Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je danas da je delegacija Srbije uložila zvaničnu notu Ujedinjenim nacijama, jer se kosovska predsjednica Vjosa Osmani, kako je rekao, "prošvercovala u zgradu UN".
Đurić je u izjavi novinarima iz Srbije koji izvještavaju o posjeti UN rekao da je Osmani od neke druge delegacije dobila propusnicu i da je na taj način ušla na Generalnu skupštinu UN.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uporedio je taj njen pokušaj sa turističkim posjetama UN, dodajući da "Osmani može da ide svuda, osim u glavnu salu UN".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Delegacija Srbije uložila zvaničnu notu Ujedinjenim nacijama jer je Osmani bila u zgradi UN

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da zbog posjete predsjednika Aleksandra Vučića Moskvi tokom proteklih dana "neće biti prekida EU integracija, niti sankcija (zvaničnog Brisela)".
On je za državnu radio-televiziju (RTS) naveo da će u predstojećim danima u posjetu Beogradu doći predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, šefica diplomatije EU Kaja Kalas, da zapravo očekuje jačanje odnosa sa Briselom, koji "neće biti nauštrb izbalansirane spoljne politike Srbije".
- Neće biti prekida (evropskih) integracija niti sankcija, to će se ubrzo vidjeti, da samo možemo očekivati nastavak razvoja - kazao je Đurić.
Komentarišući Vučićevu posjetu Moskvi, ministar je naveo da je ona bila značajna za jačanje spoljnopolitičke pozicije države vezano za Kosovo i Metohiju kao i ekonomsko jačanje zemlje.
- Znamo da je Srbija jedna od centralnih ulaznih tačaka za izvoz u Kinu... i da 85 odsto gasa dobijamo kroz ugovore sa ruskom stranom, čiji je produžetak od strateškog značaja za Srbiju. Ova posjeta će osnažiti ekonomske i političke potencijale Srbije, ali ste istovremeno i od predsjednika na ovim sastancima mogli da čujete jasnu poruku da se Srbija nalazi i na evropskom putu - rekao je Đurić.
Govoreći o svom učešću na neformalnom sastanku ministara spoljnih poslova EU i ministara spoljnih poslova zemalja kandidata za članstvo u EU, koji je održan u četvrtak u Varšavi, rekao je da je aktuelna Evropska komisija pokazala "punu posvećenost da Srbija napreduje ka punopravnom članstvu (u Uniji)".
Đurić je naveo i da je ideološki spektar ministara koji su učestvovali "veoma šarenolik", da "nije uvijek lako naći pravi ugao i zadovoljiti publiku tako raznolikih opredjeljenja", ali da je zadovoljan nastupom Srbije.
- Konsenzus postoji za evropsku budućnost (Srbije) i punopravno članstvo... Tu su bili i predstavnici Prištine i drugih susjeda koji su sastanak iskoristili da napadnu naše rukovodstvo. Bilo je kritika zbog (Vučićevog) odlaska u Moskvu (od predstavnika) Luksemburga, Belgije i Hrvatske, naravno. Srbiji se ipak nema šta zamjeriti. Mi smo otvoreno protiv istorijskog revizionizma, ponosni smo na to što je Srbija dala veliki doprinos borbi protiv fašizma i nacizma... A naš interes ostaje sigurno snabdijevanja energentima, očuvanje sjećanje na generacije koje su dale živote u borbi... Rukovodimo se našim interesima, nikoga drugog ne omalovažavamo, naprotiv - rekao je srpski ministar.

1084x550

Šef srpske diplomatije: Neće biti sankcija EU zbog Vučićeve posjete Moskvi

Šef diplomatije Srbije Marko Đurić izjavio je da će srpski organi sarađivati sa američkim ako dođe do istrage o poslovanju firme Džereda Kušnera koja će investirati u kompleks bivšeg Generalštaba u Beogradu.
Đurić je u intervjuu za Glas Amerike odrično odgovorio na pitanje da li je on, dok je bio ambasador u Vašingtonu, imao saznanja o istrazi koju o poslovanju firme zeta bivšeg predsjednika SAD Dolanda Trampa (Trump) vodi senatski Odbor za finansije američkog Kongresa.
Glas Amerike prenosi da je demokrata Ron Vajden (Wyden), koji predvodi istragu, naveo da su zvaničnici Srbije i Albanije prišli Kušnerovoj kompaniji “Afiniti” sa poslovnim predlozima za ulaganje.
Đurić je rekao da o tome sa njim niko nije razgovarao.
- Ono što mogu da kažem je da se ne miješam u rad pravosudnih organa, ni srpskih institucija, a kamoli američkih, i ono što mogu takođe da kažem je da Srbija i Sjedinjene Države imaju potpisane sporazume i kvalitetnu saradnju u oblasti pravosuđa - rekao je Đurić za Glas Amerike.
Dodao je da je američka agencija za razvoj USAID prethodnih dvadeset godina uložila mnogo u reformu pravosuđa u Srbiji, dodavši da će “ako i kada dođe do bilo kakvih pitanja na tu temu, svi srpski organi biti na raspolaganju američkim” i da će “Srbija uvijek pomoći da se vode istrage”.
Srbija je sa firmom Kušnerovom firmom “Afiniti” u maju potpisala ugovor o “revitalizaciji” kompleksa Generalštaba u centru Beograda čiji su djelovi porušeni u NATO bombardovanju 1999. godine.
Ugovorom, koji još nije objavljen, Srbija je zemljište kompleksa iznajmila na 99 godina.
Na prostoru ruševina iz bombardovanja planira se izgradnja dvije visoke zgrade sa stanovima i hotelima, iako sa ovog objekta, izgrađenog između 1955. i 1965, nije skinuta zaštita kulturnog dobra, zbog čega se tome protive stručne institucije i organizacije.
Glas Amerike prenosi da je senator Ron Vajden u pismu Kušnerovoj kompaniji zatražio dodatne informacije u vezi sa poslovnim odnosima firme sa stranim investitorima, uključujući strane vlade koje plaćaju toj kompaniji, kako se navodi, stotine miliona dolara naknade za savjetodavne usluge.
Iza svega leži zabrinutost Odbora da Kušnerova firma djeluje kao šema kompenzacije djelimično osmišljena da zaobiđe federalne zahtjeve za objelodanjivanje transakcija, kao i da bi moglo da dođe do sukoba interesa, piše Glas Amerike.
Senator Vajden je od firme zatražio da mu dostavi informacije o investicijama u Srbiji i naveo listu svega što Odbor za finansije zanima.
To je prije svega spisak svih pojedinaca i entiteta koji su partneri “Afinitija”, spisak svih lokacija u Srbiji koje razmatra za razvoj nekretnina i opis razvojnih planova za svaku lokaciju.
Odbor interesuje i koliko tačno u dolarima “Afiniti” razmatra da uloži u svaki srpski projekat nekretnina, kao i koliko svaki od partnera kompanije ulaže za svaki projekat.
Senator Vajden traži i detaljan opis uslova svih ugovora između “Afinitija” i Vlade Srbije o razvoju nekretnina u Srbiji.

Đurić: Srbija će sarađivati sa SAD ako dođe do istrage poslova Trampovog zeta

Ovo su bile prve fotografije ruske invazije koja je počela prije tačno četiri godine, u noći na 24. februar 2022. godine.&nbsp;
- Predstraža Kalančak je napadnuta. Ukrajinski vojnici i civili bježe - stajalo je u objavi koja se pojavila na društvenim mrežama neposredno nakon početka invazije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMilitarylandnet%2Fstatus%2F1496666879418589190%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1496666879418589190%7Ctwgr%5Ee9cb35b32d551e41bb1ff37a2aac751021e72a50%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ukrajinski graničar snimljen je nadzornom kamerom kako bježi s kontrolne tačke na jugu zemlje. On i još trojica graničnih policajaca ubijeni su odmah nakon što su te scene snimljene.&nbsp;
Bilo je nešto poslije četiri sata ujutro u Ukrajini kada je ova slika prvi put objavljena na društvenim mrežama, a odmah su uslijedila nagađanja o mogućem početku rata.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fsentdefender%2Fstatus%2F1628808818460184578%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1628808818460184578%7Ctwgr%5Ee9cb35b32d551e41bb1ff37a2aac751021e72a50%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nekoliko sati kasnije ukrajinska državna granična straža objavila je snimak kolone ruskih vozila. Snimak e geolociran kod graničnog prelaza Kalančak između Ukrajine i Krima. Bila je to jedan od prvih snimaka ruske invazije.

Početak invazije na Ukrajinu: Fotografija koja je zauvijek promijenila Evropu

Matica crnogorska organizuje predstavljanje zbornika dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“, koji donosi 328 arhivskih dokumenata o položaju muslimanskog stanovništva u prvim godinama nakon teritorijalnog proširenja Crne Gore poslije Berlinskog kongresa.
Zbornik, čiji su priređivači Jovan Muhadinović i Admir Adrović, biće predstavljen u četvrtak, 26. februara, u 18 časova, u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici (Beogradska 24c).
O publikaciji će govoriti istoričar Adnan Prekić, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, generalni sekretar Matice crnogorske i urednik izdanja Ivan Ivanović, kao i priređivači.
Zbornik predstavlja neposredno svjedočanstvo o prvih petnaest godina zajedničkog života Crnogoraca i muslimana u okviru granica nove države nakon Berlinskog kongresa 1878. godine. Tada je, odlukama velikih sila, Crna Gora, uz teritorijalna proširenja, prvi put dobila i značajan broj stanovnika islamske vjeroispovijesti. Od ukupno oko 200.000 stanovnika u granicama nove države, između 10 i 15 hiljada bili su muslimani.
Objavljena dokumenta dio su fonda „Ministarstvo unutrašnjih djela (MUD)“, koji se čuva u Državnom arhivu Crne Gore na Cetinju i predstavlja jednu od najznačajnijih arhivskih cjelina za proučavanje istorije Crne Gore.
Zbornik sadrži 328 izabranih dokumenata, prenijetih na crnogorskom jeziku onoga doba uz minimalne intervencije, a izdanje je obogaćeno i fotografijama ključnih aktera i događaja iz tog perioda.

Predstavljanje zbornika „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ u Podgorici

U 21. vijeku možemo imati različite slojeve identiteta, ali naš zajednički dom, naša obaveza i naša linija odbrane jeste Crna Gora, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko.
Zvrko je na mreži X naveo da je Crna Gora zemlja "čiji građanski karakter branimo od pokušaja etnofederalizacije i preusmjeravanja lojalnosti ka drugim državama". &nbsp;
- Zemlja u čiju budućnost vjerujemo. Zato, ma koliko široki bili naši identiteti, matična država je jedna. Crna Gora - poručio je Zvrko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F2026211451187159165&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko: Ma koliko široki bili naši identiteti, matična država je jedna - Crna Gora

Mreža za evropske politike MASTER započela je realizaciju projekta „MASTERTim – Igramo zajedno“, čiji je cilj doprinos izgradnji inkluzivnog i zdravog društva kroz promociju sporta, fizičke aktivnosti i zdravih stilova života među djecom, mladima i građanima Crne Gore.
Projekat, koji finansira Ministarstvo sporta i mladih, usmjeren je na međugeneracijsko povezivanje, jačanje zajedništva i suzbijanje negativnih pojava u sportu, uključujući diskriminaciju, govor mržnje i nesportsko ponašanje.
Iz MASTER-a navode da je osnovni cilj projekta afirmacija sporta kao snažnog alata za unapređenje fizičkog i mentalnog zdravlja, ali i kao prostora u kojem se razvijaju vrijednosti solidarnosti, poštovanja i timskog duha.
U okviru projekta planirana je realizacija više aktivnosti, među kojima su obuka za mlade u oblasti sporta pod nazivom „U formi sa MASTERom“, kroz koju će učesnici steći znanja o pravilnim oblicima fizičke aktivnosti, zdravim navikama i značaju aktivnog načina života.
Takođe, predviđeno je snimanje podkast serijala „MASTERTim – Igramo zajedno“, koji će kroz multimedijalne sadržaje promovisati pozitivne priče, primjere dobre prakse i inspirativne poruke o sportu, zdravlju i zajedništvu.
Projekat obuhvata i organizaciju Dana sporta i zdravih stilova života, događaja koji će okupiti mlade, sportiste, rekreativce i građane sa ciljem zajedničke promocije aktivnog i zdravog načina života.
Projekat je namijenjen mladima uzrasta od 15 do 30 godina – učenicima, studentima, sportistima i rekreativcima – ali i svim građanima koji žele da doprinesu promociji zdravih navika i aktivnog života.
Iz MASTER-a poručuju da sport uči zajedništvu, solidarnosti i dostojanstvenom suočavanju sa izazovima, te da projekat „MASTERTim – Igramo zajedno“ ima za cilj da podstakne građane da budu dio pozitivnih promjena.
– Zajedno gradimo društvo u kojem je zdravlje prioritet, a zajedništvo naša najveća snaga – navodi se u saopštenju.

Tag: marko-duric