Akcija veting, koju su osmislile Demokrate, pošla je u - neželjenom pravcu. Da su se ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović debelo zaigrali u čišćenju policije od politički nepodobnih i postavljaju sebi lojalnih policijskih službenika koje ucjenama držve poslušnim, pokazala je akcija hapšenja šefa danilovgradske policije Marka Drobnjaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071119074_f372deeb9e308f68336905f64d11b3d3137037c962d2a65136dacfbe4c57fb4f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025071119074_f372deeb9e308f68336905f64d11b3d3137037c962d2a65136dacfbe4c57fb4f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1135" loading="lazy" alt="(NE)OČEKIVANO HAPŠENJE: Pripadnici SPO privode Marka Drobnjaka"> <figcaption>(NE)OČEKIVANO HAPŠENJE: Pripadnici SPO privode Marka Drobnjaka(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NEPRIJATNE VIJESTI ZA ŠARANOVIĆA I ŠĆEPANOVIĆA &nbsp;Vijest da je hapšenje izvelo Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, bila je vrlo neprijatno iznenađenje za Šćepanovića i Šaranovića. &nbsp; Pogotovu za čelnika Uprave policije, koji je imao specijalno zaduženje za doskorašnjeg čelnika policije Danilovgrad. &nbsp;&nbsp; &nbsp;-Drobnjak je ranije, pod uticajem Lazara Šćepanovića, pokrenuo proces bezbjednosnih provjera protiv Milorada Žižića nekadašnjeg načelnika OB Nikšić i profesionalca koji je obavljao značajne funkcije u crnogorskom bezbjednosnom sistemu. I za Žižića su, po ustaljenom šablonu stigle negativne provjere. Potom je Drobnjak, po naređenju Šćepanovića i načelnika regionalnog centra “Centar” Gorana Jokića, protiv Žižića pokrenuo disciplinski postupak – kazao je za Portal ETV izvor iz vrha Uprave policije. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071119078_8138af269ff8109cceb9ceb5d6d4444b81e0d9ddd3292e879968ad68a877e756.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025071119078_8138af269ff8109cceb9ceb5d6d4444b81e0d9ddd3292e879968ad68a877e756" data-rendition-name="original" width="299" height="168" loading="lazy" alt="KAD SE POREMETI SCENARIO: Lazar Šćepanović"> <figcaption>KAD SE POREMETI SCENARIO: Lazar Šćepanović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;OSMIŠLJENO TARGETIRANJE ŽIŽIĆA Da je protiv Žižića vođena instruirana akcija govori i podatak da je sve pokrenuto nakon što je Žižić, kao svjedok u procesu koji se vodi protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, potvrdio navode iz odbrane Lazovića koje su bile potkrijepljene činjenicama navedenim čak i u samoj optužnici i dokumentima razmijenjenim sa srpskom policijom. &nbsp; &nbsp;Zato je, između ostalog Žižić postao meta, pa su Šaranović i Šćepanović ostali prilično iznenađeni akcijom hapšenja Drobnjaka. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190712_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711190712_7e893aa3a6a25342700501e56fdd5e26bb13d4aa1483092bf33db1f415bff225" data-rendition-name="original" width="800" height="533" loading="lazy" alt="NA METI: Milorad Žižić"> <figcaption>NA METI: Milorad Žižić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption> </figure>  (NE)INFORMISANJE &nbsp;Posebno je bio zatečen čelnik Uprave policije kada je dobio informaciju da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković o akciji hapšenja šefa danilovgradske policije prethodno obavijestio - lidere Demokrata Aleksu Bečića i Borisa Bogdanovića. &nbsp; Zašto o akciji SPO nije obaviješten, mučilo je načelnika Šćepanovića. Tim prije što je njegov pulen Drobnjak u akciji protiv Žižića, pod teškim optužbama. Marko Drobnjak osumnjičen je za zloupotrebu službenog položaja i tereti se da je skrivao spise predmeta vezanih za osobe bliske kavačkom klanu i tako sprečavao njihovo hapšenje. Spočitava mu se i bliskost sa visokopozicioniranim kavčaninom. Milanom Vujotićem &nbsp; Interesantne su podudarnosti i veze Drobnjaka i Šćepanovića, naročito tokom posljednjih pet godina. &nbsp;&nbsp; VEZE ŠĆEPANOVIĆA I DROBNJAKA Na mjesto načelnika &nbsp;OB Danilovgrad Marko Drobnjak je menovan istog dana kada je Lazar Šćepanović postavljen za njegovog nadređenog – načelnika regionalnog centra “Zapad”. &nbsp; Podrška Ščepanovića Drobnjaku nastavljena je i kad je ovaj postavljen krajem 2023. godine za VD pomoćnika direktora za sektor kriminalističke policije, a podržao je Drobnjaka i ostavio ga na mjestu načelnika danilovgradske policije i nakon što je imenovan za VD direktora Uprave policije. &nbsp; Iako informacije o navodnoj vezi Drobnjaka i kavčana datiraju od ranije, njegovi direktni pretpostavljeni – načelnik regionalnog centra “Centar” Goran Jokić i VD direktora Uprave policije Lazar Šćepanović nikada nijesu pokrenuli bezbjednosne provjere i za Drobnjaka. &nbsp; UPOTREBA UCIJENJENIH Prema informacijama izvora Televizije E, ključni motiv štićenja načelnika polocije Danilovgrada je u tome što je Drobnjak od početka Šćepanovićevo i Jokićevo kadrovsko rješenje. Istovremeno i ucijenjeni “spavač” koji će po potrebi izvršiti bilo koje naređenje, kako sam ne bi bio procesuiran. &nbsp; Jedan od zadataka Drobnjaka bio je da pokrene bezbjednosne provjere i disciplinski postupak protiv Milorada Žižića, bivšeg načelnika Centra bezbjednosti Nikšić i jednog od visokih policijskih starješina koje Šćepanović progoni na ličnoj osnovi. &nbsp; Zanimljivo, Žižića je sa mjesta načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog i teškog kriminala smijenio upravo Predrag Šuković, sadašnji šef SPO. &nbsp; Žižić je, pored svih referenci i rezultata, raspoređen u Odjeljenje za analitiku. Načelnik tog odjeljenja Igor Glavatović nezakonito ga potom premješta u Odjeljenje bezbjednosti Danilovgrad u kojem kao najškolovaniji policijski starješina – diplomirani oficir policije, sa zvanjem glavnog policijskog inspektora i dvadesetpetogodišnjim iskustvom – obavlja poslove analitičara. A neposredni rukovodilac mu je miljenik i kadar Demokrata Drobnjak, čovjek koji je danas iza rešetaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190716_f23191d269a5a5abceb4fd857f8fc3b7981804a0720632a47cd05eb03d695cae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711190716_f23191d269a5a5abceb4fd857f8fc3b7981804a0720632a47cd05eb03d695cae" data-rendition-name="original" width="1200" height="890" loading="lazy" alt="UMJESTO SVJEDOČENJA, SUOČAVANJE SA KRIVIČNIM PRIJAVAMA: Zoran Braunović"> <figcaption>UMJESTO SVJEDOČENJA, SUOČAVANJE SA KRIVIČNIM PRIJAVAMA: Zoran Braunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PROMJENA PLANA I POTRESI Onda se deseila iznuđena promjena plana: Lazar Šćepanović smjenjuje već uhapšenog Marka Drobnjaka?! &nbsp; I, da bi se sve izgledalo manje dramatično - posebno &nbsp;nakon više priloga ETV i tekstova Portala ETV - kolaterlana šteta postaje i načelnik odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović protiv koga je u toku istraga o ozbiljnoj zloupotrebi položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711190716_f17b9c9907832f61d77cb2f115e0b7a2346c7b41eb0109df11f4730027359078.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250711190716_f17b9c9907832f61d77cb2f115e0b7a2346c7b41eb0109df11f4730027359078" data-rendition-name="original" width="2369" height="1440" loading="lazy" alt="ETIKA IZNAD SVEGA: Policijski službenik Ivan Jović"> <figcaption>ETIKA IZNAD SVEGA: Policijski službenik Ivan Jović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim hapšenja Drobnjaka i prinudnog smjenjivanja Braunovića, još jedan snažan potres u partijskoj igri Demokrata izazvao je i potez starješine policije iz Odjeljenja bezbjednosti Nikšić Ivana Jovića koji je pristao na poligraf, prošao ga, a onda časno odbio da bude instrument u rukama Lazara Šćepanovića kao novi načelnik žabljačke policije, umjesto smijenjenog Momčila Vojinovića. Svi ovi podaci i informacije jasno potvrđuju tezu da akcija ,,Značka” - čišćenja politički nepodobnih - koju su osmislile Demokrate ne ide po planu. &nbsp; Počelo je urušavanje njihovog sistema i danas čak ni najkorumpiraniji policajci nijesu spremni da postanu žrtvena jagnjad ambicija &nbsp;Šćepanovića, Šaranovića, Bogdanovića i Bečića. &nbsp; To najbolje zna sad već bivši šef policije Danilovgrada, a moguće da će se sa istinom suočiti još neki načelnici, poput Zorana Braunovića. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Demokrate gube kontrolu nad akcijom čišćenja politički nepodobnih u policiji?!

Ono što Demokrate zovu vetingom i sprovode u bezbjednosnom sistemu Crne Gore svakodnevno nailazi na snažan otpor službenika policije. Suočeni sa bezakonjem, sve više policijskih starješina odbija da bude dio partijskog sistema. Posljedni drastičan primjer desio se 3. jula u Nikšiću gdje je starješina policije pristao na poligrafsko ispitivanje, pa - nakon što ga je prošao – odbio unapređenje koje mu je bilo namijenjeno Najnovije smjene, ali i hapšenja načelnika odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marka Drobnjaka, međutim, nijesu plod rada unutrašnje kontrole nego posljedica informacija koje su sa Zapada proslijeđene crnogorskom tužilaštvu i Specijalnom policijskom odjeljenju.&nbsp; Zato se ovog puta nijesu slavodobitno oglasile Demokrate Alekse Bečića - oni su zaokupljeni &nbsp;nastavkom politički motivisanog čišćenja crnogorske policije. Prema informacijama Televizije E i Portala ETV , kršenje zakona koje sprovodi policijski vrh - sve pod maskom operacije ,;Značka“ - dostiže razmjere skandala. <h2>ZLOUPOTREBA RESURSA</h2> &nbsp;Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović i dalje zloupotrijebljava kadrovske i tehničke resurse institucije na čijem je čelu kako bi izigrao zakone Crne Gore i nastavio progon nelojalnih svojim političkim šefovima. Radi to pokušavajući da ucijeni pojedine starješine poligrafskim ispitivanjem ali i da na taj način dođe do detalja koje bi mogao da upotrijebi u kompromitaciji ostalih. Tako je, nakon što je sa mjesta načelnika Odjeljenja bezbjednosti Žabljak smijenio Momčila Vojinovića u potragu za novim kadrovskim rješenjem Šćepanović opet krenuo poligrafom. &nbsp;U prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, 3. jula poligrafski je testiran policijski starješina Ivan Jović koji je bio planiran za budućeg šefa žabljačke policije, iako u Zakonu o unutrašnjim poslovima nije propisano poligrafsko testiranje za potrebe kadrovskih postavljenja direktora, pomoćnika direktora, načelnika i drugih starješina u policiji. Jović je aktuelni pomoćnik načelnika regionalnog Centra bezbjednosti „Zapad“ za logistiku i dugogodišnji starješina i službenik UP sa iskustvom na poslovima inspektora za borbu protiv droga. Legitiman put za kadrovsku promjenu bilo je raspisivanje internog oglasa kako bi se kroz rangiranje prijavljenih obezbjedilo najbolje kadrovsko rješenje za mjesto načelnika žabljačke policije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090720_9ab36c27be397bfccf8fe072ebd88c75a405f4b24c78831c1ca2c0e30206b4dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711090720_9ab36c27be397bfccf8fe072ebd88c75a405f4b24c78831c1ca2c0e30206b4dc" data-rendition-name="original" width="1323" height="804" loading="lazy" alt="Ivan Jović"> <figcaption>Ivan Jović(Photo: RTNK)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA O ODNOSU SA KOLEGAMA</h2> &nbsp;Naši izvori tvrde da je po naređenju vršioca dužnosti direktora policije Lazara Šćepanovića, 3. jula u Odjeljenje bezbjednosti Nikšić iz Podgorice stigao poligrafista Dražen Aničić i pozvao Ivana Jovića na razgovor. Aničić mu je saopštio da treba poligrafski da ga ispita, po direktnom naređenju Šćepanovića i direktora policije za sektor kriminalističke policije Velimira Mića Furtule. Rezultati poligrafskog ispitivanja su za Šćepanovića bili preduslov za donošenje odluke o postavljenju Jovića za prvog čovjeka policija Žabljaka. Naš izvor iz Sektora za borbu protiv kriminala saopštio nam da je Aničić je Joviću postavio unaprijed pripremljena pitanja, koje mu je izdiktirao Furtula a po prethodnom dogovoru sa Šćepanovićem: Da li ima ličnu i telefonsku komunikaciju i da li ostvaruje kontakte sa kolegama: Dejanom Kneževićem, Miloradom Žižićem, Tihomirom Goranovićem i Darkom Mađarićem, te da li ovim kolegama prenosi službene informacije do kojih dolazi u svom radu ? &nbsp;Očito, poligrafsko ispitivanje je trebalo da posluži čelniku Uprave policije Lazaru Šćepanoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću da provjere odakle cure podaci o politički motivisanim čistkama u policiji. Zato je pominjanje policijskih starješina u kontekstu pitanja bilo neka vrsta dvostrukog testa.&nbsp; &nbsp;Ivan Jović je, prema našim informacija, u prvom trenutku odbio poligrafsko ispitivanje, međutim, shvativši da bi na taj način bio targetiran, diskriminisan i moguće zloupotrijebljen u daljem angažmanu, naknadno je prihvatio da bude ispitan. Naš izvor iz Sektora za borbu protiv kriminala potvrdio nam je da je Ivan Jović prošao bez ikakvih problema poligrafsko ispitivanje ali i da je nakon testiranja odbio da preuzme dužnost načelnika policije na Žabljaku. &nbsp;Skandal nezapamćenih razmjera objedinio je sve do sada korišćene metode &nbsp;- prije svega u nezakonitom postupanju, kršenju bazičnih zakona koji uređuju rad Uprave policije i nezakonito korišćenju resursa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090720_fb71bda63905f8459acb7e523d1beafa3eb3f57cd6aee513ce35d275839f58f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711090720_fb71bda63905f8459acb7e523d1beafa3eb3f57cd6aee513ce35d275839f58f0" data-rendition-name="original" width="1422" height="801" loading="lazy" alt="Poligraf (ilustracija)"> <figcaption>Poligraf (ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  <h2>MOTIV</h2> &nbsp;I sve to, opet, u cilju sprovođenja kadrovske politike koja treba da eliminiše školovane, iskusne starješine na koje Demokrate ne mogu da politički utiču, kao i sve one policijske službenike koji imaju komunikaciju sa njima. A poligrafska ispitivanja, sudeći prema posljednjem slučaju, nemaju samo za cilj ispitivanje podobnosti policijskih službenika za određena radna mjesta već i pokušaj da se i drugi iskusni i pošteni policajci indirektno targetiraju i da se prema njima pokrenu nezakoniti postupci. Zato su predmet pitanja Ivanu Joviću bili i odnosi sa njegovim bliskim saradnicima i kumovima.&nbsp; Dejan Knežević dugo bio šef Joviću, dok je bio inspektor za borbu protiv droga. Žižić i Goranović kao bivši načelnici nikšićke policije bili su mu pretpostavljeni, a Mađarić takođe bivši komandir OB Nikšić mu je prijatelj i kum. &nbsp;Eventualno odbijanje Jovića da pristane na poligrafsko ispitivanje, vjerovatno bi bilo ključni motiv da se i on i njegove kolege obuhvaćene pitanjima dodatno stigmatizuju. A targetirane starješine su i dalje aktivni policajci ali su raspoređeni u - vjerovali ili ne - Odjeljenju za analitiku. Svi imaju završene visoke škole i fakultete specijalizovane za obavljanje oficirskih poslova u policiji i vojsci, sa zavidnim iskustvom i biografijama, sa završenim obukama u saradnji sa inostranim partnerima i aktivna su meta Lazara Šćepanovića iz ličnih animoziteta. &nbsp;Razlog može biti činjenica da su većina njih bili nadređeni Lazaru Šćepanoviću u vrijeme kad je napredovao u službi. To ga, međutim, nije spriječilo da nedavno, pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu obmane javnost da je bio neraspoređen i suspendovan kao žrtva progona a što njegova zvanična biografija kao vršioca dužnosti direktora Uprave policije, kao i brojne nagrade koje je u tom periodu dobijao, demantuju. Čini se da namjeru Demokrata da preuzmu apsolutnu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom Lazar Šćepanović koristi i za namirivanje nekih fiktivnih, ličnih računa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090724_3be4c311b333fc126a4674ece3aaf81d5936a6d14c19606b78da11d569c9107d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711090724_3be4c311b333fc126a4674ece3aaf81d5936a6d14c19606b78da11d569c9107d" data-rendition-name="original" width="1920" height="759" loading="lazy" alt="Nagrade Šćepanovića do 2020."> <figcaption>Nagrade Šćepanovića do 2020.(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;No, kako podaci od partnerskih službi sa Zapada sve više otkrivaju policijske starješine koje su zloupotrijebile položaj, vrh policije, Šćepanović i ministar Šaranović, kao Aleksa Bečić i Boris Bogdanović i Demokrate koje kontrolišu sektor bezbjednosti - našli su se u problemu. Umjesto obračuna sa starim kadrom koji je, navodno, bio naklonjen DPS-u, informacije o saradnji policijskih starješina sa organizovanim kriminalom ukazuju na drugačiju realnost.&nbsp; &nbsp;O tome govore posljednji podaci: u srijedu je uhapšen načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Drobnjak i smijenjen je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zoran Braunović sve kadrovi ,,posavgustovske većine“, od Nikole Terzića do Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića.&nbsp; &nbsp;Zašto se onda ne traži odgovornost za one koji su tako kadrovali policijom i koji i danas pokušavaju da kroz akciju ,,Značka“ stvore partijski lojalne starješine u policiji? Odgovor se nameće: tada bi Šćepanović i Šaranović morali da istražuju - sebe.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711090724_a51588ff4fb46393317f00cab9176731b2fd00b0a535c57217319cf909b86073.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711090724_a51588ff4fb46393317f00cab9176731b2fd00b0a535c57217319cf909b86073" data-rendition-name="original" width="1896" height="807" loading="lazy" alt="Karijera Šćepanovića"> <figcaption>Karijera Šćepanovića(Photo: TV E)</figcaption> </figure>

Marija Žižić

Poligrafom u lov na „nepodobne“

Doskorašnjem načelniku Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marku Drobnjaku određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i počinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije - saopšteno nam je iz Višeg suda.
Kako je potvrđeno Portalu ETV, pritvor je određen i Matu Kneževiću, koji je takođe kao i Drobnjak uhapšen po nalogu SDT-a.
Pritvor im je određen zbog opasnosti od bjekstva a Drobnjaku i zbog bojazni da će uništiti, izmijeniti sakriti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog djela ili da će ometati postupak uticanjem na svjedoke ili saučesnike.
Sudija za istrage puštio je da se sa slobode brane Ivan Popović i Goran Čulić. Njima je određena mjeru nadzora - zabrana napuštanje stana.

Drobnjaku i Kneževiću pritvor, Ćulafić i Popović na slobodi uz mjere nadzora

Načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Drobnjak uhapšen je juče po nalogu Specijalnog policijskog odjeljenja zbog sumnje da je skrivao dokaze iz određenih predmeta kako ne bi došlo do procesuiranja određenih osoba, navodno, bliskih kavačkom klanu. Inspektori su prikupili dokaze da je Drobnjak određeno vrijeme zloupotrebljavao službeni položaj i tako onemogućio hapšenje lica koja su počinila krivična djela.
Nezvanični izvori Pobjede navode da je Drobnjak, kako se sumnja, policijske informacije dijelio sa ljudima koji su bliski sa osobama iz kavačkog klana.
Pored Drobnjaka, lisice na ruke stavljene su i navodnom pripadniku kavačkog klana Matu Kneževiću, Podgoričaninu Ivanu Popoviću i još nekoliko osoba. Njihova uloga zasad nije poznata, jer iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu saopštili više od toga osim da rade na slučaju.
Pripadnici SPO pretresli su juče prostorije danilovgradske policije i zaplijenili dokumentaciju koju su nakon toga odnijeli u prostorije Specijalnog policijskog odjeljenja.
Funkciju načelnika danilovgradskog Odjeljenja bezbjednosti Drobnjak je obavljao posljednjih šest mjeseci, dok je gotovo 20 godina bio inspektor Odsjeka za borbu protiv droge i krijumčarenja.
Njegovo ime pominjano je u novembru 2017. godine kada je ranjen u Podgorici dok je pokušavao da spriječi razbojnika da otme torbicu ženi.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ranije je saopšteno da SPO po njihovom nalogu obavlja hitne dokazne radnje prema više ljudi u Podgorici, Baru i Danilovgradu, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja.
- Nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja osumnjičenih, SDT će obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci u daljem toku postupka, kazali su iz Tužilaštva.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović neposredno nakon što su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja uhapsili načelnika Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad, Marka Drobnjaka za novog načelnika imenovao je Dragoljuba Vujovića. Osim u danilovgradskoj opštini, smijenjeni su rukovodioci u Odjeljenjima bezbjednosti Kolašin, Žabljak i Budva.
Šćepanović je najavio niz kadrovskih promjena s ciljem, kako je pojasnio, unapređenja operativnog djelovanja, profesionalnog integriteta i efikasnosti u svim segmentima rada policije.
Kako su kazali iz policije, Vujović je diplomirani oficir policije, školovan na Policijskoj akademiji u Beogradu, a prethodno je obavljao rukovodeće funkcije u Podgorici i Budvi.
Jučerašnjom akcijom nastavljena su procesuiranja policijskih službenika po nalogu Specijalnog policijskog odjeljenja, a u posljednjih nekoliko mjeseci uhapšeni su, između ostalih, i Marko Đurišić, inspektor u CB Podgorica u Odjeljenju za potrage, kao i policajac Dražen Vukadinović.
Kako je Pobjedi ranije kazao v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, pitanje tzv. vetinga mora se posmatrati u odnosu na odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima, a u tom procesu, kako je najavio, neće biti nedodirljivih niti povlašćenih.
On je tada bio kategoričan da nema mjesta primjedbama da je postupak netransparentan.
- Upravo zbog toga insistiramo na primjeni načela zakonitosti, profesionalizma i neselektivnosti i integriteta, tako da ni do sada, pa ni u narednom periodu neće biti nedodirljivih - kazao je ranije Pobjedi Šćepanović.
<h2>Kolašin, Budva i Žabljak dobili nove rukovodioce</h2>
Ivan Raičević preuzeo je juče dužnost načelnika OB Kolašin od Zorana Braunovića, dosadašnjeg rukovodioca. Iz policije ističu da je Raičević diplomirani oficir policije, koji je ranije bio komandir na Cetinju, pomoćnik načelnika u Podgorici, te radio u graničnoj policiji u Tuzima i Koordinacionom centru.
Na mjesto načelnika Odjeljenja bezbjednosti Budva u Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“, umjesto Dragoljuba Vujovića imenovan je Vesko Nedović, dugogodišnji službenik kriminalističke policije.
- Nedović je karijeru gradio u borbi protiv krvnih i seksualnih delikata u Baru, zatim kao šef jedinice za opšti kriminalitet u Budvi, a potom i kao načelnik Stanice kriminalističke policije - kazali su iz UP.
Na Žabljaku, funkciju načelnika Odjeljenja bezbjednosti od Momčila Vojinovića preuzeo je Tadija Ćetković. Pored obrazovanja iz nacionalne bezbjednosti, kako pojašnjavaju iz UP, Ćetković ima znatno iskustvo u radu u Centru bezbjednosti Podgorica, Posebnoj jedinici policije i Operativno-komunikacionom centru.
Kadrovske promjene uslijedile su i u graničnoj policiji. Dosadašnji koordinator granične policije „Centar“ Petar Šestović odlazi u penziju, a na njegovo mjesto postavljen je Branislav Knežević.
- Knežević je specijalista pravnih nauka, a tokom karijere bio je angažovan u Sektoru granične policije, borbi protiv kriminala i antikorupcijskim jedinicama, naveli su iz policije.
U Sektoru za obezbjeđivanje ličnosti i objekata, za načelnika Odsjeka za obezbjeđivanje stranih štićenih ličnosti imenovan je Predrag Lakušić. Kako su istakli iz UP, Lakušić je karijeru započeo u Vojsci SRJ, a potom radio u više elitnih policijskih jedinica, uključujući Specijalnu antiterorističku jedinicu i sektor za kriminalističku policiju.
Lazar Šćepanović je naglasio da su promjene rezultat detaljne analize stanja i identifikovanih potreba za unapređenje rada.
- Sa ciljem podizanja nivoa bezbjednosti i jačanja profesionalnog integriteta, Uprava policije će nastaviti s aktivnostima koje doprinose izgradnji povjerenja građana i jačanju institucije kao moderne i odgovorne policijske službe - poručio je Šćepanović.

Portal ETV

Drobnjaka sumnjiče da je skrivao dokaze kako ne bi došlo do hapšenja

Načelnik Odjeljenja bezbjednosti bezbjednosti Danilovgrad Marko Drobnjak saslušan je u Specijalnom policijskom odjeljenju nakon što je jutros uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT). Kako je ranije saopšteno iz SDT-a, izvršavaju hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici, Baru i Danilovgradu, a zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i drugo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709110716_59973d401047370b35ee379414ebcd920a517bc0e453eec8c485c6d18fd6e5b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250709110716_59973d401047370b35ee379414ebcd920a517bc0e453eec8c485c6d18fd6e5b7" data-rendition-name="original" width="645" height="411" loading="lazy" alt="Marko Drobnjak priveden u SPO"> <figcaption>Marko Drobnjak priveden u SPO(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, Drobnjak je uhapšen zbog zloupotrebe službenog položaja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrWDG1PnYW50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Specijalno državno tužilaštvo će nakon završetka dokaznih radnji koje se preduzimaju i saslušanja osumnjičenih obavijestiti javnost o njihovim rezultatima i odluci u daljem toku postupka - navodi se u saopštenju SDT-a. U ovoj akciji privedeno je još nekoliko osoba, ali iz SDT-a nijesu još zvanično saopštili o kome je riječ.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709120744_5e007d8ce8daad561577a82151c4620d84abc0401f377a2832239b599a80e028.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250709120744_5e007d8ce8daad561577a82151c4620d84abc0401f377a2832239b599a80e028" data-rendition-name="original" width="688" height="414" loading="lazy" alt="Privođenje u SPO, 9. 07. 2025."> <figcaption>Privođenje u SPO, 9. 07. 2025.(Photo: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250709120744_f0e768b91c2bf081757bc22718ee8dcdbe2453f35752b6d87940cbc9fdffbac1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250709120744_f0e768b91c2bf081757bc22718ee8dcdbe2453f35752b6d87940cbc9fdffbac1" data-rendition-name="original" width="608" height="448" loading="lazy" alt="Privođenje u SPO, 9. 07. 2025."> <figcaption>Privođenje u SPO, 9. 07. 2025.(Photo: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>

Ivona Đokić

Uhapšen načelnik OB Danilovgrad: Marko Drobnjak saslušan u SPO

Program "Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" primio je do sada više od 314.000 zahtjeva sa pitanjima koja su upućena ruskom predsjedniku, prenosi agencija RIA Novosti.
Žene su poslale 67 odsto zahtjeva, a 33 odsto poslali su muškarci.
Ruse najviše zanimaju pitanja vezana za društvenu sferu, dok je na drugom mjestu tema vojne odbrane, podrška vojnicima i odbrani, kao i ruska ekonomija.
Prikupljanje pitanja za "Godinu u pregledu sa Vladimirom Putinom" počelo je u četvrtak, i nastaviće se do početka programa, koji se emituje 19. decembra u 12 sati po moskovskom vremenu.
Pitanja se mogu poslati putem četbota na nacionalnoj platformi MAX, kao i na društvenoj mreži VKontakte, a pitanja će se primati i putem veb sajta moskva-putinu.ru i na društvenoj mreži Odnoklasnici.
"Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" je 2024. godine trajala četiri i po sata, tokom kojih je ruski predsjednik odgovorio na 76 pitanja.
Ove godine, direktna linija će ponovo biti kombinovana sa velikom konferencijom za novinare.

Poslato 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara uživo građanima

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Javni dug 
 
- Mještani Botuna održali masovni protest pod sloganom “Protiv kolektora - da Zeta živi”. 
 
- Mještani Spuža traže hitan sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem zbog zagađenja koje vjeruju da uzrokuje farma svinja. 
 
- Analiziramo: Da li podaci Ministarstva finansija o smanjenom javnom dugu oslikavaju realno stanje ili je riječ o marketingu? 
 
- Nakon trodnevnih razgovora u Majamiju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se sprema za sastanak sa evropskim liderima. U međuvremenu, Rusija nastavlja napade na Ukrajinu.
Gost emisije je Milika Miličković, profesor na UDG-u.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Milika Miličković, tema dana "Javni dug"

Vozač Meklarena Lando Noris osvojio je titulu šampiona Formule 1 zahvaljujući trećem mjestu na Velikoj nagradi Abu Dabija, kojom je završen ovogodišnji šampionat. Pobjedu na stazi „Jas Marina“ odnio je Maks Ferstapen, čijoj vladavini je došao kraj poslije četiri godine.
Britanac je do najvećeg uspjeha u karijeri došao sa dva boda prednosti u odnosu na Maksa Ferstapena.
Na taj način, Noris je postao 11. Britanac koji je postao šampion, a svojoj zemlji je donio 21. titulu u istoriji. Ujedno je vratio naslov prvaka u posjed Meklarena prvi put od 2008. godine.
Na putu do titule, britanski automobilista je zabeležio sedam trijumfa, ukupno 18 podijuma, uz sedam pol pozicija. Takođe je svrgnuo sa trona Ferstapena, koji je bio dominantan od 2021. godine, od kada je osvojio četiri titule.
Ferstapen je u Abu Dabiju upisao osmu pobjedu ove sezone, a 71. u karijeri, sa 12,5 sekundi prednosti u odnosu na Pjastrija, dok je Noris bio četiri sekunde dalje.
Velika nagrada Abu Dabija praktično je riješena na startu, kada je Ferstapen poveo ispred Pjastrija i Norisa. Iako su njih trojica imali drugačije strategije, do kraja trke to nije imalo nikakvu ulogu u ishodu trke pošto je Holanđanin, isto kao i drugi vozač Meklarena, jednom išao u boks, ali je australijskog automobilistu na kraju koštao duži prvi stint.
Novi šampion je jedini od njih trojice išao dva puta po nove pneumatike, ali je osvajanjem trećeg mjesta uradio baš ono što mu je bilo potrebno za uspjeh karijere. Takođe je time pokriven nalet vozača Ferarija Šarla Leklera, koji ga je konstantno vrebao, ali na kraju nije mogao bolje od četvrtog mjesta, ispred Džordža Rasela u Mercedesu, koji nijednog trenutka nije bio u konkurenciji za podijum.
Najbolji među ostalima bio je Fernando Alonso u Aston Martinu, ispred vozača Hasa Estebana Okona i Luisa Hamiltona u drugom Ferariju, koji se sjajno probio poslije starta sa 16. pozicije. Najbolju desetoricu i ujedno osvajače bodova kompletirali su Oli Berman iz Hasa i vozač Zaubera Niko Hilkenberg.
Pored toga što je odlučila šampiona, trka na stazi „Jas Marina“ označila je kraj ere u Formuli 1, pošto naredne sezone stiže nova, u kojoj će bolidi biti manji i lakši, sve s ciljem da trkanje bude uzbudljivije nego što je do sada bio slučaj. U prilog tome ide činjenica da je posljednji put preticanje za pobjedu u posljednjem krugu viđeno na Velikoj nagradi Abu Dabija 2021. godine, kada je i završena prethodna era Formule 1. Takođe, Velika nagrada Abu Dabija je posljednja trka u kojoj je korišćen DRS, ali je to bila i posljednja trka za Zauber, koji će od naredne godine zvanično postati Audi. Sljedeće godine stiže i Kadilak, pa će Formula 1 imati 11 timova.
Naredni šampionat Formule 1 počinje Velikom nagradom Australije na „Albert parku“ 8. marta.

Lando Noris šampion Formule 1

Državljanke Bosne i Hercegovine S.R. (57) i Hrvatske A.H. (25) uhapšene su u Budvi zbog sumnje da su ukrale turistima novac i platne kartice. Više stranih državljana, koji su boravili u Kotoru, prijavili su službenicima Odjeljenja bezbjednosti Kotor da su opljačkani. Policijski službenici su preduzeli niz aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovih djela i kao izvršioce identifikovali S.R. i A.H.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207151244_240b2c6ba25357f04f1caaba71a4f7457fbee37119812d48a9b6956ed6b7a3ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207151244_240b2c6ba25357f04f1caaba71a4f7457fbee37119812d48a9b6956ed6b7a3ea" data-rendition-name="original" width="1200" height="1472" loading="lazy" alt="Oduzeti novac"><figcaption>Oduzeti novac(Photo: Uprava policije)</figcaption></figure>  - Daljim radnjama na terenu, u saradnji sa službenicima Odjeljenja bezbjednosti Budva, one su locirane u tom gradu, gdje su, kako se sumnja, boravile i gdje je, na osnovu naredbe nadležnog suda, izvršen pretres stana i drugih prostorija koje su koristile - navedeno je u saopštenju policije. Pretresom je pronađeno i oduzeto 2.950 američkih dolara, 100 eura, 2.000 srpskih dinara, 60 konvertibilnih maraka, 120 singapurskih dolara, 215.000 indonezijskih rupija, 70 brazilskih reja, 20 kineskih juana i 50.000 filipinskih pezosa. Sumnja se da je novac pripadao oštećenim stranim državljanima koji su opljačkani u Starom gradu.

Uhapšene dvije ženske osobe: Osumnjičene da su pljačkale turiste u Kotoru

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Tag: marko-drobnjak