Politički analitičar Marko Savić vjeruje da će se iz Evropskog parlamenta pokrenuti linija reakcija koje će obuhvatiti i one koji sjede u drugim evropskim institucijama, prije svega u Evropskoj komisiji, a koji će morati da podvuku crtu kada je u pitanju napredovanje Crne Gore.
Govoreći o ocjenama evropski poslanika pred Odborom &nbsp;za vanjske poslove Evropskog parlamenta, gdje je izvjestilac za Crnu Goru Marjan Šarec predstavio nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, Savić, kaže da su razlozi zbog kojih vjeruje da će od evropskih parlamentaraca poteći takva inicijativa, građanima Crne Gore dobro poznati.
- To što se dešava na unutrašnjem političkom planu za nas nije nikakva novina, i smatram da će se istupima iz Evropskog parlamenta pokrenuti reakcije koje će obuhvatiti i drudge evropske institucije koje će morati da podvuku crtu kada je u pitanju napredovanje Crne Gore, upravo iz ovih razloga. Ti si razlozi su naša realnost, gdje pod krinkama demokratskog procesa, demokratski izabranih predstavnika imamo dobar dio vladajuće većine koji u fokus ne stavlja Evropsku uniju i evropske integracije, rekao je Savić u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata. &nbsp;
Zato je i Barometar 26, ili kako kaže Savić, bolje rečeno Barometar 27, jer Crna Gora treba da zatvori &nbsp;27 poglavlja, je zapravo, premma njegovoj ocjeni, samo mrtvo slovo na papiru. To u perspektivi može značiti da Crna Gora propušta, prema njegovoj ocjeni, period koji je zlata vrijedan za evropske integracije.
- Gdje se poklopio geopolitički &nbsp;momenat &nbsp;sa raširenim rukama Brisela, a na nama je, bilo, i dalje je, da ozbiljno radimo. Tog ozbiljnog rada nema, vidimo po temama koje potencira Andrija Mandić, koje potencira Milan Knežević, vidimo po odlukama koje su vezane za Ustavni sud, po odlukama oko viznog režima, koji je još jedna važna tema, o tome da parlament kao platforma za dijalog ne funkcioniše, izbornoj reformi koja je u ćorsokaku. Puno je tu ozbiljnih tema, koje su vrlo precizno navedene i u ovom nacrtu izvještaja Evropskog parlamenta, a rekao bih tačne - rekao je Savić.
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, govoreći o napretku Crne Gore u evropskim integracijama, kazao je da je zabrinut zbog penzionisanja sudija Ustavnog suda, ali i podrške predstavnika dijela parlamentarne većine, nepravosnažno presuđenom, predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku.&nbsp;
- To je nešto što je, nažalost, realnost, pogotovu kada su u pitanju ovi komentari, a biće, naravno, i dodatnih amandmana za neke specifične stvari, gdje bih rekao da Evropski parlamentarci vrlo vješto i precizno analiziraju sve ono što dešava na unutrašnjem političkom planu- naveo je on.&nbsp;
Kada je riječ o izbornoj reformi smatra da je dobro što je otvoren dijalog o otvorenim izbornim listama, jer oko te teme do sada nije bilo suštinskog dijaloga, već svrstavanja na jednu ili drugu stranu.&nbsp;
- Vidim dobrobit zato što imamo jednu granu vlasti, odnosno predsjednika države, koji bi želio da stane iza jedne ovako važne stvari. Podsjetiću da je on u prvom naletu izražavanja svojih stavova oko ovog pitanja imao jedan dokument koji je sa stanovišta nauke o izborima, nije bio baš ponajbolji, tako da vidim ove dijaloge kao prostor da se iskristališu određena pitanja i izazovi- dodao je Savić.
Ono što treba, vjeruje on, treba ozbiljno naglasiti, jeste da se ništa od promjene, pa i po pitanju tipa izbornog sistema u Crnoj Gori &nbsp;ne može dešavati ako ne dođe do ozbiljne izborne reforme, koja bi podrazumijevala i promjenu zakonodavstva, i promjenu ustrojstva i funkcionisanja izborne administracije.
- A sve to bi po onome što nam je ODIR govorio u svojim izvještajima misija za nadgledanje izbora trebalo je da se desi dosta prije promjene ovog tipa - istakao je Savić.
Smatra da ne postoji idealan izborni sistem, a podsjeća da neke države ozbiljno nadograđuju izborne sisteme, koristeći mješovite izborne sisteme, da u kombinaciji doprinesu nečemu što je ozbiljna reprezentativnost izbora kao demokratske vrijednosti.
- Prednost izbornog sistema otvorenih lista je što bi reprezentativnost, kao jedna od osnovnih demokratskih vrijednosti, kada su izbori u pitanju, dobila na značaju. Takođe, kandidati za poslanike bi se u velikoj mjeri vrlo direktno povezali sa svojim biračkim tijelom, to je bio, a i dalje je ozbiljan problem, koji političke partije pokušavaju da prevaziđu. Oslabila bi ta puka, rekao bih vještačka, lojalnost partiji, gdje bi imali priliku da poslanici prezentuju određene ideje za koje smatraju da mogu da generišu određeni broj glasova, a značajno bi uticali i na edukaciju samih birača, i na njihov osjećaj da su važni, da se njihov interes zadovaljava, i da mogu da pozovu na odgovornost direktnije one koji ih predstavljaju, nego što to mogu sad- objasnio je Savić.
Sistem ima, kaže i mana, a među ključnim su repreprezentacija žena i pripadnika manjinskih naroda. Postoji, takođe, bojazan da bi, uvođenjem novog sistema kao što je sistem otvorenih listi, u Crnoj Gori prve na udaru bile žene, odnosno kandidatkinje za poslanice. Postoji i jedna studija iz 2020.godine koja tako nešto potvrđuje - naglasio je on.
Savić, koji je uključen u Građanski savjet za izbornu reformu koji je organizavao Centar za monitoring i istraživanje, kaže da se tamo vodi jako burna diskusija i razmatraju efekti &nbsp;izbornog sistema otvorenih listi u regionu i Evropi.
Pitanje otvorenih lista, smatra on, nije pitanje koje dijeli, to nije ni pitanje koje zahtijeva referendum, to je pitanje kojim treba da se bavi ozbiljna vlast kroz sveobuhvatnu izbornu reformu.
- Vlast treba treba da radi na uvođenju otvorenih lista koje će nas približiti onome kako ćemo mi glasati jednom kad budemo dio Evropske unije. Referendum, i pominjanje referenduma ima dva kraja, jedan kraj je populistički, što me ne bi začudilo znajući odakle je to došlo, da sad mi referendumom ponudimo građanima da oni zaista odluče o tome kakav izborni sistem žele, a nijesmo sigurni da li u potpunosti razumiju i ovaj izborni sistem u primjeni, a to nijesu oni krivi, nego upravo neradnici u parlamentu, i neradnici koji su na pozicijama vlasti - naveo je Savić.
Druga stvar je, dodaje on, da se sakrije, možda, otvoreni antagonizam prema uvođenju otvorenih listi, tako što će se ponuditi referendum.
- Da oni time zapravo prikrivaju svoje stvarno mišljenje o ovome. Vidio sam da su pominjani neki primjeri, kao što je primjer Luksemburga. Imam da porucim ne može Crna Gora biti Singapur, i ne možemo.se voditi primjerom Singapura, ne možemo biti Singapur na Balkanu, ne iz razloga što ne želim dobrobit i prosperitet svojoj državi, već iz razloga što je ta komparacija dio populističkog narativa u Crnoj Gori. Takva je i ova u vezi sa Luksemburgom - zaključio je Savić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8pMPe_dfhdA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Savić: Evropski parlamentarci vrlo vješto i precizno analiziraju sve što dešava u crnogorskoj politici

Crna Gora je lider u procesu proširenja, a njena ambicija i ambicija Evropske unije jednako je da postane punopravni član u ovom parlamentarom periodu. Ne volim da pominjem datume, ali pred nama je mnogo posla - kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec.
On je, predstavljajući danas pred članovima Odbora za vanjske poslove te institucije nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, kazao da je politička situacija u Crnoj Gori veoma komplikovana.&nbsp;
- Nakon 2020. došlo je do političkih promjena i svjedočili smo nekoliko političkih turbulencija, ako mogu koristiti ovaj izraz. I sigurno je da je vodeća koalicija na vlasti trenutno prošle godine postigla veliki napredak, veliki korak naprijed. Zatvorena su tri poglavlja, ali nažalost poglavlje koje se odnosi na sigurnost i odnose sa susjedima nije zatvoreno. U ovoj oblasti će biti potrebno uložiti još mnogo truda i napora, ali moram reći da nijedna država članica ne bi željela da ovaj proces pristupanja vidi kao način rješavanja bilateralnih pitanja - naglasio je Šarec.
Naveo je da je dokument nacrt izvještaja, te da su ograničeni u njegovom obuhvatu i možda će biti onih koji će komentarisati da neki elementi nedostaju.&nbsp;
- Međutim, u budućnosti ćemo imati više prilika da uključimo druge elemente. Radujem se dobroj saradnji sa svim sjenovitim izvještavaocima. Već su organizovani sastanci među nama i došli smo do zaključka da se slažemo u vezi sa Crnom Gorom - kazao je Šarec.
On je dodao da je neophodno učiniti sve što je u moći institucija EU da se zatvore sva poglavlja.
- Izvještaj dalje govori o posvećenosti pristupanju, demokratiji i vladavini prava, osnovnim slobodama i ljudskim pravima, pomirenju i dobrim odnosima sa susjedima, socijalno-ekonomskim reformama, energetici, klimi i povezanosti. I sigurno, kada sam posjetio Crnu Goru krajem januara, imao sam mnoge sastanke praktično sa predstavnicima svih, od predstavnika civilnog društva do predsjednika države, svi politički akteri izrazili su želju da Crna Gora postane članica Evropske unije, ali imaju različita shvatanja o tome kako doći do toga - rekao je Šarec.
Svi politički akteri u Crnoj Gori se, prema njegovim riječima, zalažu se za evropski put.
- Mogu realno reći da nisam primijetio nijednu političku frakciju koja je euroskeptična. Svi žele da Crna Gora postane članica Evropske unije i sigurno su svjesni da javna podrška stanovništva, postovi govore da je oko 80 odsto stanovništva za pristupanje. To je dobro, i Crna Gora treba da nastavi u pravcu u kojem je krenula. Međutim, postoje pitanja koja su otvorena. Ne možemo očekivati da sve ide lako, ili da sve ide glatko. Svjedoci smo blokada u parlamentu ili nefunkcionisanja nekih lokalnih vlasti, i ako ovo nije u funkciji, povlačenje EU fondova biće nemoguće, što će dovesti do problema sa izgradnjom infrastrukture i tako dalje - zaključio je Šarec.
Član Parlamenta Rajnhold Lopatka kazao je da je bio u posjeti našoj državi i da je čuo veoma ambiciozne ciljeve od nas, a to je da do 2026. godine završimo sa procesom pregovaranja pristupanju EU.
- Treba još konstruktivnog dijaloga među političkim strankama, a moramo ohrabriti Crnogorce da sprovedu reforme, a imaju veoma ambiciozne planove i dinamika se mora pojačati - naveo je Lopatka.
Politička elita, kako ističe, treba da vodi računa o poštovanju vladavine prava, preporuke oko penzionisanja sudija su prihvaćene, traženo je mišljenje Venecijanske komsije kao medijatora i traži se rješenje.
- To će približiti Crnu Goru Evropskoj uniji. Imate značajan napredak i zemlja je svakako predvodnica u postupku proširenja - ocijenio je Lopatka.
Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, koji je u prethodnom sazivao bio izvjestilac za našu državu, kaže da je ovaj posao jako važan i da nas podržava na ovom putu.
- Crna Gora ima neka ograničenja vezano za tekst, ali podržavamao članstvo Crne Gore u EU. Međutim to podrazumijeva da postoji konstruktivan dijalog, oni žele da do 2028. postanu članica EU, ali imaju dosta izazova na tom putu. Podržavamo dinamiku rada koju Crna Gora ima - ističe Picula.
Ankete pokazuju podršku Crne Gore Evropskoj uniji, ali je izazov političko jedinstvo u praksi.
- Izražavamo žaljenje za podršku Miloradu Dodiku što se može shvatiti kao uplitanje u pitanja druge zemlje - ističe Picula.&nbsp;

1084x550

Šarec: Crna Gora lider u procesu proširenja, ali pred nama mnogo posla; Picula: Žalimo zbog podrške Dodiku

Član Evropskog parlamenta Marjan Šarec, u ulozi stalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, predstaviće sjutra pred članovima Odbora za spoljne poslove nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu.
Prema ranijim očekivanjima, glasanje bi trebalo da bude održano u maju 2025. u Odboru za spoljne poslove (AFET), nakon čega će uslijediti konačno glasanje tokom plenarne sjednice Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025.

Šarec sjutra predstavlja izvještaj o Crnoj Gori

Evropski parlament je u novom nacrtu izvještaja o Crnoj Gori izrazio zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije i pozvao je na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima.
Član Evropskog parlamenta i stalni izvjestioc EP za Crnu Goru, Marjan Šarec predstavio je prvi nacrt izveštaja o napretku Crne Gore ka pristupanju EU u kome je, takođe, izražena zabrinutost zbog malignih spoljnih uticaja, destabilizacionih napora, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane trećih zemalja. Pozvao je Crnu Goru da usvoji protivmjere u saradnji s EU i NATO-om.
<h2>Dostignuća i izazovi</h2>
Izvještaj, zasnovan na onim Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine, ističe ključna dostignuća i izazove koji su, prema njegovoj procjeni, od suštinskog značaja za dalju usklađenost Crne Gore sa Evropskom unijom.
- Ovaj nacrt izvještaja pripremljen je u okviru određenih ograničenja u dužini i još će biti predmet revizije i amandmana od strane poslanika Evropskog parlamenta - saopšteno je iz Kabineta Šareca.
U izvještaju, stalni izvjestilac pozdravio je napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera, koje su, kako je ocijenio, rezultat zajedničkih napora političkih aktera, civilnog društva i šire javnosti.&nbsp;
Takođe je apelovao na političke lidere da ostanu fokusirani na evropske integracije, naglašavajući da su politička stabilnost i konstruktivna međustranačka saradnja u ovoj fazi jedini održivi put ka zajedničkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU.
- Izražena je zabrinutost zbog političkih bojkota i blokada, kao i ponovnog jačanja tenzija i etničke polarizacije. Crna Gora se poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa među političkim akterima, uz prioritet koji se odnosi na kvalitet zakonodavstva; snažno ohrabruje inkluzivne i transparentne javne konsultacije i redovan angažman civilnog društva u donošenju odluka - navedeno je u nacrtu izvještaja.
<h2>Izbori u jednom danu</h2>
Pored toga, u Nacrtu izvještaja, Šarac je ohrabrio crnogorske vlasti da što prije izmijene izborno zakonodavstvo, prvenstveno kako bi se obezbijedilo da se lokalni izbori širom zemlje održavaju istog dana, uz rješavanje drugih otvorenih pitanja vezanih za lokalne izbore.&nbsp;
Poziva Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoj izborni pravni okvir sa standardima EU i sprovede preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS-a.
- Sve ovo ima za cilj osiguravanje uspješnog funkcionisanja opština, što je u konačnom povezano sa fondovima EU, njihovom efikasnom upotrebom i, samim tim, višim životnim standardom građana - ističe se u saopštenju.
Takođe, Crna Gora se poziva da poveća transparentnost i nadzor nad finansiranjem političkih partija i spriječi zloupotrebu državnih resursa u skladu sa standardima EU.
Izvještaj prepoznaje napredak u oblasti pravosuđa, ali naglašava potrebu da Crna Gora dodatno uskladi svoj pravni okvir (uključujući i Ustav) sa zakonima i standardima EU koji se odnose na nezavisnost pravosuđa, nepristrasnost, integritet i profesionalizam.
<h2>Uskladiti Zakon o oružju</h2>
U izvještaju se izražava zaprepašćenje zbog tragične masovne pucnjave na Cetinju i izražava saučešće porodicama žrtava, a Crna Gora poziva da uskladi svoje zakonodavstvo o oružju sa zakonima EU i međunarodnim standardima.&nbsp;
Takođe, ukazano je da Crna Gora mora u potpunosti uskladiti svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u vezi sa zemljama koje predstavljaju bezbjednosni rizik.
<h2>Pomirenje i dobrosusjedski odnosi</h2>
Jedna od ključnih preporuka u nacrtu izvještaja odnosi se na dobrosusjedsku politiku. Podsjeća se da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni elementi procesa proširenja i pohvaljuje se aktivno učešće Crne Gore u regionalnim inicijativama.
Evropski parlament žali zbog nemogućnosti zatvaranja Poglavlja 31 u decembru 2024. godine i poziva sve uključene strane da pronađu rješenja za preostala bilateralna pitanja i postave kao prioritet buduće interese građana Zapadnog Balkana.
Crna Gora je ohrabrena da proaktivno postupa u slučajevima ratnih zločina i osigura pravdu i reparacije za žrtve.
<h2>Šarec: Dnevna kolebanja da ne ometaju donošenje ključnih zakona</h2>
U posebnoj izjavi, Šarec je ocijenio da Crnoj Gori ne nedostaje politička volja da nastavi svoj evropski put, a da podrška javnosti za pristupanje EU ostaje izuzetno visoka.&nbsp;
- Međutim, imperativ je osigurati da dnevna kolebanja političkog života – koja, po mom mišljenju, proizilaze iz velikog broja političkih partija, od kojih svaka nastoji da osigura svoj položaj – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa -naglasio je Šarec.
On je istakao da zakonodavstvo mora biti što efikasnije i da ne smije podleći iskušenju da bude samo „kozmetičko“.
- Crna Gora ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru tekućeg mandata evropskih institucija - zaključio je Šarec.
Očekuje se da će glasanje o izvještaju biti održano u maju ove godine u Odboru za spoljne poslove (AFET), a zatim će uslijediti konačno glasanje na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025.

Nacrt izvještaja o Crnoj Gori: Zabrinutost zbog političkih bojkota, jačanja tenzija i malignih spoljnih uticaja

Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec pozvao je na smirivanje tenzija u crnogrskom društvu i okretanje razgovoru i postizanju dogovora. 
 
To je saopšteno iz kabineta potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića koji se danas u Briselu sastao sa njim i još nekoliko poslanika EP.
- Sagovornici su se osvrnuli na aktuelna politička dešavanja u Crnoj Gori, sa akcentom na važnost vođenja dijaloga između parlamentarne većine i opozicije, zbog značaja trenutka za Crnu Goru, te da je neophodno prevazići partijske interese i zajedničkim snagama učiniti sve kako bi zemlja postala punopravna članica do 2028. godine - navodi se u saopštenju.
Šarec je, kako su kazali, ponovio da Crna Gora ima značajnu podršku Evropskog parlamenta i ukazao na značaj nastavka ubrzanog rada na ispunjavanju svih mjerila za zatvaranje poglavlja. &nbsp;On je naveo da će uspjeh Crne Gore biti podstrek i EU i državama regiona i istakao da se ova šansa ne smije propustiti.
- Pozvao je na smirivanje tenzija u društvu i okretanju razgovoru i postizanju dogovora - navodi se u saopštenju.
Ivanović je razgovarao sa predsjednikom Odbora EP za vanjske poslove (AFET), Dejvidom Mekalisterom, evroposlanicom i potpredsjednicom Evropske narodne partije Željanom Zovko, izvjestiocem iz sjenke grupacije Zelenih za Crnu Goru Vladimirom Pribiličem i izvjestiocem iz sjenke za Crnu Goru u ime političke grupacije Socijalista i demokrata, Kostasom Mavridesom. 
 
On je kazao da učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU) donosi benefite kako državi, tako i Uniji i regionu, i zahvalio se za podršku svim sagovornicima i njihovim političkim grupacijama. 
 
Mekalister je saopštio da Crna Gora ima punu podršku EP, konstatujući da je Crna Gora, koja je otvorila sva poglavlja, najbolji kandidat za pristupanje Uniji. 
 
On je pozdravio postignuto u protekloj godini, ukazujući na važnost očuvanja vanjskopolitičkog kursa i unutrašnje političke stabilnosti, uz izbjegavanje polarizacije društva, koja ne donosi nikakav napredak. 
 
Mekalister je istakao važnost aspekta izgradnje konsenzusa među partijama, ali i postizanja dogovora sa susjednom Hrvatskom oko bilateralnih pitanja. 
 
Mavrides je, kako je saopšteno, obećao svu pomoć Crnoj Gori u predstojećem periodu, naročito imajući u vidu da Kipar preuzima predsjedavanje Savjetom Evropske unije u prvoj polovini naredne godine, kada se očekuje zatvaranje velikog broja poglavlja. 
 
- Sugerisao je da se Crna Gora za sve eventualne inicijative u narednom periodu obrati njemu, kako bi blagovremeno mogao da organizuje i obezbijedi podršku u EP - navodi se u saopštenju.

Šarec: Smiriti tenzije u društvu i okrenuti se razgovoru

Nijesam optimističan da će doći do dogovora između vlasti i opozcije. Svi su se svi su ogradili u svojim bedemima - ocijenio je na konferenciji za medije izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Marjan Šarec.
Situacija, kako je ukazao, nije povoljna - pošto imamo i krizu na državnom, ali i na lokalnom nivou.
- Parlament stoji u blokadi i bliži se godina za koju svi želimo da bude godina ulaska Crne Gore u EU - naveo je on.
Podvukao je da je najvažnije da blokada prestane - bilo dogovorom partija ili posredovanjem Venecijanske komisije.
- Ne želim vidjeti da Crna Gora ide putem Sjeverne Makedonije ili Gruzije - dodao je on.
Bilo je, kaže on, puno uspjeha.
- Jedno poglavlje nije zatvoreno iz poznatih razloga. Mislim da Rezolucija o Jasenovcu nije bila potrebna, ali što je tu je - istakao je Šarec dodajući da bilateralna pitanja ne smiju da utiču na približavanje EU.
Sa druge strane, kako je dodao, imamo situaciju Hrvatske i Slovenije, koje nijesu riješile svoja bilateralna pitanja, a članice su EU.
- Izborno zakonadavstvo jedno je od bitnijih područja. Lokalni lokalni izbori ne utiču na efikasnost rada lokalnih zajednica. Ne treba potencirati identitetska pitanja, koja bi mogla uznemiravati građane i težiti nekim nemirnim događajima. To ne pomažu samom procesu. Crna Gora nema snage za više frontova, ona treba voditi bitku na jednom frontu, a to je priduživanje EU. To mi se čini vrlo važnim - rekao je on.
Svaka politička situacija koja će se u narednim mjesecima događati sigurno će, smatra on, uticati i na suštinu samog izvještaja.
- Kompromis je uvijek sinonim za politiku - naveo je on.

1250x600

Šarec: Najvažnije da blokada prestane - bilo dogovorom ili posredovanjem VK

Preduslov za nastavak reformskog procesa je prevazilaženje aktuelne ustavne i sa njom povezane parlamentarne krize, kao i krize na lokalnom nivou - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na sastanku sa stalnim izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjanom Šarecom.&nbsp;
On je dodao da svi politički akteri imaju obavezu i odgovornost da obezbijede funkcionisanje institucija i ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz evropske agende, te da je važno zadržati poziciju Crne Gore kao lidera na putu ka članstvu u EU, koju podržava 80 odsto građana naše zemlje. U tom smislu, a kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Milatović je naglasio da je neophodno državno jedinstvo, udruživanje napora i intenziviranje reformskih aktivnosti kako bi Crna Gora ostvarila ovaj cilj.
Šarec je istakao da je budućnost Crne Gore u Evropskoj uniji značajna i u kontekstu stabilnosti i napretka cijelog regiona, te da će Evropski parlament i dalje pružati snažnu podršku na putu države ka punopravnom članstvu.
- Milatović je istakao da Crna Gora, kao najnaprednija zemlja kandidat u pregovaračkom procesu ima veliku šansu da postane prva naredna članica EU. Naglasio je da je cilj naše države da postane članica EU do 2028. godine, te da je u tom kontekstu ključna stabilna dinamika zatvaranja pregovaračkih poglavlja - dodali su u kabinetu Milatovića.
Naglašavaju i da je u &nbsp;otvorenom i sadržajnom razgovoru konstatovano da je važno iskoristiti trenutni povoljni trenutak u Evropskoj uniji u odnosu na politiku proširenja, te da je budućnost Zapadnog Balkana u integrisanoj Evropi zasnovanoj na zajedničkim vrijednostima.

Milatović - Šarec: Svi politički akteri imaju obavezu da obezbijede funkcionisanje institucija i ispunjavanje obaveza iz evropske agende

Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese, poručio je zamjenik premijera i potpredsjednik Vlade Crne Gore Aleksa Bečić na sastansku sa Marjanom Šarecom, izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru, tokom njegove zvanične posjete našoj zemlji.&nbsp;
Izvjestilac Evropskog parlamenta Šarec istakao je da će i u budućnosti pružati podršku Crnoj Gori na njenom evropskom putu, ističući značaj jedinstva i saradnje.
- Postoje teme koje se nikada ne trebaju politički zloupotrebljavati, kao što postoje teme oko kojih se svi činioci društveno-političkog života trebaju ujediniti i zajednički djelovati. Upravo je to slučaj sa evropskim putem. Crna Gora je na dobrom putu da ostvari svoje nacionalne strateške ciljeve i na tom putu možete računati na našu podršku. Da bi se ostvario vaš evropski cilj, od presudne je važnosti da svi djelujemo zajednički, sa mudrošću i jasno postavljenim političkim i društvenim prioritetima. Svi smo dio istog tima, a vaš uspjeh je i naš uspjeh. Pozdravljam brojne uspjehe postignute u prethodnim mjesecima, ali i ističem da je neophodno da nastavite da ostvarujete konkretne rezultate u svim oblastima društvenog života, jer će oni biti presudni za dalje ubrzanje evropskog puta Crne Gore - istakao je Šarec.
Potpredsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo posjetom Šareca, uvjeren da će, kako je rekao, njegova iskrena prijateljska podrška i duboko razumijevanje prilika na Zapadnom Balkanu značajno doprinijeti ostvarenju ključnog spoljnopolitičkog cilja Crne Gore – punopravnog članstva u Evropskoj uniji.
Bečić je naglasio da su zatvaranje tri pregovaračka poglavlja i dobijanje pozitivnog IBAR-a jasan pokazatelj političke odlučnosti i efikasne saradnje crnogorskih institucija u ispunjavanju evropskih obaveza, ali i priznanje naših evropskih partnera za sprovedene reforme.
- Osim što nas dodatno motivišu, ostvareni rezultati nas obavezuju na još intenzivniji rad u narednom periodu, kako bismo ostvarili svoj cilj – zatvaranje svih preostalih poglavlja do kraja 2026. godine i punopravno članstvo u EU 2028. godine - istakao je on.
Bečić je istakao da su prioriteti Vlade od početka jasno definisani i vidljivi kroz konkretne rezultate, što, kako je rekao, potvrđuju najviši zvaničnici Evropske unije i godišnji izvještaj o napretku.
- Ubrzanje evropskih integracija, poboljšanje životnog standarda građana i odlučna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije prioriteti su našeg djelovanja. Rezultati koji su postignuti uprkos zatečenoj institucionalnoj krizi, kadrovskim i normativnim deficitima, kao i decenijama vrjednosno urušavanom sitemu, svjedoče o našoj posvećenosti ovim ključnim temama koje garantuju stabilnost i okupljaju sve građane Crne Gore - naglasio je Bečić.
On je ukazao na rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije zahvaljući, kako je rekao, predanom radu, posvećenosti i međusobnom povjerenju bezbjednosnih i tužilačkih institucija, kao i međunarodnih partnera, ističući da izostanak efikasnosti brojnih sudskih procesa i blagovremenih presuda ostaje značajan izazov.&nbsp;
- Jasno je da u Crnoj Gori više nema zaštićenih i nedodirljivih i da nadležne institucije apsolutno ne interesuje kako se neko zove, kome pripada, kojoj kriminalnoj grupi služi, već isključivo da li je učinalac krivičnih djela. Zato je panika u redovima kriminalnih struktura i strah od reformi koje se sprovede sa ciljem čišćenja od nedozvoljenih uticaja, odnosno ozdravljenja i jačanja kapaciteta policijskih struktura - naglasio je Bečić.
Bečić je kazao Šarecu da postupak prijavljivanja na javni poziv za prijem novih policijskih službenika teče planiranom dinamikom, da je prijavljeno više od 500 kandidata, da su stavljena na javnu raspravu dva važna zakonska projekta kojim se, kako je rekao, drastično pooštravaju bezbjednosni, zdravstevni i drugi uslovi za držanje i nošenje oružja, ali i sankcije za nelegalno postupanje, odnosno izvršenje krivičnih djela po tom osnovu.
Takođe, Bečić ga je informisao da je u okviru akcije “Poštuje život, vrati oružje” do sada u januaru vraćeno preko 1.700 komada oružja i oko 55.000 komada municije, da se kontinuirano spovode akcije ka članovima organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnim licima, kao i sa realizacijom drugih mjera koje je utvrdilo Vijeće za nacionalnu bezbjednost.
- Evropska budućnost Crne Gore nema alternativu. Istorijska prilika da 2028. godine postanemo 28. članica Evropske unije cilj je koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese. Ovaj trenutak zahtijeva jedinstvo i odlučnost svih društvenih činilaca, jer budućnost Crne Gore zavisi od naše spremnosti da zajedno gradimo društvo oslobođeno uticaja kriminala i korupcije, zasnovano na vladavini prava i snažnim institucijama - zaključio je Bečić.

Bečić sa Šarecom: Istorijska prilika da 2028. uđemo u EU - cilj koji nadilazi svakodnevnu politiku i pojedinačne interese

Izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i ukoliko se ovo stanje oduži naša zemlja može posustati u napretku.
- Za Crnu Goru je sad vrijeme i ako sad ne uđe u EU biće kasno - kaže on.&nbsp;
Poručio je da je da je kriza na lokalnom nivou akutna, da treba da se formiraju vlasti i da se počne sa radom.
On je u emisiji Globus na TVCG kazao da su mu svi političari sa kojima je razgovarao iskazali zabrinutost zbog trenutne situacije i da &nbsp;svako ima rješenje, ali su ta rješenja drugačija.&nbsp;
- Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje - kazao je on.&nbsp;
Istakao je da su obje strane iskazale želju da se situacija riješi te da im treba pružiti šansu.
- Ovo nije od koristi za Crnu Goru i za čitav proces. Ima što šta za uraditi, tako da ova blokada i previranja dobro bi bilo da završe što prije. Ali crnogorska politika je složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja. Ja ipak vjerujem da ima toliko mudrosti i da će oni nači rješenje - kazao je Šarec.
Po njegovom mišljenju u prethodnom periodu dobro su radili i Vlada i parlament.
- Ali ima još mnogo da se uradi i ako bude jedinstva to se može postići - kazao je on.
Ističe da situacija nije tragična, da se iz inostranstva sve prati, ali ako se ovo stanje oduži Crna Gora će posustati u napretku.&nbsp;
- To ne bi bilo dobro za sam proces. Sve radimo zbog građana i to ne smijemo zaboraviti - naglasio je on.&nbsp;
Šarec ističe da je kriza lokalnih vlasti akutna.
- Mislim da treba da se formiraju lokalne vlasti i da se počne sa radom. Treba što prije početi sa izbornim zakonodavstvom i lokalni izbori treba da budu u jednom danu - istakao je on.
Crnoj Gori treba mir i politička stabilnost.
- Identitetska pitanja, jezika državljanstva ne bi trebalo da budu u prvom planu. U prvom planu treba da bude proces pridruživanja. Crna Gora nema snage za više frontova. Sad je samo jedan front važan, a to je evropska integracija - istakao je on.
Naglasio je da se mora usvojiti i budžet.
- Za Crnu Goru je sad vrijeme i ako sad ne uđe u EU biće kasno. Razlog je gepolitička situacija. To i te kako diktira proširenje. Sad je dobar momenat i za EU i za Crnu Goru - rekao je on.&nbsp;
Kako je rekao, bilateralna pitanja i odnosi sa Hrvatskom nijesu najbitnija za ulazak naše zemlje u EU.
- Važno je da ovaj proces teče što ljepše ne samo sa strane Brisela, nego i Crne Gore. Ne znam šta će Hrvatska uraditi, ali ako to jedino bude problem, mislim da to neće biti kočnica za ulazak Crne Gore u EU. Na kraju krajeva, Hrvatska je evropska zemlja i tako će se, nadam se, i ponašati. Mislim da samo zbog toga neće biti problema - kazao je Šarec.&nbsp;
Ističe da je dijalog najbolje rješenje.

Šarec: Ako se blokada parlamenta oduži Crna Gora može posustati na putu ka EU

Vlast opstruira ključne procese koji direktno utiču na funkcionalnost države i proces evropskih integracija - ukazali su lideri opozicionih stranaka na sastanku sa poslanikom Evropskog parlamenta i stalnim izvjestiocem za Crnu Goru Marjanom Šarecom.
Šefovi poslaničkih klubova parlamentarne opozicije iz Demokratske partije socijalista (DPS), Građanskog Pokreta URA i Socijaldemokrata (SD): Andrija Nikolić, Miloš Konatar i Boris Mugoša, kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović su poručili da postoji ozbiljan jaz između narativa i stvarne politike parlamentarne većine koja ometa napredak u tom procesu.
- O čemu ubjedljivo svjedoči donošenje Rezolucije o Jasenovcu koja je usvojena neposredno nakon dobijanja IBAR-a - istakli su oni.
Opozicija je na sastanku sa Šarecom naglasila nužnost poništavanja neustavne odluke o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda, kojom je parlamentarna većina narušila temeljni princip vladavine prava i Ustavom definisanu podjelu vlasti. Takve odluke, smatraju, potvrđuju da vlast suštinski djeluje protiv interesa Crne Gore, potkopavajući pravni sistem i ustavni poredak.
- Tokom razgovora je posebno potencirana opstrukcija formiranja vlasti na lokalnom nivou, koju organizuje parlamentarna većina. U vezi sa tim, opozicija je pozvala na nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi, upozoravajući da bi svako suprotno ponašanje moglo produbiti političku i institucionalnu krizu na svim nivoima - navodi se u saopštenju DPS-a.
Naglašeno je, kako dodaju, da je za uspješan nastavak integracionog puta Crne Gore potrebno ostaviti po strani sva pitanja koja dijele društvo, odnosno tražiti najširi konsenzus među političkim akterima u vezi sa pitanjima poput izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja ili Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Iz opozicije su zaključili da će Vlada i parlamentarna većina preuzeti odgovornost za zastoj u evropskim integracijama i za dalju političku destabilizaciju u državi, ukoliko se ne vrate poštovanju Ustava i pravnog poretka.

Opozicija sa Šarecom: Vlast će biti odgovorna za zastoj u EU integracijama i destabilizaciju ukoliko se ne vrate poštovanju Ustava

Pokret Kreni-Promeni saopštio je danas da je njihov istraživački tim prikupio i selektovao ukupno 1.953 svjedočenja građana o "posljedicama upotrebe zvučnog topa" tokom protesta održanog 15. marta u Beogradu.
Iz tog pokreta, naveli su u saopštenju, da se među prikupljenim svjedočenjima nalaze brojna ljekarska uvjerenja koja potvrđuju fizičke i psihološke posljedice koje su građani pretrpjeli.
Dodaje se da će ta dokumentacija, zajedno sa zahtjevom za pokretanje međunarodne istrage i sa više od pola miliona potpisa peticije, sjutra biti predata predstavnicima Ujedinjenih nacija.
- Dostavljena svjedočenja pokazuju da su razmjere užasa kroz koji su pogođeni građani prošli tokom i nakon udara zaprepašćujuće i daleko veće nego što snimci koji prikazuju udar iz soničnog oružja ilustruju (a koji su sami po sebi dramatični) -navodi se u saopštenju tog pokreta.
Ocjenjuje se i da je nasilje kojem su građani bili izloženi neprihvatljivo i da mora da ima pravne i političke posljedice.
- Saučestvujemo u traumi kojoj su bili i kojoj su i dalje izloženi svi koji su prošli kroz užase soničnog udara. Nećemo stati dok odgovorni za ovaj pokušaj terorističkog akta nad mirnim građanima ne budu kažnjeni - piše u saopštenju.

Kreni-Promeni: Prikupljeno skoro dvije hiljade svjedočenja o upotrebi zvučnog topa na protestu u Beogradu

Postavlja se pitanje ko su ti glasači i ko ih organizuje da iz druge države dolaze u Crnu Goru i odlučuju o sudbini građana Crne Gore i građana Nikšića? Za čiji interes? Ko to relativizuje i pokriva takvu organizovanu grupu? Sasvim sigurno je da su to oni politički subjekti koji služe Beogradu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E poslanik Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore, Nikola Rakočević.
Uvjeren je Rakočević da će alternativa vlastima, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou, dobiti većinu na lokalnim izborima u Nikšiću. Kaže da je Nikšić, kao malo koji drugi grad, pokazao do koje mjere je nesposobna parlamentarna većina, koja je od 2020. godine na čelu države. Nikšić, koji je nekada bio perjanica moderne, savremene, kulturne Crne Gore, danas je, kaže Rakočević, grad koji je urušen ekonomski, sociološki, kulturno i obrazovno.
- Na čelu Nikšića je već četiri godine čovjek koji se vrlo otvoreno ruga državnim simbolima Crne Gore, ruga se državi Crnoj Gori. On (Marko Kovačević) periodično ide što na formalne, što na neformalne predaje izvještaja drugoj državi. Ide u parlament Republike Srbije da podnosi izvještaje, saopštavajući da Crna Gora nije njegova država… U samom Nikšiću se osjeća atmosfera potrebe da se stvari mijenjaju, da grad stane na noge, da pokaže ono svoje pravo lice, koje je izgubio - kaže Rakočević.
Na loklanim izborima u nedjelju u Nikšiću očekuje, kaže, ubjedljivu pobjedu opozicije, odnosno, Demokratske partije socijalista i njihovih partnera. Vjeruje da bi njihova pobjeda mogla da bude podsticaj za napredovanje Crne Gore na svim poljima, a da građani Nikšića više neće tolerisati ponašanje vlasti. Rakočević je stekao utisak da su građani Nikšića odlučni da na prvo mjesto stave svoju porodicu, svoj grad i državu Crnu Goru.
- Vlast je potcijenila građane Nikšića i tada kada su na intoniranje himne pokazivali srednji prst, i kada su vrijeđali Crnu Goru i nazivali je slučajnom greškom, a Republiku Srbiju matičnom državom. Pogriješili su. Mislili su da se ambijent u Nikšiću i u Crnoj Gori promijenio. Nije. To će građani Nikšića pokazati. Jer, na ovim izborima odlučuju hoće li Marko Kovačević i Andrija Mandić da upravljaju Nikšićem, ili žele demokratske, pristojne ljude sa vizijom da razvijaju grad - navodi Rakočević.
Vjeruje da vlast u gradu pod Trebjesom, pod izgovorom da ispravlja nepravde iz prethodnog perioda, Crnu Goru želi u okrilju druge države.
- A koja je to bila nepravda? Je li nepravda bila što je obnovljena crnogorska nezavisnost, što je Crna Gora postala dostojanstvena, samosvojna, što se okrenula sebi? To je u njihovim očima nepravda, koju pokušavaju da isprave preko Nikšića i svih gradova u Crnoj Gori. Odnosno, da Crnu Goru podvedu pod skute nekog dugog, van naše državne kuće, jer su i sami sluge režima u Beogradu - istakao je poslanik DPS-a.
DPS će u utorak Ministarstvu unutrašnjih poslova predati spisak sa više od 200 birača koji, kako tvrde, uporedo ostvaruju biračko pravo u Nikšiću i Trebinju. Iz MUP-a te tvrdnje nazivaju neutemeljenim.
- Ministar (unutrašnjih poslova) Danilo Šaranović, u kukavičkom maniru, pokušava da se sakrije iza MUP-a. Vjerujem da Ministarstvo unutrašnjih poslova nema takav stav. Ali, znajući da je rejting Demokrata u rapidnom opadanju, žele da konfrontiraju stavove sa stavom šefa poslaničkog kluba DPS-a Andrijom Nikolićem. To čine tako što će institucija (MUP), navodno, oponirati stavu Nikolića. Ne. Stavu poslanika Nikolića oponiraju Demokrate… Postavlja se pitanje ko su ti glasači, ko ih i za čiji interes organizuje da iz druge države dolaze u Crnu Goru i odlučuju o sudbini građana Crne Gore i građana Nikšića? Za čiji račun? Ko relativizuje i pokriva takvu organizovanu grupu? Sasvim sigurno oni politički subjekti koji služe Beogradu - ističe Rakočević.
Kaže i da će sve tvrdnje šefa poslaničkog kluba DPS-a dokumentovati.
- Postoje ljudi koji su duplo upisani, mimo zakona, u birački spisak Crne Gore, a istovremeno i u biračke spiskove drugih država, u ovom slučaju BiH, odnosno, bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska. Te ljude organizuju političke grupe iz Beograda i Banja Luke da dolaze u Nikšić i glasaju, kako bi pomogli onim političkim subjektima koji će služiti Beogradu. To su svi oni koji će se okupiti oko Marka Kovačevića, i Demokrate, i PES, i to je vrlo važno. Čini mi se da su, konačno, građani razumjeli da je glas za PES, glas za Marka Kovačevića i Andriju Mandića. Zbog toga ćemo pokrenuti ovaj pravni posao i upozoriti ne samo institucije Crne Gore, nego i građane koji su duplo upisani, da krše zakon Crne Gore i da to neće biti tolerisano - poručio je Rakočević.

Rakočević: Šaranović, u kukavičkom maniru, pokušava da se sakrije iza MUP-a

Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje podržava ideju o prekidu vatre u Ukrajini, ali Moskva još nije dobila odgovore na ključna pitanja o sporazumu koji je predložila američka vlada, saopštio je Kremlj.
Američki predsjednik Donald Tramp je više puta izjavio da želi okončanje rata u Ukrajini, uz tvrdnju da postoji opasnost da taj sukob preraste u svjetski rat Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije.
Putin je u martu rekao da Moskva u principu podržava američki predlog o prekidu vatre u Ukrajini, ali da borbe ne mogu biti zaustavljene dok ne bude bilo razjašnjeno više ključnih uslova, prenosi N1.
Kremlj tvrdi da na pitanja još nema odgovora, javlja Rojters.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da ta pitanja i dalje vise u vazduhu i im niko nije dao odgovore na njih.
Putin je naveo da mirovni sporazum mora da uzme u obzir koren sukoba – nadmetanje Moskve i Zapada oko budućnosti Ukrajine i proširenje NATO prema granicama Rusije.
Kremlj je danas za odsustvo odgovora optužio Ukrajinu, jer Kijev nije u stanju da kontroliše brojne „ekstremističke i nacionalističke jedinice“.

Kremlj: Putin podržava ideju o prekidu vatre, ali nema odgovora na ključna pitanja

Studenti koji su biciklima krenuli u Strazbur stigli su u Beč, gdje ih je svečano dočekao veliki broj građana.&nbsp;
Njihove kolege u Beogradu su postavile šesti zahtjev, a to je da se utvrdi ko je odgovoran za boravak novinarskih ekipa i Aleksandra Vučića u intenzivnoj njezi UKSC, gdje su bili smješteni pacijenti povrijeđeni u požaru u Kočanima.&nbsp;
Studenti u Kragujevcu danas su šest sati blokirali jednu od najvažnijih saobraćajnica.&nbsp;
Studenti Medicinskog fakulteta u Novom Sadu organizovali su protest ispred Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata.&nbsp;
U Beogradu je održan protest studenata u blokadi ispred Univerziteta "Union - Nikola Tesla", zbog najave aprilskog ispitnog roka.

Studenti biciklisti stigli u Beč, svečano ih dočekao veliki broj građana

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

&nbsp;-Kada govorimo o stranim uplitanjima, to vidimo sve više u raznim procesima. Zato su misije promatranja izbora jako važne kako bi se osigurali sigurni i slobodni izbori. A veoma je teško boriti se protiv stranih uplitanja – kazala je Kaja Kalas, predstavnica Evropske unije za vanjske polove i bezbjednosnu politiku tokom obraćanja novinarima u Vili ,,Gorica” &nbsp; Šefica evropske diplomatije možda i nije bila svjesna koliko je u pravu: Crna Gora se i pred ove lokalne izbore bori sa stranim uticajem. Iako režim Aleksandra Vučića nije toliko jak kao prilikom čuvene ,,Bitke za Nikšić” 2021. godine, iz štaba kojim rukovodi Marko Kovačević zatražili su pomoć od Beograda. Očito u lokalnoj vlasti koju predvodi član Nove srpske demokratije Andrije Mandića zabrinuti su zbog evidentno dobrog rejtinga Demokratske partije socijalista. A time i mogućnosti da, uz odbornike Evropskog saveza i Ure, eventualno i liste Dragana Radulovića iz Župe, formiraju drugačiju vlast nakon 13. aprila. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250407190420_5fb6a2ad85f6cd54b1e5fe9223b2cc2dcf784da6428dddc03f8461e004276a64" data-rendition-name="original" width="926" height="600" loading="lazy" alt="GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu"> <figcaption>GLAVNI I IGRAČ ZADATKA: Vučić i Kovačević u Beogradu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OPET ČEKAJU POMOĆ OD VUČIĆA Izvor Portala ETV iz Nove srpske demokratije registrovao je da Kovačević smatra da SEP Duška Markovića neće imati dovoljnu podršku birača za prelazak cenzusa. &nbsp; &nbsp;-Zato bi od krucijalne važnosti za održanje na vlasti bilo osvajanje još jednog mandata u postizbornoj raspodjeli galsova partija koje ne pređu cenzus - kaže naš sagovornik. &nbsp;&nbsp; Kako je Vučićev režim u teškom položaju zbog višemjesečne studentske pobune u Srbiji, Mandićeva i Kovačevićeva ekipa nije mogla da računa na logističku i finansijsku pomoć koja im je svojevremeno donijela pobjedu u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250407190420_c3d2cfcb30da90cb7307ec0e3097bf79401ba93bbf688dbd5813a33d973b98fe" data-rendition-name="original" width="768" height="432" loading="lazy" alt="LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan "> <figcaption>LJUDI ZA SPECIJALNE ZADATKE: Mandić i Šijan(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prije četiri godine najveći dio finansijske im logističke podrške iz Beograda išao je preko Vlade Mandića, bivšeg rukometaša i člana Glavnog odbora Vučićeve Srpske narodne stranke. Nije on bio sam, pratila ga je ekipa uigrana za izborno bildovanje: bezbjednosno interesantno lice Dane Šijan, kao i Vučićevi ljudi iz entiteta Republika Srpska - Nenad Bogdanović iz takozvanog Istočnog Sarajeva, Dejan Puhalo iz Trebinja, te Slobodan Lalović i Blagdan Madžić iz Foče. Svi su oni februara 2021. godine privođeni u policiju i smatra se da su upravo ti ljudi najzaslužniji što je Mandićeva koalicija dobila par hiljada glasova više i došla na vlast u Nikšiću. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250407190424_b72b0058f4809639d7eba4029db2791629b91bcf6253440a75f40569d3a8f1d4" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje "> <figcaption>ISPOMOĆ REŽIMU U BEOGRADU: Trebinje(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  TREBINJE KAO ,,MEKA I MEDINA” U nedostatku takve podrške, ovog puta se koristi kombinovana metoda vještačkog građenja izbornog rezultata. Izvor Televizije E ističe da se već izvjesno vrijeme obavlja prenos gotovog novca iz Trebinja u Nikšić, koji se dostavlja pojedinim članovima rukovodstva NSD, a nakon toga se distribuira posredstvom pouzdanih partijskih aktivista na terenu. &nbsp; Za prenos novca se koristi, evidentirali su operativci ANB-a, službeni automobil mercedes E klase iz obezbjeđenja jednog poslanika iz Nove srpske demokratije. &nbsp; -Protekle sedmice registovan je prelazak službenog automobila marke ,,mercedes E 280” preko graničnog prelaza Ilino brdo. Vozač je iz Dragove Luke a vozilo je &nbsp;vlasništvo Skupštine Crne Gore. Kako raspolaže svjetlosnom signalizacijom, a kao vozilo iz pratnje ne potpada pod režim kontrole policije. Registrovano je i vozilo ,,opel astra” u vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore koje je vozio čovjek iz Kličeva i putovao za Trebinje. Izvoru nije poznato od koga preuzimaju novac, ali treba očekivati da će u dva-tri naredna dana ponovo odlaziti u Trebinje – kazao je izvor Portala ETV I Televizije E iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp; &nbsp;Prema naredbi čelnika ANB-a Ivice Janovića, operativci Agencije brižljivo prate predizbornu trku u Nikšiću I Herceg Novom. Poseban je fokus na grad pod Trebjesom, prvenstveno zbog mučnog iskustva ,,namicanja &nbsp;glasova” za Mandićev Demokratszki front 2021. godine. &nbsp; NOVE IZBORNE MANIPULACIJE &nbsp; Nikšić je na posljednjem zajedanju Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope istaknut kao jedan od <a href="https://search.coe.int/cm/eng#%7B%22CoELanguageId%22:[%22eng%22],%22CoEReference%22:[%22CG(2025)48-10%22],%22sort%22:[%22CoEValidationDate%20Descending%22],%22CoECollection%22:[%22COE_DOC%22],%22po%22:%7B%22ref%22:%22=%22%7D,%22CoEIdentifier%22:[%220900001680b4cb53%22]%7D" target="_blank">primjera stranog miješanja</a> u izborne procese. Prema saznanjima naše redakcije, i za ove nikšićke izbore vlast koristi sva – dozvoljena i nedozvoljena sredstva. &nbsp; Portal ETV je u tekstu novinarke Kaćuše Krsmanović objavio je protekle sedmice informacije da su državljani Crne Gore koji rade ili žive u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (u vrijednosti oko 1.800 eura). Za tu uslugu moraju da uzvrate uslugom: kako mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal, zauzvrat na izborima treba da glasaju - ,,Za budućnost Nikšića“. &nbsp; Protekle sedmice je Demokratska partija socijalista objavila spisak oko 200 građana Trebinja koji su registrovani na glasačkim spiskovima u Nikšiću, a procjenjuje se da je izvjestan broj birača iz Bileće i Foče takođe nezakonito upisan u crnogorski birački spisak. Zato će, po saznanjima Televizije E, već sjutra ili najkasnije u srijedu DPS predati krivične prijave protiv odgovornih koji su nezakonito upisali ljude iz susjedne države u birački spisak Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250407190424_55ed921abb30a1189fc08409e29bb48224c82c8e309cbf104a8226eedb1ed121" data-rendition-name="original" width="1080" height="622" loading="lazy" alt="NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević"> <figcaption>NA NOVOM ISPITU: Mandić i Kovačević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI NEĐELJU &nbsp; Teško je procijeniti da li će ove predizborne mahinacije biti dovoljne da poljuljana aktuelna vlast predvođena Markom Šubarom Kovačevićem zadrži sadašnje pozicije. &nbsp; Izvjesno je, na žalost, da nadležno državo tužilaštvo neće reagovati na sve informacije o izbornim mahinacijama, prevarama i teškom ogrješenju o zakone. &nbsp; I neće im biti prvi put. &nbsp; Februara 2021. kada su u Nikšiću privedeni navodni lobisti iz Srbije, Vlada Mandić i ekipa, pušteni su samo nekoliko sati kasnije. I oktobra 2022. godine, srpski biznismen Dejan Slijepčević priveden je na aerodromu Podgorica kada je prenosio veću količinu keša dok je helikopterom doletio iz Beograda. I on je nakon nekoliko sati pušten. &nbsp; Tadašnji SDT na čijem je čelu Vladimirom Novovićem kao da se bavila nekom vrstom izbornog sportskog ribolova: nakon hvatanja ulova, kratkog držanja, oslobodili bi uhapšene i vratili ih na slobodu. Nema dileme, tako će se i ove sedmice ponašati &nbsp;osnovna tužilaštva koja su sada nadležna za izborne prevare. &nbsp; Valja se jedino nadati da ovog puta izborne prevare neće biti dovoljne za izbornu pobjedu. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: marjan-sarec