategorije na birački spisak iznosi do 114.000 upisa, što je razmjera koja duboko narušava zakonitost i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori – istakao je Vujović.
Kazao je da je riječ o ogromnom problemu, a dosadašnja praksa, kako je istakao, pokazuje da institucije same od sebe neće riješiti problem, već da je potrebna spoljna, nezavisna kontrola – idealno kroz Evropsku uniju – kako bi se spriječile sistemske, organizovane manipulacije biračkog prava u regionu.
<h3>Čista politička kalkulacija</h3>
Na pitanje zašto godinama izostaje politička volja da se srede birački spiskovi, Vujović je rekao da je razlog vrlo jednostavan - radi se o čistoj političkoj kalkulaciji.
- Sve dok značajan broj birača može da glasa na osnovu fiktivnog ili nezakonitog prebivališta, postojala je procjena da takvo stanje ide u korist određenim političkim strukturama. Nekadašnja opozicija je godinama najglasnije zahtijevala da se ovaj problem riješi, ali od trenutka kada je postala vlast, to interesovanje je gotovo potpuno nestalo. Razlog je jasan: sada i nova vlast procjenjuje da joj ovakvo stanje može pomoći da zadrži ili ojača političku poziciju – kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, analize CeMI-ja i operativne procjene sa terena, pokazuju da dominantna većina onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori jesu lica koja, pored srpskog, imaju i nezakonito crnogorsko državljanstvo, uz veliki broj onih koji imaju ne manje od dva prebivališta.
- Samo u Srbiji živi najmanje 30.000 takvih birača koji redovno dolaze u Crnu Goru i koriste biračko pravo, dok se dodatno ne računaju oni koji žive u Crnoj Gori, ali su nezakonito nosioci crnogorskog državljanstva. Procjena dijela političkih struktura – i bivših i sadašnjih – jeste da ova grupa birača u velikoj mjeri može opredijeliti ishod izbora. Umjesto da se taj problem zaustavi, sve češće se čuju inicijative dijela vlasti o uvođenju dvojnog državljanstva Crne Gore i Srbije, što bi vjerovatno dovelo do dramatične eskalacije postojećeg problema. U tom slučaju govorili bismo o stotinama hiljada birača sa pravom glasa u Crnoj Gori, iako ne žive u državi. To bi u potpunosti obesmislilo birački spisak i izborni proces. Zbog toga je jasno da se ovaj problem ne može riješiti bez snažnog evropskog angažmana. Samo EU, kroz obavezujuće standarde i stroge kontrole, koje podrazumijevaju upoređenje biračkih spiskova, moguće i na EU nivou, može natjerati države regiona da prekinu praksu masovnih zloupotreba. Ulaskom Crne Gore u EU taj proces će se vjerovatno ubrzati – istakao je Vujović.

Vujović: Proces regionalne provjere biračkih spiskova da bude obavezan kriterijum u procesu evropskih integracija

Bukurešt je na jučerašnjim lokalnim izborima izabrao liberalnog gradonačelnika, pokazali su djelimični rezultati, čime je premijer Ilije Boložan ojačao svoju poziciju unutar krhke proevropske vladajuće koalicije, dok je poraz doživio kandidat krajnje desnice koji je važio za favorita.
Uticajna funkcija bila je upražnjena od maja, kada je nezavisni centristički kandidat Nikušor Dan pobijedio na ponovljenim predsjedničkim izborima, godinu dana nakon što je započeo drugi mandat na mjestu gradonačelnika. Istraživanja su ranije pokazivala da Bukurešt prijeti da postane prva prijestonica Evropske unije koju vodi političar krajnje desnice.
Umjesto toga, Dana će zamijeniti Ciprijan Ćuku, blizak saveznik liberalnog premijera Boložana, koji je osvojio 35,4 odsto glasova, prema zvaničnim preliminarnim rezultatima zasnovanim na prebrojanih 90 odsto glasova.
Anka Aleksandresku, koju je podržala opoziciona krajnje desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumuna (AUR), zauzela je drugo mjesto sa 22,35 odsto, što je i dalje značajan rezultat za najveći grad u zemlji koji ne važi za uporište krajnje desnice.
Stranka AUR, koja se prema anketama nalazi na prvom mjestu po popularnosti, protivi se vojnoj pomoći susjednoj Ukrajini, kritična je prema rukovodstvu Evropske unije i podržava politike američkog predsjednika Donalda Trampa, uključujući one u vezi sa energentima i imigracijom.
Naredni parlamentarni izbori u Rumuniji zakazani su za 2028. godinu.
Aleksandresku je tijesno nadmašila ljevičara Danijela Balutu, kandidata Socijaldemokratske partije, koja je najveća u vladajućoj koaliciji i koja je kritikovala Boložanove planove za smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru i budžetske potrošnje.
„Doći će do promjene odnosa snaga unutar vladajuće koalicije“, rekao je Sergiju Miškoj, profesor političkih nauka na Univerzitetu Babeš-Boljai. „Ova pobjeda… daje novi zamah Liberalnoj partiji i obezbjeđuje da vladajuća koalicija nastavi dalje svojim putem“.
Očekuje se da će vlada preživjeti glasanje o nepovjerenju kasnije ovog mjeseca povodom reforme sudijskih penzija, a pobjeda Ćukua dala je Boložanu dodatno oružje protiv budućih otpora.
- Osim ove pobjede, vjerujem da je dobro da se ova koalicija nastavi, jer je vlada obećala reforme i vrijeme je da se one sprovedu - rekao je Ćuku sinoć. „Sa svoje pozicije ću na političkom nivou pomoći da se te reforme ostvare“.
Jučerašnje glasanje održano je godinu nakon što je Rumunija poništila predsjedničke izbore zbog sumnje u rusko miješanje koje je išlo u korist krajnje desničarskom kandidatu.
Poništavanje izbora gurnulo je Rumuniju u najtežu političku krizu u posljednjih nekoliko decenija, otkrilo njenu duboku ranjivost na hibridne napade i dezinformacije, podijelilo birače, uzdrmalo tržišta i ugrozilo kreditni rejting zemlje.
- Glasao sam da se stvari ne promijene na gore. Čini se da je talas ekstremizma veoma opasan i da moramo učiniti sve što je moguće da ga zaustavimo - , rekao je 46-godišnji turistički vodič Šerban Riga.

Liberal pobijedio kandidata krajnje desnice i postao gradonačelnik rumunske prijestonice

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, a na sjeveru mjestimično magla ili povećana niska oblačnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana se i na sjeveru očekuje djelimično razvedravanje.&nbsp;
Vjetar će biti slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, najčešće sjevernih smjerova.&nbsp;
Jutarnja temperatura od nula do deset, najviša dnevna od pet do 18 stepeni.

Danas pretežno sunčano, temperatura do 18 stepeni

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: marko-lakic