Ekonomska situacija u Crnoj Gori je složena i traži ozbiljan odgovor, što je posljedica izostanka jasne razvojne politike, ocijenio je crnogorski predsjednik Jakov Milatović i dodao da je državi potrebna jasna strategija razvoja i prave reforme.

On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da rast cijena direktno pogađa životni standard, kupovna moć plata i penzija je sve manja zbog inflacije, domaća proizvodnja je i dalje daleko ispod naših realnih kapaciteta, a ekonomska aktivnost je usporila.

— To nije samo rezultat globalnih ekonomskih kretanja, već posljedica izostanka jasne razvojne politike — kazao je Milatović odgovarajući na pitanje da ocijeni trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori.

Kada je u decembru 2020. godine preuzeo, kako je rekao, odgovornost za ekonomski razvoj Crne Gore, fokus je bio na oporavku i osnaživanju ekonomije, kao i na stvaranju predvidivog ambijenta za investicije i razvoj realnog sektora.

— Ekonomski pad od 15 odsto u 2020. godini preokrenuli smo u najveći ekonomski rast od 13 odsto u 2021. i sedam odsto u 2022. godini, uz to, pokrenuli smo najveće ekonomske reforme u istoriji Crne Gore. Podržavali smo domaće preduzetnike, jačali poljoprivrednu proizvodnju, oporavili turističku privredu od udara covid pandemije, te uspostavili razvojne fondove i kreditne linije za projekte koji generišu nova radna mjesta i povećavaju proizvodnju — podsjetio je Milatović.

To iskustvo, kako smatra, pokazuje da ekonomski razvoj zahtijeva jasan plan, strukturne reforme i državu koja zna kuda ide, a ne ad hoc intervencije i bezidejno tumaranje. Brojke to potvrđuju. Crna Gora je prošle godine zabilježila najniži rast u godinama nakon pandemije, uz pad turizma i dalji pad pokrivenosti uvoza izvozom.

— Zato nam nije potrebna još jedna serija improvizacija i ad hoc rješenja, već jasna strategija razvoja i prave reforme koje će građanima donijeti novu vrijednost. Vrijeme je za novu fazu razvoja zasnovanog na proizvodnji, znanju i investicijama koje stvaraju dugoročnu vrijednost, jer naš cilj nije da u EU uđemo kao siromašni rođak, već kao uređena i ekonomski snažna država — ocijenio je Milatović.

Na pitanje šta znači da ekonomski rast zahtijeva jasnu viziju, a ne ad hoc rješenje, Milatović je odgovorio da se ozbiljnost situacije najbolje vidi u činjenici da je stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem kvartalu prošle godine iznosila loših 1,5 odsto. To nije samo statistika, to je upozorenje da Crna Gora gubi vrijeme.

— Sadašnjim tempom godišnjeg rasta od tri odsto, do evropskog standarda stići ćemo tek za 40 godina. Ako bismo rasli duplo brže, oko šest odsto, dostići ćemo evropski standard za 15 godina. To je suština: ulazak u EU nije puko ispunjavanje uslova, već pitanje da li ćemo evropski standard graditi brzo ili ćemo i dalje čekati — naveo je Milatović.

Prema njegovim riječima, razlika između rasta od ispod tri odsto i šest odsto nije statistika – to je razlika između stagnacije i razvoja.

— Ukoliko bismo sproveli suštinske reforme i počeli rješavati strukturne probleme u oblasti produktivnosti, investicija i razvoja domaće proizvodnje, to bi dalo šansu generaciji mladih ljudi da evropski standard dožive ovdje. U suprotnom, otići će iz Crne Gore, posebno nakon ulaska zemlje u EU — saopštio je Milatović.

Crna Gora, kako je ocijenio, nema luksuz da gubi čitave generacije mladih i obrazovanih ljudi koji zbog boljih životnih prilika odlaze u razvijenije zemlje.

Državi potreban novi model ekonomskog razvoja

Na pitanje šta su bile ključne poruke sa sastanaka sa rukovodstvom Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu, Milatović je odgovorio da je imao važne sastanke sa generalnom direktoricom MMF-a Kristalinom Georgijevom, kao i sa potpredsjednicom Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju, Antonelom Bassani.

— Upoznao sam ih sa pripremom ekonomske publikacije povodom 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, čiji je glavni zaključak da je postojeći model rasta iscrpljen i da je državi potreban novi model ekonomskog razvoja. Zatražio sam njihovu podršku u kreiranju ekonomskih mjera čijom bi implementacijom bio ubrzan ekonomski rast. Takav dokument je zamišljen kao mapa puta u cilju dinamičnijeg ekonomskog razvoja — naveo je Milatović.

Istovremeno, razgovori su, kako je ocijenio, bili prilika da razmijene mišljenja o globalnim ekonomskim kretanjima u kontekstu velikih geopolitičkih izazova sa kojima se svijet suočava, uključujući posljedice sukoba na Bliskom istoku.

— Rast cijena nafte, pritisak na globalnu inflaciju i usporavanje ekonomske aktivnosti samo su neke od direktnih negativnih efekata, koji dodatno naglašavaju potrebu za stabilnijim i otpornijim ekonomskim modelima — kazao je Milatović.

Država da reaguje povodom inflacije

On je, govoreći o inflaciji i rastu cijena osnovnih proizvoda koje pritiska građane, kazao da inflacija direktno smanjuje kupovnu moć naših građana. To nije samo ekonomski, već i ozbiljan socijalni problem.

— Inflacija najteže pogađa penzionere i sve građane koji rade za minimalnu platu. Upravo zbog toga vidimo sve veće nezadovoljstvo građana zbog loše ekonomske situacije. Ljudi ne traže objašnjenja zašto je sve skuplje. Ljudi traže državu koja reaguje — smatra Milatović.

On je podsjetio da je još prije godinu, sa svojim timom predložio Vladi paket od deset konkretnih mjera za smanjenje inflacije i zaštitu životnog standarda, koje uključuju povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV) socijalno ugroženim građanima, smanjenje PDV-a na osnovne namirnice, ograničavanje trgovačkih marži za osnovne proizvode, formiranje robnih rezervi, platformu za poređenje cijena, kao i podsticaje za jačanje domaće proizvodnje.

— Nažalost, reakcija Vlade je izostala, a još je gore to što nikada nijesmo vidjeli ozbiljan i koordinisan odgovor države. Danas imamo paradoks da je inflacija veća od ekonomskog rasta. To znači da građani plaćaju više, a država stvara manje — rekao je Milatović.

Dugoročno gledano, kako smatra, stabilne cijene mogu se postići samo kroz snažnu podršku domaćoj proizvodnji i veću konkurenciju između trgovačkih lanaca. Upravo zbog toga stalno traži značajno povećanje agrobudžeta.

— Takođe, postavlja se pitanje šta se dešava sa ulaskom novih trgovačkih lanaca na naše tržište? Čim ih nema, i pored najava, postavlja se pitanje da li Vlada dobro radi svoj posao — dodao je Milatović.

Veći uvoz jedan od glavnih uzroka usporenog rasta

On je, govoreći o hroničnom problemu naše ekonomije gdje se sve više uvozi, kazao da je pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini iznosila 12,6 odsto i na istorijskom je minimumu.

— Ovo znači da na 100 eura uvezene robe mi izvezemo svega 12,6 eura. To pokazuje da naš ekonomski model nije adekvatan. To se najbolje vidi kroz strukturu uvoza. Posebno zabrinjava to što uvozimo velike količine hrane koju bismo uz ozbiljnu, ali i neophodnu, podršku domaćoj poljoprivredi mogli proizvoditi u Crnoj Gori — naveo je Milatović.

On je kazao da danas uvozimo velike količine mesa, mliječnih proizvoda, žitarica, voća i povrća, vode, ali i proizvode poput odjeće, obuće i namještaja.

— Sve se to nekada ovdje proizvodilo u mjeri koja je bila potrebna da zadovolji domaću potrošnju. Sve ovo jasno pokazuje koliko je domaća proizvodnja u prethodnih 30 godina bila oslabljena i koliko zavisimo od stranog tržišta — rekao je Milatović.

On smatra da je taj problem ujedno jedan od glavnih uzroka usporenog rasta i gubljenja mogućnosti da otvorimo dobro plaćena radna mjesta u realnom sektoru.

— Zato rješavanje ovog problema mora biti jedan od ključnih prioriteta ekonomske politike. Da bismo promijenili ovakav model razvoja predložio sam i određene mjere koje se odnose na povećanje Agrobudžeta na najmanje 100 miliona eura, čime bi se davale veće subvencije modernoj poljoprivrednoj proizvodnji, operacionalizacija Kreditno-garantnog fonda kako bi podržali domaće preduzetnike na početku svog biznis plana, onda kada im je i najteže da stanu na noge, snažnija uloga Razvojne banke koja bi usmjeravala povoljna evropska sredstva u nove proizvodne kapacitete, ali i dodatno stimulisanje ulaganja u proizvodne sektore kroz poreske olakšice — objasnio je Milatović.

Država, kako je poručio, mora stvoriti sistem u kojem se više isplati proizvoditi nego uvoziti. To je za građane odluka o tome kakvu Crnu Goru gradimo.

— Samo tako možemo smanjiti trgovinski deficit, otvoriti dobro plaćena radna mjesta i izgraditi stabilnu ekonomiju — dodao je Milatović.

Turizam traži red, kvalitet i ozbiljno upravljanje

Na pitanje šta država mora promijeniti da bi ostala konkurentna kada je turizam u pitanju, Milatović je odgovorio da turizam danas čini oko 30 odsto našeg BDP-a, dok je svjetski prosjek deset odsto.

— To znači da se naša ekonomija oslanja na turizam tri puta više nego većina država svijeta — naveo je Milatović.

Kada je jedan sektor ovako dominantan, svaka greška u planiranju sezone, promociji ili infrastrukturi postaje, kako smatra, nacionalni problem.

— Nažalost, i dalje se previše oslanjamo na prirodne ljepote, kao da su same po sebi razvojna strategija. Nijesu. Turizam danas traži red, kvalitet i ozbiljno upravljanje. Problemi u turizmu su brojni, od povećanja poreza, smanjene konkurentnosti i nepripremljene sezone, do loše usklađenosti infrastrukturnih radova i nedovoljne promocije naših turističkih potencijala. Sve to rezultira činjenicom da je turizam u padu drugu godinu zaredom, što je ozbiljan alarm za ozbiljnu Vladu — rekao je Milatović.

Ključno pitanje je, kako smatra, da li želimo da turizmom upravljamo strateški ili ga prepuštamo stihiji. Bez ozbiljnog planiranja, kvaliteta ponude i infrastrukture ne mogu se ispuniti očekivanja gostiju.

Upravljanje državnim preduzećima ostalo zarobljeno u starom modelu

Na pitanje kako promijeniti to što državne kompanije i institucije često ne rade efikasno i služe u partijske svrhe, Milatović je odgovorio da je upravljanje državnim preduzećima ostalo zarobljeno u starom modelu.

— Obrazac je isti bez obzira na promjene vlasti. Partijska knjižica je i dalje glavna preporuka za rukovodeće pozicije, pa politička lojalnost često vrijedi više od znanja i rezultata — ocijenio je Milatović.

Takav način upravljanja, kako smatra, vodi netransparentnosti, gomilanju troškova i stagnaciji, a na kraju se sve to plaća kroz gubitke, stečajeve ili prodaju imovine koja pripada svim građanima.

— Kako izgleda kada politika upravlja državnim preduzećima vidimo u više sektora. Pad profitabilnosti jasno pokazuje da problem nije u tržištu, već u načinu upravljanja i investicionim odlukama. Rješenje je u profesionalizaciji upravljanja državnim kompanijama, jasnim kriterijumima za izbor menadžmenta, transparentnim procedurama i mjerljivim rezultatima — kazao je Milatović.

Zato je, kako je najavio, sa svojim timom pripremio Inicijativu o dobrom korporativnom upravljanju u državnim preduzećima koju će uskoro predstaviti kako bi poslužila kao dobar osnov za reforme i kreiranje politike.

— Državna preduzeća ne smiju biti partijski plijen, već motor razvoja ekonomije i zaštite javnog interesa — poručio je Milatović.

Obezbijediti stabilan pravni okvir za strane investitore

On je, govoreći o trenutnom nivou stranih direktnih investicija i šta je potrebno učiniti da Crna Gora privuče više kvalitetnih investicija, kazao da su strane direktne investicije za malu i otvorenu ekonomiju kakva je crnogorska izuzetno važne, jer donose kapital, nova radna mjesta, tehnologiju, znanje i pristup međunarodnim tržištima.

— Međutim, ključno pitanje nije samo koliko investicija dolazi, već gdje te investicije završavaju. Danas više od polovine stranih direktnih investicija odlazi u nekretnine i građevinarstvo. Takve investicije mogu donijeti kratkoročni rast, ali ne grade ekonomiju koja izvozi i dugoročno jača državu — naveo je Milatović.

Istovremeno, kako je kazao, snažan rast ulaganja u nekretnine utiče i na rast cijena stanova i rente, zbog čega građanima postaje sve teže da riješe stambeno pitanje.

— Paralelno, svjedočimo neracionalnim pokušajima da se strateški važna javna dobra, kakva je naša obala, bez poštovanja procedura i zaštite javnog interesa, ustupaju za izgradnju i prodaju luksuznih stambenih jedinica. Vrijeme je da Crna Gora pređe sa ekonomije kvadrata na ekonomiju proizvodnje, znanja i dobro plaćenog rada — smatra Milatović.

Zbog toga, kako je ocijenio, državne subvencije i podsticaji treba da budu usmjereni ka ulaganjima u sektore koji mogu promijeniti strukturu naše ekonomije: energetiku, prerađivačku industriju, digitalnu ekonomiju, modernu i održivu poljoprivredu, kao i druge proizvodne djelatnosti koje mogu povećati zaposlenost, produktivnost i izvoz.

— Da bi se strane investicije privukle, država mora obezbijediti stabilan pravni okvir, predvidivu ekonomsku politiku i snažne institucije koje garantuju sigurnost ulaganja — kazao je Milatović.

Pored stranih investitora, ne smije se zaboraviti ni ogroman ekonomski potencijal naše dijaspore. U tom kontekstu, Milatović je uputio Vladi inicijativu za uvođenje Obveznice za dijasporu kao jasnog, sigurnog i transparentnog modela ulaganja naših iseljenika u razvoj Crne Gore.

— Ideja je jednostavna, stvoriti institucionalni okvir kroz koji bi naša dijaspora mogla ulagati u konkretne projekte od javnog značaja, uz garantovan povrat sredstava i potpunu transparentnost — saopštio je Milatović.

Omogućiti podršku onima kojima je potrebna

On je, govoreći o socijalnim mjerama, kazao da socijalna politika mora biti dio ekonomske politike, jer bez snažne ekonomije nema ni stabilne socijalne zaštite. Uređena i solidarna država ne bira između razvoja i pravde, ona mora da stvori i jaku ekonomiju i da omogući podršku za sve ljude kojima je potrebna.

— U prethodnom periodu svjedočili smo situacijama u kojima se stečena prava radnika dovode u pitanje, dok povećanja penzija ostaju simbolična i nedovoljna da prate rast cijena — naveo je Milatović.

On smatra da pitanje o neradnoj nedjelji nije dnevna politika. Ovde je riječ o pravim vrijednostima našeg društva, o kvalitetu života i pravnoj sigurnosti radnika.

— Nakon što je Ustavni sud proglasio odredbe zakona neustavnim, a poslanici isto rješenje ponovo vratili u skupštinsku proceduru, predložio sam trajno rješenje: da pravo na neradnu nedjelju bude definisano Ustavom. Takva ustavna norma bi dugoročno zaštitila prava radnika, ojačala pravnu sigurnost i omogućila da se ekonomija razvija uz balans između produktivnosti i kvaliteta života. Njemačko iskustvo pokazuje da jasno regulisana neradna nedjelja ne ograničava ekonomiju, već doprinosi većoj socijalnoj stabilnosti i produktivnosti — rekao je Milatović.

Posebnu pažnju, kako smatra, zaslužuju penzioneri, koji ne smiju biti kolateralna šteta nedovoljno dobrih ekonomskih politika. Povećanje penzija od svega 0,38 odsto jasno pokazuje koliko današnji sistem ne vidi stvarne potrebe ljudi koji su decenijama gradili ovu državu.

— Ne možemo govoriti o socijalnoj pravdi ako se izdvajanja za političke partije povećavaju sa osam na 14 miliona eura, dok se penzionerima penzije povećavaju manje od dva eura. To nije razvojna politika. To je pogrešan izbor prioriteta — ocijenio je Milatović.

Crna Gora, kako je zaključio, mora da završi posao: da stvori ekonomiju u kojoj ljudi mogu dostojanstveno da žive od svog rada i da evropski standard ostvare ovdje, u svojoj zemlji.

Tag: marko-cicmil

Cicmilima produžen pritvor do 9. jula

Policija u tri grada zaplijenila oružje, municiju i marihuanu

Milatović: Državi potrebna jasna strategija razvoja i prave reforme

U udesu kod Krivog mosta oboren motociklista

Dvije decenije od prvog Sata za planetu

PRATITE TVe UŽIVO