Crna Gora je, prema najavama Vlade pred zatvaranjem poglavlja 13. Ribarstvo sa EU. Možda je država ispunila sve preduslove koje zahtjeva EU, ali nije riješila ni jedan problem koji bi olakšao poslovanje ribara, poručili su iz Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore.
Marko Kise, ispred ovog udruženja, ističe da ribari iz Crne Gore od države ne traže ništa više niti manje od onoga što imaju ribari u zemljama EU.
- Problemi koji su evidentni u ribarstvu Crne Gore su odavno rješeni u zemljama EU. Svi ribari u Crnoj Gori su za ulazak u EU i kamo sreće da smo ušli u EU mnogo prije. Smatramo da nije pošteno, humano i da nije praksa u EU da zatvori poglavlje 13. a da prethodno ne upozori državu Crnu Goru da probleme u ribarstvu mora riješiti u skaldu sa pravilima EU prije zatvaranja poglavlja- kazao je Kise.
Ističe da, ako ja za EU bitna samo morska teritorija Crne Gore, a ne problemi, interesi i poštovanje zakonskih propisa usklađenih sa normama EU, onda ribari iz Crne u potpunosti razumiju politiku proširenja EU.
- Ministarstvo poljoprivrede MPŠV je o svemu ovome dobro upozanto, ali EU nažalost nije. Dana 01.10.2025. sa svim problemima koji prate ribarstvo upoznata i skretarica Ministarstva za Evropske Integracije na sastanku u Baru prilikom javne rasprave za poglavlje 13 Ribarstvo. Do danas niko od predstavnika Ministarstva Evropskih Integracija nije kontaktirao naše legitimne predstavnike da se problemi pokušaju riješiti na nivou Crne Gore, bez da se sa njima upozna i Evropska Unija- poručio je Kise.
Podsjeća da je na sastanku sa Ministrom Jokovićem dana 08.09.2025. dogovoreno da se oformi Radna grupa koja bi riješila sve probleme u ribarstvu.
- Danas 05.12.2025. još nema radne grupe i ministar Joković prilikom gostovanja na televiziji PRVA izjavio da mu se sa “fromiranjem radne grupe uopšte ne žuri i nije mu jasno šta to ribari traže”- podsjećaju ribari.
Dana 10.11.2025, kako se navodi u saopštenju, &nbsp;obratili su se delegaciji EU u Crnoj Gori odnosno ambasadoru Johanu Salteru da ih primi na razgovor i da ga upoznamo sa stvarnim stanjem I problemima u crnogorskom ribarstvu, naravno da bi se zaustavilo zatvaranje poglavlja 13. prije riješavanja problema o ribarstvu. Evo 26 dana nikakvog odgovora od ambasadora nema.
Zbog toga su se 24.11.2025. obratili za pomoć ombudsmanu Robertu Šumanu. Obratili su se i Evropskoj Komisiji, gospođi Marti Kos. Obratili su se i Evropskom Parlamentu kao i Komesaru za ribarstvo pri EU Kostasu Kadisu. Na kraju su bili prinuđeni da se obrate i gospodinu Toninu Piculi članu Evropskog Parlamenta iz Hrvatske.
- Očekujemo da će Evropski Parlament prepoznati naše probleme i da će zahtjevati da država Crna Gora prvo riješi probleme ribara pa tek onda zatvori poglavlje 13. Ribarstvo- poručio je Kise kao predstavnik ribara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kise: Razumije li EU probleme ribara iz Crne Gore i da li ih želi riješiti ili samo zadovoljava formu kako bi zatvorili poglavlje

Oni su istakli kako su se navršila dva mjeseca otkad je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković obećao formiranje radne grupe, ali da se i dalje ništa ne dešava.
- Nećemo nikada pristati da MPŠV bira predstavnike u radnoj grupi, mimo naših predstavnika ribara. Jedino pod uslovom da taj njihov predstavnik skupi 100 potpisa ribara, a koji nisu na našem spisku. Razlog je jer sumnjamo da bi radio protiv interesa ribara - navodi predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise.
On ističe kako će se čitava priča otegnuti u nedogled, jer slijede praznici, a da od rješenja ribarskih problema neće biti ništa.
- Ribari to više neće dozvoliti. MPŠV i Vlada Crne Gore samo kupuju vrijeme na štetu ribara. Pitamo se da li Vladimir Joković kao potpredsjednik Vlade, uopšte ima moć da utiče da se oformi radna grupa. Mislimo da je njima jedini cilj zatvoriti poglavlje 13 pošto poto, a ribarima ne riješiti niti jedan problem - naglasio je Kise.&nbsp;
Ribari, dodaje on, ne traže ništa manje ni više od privilegija nego što imaju ribari u EU.
- Zato se u utorak 11. novembra obraćamo predstavnicima EU u Crnoj Gori, da ih upoznamo sa svim problemima i načinom kako se Vlada i MPŠV odnose prema ribarima po tom pitanju. EU je jedina institucija kojoj vijerujemo u ovom trenutku i tražimo da prime naše predstavnike na razgovor - istakao je Kise.&nbsp;
Ribari će, dalje navodi, tražiti od EU da ne aktiviraju zatvaranje poglavlja 13 dok im država ne riješi sve probleme.
- Jer ih u protivnom država neće nikada riješiti. Ne želimo da neko pomisli da smo protiv ulaska Crne Gore u EU, naprotiv, želimo da se to desi što prije, jer će i nama biti što bolje - zaključuje se u saopštenju.

Crnogorski ribari: Ništa od Jokovićevog obećanja, od sad se uzdamo samo u EU

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni smatraju da resorni ministar Vladimir Joković ne može predložiti njihovog predstavnika koji bi trebalo da bude član radne grupe.
- Smatramo da još jedan predstavnik koji treba da bude član radne grupe, a za kojeg je ministar Joković insistirao, nikada ne može neko ko je po mišljenju ministra „veliki ribar“ i da ga ne može on lično predložiti. Posebno nećemo pristati da Milun Anđić (vlasnik broda Trio Mare) bude taj predstavnik iz razloga što je u emisiji Boje Jutra pričao neistine i bio protiv riješavanja problema za 119 ribara potpisnika – naveo je on u saopštenju medijima.
Podržaće, kaže, i prihvatiti svakog predstavnika ribara koji skupi minimum 100 potpisa ribara, a koji nijesu među njihovih 119 potpisnika.
- To bi bilo vrlo lako, jer MPŠV tvrdi da ima 350 ribara. Mi tvrdimo da to nije tačno da ima 350 ribara, jer mi smo od granice sa Hrvatskom do Buljarice skupili 96 potpisa – dodao je Kise.&nbsp;
Oni su prije dva dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) održali sastanak sa minitrom Jokovićem, a u saopštenju su istakli da su mu što ih je primio, te naglasio da su stvorili utisak da je prepoznao sve njihove probleme i da ih želi riješiti u svome mandatu da bi olakšao rad ribara prije zatvarajanja poglavlja 13 i ulaska Crne Gore u EU.
- Zahvaljujemo mu se i što je pristao da tok cijelog sastanka prate svi zainteresovani mediji Crne Gore – rekao je on.
Jedino mu, ističe Kise, zamjeraju što niko nije vodio zapisnik sastanka.
- A to smo tražili da bude neizostavno prilikom održavanja sastanka. Jer bez toga ne znamo koji su zaključci i jedini svjedoci su nam mediji Crne Gore. Ova dva dana smo ostvarili kontakt sa svim potpisnicima peticije, i upoznali ih sa tokom sastanka – naveo je Kise.

Kise: Prihvatićemo svakog ko skupi minimum 100 potpisa za predstavnika ribara u radnoj grupi, Joković ne može da ga predloži

Crnogorski ribari i Ministarstvo poljoprivrede pokušaće, nakon vladinog povratka sa kolektivnog godišnjeg odmora, 8. septembra, da riješe probleme.
Sastanak je zakazan nakon što su ribari, nezadovoljni odnosom države, zaprijetili blokadom ulaza u Bokokotorski zaliv.
Nacionalno udruženje za proizvodnju ribe i oko 120 ribara smatraju da se njihovi problemi moraju riješiti prije zatvaranja Poglavlja 13 - Ribarstvo.
Crna Gora planira da ovo poglavlje u pregovaračkom procesu za članstvo u Evropskoj uniji zatvori do kraja godine.
Predsjednik Udruženja Marko Kise, za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im država mora pomoći kako bi ribarenje, od kojeg žive, bilo održivo.
- Naša ribarska flota je zastarjela i ako s ovim uđemo u Evropu nećemo biti konkurentni. Sada je šansa da uvezemo veće, nove ili polovne brodove. A to možemo samo ako država smanji PDV - kazao je on.
Crna Gora ima 338 plovila za izlov ribe, čija je prosječna starost 32 godine, pri čemu su najveće - koče, stare preko 45 godina.
U Vladinoj Strategiji razvoja ribarstva do 2029. se konstatuje da je flota zastarjela, nedovoljno bezbjedna, da nema dovoljno obučene posade.
Dodaje se i da ne postoji organizovano tržište za plasman ulovljene ribe, kao ni adekvatni kapaciteti za kontrolu.
<h2>Šta muči crnogorske ribare?</h2>
Ribari očekuju da im država pomogne u obnavljanju dotrajale flote, smanjenjem poreza i akciza na uvoz plovila, opreme i materijala za lov.
- Hrvatska i Italija uvoze opremu sa Tajlanda. A mi tu robu sa Tajlanda uvozimo iz Hrvatske. To znači da mi plaćamo tri puta skuplje robu nego što ona košta na svjetskom tržištu - kaže Kise.
Zahtijevaju, kako pojašnjava za RSE, izgradnju pristaništa za ribarske barke i prostora za iskrcaj ribe.
- Tražimo iskrcaj ribe u ribarskim lukama, a ne gdje kome padne napamet. Tražimo i da država ne iznajmljuje mandraće (manja obalna privezišta za čamce) trećim licima, već ribarima i mještanima - istakao je Kise.
Kaže da država ima vezove za ribarske brodove u Meljinama, ali da profesionalni ribari ne mogu da ih koriste jer je tu vez za obližnji hotel.
Jedan od najvažnijih zahtjeva je obezbjeđivanje mjesta za remont brodova.
- Mi bukvalno nemamo gdje da ih remontujemo. Popravljamo brodove u marinama koje su skupe, kao da posjedujemo jahtu vrijednu dva miliona - rekao je Kise.
Marko Kise tvrdi i da gliseri i kruzeri, koji ulaze u Bokokotorski zaliv tokom ljetnjih mjeseci prave veliku štetu ribarima.
- Mi nismo protiv kruzera, neka ih dođe i više. Ali je nama ulov pao na 30 odsto, što ne možemo kompenzovati zimi. Tražimo da država ubira dodatnih deset odsto od ulaska kruzera kojim bi se pomoglo ribarima - kaže Kise.
Ribari traže i smanjenje cijene "plavog" goriva za plovila.
<h2>Ministarstvo (ne)nadležno za zahtjeve ribara</h2>
Komentarišući ove zahtjeve, ministar poljoprivrede Vladimir Joković je rekao da nisu svi u njegovom resoru.
Precizirao je da je za smanjenje akciza i PDV-a nadležno Ministarstvo finansija, za izgradnju pristaništa Ministarstvo pomorstva i lokalne samouprave koje izdaju dozvole za gradnju.
Joković je rekao da razumije zabrinutost ribara i da će o njihovim zahtjevima otvoreno razgovarati po povratku Vlade sa kolektivnog odmora.
<h2>Bez ribara nema ni turizma</h2>
Da su problemi crnogorskih ribara snažno povezani sa ugostiteljstvom i turizmom, za RSE ukazuje predstavnik Odbora za turizam Privredne komore Dragan Ivančević.
- Gosti dolaze u naše restorane da probaju morske specijalitete koji se spremaju na specifičan način. Bez ribara i njihovog ulova, nema ni tih specijaliteta. Ako im ne omogućimo da rade svoj posao izgubićemo još jednu kariku u turističkoj ponudi i konkurentnosti - kaže Ivančević.
On konstatuje da se desetinama godina, crnogorsko ugostiteljstvo prepoznavalo po gastronomiji i morskim specijalitetima.
- Sve to je naslonjeno na plodove mora koje obezbjeđuju naši ribari, a koji su prepušteni sami sebi. I gotovo da niko o njima ne vodi računa - naglasio je Ivančević.
Većina ribara ulove prodaje restoranima ili prodavcima na ribljim pijacama.
Ukupan godišnji ulov ribe iz mora u akvatorijumu Crne Gore je oko 660 tona, što je svega jedan posto u odnosu na ukupni izlov iz Jadranskog mora.
<h2>Poglavlje - Ribarstvo spremno za zatvaranje</h2>
Ambicijom da zavori poglavlje Ribarstvo do kraja godine, Vlada je predložila a Parlament usvojio tri zakona - o morskom ribarstvu, akvakulturi i državnoj pomoći u ovim oblastima.
Prvi od njih predstavlja pravni okvir za upravljanje morskim resursima, usklađen sa Zajedničkom ribarskom politikom EU.
Njime se jačaju se mehanizmi kontrole i definišu ribolovne tehnike koje štite morski ekosistem.
Zakon o državnoj pomoći određuje način i uslove za dodjelu sredstava pomoći zasnovanih na pravilima EU.
Taj zakon će biti primjenjen danom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
A u Evropskoj uniji puna odgovornost za kontrolu ribolova je na državama članicama.
Unija propisuje stroge mjere kontrole u cilju zaštite od nezakonitog, neprijavljenog i neregulisanog ribolova. Takođe sprečava uvoz ribe koja je ulovljena na nedozvoljen način.
Svaki ulov, njegov transport i prerada moraju biti pod video i nadzorom inspekcije, a ribarski brodovi moraju imati sisteme koji omogućavaju njihovo praćenje od strane nadležnih.

Kise: Nužna pomoć države kako bi ribarenje bilo održivo; Ivančević: Bez ribara i njihovog ulova nema ni specijaliteta koje gosti traže

Predstavnik ribara Marko Kise saopštio je da oni privremeno odustaju od štrajka pošto im je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković danas mejlom saopštio da prihvata zahtjev da održe sastanak i pokušaju riješiti njihove probleme.&nbsp;
- Predložio je da datum održavanja sastanka bude između 8.9 i 12.9. - što nama nije odgovaralo i odbili smo taj prijedlog tražeći da nam precizira tačan datum i vrijeme jer u protivnom nećemo odustati od štrajka. Negdje iza 17 sati dobili smo mejlom odgovor da je prihvaćen naš zahtjev i sastanak je zakazao za 8.9. u devet sati. Nakom toga smo mi, ribari, održali sastanak i prihvatili da damo šansu Ministarstvu da se mirnim putem riješe svi problemi i da odustajemo, za sada, od štrajka - naglasio je Kise u saopštenju medijima.
Joković je danas u medijima, kako je naglasio, izjavio da protesti produbljuju nesporazume.
- Mi smatramo da to nije tačno i da protesti samo mogu ubrzano riješiti nesporazume što se i pokazalo u našem slučaju. Mi smo tu da uvijek damo šansu dogovoru, a Vi da prihvatite sve naše sugestije za rješenje problema - dodao je Kise.
Zahvalio je svim ribarima koji su htjeli doći svojim barkama i brodovima, njih, kako je rekao, ukupno 54, svim ribarima potpisnicima peticije (njih 119) od Herceg Novog do Ulcinja.
- Zahvaljujemo se takođe i ribarima koji su nas bojkotovali a posebno Ulcinjanima koji će na kraju, sve riješene probleme koristiti i uživati kao i mi. Zahvaljujemo se i Milunu Anđiću iz Bara, vlasniku broda Trio Mare koji nas je ogovarao i omalovažavao na TV Vijesti u Bojama Jutra, a time je sebi napravio najveću “reklamu”. Posebno se zahvaljujemo komandiru policije CG Herceg Novi G-dinu Ljubiši Rovčaninu i rukovodiocu granične policije i plovne jedinice Dejanu Jankoviću - rekao je Kise.
Najviše, kako je podvukao, zahvaljuju svim medijima Crne Gore.
- Jer su oni izvojevali ovu pobjedu zajedno sa ribarima - istakao je Kise.
Nadaju se, kaže, da će ministar Joković da stoji iza svega što je saopštio danas u medijima.
- I da nećemo morati ponovo organizovati štrajk na moru. Interesantan datum za to bi bio 21.09.2025. ukoliko se ne dogovorimo o ispunjavanju i početku rješavanja naših zahtjeva - zaključio je Kise.

Ribari odustaju od štrajka, dogovoren sastanak sa Jokovićem

Nacionalno udruženje proizvođača ribe Crne Gore blokiraće Bokokotorski zaliv tokom narednih dana, saopštio je medijima predsjednik te strukovne organizacije, Marko Kise.
Mogla bi biti blokirana jedna od tri lokacije – između Luštice i Kobile, Kumborski tjesnac ili Verige.
Ribari su se na taj korak odlučili kako bi skrenuli pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu, koji postoje već petnaestak godina, ali državne institucije su “gluve”.
Blokada Bokokotorskog zaliva je i njihov odgovor ministru poljoprivrede Vladimiru Jokoviću, jer do sada nije odgovorio na njihove zahtjeve, koje su na adresu Ministrstva poljoprivrede uputili krajem jula, kada su i najavili štrajk ribara zbog nagomilanih problema u ribarstvu.
Računa se da ovo Udruženje okuplja preko 100 ribara iz primorskih opština, &nbsp;mada će, kako kažu, &nbsp;“pregraditi Boku kotorsku” samo ribari iz &nbsp;Novog, Kotora i Tivta.
Nacionalno udruženje profesionalnih ribara je prijavilo protest Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali &nbsp;će tačan datum i mjesto blokade objaviti dan prije.
Kako su rekli, problemi u sektoru ribarstva se samo talože, ističu oni, a ministri se mijenjaju: Tarzan Milošević, Petar Ivanović, Milutin Simović, Aleksandar Stijović i Vladmimir Joković.
Smatraju da je ovdašnja vlast preuzela samo lošu praksu prethodnih i još se ponaša kao da ne postoje. Zagovaraju ulazak u EU, a ribari zapravo ništa drugo i ne traže do da država impelmetira rješenja i pravila EU u sektoru crnogorskog ribarstva.
Podjsećaju na neke od zahtjeva: odrediti cijenu goriva kao zvanični naftni derivat (plavi dizel za ribare) kao u zemljama EU, ribarski vezovi u marinama u svim opštinama, &nbsp;posebno u Ulcinju i Herceg Novom. Hitno traže i mjesto za prvi iskrcaj ribe na mjestima ribarskih vezova, odnosno luka, sredstva za obnovu komercijalne ribarske flote, manju stopu poreza na uvezenu opremu, maksimun sedan odsto….
Među zahtjevima, sa kojima su iz ovog Nacionalnog udrženja upoznali više Ministarstava u Vladi i Skupštinu Crne Gore, jeste i osnivanje garantnog fonda. Takođe, za ribare iz Boke treba izdvojiti barem 10 odsto od taksi na ime štete koju trpe zbog kruzera i glisera u zalivu. Ta sredstva bi se uplaćivala kao pomoć za njih preko Ministarstva poljoprivrede.

Profesionalni ribari pripremaju blokadu Bokokotorskog zaliva

Predsjednik Udruženja proizvođača ribe Marko Kise saopštio je da ribar Branko Vujičić iz Budve više nije predstavnik 119 ribara potpisnika peticije.
Dodao je da ga je Vujičić nazvao 29. jula i zamolio da obavjesti cijelokupnu crnogorsku javnost da on ne želi da bude predstavnik ribara i da se morao izvinjavati i pravdati ministru Vladimiru Jokoviću zbog toga što su ga ribari izabrali.
- Gospodina Vujičića je podržalo svih pet članova njegovog udruženja kao i njegov sin. Kaže stara poslovica: “Ne pada snijeg da pokrije zemlju nego da se pokažu tragovi”. Branko Vujičić je svim ribarima Crne Gore napravio jednu veliku uslugu jer gostujući u emisiji nije negirao probleme nego ih je čak naglasio - ističe Kise.&nbsp;
Zabrinjava ih, poručuje, kako se Vujičić, tokom gostovanja na jednoj televiziji, nije sjetio za probleme ribara u Boki koji još nijesu riješeni - problem vezova za svoja plovila, a posebno za luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama, kao i problem kruzera i glisera koji ometaju i smanjuju ulov ribara Bokokotorskog zaliva, i ulaza u Bokokotorski zaliv.
- Zato se sjetio da naglasi kako je uspio da riješi samo sebi vez u gradskoj luci u Budvi. Napomenuo je da sa Ministrom Jokovićem u partnerskih političkim partijama, ali nikako da prozove imenom i prezimenom ko je problem u MPŠV-u, što se problemi i za vrijeme Ministra Stijovića i sada za vrijeme Ministra Jokovića, ne pokušavaju riješiti. Jedan od razloga zašto se oglašavamo u svim medijima da mu uskraćujemo pravo da nas predstavlja je što mi sve odluke donosimo većinskom saglasnošću - navodi Kise.&nbsp;
Nažalost Vujičić Branko se, dodaje Kise, oglasio nezavisno od volje većine 119 ribara potpisnika peticije.
- Ne treba nama Branko Vujičić da “pegla” situaciju između MPŠV-a i ribara, nego da ukaže ko su ljudi u MPŠV-u koji ne žele da nas saslušaju i riješe probleme. Mi očekujemo da nas do 13.08.2025. neko kontaktira i zakaže sastanak iz MPŠV-a ili iz Vlade CG jer smo se i njima obratili. U slučaju da nam se niko ne obrati, krenućemo u radikalizaciju odnosno štrajkom uz odluku većine do poziva na razgovor ili do riješenja svih problema - navodi Kise.&nbsp;
Problemi o kojima treba da razgovaraju, kako kaže, su već riješeni u zemljama EU.
- Mi ne tražimo ništa više nego što imaju ribari EU. Ako su nam Zakoni o Ribarstvu, Strategije o Ribarstvu, pisali Hrvati, onda neka ih neko pozove da im objasne kako da se riješe svi problemi koje je Hrvatska već riješila za svoje ribare - ističe Kise.&nbsp;
Kaže da razlog zašto se bore nije samo radi njih, jer, kako kaže, u ovoj državi neko mora i da radi i zaradi i da generacije ribara koje dolaze, vide budućnost i sigurnost u ribarskom poslu jer ne mogu svi u ovoj državi biti na državni budžet Crne Gore.
- Dok neko u državi Crnoj Gori ne shvati da je ribanje najteži posao u svijetu poslije rudarskog, i dok ne primjete u Vladi CG da nas je EU prepoznala kao posebno poglavlje 13 jer su ribarski resurski zajednički resursi u cijeloj Evropi, nema budućnosti za ribare niti riješavanja problema - poručio je on.
Sva buduća oglašavanja od 119 ribara potpisnika peticije može, kaže, da bude samo od njih i njihovih predstavnika.
- A nikad više od Branka Vujičića. U 119 ribara potpisnika ima članova iz 6 udruženja. Udruženje koje ja (Kise Marko) predstavljam ne zove udruženje prerađivača nego proizvođača ribe, i brojnije je gospodine Vujičić Branko jedno 12 puta od odruženja koje Vi predstavljate - zaključio je Kise.

Kise: Vujičić nije više predstavnik 119 ribara potpisnika peticije

Nacionalno udruženje profesionalnih ribara Crne Gore predalo je Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine u Vladi Crne Gore, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore dopis kojim se skreće pažnja na probleme u crnogorskom ribarstvu, za koje kažu da se ne rješavaju već 15 godina. Tim povodom upriličena je press konferencija ispred Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede gdje je Marko Kise, predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore uputio medije u zahtjeve koji se nalaze u dopisu.
- Mi smo došli u situaciju da usvajamo zakone Evropske unije i da težimo ka EU. Mi smo saglasni sa tim, ali je problem što ne možemo ući bosi, goli, gladni i žedni u EU. Nemamo luke, ni sve ono što je potrebno za normalan rad jednog ribara koji radi u zemljama EU. Mi smo godinama pokušavali sa ministrom Vladimirom Jokovićem da riješimo probleme, čovjek nas primi, djelimično sasluša, brzo ode i nema vremena, te problemi ostaju neriješeni. To nisu problemi od dolaska nove vlasti, to su problemi koji traju već skoro 15 godina. Mi tražimo da se oni riješe prije ulaska u EU, jer u suprotnom nam EU ne treba- istakao je Kise.
Ministarstvima je dostavljen spisak na kojem su Kise Marko, Ćetković Savo, Vujičić Branko i Petar Čabarkapa delegirani od strane 119 ribara koji su svojim potpisom podržali da ih njih četvorica predstavljaju po pitanju svih problema koji se tiču ribarskog sektora.
- Tražimo zvaničnu cijenu goriva za poljoprivrednike i ribare kao u zemljama Evropske unije, tražimo ribarske luke gdje možemo vezati svoje brodove i raditi iskrcaj ribe, tražimo prostor gdje možemo remontovati svoje ribarske brodove i čamce. Tražimo da se na sedam posto smanji PDV na opremu i ribo-materijal koji se prozvodi na Tajlandu, uvozi ga Italija, Hrvatska iz Italije, a mi uvozimo iz Hrvatske. Mi ga plaćamo tri puta više, što nije humano. Tražimo da se napravi garanti fond koji je nam je ministar Joković obećao prije tri godine. Garantni fond je nešto što je garant održivog ribarstva. Tražimo da se barem deset posto prihoda od kruzera koji nam prave ogromnu štetu uplaćuje na posebni žiro račun Ministarstva poljoprivrede koji bi se raspoređivao prema ribarima koji ribaju u akvatorijumu Boke. Tu je i par stotina glisera koji svaki dan špartaju po zalivu i remete ribu. Ulov ribe je pao na nekih 30 posto od nekadašnjeg ulova. To se ne može kompenzovati tokom zime- ispričao je Kise.
Pojasnio je da su dali rok od 15 dana da im ministar Joković odgovori kada, gdje i u koje vrijeme će ih primiti na sastanak gdje bi debatovali o svim ovim problemima.
- Obavijestili smo sva ministarstva koja su relevantna za rješavanje naših problema. Dopis smo poslali i predsjedniku Skupštine i predsjedniku Vlade da se napravi jedna radna grupa &nbsp;gdje bi se brzinski rješavali problemi. Ovo su problemi koje ne može riješiti Direktorat za ribarstvo. Matrica Ministarstva poljoprivrede 1992. i danas je ista – ministar je taj koji odlučuje. Vjerujemo da je ministar Joković kapacitet koji to može riješiti. Nadam se da će razumjeti naše probleme i da će težiti da se oni riješe. Bilo bi ružno da štrajkujemo na moru i da se takva slika prenosi svijetom. Ako nas ministar ne primi, vjerovatno ćemo ići u štrajk- dodao je predsjednik Nacionalnog udruženja za proizvodnju ribe Crne Gore.&nbsp;

Kise: Problemi ribara ostaju neriješeni 15 godina, ako nas ministar Joković ne primi, vjerovatno idemo u štrajk

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba povrijeđena teže, a šest lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se da su u Podgorici evidentirane tri nezgode, Tivtu dvije i na Cetinju jedna.
Izdato je 457 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za dan šest saobraćajki, povrijeđeno sedam osoba

Tijela holivudskog reditelja Roberta Rajnera i njegove supruge Mišel pronađena su u stanu, saopštila je policija Los Anđelesa.
Oni su rekli da istražuju slučaj za koji se sumnja da je ubistvo. Prema izvoru iz policije koji je direktno upoznat sa istragom, član Rajnerove porodice došao je u kuću i zatekao tijela. Za sada nema zvaničnih informacija o uzroku smrti, navodi CNN.
Portparol porodice Rajner kasnije je potvrdio da su preminuli Mišel i Rob Reiner, navodeći da je riječ o „tragičnom gubitku“, te zamolio javnost za privatnost u trenucima dok porodica tuguje.
- Sa dubokom tugom objavljujemo tragičnu smrt Mišel i Roba Rajnera. Slomljenog srca suočavamo se sa ovim iznenadnim gubitkom i molimo za razumijevanje i privatnost tokom ovog izuzetno teškog perioda - navodi se u saopštenju.
Zamjenik načelnika Policije Los Anđelesa Alan Hamilton kazao je da u ovoj fazi istrage ne postoji osumnjičeni u vezi sa smrću Mišel i Roba Rajnera.&nbsp;
On je na konferenciji za novinare istakao da policija trenutno ne traga ni za jednom osobom, naglašavajući da je istraga još u ranoj fazi.&nbsp;
Policijski detektivi su, prema navodima izvora upoznatog sa slučajem, u nedjelju uveče razgovarali sa članom porodice povodom smrti. Hamilton je dodao da do sada niko nije pritvoren, niti je bilo ko ispitan u svojstvu osumnjičenog.&nbsp;
- Pokušaćemo da razgovaramo sa svakim članom porodice do kojeg možemo doći, kako bismo utvrdili sve činjenice u ovom slučaju - poručio je on.
Rob Rajner, poznat po filmovima „Princeza nevjesta“, „Kad je Hari sreo Sali“ i „Nekoliko dobrih ljudi“, imao je 78, a Mišel Singer Rajner 68 godina.

Holivudski reditelj Rober Rajner i njegova supruga pronađeni mrtvi: Policija sumnja na ubistvo

Odluka Francuske da najavi blokadu poglavlja 11 i 13 a zatim ih ipak odobri, može se razumjeti kao jedan od mogućih odgovora na akumulirani gubitak povjerenja, ocijenili su u ekonomskoj redakciji STEGA-e.
Nakon velike neizvijesnosti, Crna Gora će ipak zatvoriti ukupno pet pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, uključujući i poglavlja 11 i 13 – poljoprivredu i ribarstvo. 
Međutim, kako kažu u STEGA-i, činjenica da je saglasnost za zatvaranje poglavlja 11 i 13 došla nakon određenog zastoja, uz prethodno zadržavanje podrške od strane Francuske, ukazuje da se ne radi isključivo o tehničkom pitanju, već o širem političko-ekonomskom kontekstu u kojem se odvija proces proširenja.
STEGA podsjeća da je Francuska, uprkos snažnim unutrašnjim rezervama prema proširenju Evropske unije, godinama bila pouzdan i angažovan partner Crnoj Gori, upravo zbog percepcije da se radi o najozbiljnijem kandidatu u regionu. Ta podrška, napominju, nije bila simbolična.
- Francuska je bila jedan od rijetkih partnera koji su istovremeno nudili finansiranje, tehničku pomoć i političko pokroviteljstvo Crnoj Gori. Ugovor sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) u iznosu od 50 miliona eura predstavljao je policy loan, jasno vezan za reformske ciljeve u oblasti energetike, klimatskih politika, institucionalnog jačanja i usklađivanja sa evropskim standardima. Uz kredit su dolazili grantovi, tehnička i ekspertska pomoć, kao i podrška u pripremi velikih infrastrukturnih projekata - navedeno je u saopštenju.
Dodatno, podsjećaju da je potpisan i međudržavni sporazum o prioritetnim projektima u oblastima zdravstva, energetike, digitalizacije i saobraćaja. Time je, kažu u STEGA-i, Francuska uložila ne samo novac, već i reputaciju u crnogorski evropski put.
Paralelno s tim, podsjećaju da su, kroz aktivnosti Privredne komore Crne Gore i bilateralne kontakte, francuski investitori su iskazivali interesovanje za inovativne projekte – digitalne tehnologije, startap ekosistem, pametna energetska rješenja i zelene tehnologije. To je, smatraju u STEG-ai, bio signal da se Crna Gora posmatra kao potencijalni dugoročni partner, a ne samo kao prostor za kratkoročne infrastrukturne aranžmane. 
- Upravo zbog toga su kasniji potezi Vlade Crne Gore percipirani kao ozbiljan problem, jer su dolazili u trenutku kada je Francuska, uprkos sopstvenim unutrašnjim dilemama oko proširenja, već bila odlučila da Crnoj Gori pruži kredibilnu podršku - napominje se u saopštenju.
U STEGA-i ističu da se prvi ozbiljan signal narušavanja tog povjerenja pojavio u maju 2025. godine, kada je francuski ponuđač odustao od postupka koncesije za aerodrome, nakon izmjena pravila tokom samog procesa od strane tenderske komisije. 
- Razlozi nijesu bili komercijalne, već proceduralne. Obzirom da Aerodromi predstavljaju stratešku infrastrukturu, a koncesioni postupci test institucionalne stabilnosti i pravne sigurnosti, promjena pravila u toku procesa u međunarodnoj praksi se tumači kao jasan signal političke nepredvidivosti i moguće korupcije - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da u junu 2025. Crna Gora raspisuje javni poziv za aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju za solarne elektrane na neodređenim lokacijama, sa planiranim otvaranjem ponuda u novembru. Riječ je o tržišnom mehanizmu usklađenom sa pravilima EU i namijenjenom velikim međunarodnim developerima. 
- U tom kontekstu se očekivalo interesovanje francuskih kompanija sa iskustvom u obnovljivim izvorima energije koje već sprovide ili nameravaju da sprovode projekte u Crnoj Gori. Iako su ponude otvorene u novembru, do danas nema informacija o rezultatima iste - navedeno je u saopštenju.
U julu 2025. godine situacija, kako kažu, dobija širu, evropsku dimenziju. Potpisivanje sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o saradnji u oblasti razvoja nekretnina, kojim se otvara prostor za realizaciju velikih projekata izvan standardnih procedura javnih nabavki, izazvalo je zabrinutost na nivou Evropske unije. 
- Privremeno zatvaranje poglavlja o javnim nabavkama predstavljalo je jasan signal da se dovode u pitanje osnovni principi jedinstvenog tržišta a to su transparentnost, konkurencija i jednak tretman ponuđača - dodaje se u saopštenju.
U oktobru 2025. održana je investiciona konferencija na Luštici, na kojoj su francuske kompanije aktivno učestvovale u panelima posvećenim energetici, obnovljivim izvorima energije, mrežnoj infrastrukturi i naprednim tehnologijama. Njihovo prisustvo, kažu u STEGA-i, pokazivalo je da interes i dalje postoji, ali i da se odluke donose uz povećani oprez. 
- Gotovo odmah nakon konferencije, Vlada Crne Gore potpisuje i Sporazum o saradnji sa UAE u oblasti energetike, kojim se uspostavlja strateško partnerstvo u razvoju obnovljivih izvora energije, moderne energetske infrastrukture i naprednih tehnologija - podsjeća se u saopštenju. 
STEGA konstatuje da je, u kombinaciji sa prethodnim sporazumom o nekretninama, ovaj potez dodatno učvrstio percepciju paralelnog investicionog okvira koji nije u potpunosti usklađen sa evropskim pravilima te da Vlada Cene Gore sjedi na nekoliko stolica.
U takvom ambijentu, ističu u STEGA-i, odluka Francuske iz decembra 2025. da najavi blokadu poglavlja 11 i 13 a zatim ih ipak odobri, može se razumjeti kao jedan od mogućih odgovora na akumulirani gubitak povjerenja. Navode da su izabrana poglavlja koja nijesu u samom jezgru vladavine prava, ali koja imaju dovoljnu političku težinu da pošalju jasnu poruku, bez izazivanja otvorene institucionalne krize.
Ovaj slučaj, kažu u STEGA-i, jasno pokazuje koliko su u procesu evropskih integracija ekonomija i politika međusobno povezane.
- Formalno tehničke odluke često nose političku poruku, dok ekonomski aranžmani imaju dugoročne političke posljedice. Za Crnu Goru, to predstavlja upozorenje, ali i priliku: da preispita sopstvene poteze, obnovi povjerenje partnera i shvati da se evropski put ne vodi improvizacijama, već dosljednošću - naglašeno je u saopštenju.
U STEGA-i poručuju da put ka Evropskoj uniji ne zavisi isključivo od ispunjavanja tehničkih kriterijuma, već od reputacije države kao pouzdanog i predvidivog partnera.
- Upravo na tom planu, krajem 2025. godine, Crna Gora je dobila ozbiljno i dobronamjerno upozorenje i to od partnera koji je, uprkos sopstvenim rezervama prema proširenju, do tada bio spreman da joj vjeruje - zaključeno je u saopštenju.

STEGA: Odluka Francuske da najavi blokadu poglavlja, a zatim ih odobri - odgovor na akumulirani gubitak povjerenja

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili vozače da voze pažljivije na putevima preko planinskih prevoja i duž klisura i usjeka
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke.
Saobraćaj na regionalnom putu Pljevlja-Gradac-Šula, biće za sve vrste vozila obustavljen od deset do 15 sati zbog asfaltiranja.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na putu Petnjica-Bioča zbog rekonstrukcije je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, a povremeno su moguće totalne obustave ne duže od 60 minuta.
Saobraćaj na tom putu, na dionici Bioča - Lješnjca, biće zbog radova obustavljen od osam do 12 sati i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 na lokalitetima Lepenac-Ribarevina, Ribarevina-Poda i Poda-Berane vozila saobraćaju naizmjenično, uz povremene obustave saobraćaja, najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.&nbsp;
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu Princeza Ksenija mjestimično je zatvorena po jedna saobraćajna traka u smjeru Veruša - Mateševo.
Na dionici puta između raskrsnice Petrovac-Virpazar (Podgorica) i raskrsnice Sutomore (Bar) - Petrovac vozila saobraćaju naizmjenično, zbog sanacije zaštitno odbojne ograde i čišćenja kanala u tunelima Sozina i Raš.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, na dionici Krtolska raskrsnica - Budva - Petrovac, promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni od osam do 17 sati zbog radova.

Oprezno na putevima preko planinskih prevoja i duž klisura i usjeka

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: marko-kise