<p>Predstavnice/ci NVO sastali su se sa <b>Marjanom Šarecom </b>kako bi razgovarali o aktuelnim procesima iz evropske integracije Crne Gore, a susret je bio povod da se preispita suštinski proevropski put Vlade i problematizuju kapaciteti domaćih institucija koje treba da sprovode zacrtane reforme do 2028. godine, navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Date su ocjene u pogledu stepena ispunjavanja mjerila iz pregovaračkih poglavlja i pojedinačno reformi u oblasti vladavine prava, javnih nabavki, javnih finansija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, sveobuhvatne izborne reforme, prostornog planiranja, ekologije, a kroz ukupnu perspektivu ljudskih prava u zemlji.</p>
<p>U području svoje ekspertize predstavnici i predstavnice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) , Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) , Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO MANS, Fidelity Consulting, Asocijacije Spektra ukazali su na pojedinačne teme od važnosti za dalje razmatranje od strane EP, i pozdravili nedavnu Rezoluciju EP koja je kritički uvrstila mnoge od njih.</p>
<p>- Treba nam otvorena i nedvosmislena podrška EU u zajedničkom naporu da se temelji ovog društva postave na snažnim građanskim i demokratskim osnovama sa neprikosnovenom vladavinom prava - poručile su NVO.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorske NVO sa Šarecom: Treba nam otvorena i nedvosmislena podrška EU

<p>"Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva, koja ima svoju kičmu i želi za sebe samo najbolje“.&nbsp;</p>
<p>To je juče u crnogorskoj Skupštini saopštio izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru <b>Marjan Šarec</b>, na konferenciji „Budućnost proširenja Evropske unije (EU) – budućnost je sada“.</p>
<p>Teško da bi ovakva poruka bilo kojoj drugoj državi u Evropi danas mogla biti upućena, a da je vlast i građani te države takvu priču ne shvate - kao uvredu. Jer, svaka nezavisna država Evrope bi, valjda se to podrazumijeva, trebalo da bude samostalna i ,,da ima kičmu". &nbsp;</p>
<p>Ali, ovo je poruka Crnoj Gori, zemlji koja je pred vratima Evrospke unije i koja, valjda, ima neki ,,defekt" i sa samostalnošću i sa kičmom. &nbsp;</p>
<p>Šarecu je, izgleda, kristalno jasno da Crna Gora ima ozbiljan problem sa onima koji je vode. Zato je poslao jasnu poruka da je Evropi jasno s kim ima posla, ali da i dalje nastoji da naše političke elite privoli da prestanu s opstrukcijama evropskog puta.</p>
<p>I 2022. godine Brisel nam je dao šansu, ali Vlada <b>Dritana Abazovića </b>odbila je tu ponudu zato što je služila interesima tuđe države - Srbije i njenom predsjedniku <b>Aleksandru Vučiću</b>. A on Crnu Goru ne želi u Evropskoj unji, već u „srpskom svijetu“.A da bi ušla u taj i takav svijet, Abazović je kao premijer morao da potpiše Temeljni ugovor, da Crkva Srbije prigrabi crnogorsko sakralno nasljeđe. I još gore: da srpska Crkva bude iznad crnogorske države. Abazović nije htio ili nije smio da, sa pozicije premijera, vodi Crnu Goru u pravcu Evrope. Kao samostalnu državu, koja ima kičmu.&nbsp;</p>
<p>Sada novu priliku ima Vlada <b>Milojka Spajića</b>. Ali, njen šef iz sjenke, predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b>, lider parlamentarne većine kojom upravlja Vučić i koja je idolopoklonik diktatora, ratnog zločinca <b>Vladimira Putina</b>, na sve načine podriva evropsku budućnost Crne Gore.</p>
<p>I zato je Šarec juče u crnogorskoj Skupštini zavapio da „Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva“ i zajedno sa evropskim parlamentarcima poslao poruku da imamo pruženu ruku briselske administracije... Ali i da je na nama da dovršimo to putovanje.</p>
<p>Evropa i Brisel očito se neće baviti pitanjima istorijskog revizionizma kod nas, uticajem Crkve Srbije na društveno-političke i sve ostale procese u našoj zemlji, projektom „srpski svijet“, potpunom marginalizacijom nacionalnih Crnogorki i Crnogoraca i svođenjem na radikalne esktreme...</p>
<p>Da u Briselu smatraju da su ova pitanja od značaja za evropski put Crne Gore, ključni eksponent tih politika, predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić </b>bio bi nepoželjan sagovornik. Ali, nije, četničkog vojvodu primaju evropski zvaničnici, od Marte Kos do Marjana Šareca . &nbsp;</p>
<p>I zato nam se Mandić juče i rugao. Pred evropskim izaslanicima poručio nam je da on neće odustati i da će zajedno sa Crkvom Srbije i njenim ovdašnjim poglavarima, mitropolitima crnogorsko-primorskim <b>Joanikijem Mićovićem </b>i budimljansko-nikšićkim <b>Metodijem Ostojićem </b>predano raditi na reviziji crnogorske istorije, potiranju njenog antifašističkog bića i od zločinaca i saradnika fašista u Drugom svjetskom ratu, četničkih vojvoda <b>Pavla</b> <b>Đurišića</b> i <b>Dragoljuba</b> <b>Draže</b> <b>Mihailovića</b> praviti heroje.</p>
<p>Naš obožavalac, ali i ljubimac Rusije i Putina juče nam je govorio o „diktaturi komunističkog aparata“, poručio da ne može da ne pomene „da istinsko pomirenje i demokratija nijesu mogući bez suočavanja sa totalitarnom prošlošću ove zemlje“ i da je to preduslov njene bolje budućnosti?!</p>
<p>Naravno, ni slova o 1918, o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, o bijelom teroru, o zločinu u Šahovićima, o pokoljima Pavla Đurišića...</p>
<p>- ... I što bih želio da bude neka kruna moje političke karijere, uzimajući u obzir da imam 60 godina, da budem čovjek dijaloga i pomirenja – reče Mandić juče.</p>
<p>Dijalog i pomirenje u Mandićevoj viziji znači – potiranje crnogorske nacije, identiteta, istorije, kulture, crkve, jezika, antifašističkih vrijednosti, građanske i sekularne države.&nbsp;</p>
<p>Mandiću je 1918. kada je Crna Gora aneksijom Srbije izbrisana sa mape svijeta – praznik, Pavle Đurišić, četnik i saradnik fašista – heroj, a antifašistički pokret – zloglasna banda.&nbsp;</p>
<p>Ali, sve sa Andrijom Mandićem, ovom parlamentarnom većinom, Vladom i njihovim evropskim integracijama je licemjerno. Bizarno je kada on i ostali iz nekadašnjeg Demokratskog fronta pričaju o evropskom putu Crne Gore, koji ih zanima koliko i lanjski snijeg. Za njih je nesporno da je Kosovo Srbija, da svi Srbi na Zapadnom Balkanu treba da žive u jednoj državi – „velikoj Srbiji“, da je Crna Gora srpska država, naravno, Aleksandar Vučić im je neprikosnoveni gospodar, a Vladimir Putin idol...</p>
<p>I svi znaju da je njihovo zaklinjanje u evropski put Crne Gore bezočna laž, da je njihov jedini cilj osvajanje institucija kako bi što lakše, brže i efektnije uspostavili infrastrukturu za „srpski svijet“ i ruske interese, ali i takvu Crnu Goru naši evropski partneri, kako izgleda, radije će viđeti u Evropkskoj uniji, nego je ostaviti da se sama nosi sa tim izazovima. Pitanje je koliko EU može biti brana svim tim nasrtajima ako ovđe ne postoji politička volja. Već sada su u crnogorskim institucijama i politici visokokotirani ruski proksiji, tako da će njihovu saradničku mrežu biti teško identifikovati i staviti pod kontrolu u dogledno vrijeme.&nbsp;</p>
<p>I dok naši evropski partneri te činjenice prenebregavaju, ne žele o njima, one su im u drugom planu. Nama ne smiju biti. Zbog budućnosti naše đece. Zbog države Crne Gore.&nbsp;</p>

Kaćuša Krsmanović

1250x600

1084x550

Andrija Mandić na evropskom putu

<p>Evropski put je jedini ispravan za Crnu Gori i nema alternative, poručio je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, <b>Marjan Šarec</b>, navodeći da u državi postoji visok stepen svijesti o tome.</p>
<p>Kako je saopšteno iz kabineta Šareca, EP je danas u Strazburu usvojio izvještaj o godišnjim izvještajima Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. i prošlu godinu.</p>
<p>Šarec je tom prilikom ukazao na jasan napredak i posvećenost Crne Gore evropskom putu.</p>
<p>- Izvještaj utvrđuje da Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i da je uspjela održati visoku javnu podršku za članstvo u Evropskoj uniji (EU), koja dostiže i do 80 odsto - naveo je Šarec.</p>
<p>On je istakao i da je važno to što su i vladajuće i opozicione stranke sarađivale u usvajanju potrebnog zakonodavstva.</p>
<p>- To pokazuje visok nivo svijesti da je za Crnu Goru evropski put jedini ispravan, da nema alternative - kazao je Šarec.</p>
<p>On je pozdravio sve dosadašnje napore u usvajanju zakonodavstva za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i naglasio da su, uprkos privremenom uskraćivanju saglasnosti Hrvatske za Poglavlje 31, bilateralni razgovori dvije države u toku.</p>
<p>- Ovo je izuzetno važno jer bilateralna pitanja ne smiju zaustaviti proces, baš kao što to nijesu ni tokom posljednjeg proširenja, iako neka pitanja i danas čekaju konačno rješenje - rekao je Šarec.</p>
<p>On, kako je istakao, smatra da dosadašnja dostignuća Crne Gore pružaju dobru osnovu za suočavanje s budućim izazovima, koji su brojni i neće biti laki.</p>
<p>- Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija i sprječavanje uticaja trećih zemalja najvažnije su za postizanje demokratskih standarda - kazao je Šarec.</p>
<p>On je pohvalio to što Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, ali je naglasio da su potrebna konkretne akcije u tom pravcu.</p>
<p>Šarec je kazao i da je reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima, jer, kako je podsjetio, česti izbori u raznim opštinama blokiraju rad i lokalnih zajednica i države.</p>
<p>- Lokalni izbori moraju se održati u cijeloj zemlji istog dana, a lokalne vlasti moraju se konstituisati odmah nakon izbora - poručio je Šarec.</p>
<p>Kako je istakao, Crna Gora je mala zemlja i to znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje.</p>
<p>- To uzrokuje da se politika preokupira sama sobom umjesto važnim pitanjima - poručio je Šarec.</p>
<p>On je kazao da je saglasan sa komesarom za proširenje <b>Martom Kos</b> da je zajednički zadatak da se pomogne Crnoj Gori da ostvari sve kriterijume i bude spremna za članstvo u EU.</p>
<p>- Sve zemlje koje su se pridružile EU, uključujući i Sloveniju 2004. godine, suočile su se sa teškim zahtjevima i mnogo toga je moralo da bude ispunjeno. Ali uspjeli smo jer smo radili udruženim snagama - naveo je Šarec.</p>
<p>On je pozvao političare i civilno društvo u Crnoj Gori na isto takvo djelovanje.</p>
<p>Prema njegovim riječima, zadatak predstavnika EU je da ukažu na ono što nije dobro i da budu beskompromisni kada je to potrebno.</p>
<p>- Naravno, uz razumijevanje da smo tu da pomognemo i da smo svi zajedno jedan tim - zaključio je Šarec.</p>

Šarec: Evropski put jedini ispravan za Crnu Goru, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

<p>Izvještaj Evropskog parlamenta o učinku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji jasno pokazuje da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve, kao i njen politički uticaj, i te kako veliki problem. Kad se to stavi u kontekst „srpskog sveta“, širenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore, kaže za 24 sata Televizije E, evropski parlamentarac <b>Tomislav Sokol</b>.</p>
<p>Učinak Crne Gore na evropskom putu je pred evropskim parlamentarcima. U dokumentu, koji je sačinio izvjestilac <b>Marjan Šarec</b>, navodi se da je Crna Gora predvodnica među kandidatima za članstvo u EU. &nbsp;&nbsp;</p>
<p>Važnim je ocijenjeno i to što u Crnoj Gori postoji značajna podrška evropskom putu. Kao poizitivan primjer političkog konsenzusa navedeno je to što su u reformi zakona i njihovom usvajanju učestvovali i vlast i opozicija.&nbsp;</p>
<p>Međutim, tokom debate europarlamentarci su ocijenili da je politički sistem podijeljen, nezavisnost pravosuđa ograničena, a korupcija i dalje veliki izazov. Jedan od europarlamentaraca, Tomislav Sokol, kaže da izvještaj o napretku najbolje oslikava realnost evropskog puta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Smatra da je Crna Gora najdalje odmakla, ali da su pred njom i dalje brojne prepreke. U Evropskom parlamentu problematizovao je pitanje uticaja Beograda i Moskve, u kojem važnu ulogu igra Srpska pravoslavna crkva&nbsp;</p>
<p>- Istakao sam da je to ključni problem danas u Crnoj Gori, pogotovo jer su predstavnici tog uticaja u samoj vladajućoj koaliciji, dakle od (Andrije) <b>Mandića</b>, (Milana) <b>Kneževića</b>, (Alekse) <b>Bečića</b> i cijele te ekipe. Drago mi je da se pitanje srpskog uticaja, pogotovu onog negativnog Srpske pravoslavne crkve, takođe našlo u samom izvještaju. Imamo situaciju da Izvještaj Evropskog parlamenta vrlo jasno govori o tome da je uplitanje Srpske pravoslavne crkve i politički uticaj u Crnoj Gori i te kako veliki problem. Kad to sve stavimo u kontekst „srpskog sveta“, širenja srpskog hegemonizma na okolne države, definitivno je to ono što je trenutno najveći problem na evropskom putu Crne Gore - kaže Sokol.</p>
<p>Negativni uticaj Srpske pravoslavne crkve sada se direktno navodi i u službenom dokumentu Evropskog parlamenta.</p>
<p>- Rekao bih da pitanje uticaja Srpske pravoslavne crkve ne treba gledati na način da je ona instrument u rukama nekoga, već da je glavni izvor velikosrpske politike. Vidimo da prosrpske stranke bez pomoći crkve nemaju skoro nikakvu moć. U Nikšiću bi doživjeli debakl da se Srpska pravoslavna crkva nije direktno uključila u lokalne izbore. Mi to i te kako dobro pratimo, mi to i te kako dobro znamo. Na kraju krajeva, ni do promjene vlasti 2020. godine ne bi došlo da se Srpska pravoslavna crkva preko litija nije direktno uključila u politički proces. Srpska pravoslavna crkva je sigurno najjači faktor, najjači igrač srpske hegemonističke politike u Crnoj Gore – kaže Sokol.</p>
<p>Evropske parlamentarce podsjetio je i na rizike koje nosi ideja o uvođenju dvojnog državljanstva.</p>
<p>- Svako malo se takve ideje, kao probni baloni, puštaju u javnost. Jasno je da bi, ukoliko bi se realizovale, došli u situaciju da nekoliko stotina hiljada ljudi u Srbiji de facto bira crnogorsku vlast. Praktično bi crnogorsku vlast formirali faktori unutar Srbije, dakle, izvan Crne Gore. To je isto istaknuto u samom izvještaju. Drago mi je što je tako, jer sam bio jedan od predlagača amandmana, kojima je to ubačeno u izvještaj - poručuje Sokol.</p>
<h2>Odnos Crne Gore i Hrvatske</h2>
<p>Hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu govorio je i odnosima na relaciji Podgorica – Zagreb. Kaže da nije samo riječ o bilateralnim pitanjima, već o temeljnim, civilizacijskim temama.&nbsp;</p>
<p>- To su temeljni standardi poštovanja vladavine prava i vrijednosti na kojima je Evropska unija utemeljena. Prvenstveno tu mislim na pitanja rješavanja odštete za žrtve iz Domovinskog rata, pogotovo za žrtve ratnih zločina i njihove porodice, zatim pitanje rješavanja statusa nestalih i procesuiranje ratnih zločina. Dakle, to su glavne teme koje stoje na putu odnosa Hrvatske i Crne Gore i nadilaze same bilateralne odnose. Njihovo rješavanje temelj je poštovanja vrijednosti, na kojima je i Evropska unija stvarana – jasan je Sokol.</p>
<p>Opstimističan je, kaže, zbog toga što je određeni pomak u rješavanju pitanja na relaciji Podgorica – Zagreb, postignut. Portal i Televizija E ranije su objavili da je, tokom nedavnog boravka delegacije Hrvatske u Crnoj Gori, došlo je do pomaka u pregovorima o ustupanju Doma kulture „Josip Marković“ u Tivtu hrvatskoj Vladi, te isplati ratne odštete i obeštećenja logoraša zatočenih u Morinju. &nbsp;</p>
<p>- Ne bih licitirao, ni prejudicirao kakvo će biti konačno rješenje. Ali, mislim da stvari idu u dobrom smjeru i to je svakako dobar iskorak, odnosno pokazatelj volje crnogorske vlasti, ili barem njenog dijela, da se otvorena pitanja s Hrvatskom rješavaju. Još jednom naglašavam da to nije pitanje samo odnosa Hrvatske i Crne Gore, nego temeljno pitanje civilizacijskih standarda, koje se mora riješiti. Recimo da sam umjereno optimističan. Ali, naravno, pored toga postoje još i oni dublji, strukturni problemi koji se moraju rješavati – kaže hrvastski zastupnik u Evropskom parlamentu.&nbsp;</p>
<h2>Zna se ko jedno misli, drugo govori, treće radi…</h2>
<p>Govoreći o tome što je Hrvastka nepoželjnim osobama proglasila trojicu crnogorskih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića, Sokol podsjeća da je to rezultat usvajanja Rezolucije o Jasenovcu.</p>
<p>- Ta Rezolucija je bila apsolutna provokacija i način kompenzacije za Rezoluciju o Srebrenici. Jasno se vidjelo da se dobrim dijelom crnogorske vlasti, nažalost, daljinski upravlja iz Beograda. Važno je da je nepoželjnom osobom, pored Mandića i Kneževića, za koje svi znamo ko su i šta su, proglašen i Aleksa Bečić. On se dugo predstavljao kao veliki evropejac, kao neko sa zapadnim vrijednostima, ko gleda prema Evropskoj uniji. Ali, nažalost, na ovom i na mnogim drugim primjerima, kao i iz načina na koji Demokrate obavljaju vlast u Crnoj Gori, vidi se da su oni povezani sa Beogradom, a rekao bih i sa Moskvom. Hrvatska je vrlo jasno pokazala koga smatra odgovornim, dobro prati stanje u Crnoj Gori, zna se ko jedno misli, drugo govori, a treće radi... Ako neko u crnogorskoj vlasti zastupa interese Beograda i Moskve teško može biti pozitivan faktor na putu prema Evropskoj uniji i Hrvatska teško takvu osobu može podržavati i imati nekakve iole normalne odnose – zaključio je Sokol.</p>

Sokol: SPC nije instrument u rukama nekoga, već glavni izvor velikosrpske politike

<p>Crna Gora ostaje vodeći kandidat u procesu proširenja i uspjela je da održi visoku podršku javnosti za pridruživanje Evropskoj uniji (EU), koja po nekim istraživanjima dostiže i 80 odsto, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru <b>Marjan Šarec</b>.</p>
<p>Tokom debate u Evropskom parlamentu u Strazburu o Izvještaju EP za Crnu Goru, Šarec je naglasio da su i koalicione i opozicione stranke učestvovale u donošenju zakona važnih za EU put u skupštini.</p>
<p>- To pokazuje visok nivo svijesti da je evropski put jedini put za Crnu Goru, pravi put i da nema druge alternative. Pozdravljamo sve dosadašnje napore u usvajanju zakona za zatvaranje poglavlja - kazao je Šarec.</p>
<p>Ističe i da uprkos privremenoj suspenziji saglasnosti hrvatske strane na poglavlje 31, važno je da se bilateralni razgovori dve zemlje nastave.</p>
<p>- Želio bih ukratko da naglasim da bilateralna pitanja ne bi trebalo da zaustave proces, kao što nisu u slučaju posljednjeg proširenja, iako neka pitanja još čekaju konačno rješenje - dodao je Šarec.</p>
<p>Evropska komesarka za proširenje<b> Marta Kos </b>naglasila je da Crna Gora ostaje lider u procesu pridruživanja EU sa sva 33 poglavlja otvorena za pregovore, od kojih je šest privremeno zatvoreno.</p>
<p>- Vlada Crne Gore je u potpunosti posvećena ostvarivanju napretka na putu ka EU, a Evropska komisija je podjednako posvećena podršci ambicioznom planu Crne Gore da privremeno zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026 - naglasila je Kos.</p>
<p>Kos je podsjetila da je prošle godine Crna Gora ispunila privremena mjerila za 22. i 24. poglavlje vladavine prava, što je omogućilo stvaranje okvira za zatvaranje ovih poglavlja, da privremeno zatvori druge.</p>
<p>- Nadamo se da ćemo kasnije ovog mjeseca zatvoriti poglavlje 5 o javnim nabavkama - istakla je Kos.</p>
<p>Ipak, komesarka naglašava da će Crna Gora morati da ispuni sva završna mjerila u okviru poglavlja o vladavini prava da bi završila pregovore o pristupanju, ističući da temeljne vrijednosti nastavljaju da određuju tempo napretka.</p>
<p>Kosmesarka Kos je naglasila određene poteškoće.</p>
<p>- Prvo, nadam se brzom rješenju otvorenih bilateralnih pitanja koje bi omogućilo što prije privremeno zatvaranje poglavlja 31. Usklađivanje Crne Gore sa viznom politikom EU je i obaveza u okviru plana rasta i završno mjerilo u okviru Poglavlja 24. Nedavne odluke o dodavanju više zemalja zabrinjavaju i ukazuju na nazadovanje - dodala je Kos.</p>
<p>Dodala je da Crna Gora treba brzo da usvoji korektivne mjere kako bi osigurala bolje usklađivanje sa viznom politikom EU.</p>
<p>Sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima dominirali su političkim diskursom u Crnoj Gori, ocijenila je Kos.</p>
<p>- Naš stav sam jasno iznijela u svom pismu predsjedniku Milatoviću. Jednostavno rečeno, sporazum prima facie ne sadrži detaljne odredbe koje bi kao takve bile u suprotnosti sa pravom EU. Međutim, način na koji se sporazum sprovodi moraće da se pažljivo prati. Transparentnost, poštovanje pravila javnih nabavki, državna pomoć, izbor investitora i drugi zahtjevi iz pravne tekovine EU biće od najveće važnosti - kazala je Kos.</p>
<p>Zaključila je da je Crna Gora pouzdan partner u vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU i da je zadržala 100% usklađenost sa stavovima i sankcijama EU.</p>
<p>Izjvestilac Šarec naglasio je da dosadašnji uspjesi Crne Gore predstavljaju dobru osnovu za suočavanje sa budućim izazovima kojih nije malo i neće biti lako.</p>
<p>- Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, reforma pravosuđa, omogućavanje slobode medija, sprječavanje uticaja trećih zemalja su od najveće važnosti za postizanje demokratskih standarda - kazao je Šarec.</p>
<p>Crna Gora definiše zaštitu životne sredine kao ustavnu kategoriju, što je pohvalno, ali sa druge strane zahtijeva konkretne akcije, kaže Šarec. Ističe da među prioritetima mora biti i reforma izbornog zakonodavstva, jer česti izbori u različitim opštinama parališu rad kako lokalnih zajednica, tako i države u cjelini.</p>
<p>- Lokalni izbori moraju biti održani u cijeloj zemlji istog dana. Lokalne vlasti se moraju konstituisati odmah nakon izbora. Crna Gora je mala država i to znači da izborna kampanja u jednoj opštini postaje nacionalno pitanje. To dovodi do toga da je politika zaokupljena sobom, a ne važnim pitanjima - ocjenjuje Šarec.</p>
<p>Na razvoj Crne Gore, kako kaže izvjestilac EP za Crnu Goru, pozitivno će uticati i uplata avansa Evropske komisije iz Plana rasta i razvoja u iznosu većem od 26 miliona eura, zajedno sa izdašnim sredstvima od više od 100 miliona eura iz IPA 3 programa, što će omogućiti realizaciju novih projekata.</p>
<p>Poslanici će o izveštaju glasati sjutra nakon čega će, ukoliko dobije podršku, dokument dobiti status rezolucije Evropskog parlamenta.</p>
<p>Rezolucije Evropskog parlamenta nijesu pravno obavezujuće, ali iskazuju političke stavove predstavnika stranaka koje dolaze iz svih članica EU.</p>

Šarec: Crna Gora ostaje vodeći kandidat za EU

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore, <b>Andrija Mandić</b>, sastao se danas u Ljubljani sa Marjanom Šarecom, stalnim izvjestiocem Evropskog parlamenta za Crnu Goru.</p> <p>- Tokom izuzetno prijatnog poslijepodneva, u društvu dragih prijatelja, razmijenili smo mišljenja o napretku naše zemlje na evropskom putu i značajnoj ulozi koju Skupština ima u tom procesu -izjavio je Mandić.</p> <p>Kako je naveo, posebno je istaknuta dobra dinamika rada parlamenta u prethodnim mjesecima.</p> <p>- Očekujemo da do kraja godine zatvorimo sedam pregovaračkih poglavlja, što bi predstavljalo istorijski iskorak za Crnu Goru - poručio je Mandić.</p> <p>U saopštenju se dodaje da su potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić, ministar Slaven Radunović, kao i potpredsjednik Parlamentarne skupštine Mediterana i poslanik Dejan Đurović, istakli da su Vlada i parlamentarna većina u potpunosti posvećeni ključnom spoljnopolitičkom cilju – punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.</p> <p>- Uz predan rad na poboljšanju životnog standarda svih građana kroz velike infrastrukturne projekte poput Veljeg Brda, nove dionice autoputa i brojnih drugih – zajedno gradimo budućnost Crne Gore - zaključio je Mandić.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614160616_dd7ea60dbe9ac6294c78852079cedb16dbfee6973be499e7c488e8736ce43ae6.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614160616_dd7ea60dbe9ac6294c78852079cedb16dbfee6973be499e7c488e8736ce43ae6" data-rendition-name="original" width="596" height="549" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  <p>&nbsp;</p>

Mandić sa Šarecom o pregovorima: Očekuje se zatvaranje sedam poglavlja do kraja godine

<p>Crna Gora je učinila vidljiv napredak na putu ka EU, posebno u oblasti vladavine prava. Evropska budućnost Crne Gore mora biti zajednički nacionalni cilj svih političkih aktera - kazao je član Evropskog parlamenta i stalni izaslanik za Crnu Goru <b>Marjan Šarec</b> na sastanku sa glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom <b>Predragom Zenovićem</b>.</p>
<p>Šarec je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva evropskih poslova, kazao da ohrabruju nastavak reformi i pozivaju na jačanje unutrašnjeg političkog dijaloga</p>
<p>Zenović je, kako je istaknuto, Šarecu predstavio ambiciozan plan zatvaranja pregovaračkih poglavlja tokom 2025. godine, naglašavajući da je vladavina prava i dalje ključni prioritet, uz neophodnost unaprjeđenja administrativnih kapaciteta.</p>
<p>- Crna Gora je odlučna da u 2026. godini završi pregovore. Reformama pristupamo ozbiljno, odgovorno i strateški, svjesni da je članstvo u EU najvažniji državni cilj. Zahvalni smo Evropskom parlamentu i izaslaniku Šarecu na dosljednoj podršci i partnerstvu u ovom istorijskom procesu - poručio je Zenović.</p>
<p>Fokus sastanka je, kako se navodi u saopštenju Ministarstva evropskih poslova, bio na razmjeni mišljenja o najnovijem izvještaju Evropskog parlamenta, daljim planovima u pregovaračkom procesu i ključnim izazovima koji stoje pred Crnom Gorom na putu ka članstvu u EU.</p>
<p>- Sastanak je ocijenjen kao izuzetno konstruktivan i ohrabrujući korak u pravcu dalje sinergije između Crne Gore i evropskih institucija. Sagovornici su se saglasili da stabilnost, politička odgovornost i reformska posvećenost predstavljaju ključne stubove koji će definisati brzinu i uspješnost crnogorskog puta ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji - zaključili su iz Ministarstva evropskih poslova.</p>

Šarec: Evropska budućnost CG mora biti zajednički cilj svih političkih aktera; Zenović: Odlučni da u 2026. godini završimo pregovore

<p>Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru <b>Marjan Šarec</b> rekao je da pred Crnom Gorom na evropskom putu stoji veliki broj pitanja i problema, ali da želi da povjeruje da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Povodom sporazuma koji je država potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) kazao je da se još jednom moraju razmotriti sva otvorena pitanja, uz postojanje jasnog stava Evropske komisije.</p>
<p>Komentarišući odgovor <b>Marte Kos</b>, komesarske za proširenje, te upitan da li misli da crnogorske vlasti ozbiljno shvataju upozorenja iz Brisela, Šarec je rekao da je pismo Marte Kos shvatio tako da ona nije apriori rekla da sporazum ne valja u cijelini, kao što to, kaže, nije rekao ni on.</p>
<p>- Komesarka i ja smo iznijeli svoju zabrinutost da bi neke stvari u sporazumu mogle biti problematične ako ne bude dovoljno pažnje. Čitao sam objave u različitim medijima u Crnoj Gori, odnosno interpretacije koje su bile različite. Ako će se ko obradovati pozitivnim rezultatima po ekonomiju Crne Gore biću to ja. A, ubijeđen sam, i komesarka Marta Kos. Što se tiče reakcija na upozorenje, lično sam bio u kontaktu sa predstavnicima Vlade, rekavši isto to - da samo želim da bude sve kako treba, da ne bi bilo nekih poteškoća ubuduće. Stekao sam utisak da je i njima stalo do toga da ne zaobilaze standarde - ocijenio je Šarec za Pobjedu.</p>
<h2>EK mora imati jasan stav o sporazumu</h2>
<p>Na pitanje da li očekuje da će, nakon što je predsjednik države <b>Jakov Milatović </b>vratio sporazum na ponovno usvajanje doći do revidiranja, Šarec je naglasio da je njegov stav za vrijeme usvajanja bio da se još jednom razmotre sva otvorena pitanja da bi se, kako navodi, otklonila svaka sumnja.</p>
<p>- Ali tu mora postojati i jasno stajalište Evropske komisije kojim pravcem treba ići, da će na kraju biti pozitivnog ishoda. Ali dobro bi bilo i da se ne politizuje previše to pitanje i da ostaje na stručnom nivou. Ipak mislim, da premijer kao ekonomista želi to da postigne - stav je Šareca.</p>
<p>Kada su u pitanju poteškoće na evropskom putu i izgledi za zatvaranje određenog broja poglavlja do kraja godine, Šarec ocjenjuje da postoji dosta pitanja i problema pred Crnom</p>
<p>Gorom, ali da je ključno fokusirati se na traženje rješenja korak po korak.</p>
<p>- Vrijeme je faktor koji je jači svakog dana. Sad smo već u maju mjesecu. Ali kao čovjek koji je obavljao izvršne funkcije moram isto da naglasim da je lako kritikovati iz domaće fotelje. Ja želim povjerovati da vladajuća većina zna što radi i da će nastaviti proces. Istina je da nije sve obavljeno odlično, da se moglo nešto drugačije, ali nema te sredine, gdje bi sve bilo bez greške. Kao uvijek ću reći - da pobjedu možemo proglasiti tek kada Crna Gora bude ušla u EU - istakao je Šarec.</p>
<p>Napominje i da je teško davati prognoze o tome da li bi, kako vlasti tvrde, do kraja 2026. godine mogla biti zatvorena sva pregovaračka poglavlja.</p>
<p>- Uvijek može da se desi nešto nepredviđeno kao u slučaju poglavlja o dobrosusjedskim odnosima i sigurnosti prošle godine. Ali što se mene tiče, sigurno će dosta napora biti potrebno po pitanju kriminala i korupcije, životne sredine i izbornog zakonodavstva - poruka je Šareca.</p>
<h2>Nije dobar trenutak za reformu EU</h2>
<p>Govoreći o koalicionom sporazumu njemačke vlade, u kojem jedna od klauzula sugeriše da proces proširenja treba zaustaviti dok se ne reformira sistem donošenja odluka, Šarec kaže da, iako nije čitao ugovor, dijeli stav da nije sve samo na Crnoj Gori.</p>
<p>- Što se tiče ideja da treba prvo reformisati sistem pa onda primiti nove članice, meni se to ne čini dobrim, jer bi to moglo potrajati. Ako ne zbog drugog, onda zbog dešavanja u svijetu. To je kao da mijenjaš krov u oluji. Sistem odlučivanja jeste spor i ja sam prvi koji bi želio da odluke krenu brže. Ali ova medalja ima dvije strane. Male zemlje bi mogle kod odlučivanja sa kvalifikovanom većinom izgubiti uticaj. Ubijeđen sam da je ovaj sistem u tekućem mandatu u stanju primiti „front runnere“, što Crna Gora sigurno jeste - naveo je Šarec.</p>
<p>EU će, kaže on, konačno trebati da pokaže i neku aktivnost pa da ispuni neka obećanja.</p>
<p>- To bi bilo pošteno zbog Crne Gore pa i drugih. Ako neko pravi korake, zatvara poglavlja, ima snažnu intenciju, na kraju treba za to biti i nagrađen. A ne kao u slučaju Sjeverne Makedonije koja je radila sve što se od nje tražilo, mijenjala ustav nekoliko puta, a napretka nije bilo. To je bila vrlo loša poruka sa strane EU - naglasio je Šarec.</p>
<h2>Napredak Albanije može biti motivacija za Crnu Goru</h2>
<p>Upitan o tome da li Albanija može „preteći“ Crnu Goru u pregovorima, kao što se već neko vrijeme spekuliše, Šarec je stava da je konkurencija uvijek dobra za ispitivanje vlastitog rada.</p>
<p>- Bez konkurencije možeš zaspati na prošlim uspjesima. Napredak Albanije ocjenjujem kao motivaciju za Crnu Goru da nastavi putem kojim je išla do sada. Realno, kako sada stvari stoje, Crna Gora i Albanija su zemlje s kojima se najviše računa- zaključio je Šarec.</p>

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

<p>Politički analitičar <b>Marko Savić </b>vjeruje da će se iz Evropskog parlamenta pokrenuti linija reakcija koje će obuhvatiti i one koji sjede u drugim evropskim institucijama, prije svega u Evropskoj komisiji, a koji će morati da podvuku crtu kada je u pitanju napredovanje Crne Gore.</p>
<p>Govoreći o ocjenama evropski poslanika pred Odborom &nbsp;za vanjske poslove Evropskog parlamenta, gdje je izvjestilac za Crnu Goru <b>Marjan Šarec </b>predstavio nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, Savić, kaže da su razlozi zbog kojih vjeruje da će od evropskih parlamentaraca poteći takva inicijativa, građanima Crne Gore dobro poznati.</p>
<p>- To što se dešava na unutrašnjem političkom planu za nas nije nikakva novina, i smatram da će se istupima iz Evropskog parlamenta pokrenuti reakcije koje će obuhvatiti i drudge evropske institucije koje će morati da podvuku crtu kada je u pitanju napredovanje Crne Gore, upravo iz ovih razloga. Ti si razlozi su naša realnost, gdje pod krinkama demokratskog procesa, demokratski izabranih predstavnika imamo dobar dio vladajuće većine koji u fokus ne stavlja Evropsku uniju i evropske integracije, rekao je Savić u intervjuu za centralnu informativnu emisiju 24 Sata. &nbsp;</p>
<p>Zato je i Barometar 26, ili kako kaže Savić, bolje rečeno Barometar 27, jer Crna Gora treba da zatvori &nbsp;27 poglavlja, je zapravo, premma njegovoj ocjeni, samo mrtvo slovo na papiru. To u perspektivi može značiti da Crna Gora propušta, prema njegovoj ocjeni, period koji je zlata vrijedan za evropske integracije.</p>
<p>- Gdje se poklopio geopolitički &nbsp;momenat &nbsp;sa raširenim rukama Brisela, a na nama je, bilo, i dalje je, da ozbiljno radimo. Tog ozbiljnog rada nema, vidimo po temama koje potencira<b> Andrija Mandić,</b> koje potencira <b>Milan Knežević</b>, vidimo po odlukama koje su vezane za Ustavni sud, po odlukama oko viznog režima, koji je još jedna važna tema, o tome da parlament kao platforma za dijalog ne funkcioniše, izbornoj reformi koja je u ćorsokaku. Puno je tu ozbiljnih tema, koje su vrlo precizno navedene i u ovom nacrtu izvještaja Evropskog parlamenta, a rekao bih tačne - rekao je Savić.</p>
<p>Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju <b>Tonino Picula</b>, govoreći o napretku Crne Gore u evropskim integracijama, kazao je da je zabrinut zbog penzionisanja sudija Ustavnog suda, ali i podrške predstavnika dijela parlamentarne većine, nepravosnažno presuđenom, predsjedniku entiteta Republika Srpska <b>Miloradu Dodiku</b>.&nbsp;</p>
<p>- To je nešto što je, nažalost, realnost, pogotovu kada su u pitanju ovi komentari, a biće, naravno, i dodatnih amandmana za neke specifične stvari, gdje bih rekao da Evropski parlamentarci vrlo vješto i precizno analiziraju sve ono što dešava na unutrašnjem političkom planu- naveo je on.&nbsp;</p>
<p>Kada je riječ o izbornoj reformi smatra da je dobro što je otvoren dijalog o otvorenim izbornim listama, jer oko te teme do sada nije bilo suštinskog dijaloga, već svrstavanja na jednu ili drugu stranu.&nbsp;</p>
<p>- Vidim dobrobit zato što imamo jednu granu vlasti, odnosno predsjednika države, koji bi želio da stane iza jedne ovako važne stvari. Podsjetiću da je on u prvom naletu izražavanja svojih stavova oko ovog pitanja imao jedan dokument koji je sa stanovišta nauke o izborima, nije bio baš ponajbolji, tako da vidim ove dijaloge kao prostor da se iskristališu određena pitanja i izazovi- dodao je Savić.</p>
<p>Ono što treba, vjeruje on, treba ozbiljno naglasiti, jeste da se ništa od promjene, pa i po pitanju tipa izbornog sistema u Crnoj Gori &nbsp;ne može dešavati ako ne dođe do ozbiljne izborne reforme, koja bi podrazumijevala i promjenu zakonodavstva, i promjenu ustrojstva i funkcionisanja izborne administracije.</p>
<p>- A sve to bi po onome što nam je ODIR govorio u svojim izvještajima misija za nadgledanje izbora trebalo je da se desi dosta prije promjene ovog tipa - istakao je Savić.</p>
<p>Smatra da ne postoji idealan izborni sistem, a podsjeća da neke države ozbiljno nadograđuju izborne sisteme, koristeći mješovite izborne sisteme, da u kombinaciji doprinesu nečemu što je ozbiljna reprezentativnost izbora kao demokratske vrijednosti.</p>
<p>- Prednost izbornog sistema otvorenih lista je što bi reprezentativnost, kao jedna od osnovnih demokratskih vrijednosti, kada su izbori u pitanju, dobila na značaju. Takođe, kandidati za poslanike bi se u velikoj mjeri vrlo direktno povezali sa svojim biračkim tijelom, to je bio, a i dalje je ozbiljan problem, koji političke partije pokušavaju da prevaziđu. Oslabila bi ta puka, rekao bih vještačka, lojalnost partiji, gdje bi imali priliku da poslanici prezentuju određene ideje za koje smatraju da mogu da generišu određeni broj glasova, a značajno bi uticali i na edukaciju samih birača, i na njihov osjećaj da su važni, da se njihov interes zadovaljava, i da mogu da pozovu na odgovornost direktnije one koji ih predstavljaju, nego što to mogu sad- objasnio je Savić.</p>
<p>Sistem ima, kaže i mana, a među ključnim su repreprezentacija žena i pripadnika manjinskih naroda. Postoji, takođe, bojazan da bi, uvođenjem novog sistema kao što je sistem otvorenih listi, u Crnoj Gori prve na udaru bile žene, odnosno kandidatkinje za poslanice. Postoji i jedna studija iz 2020.godine koja tako nešto potvrđuje - naglasio je on.</p>
<p>Savić, koji je uključen u Građanski savjet za izbornu reformu koji je organizavao Centar za monitoring i istraživanje, kaže da se tamo vodi jako burna diskusija i razmatraju efekti &nbsp;izbornog sistema otvorenih listi u regionu i Evropi.</p>
<p>Pitanje otvorenih lista, smatra on, nije pitanje koje dijeli, to nije ni pitanje koje zahtijeva referendum, to je pitanje kojim treba da se bavi ozbiljna vlast kroz sveobuhvatnu izbornu reformu.</p>
<p>- Vlast treba treba da radi na uvođenju otvorenih lista koje će nas približiti onome kako ćemo mi glasati jednom kad budemo dio Evropske unije. Referendum, i pominjanje referenduma ima dva kraja, jedan kraj je populistički, što me ne bi začudilo znajući odakle je to došlo, da sad mi referendumom ponudimo građanima da oni zaista odluče o tome kakav izborni sistem žele, a nijesmo sigurni da li u potpunosti razumiju i ovaj izborni sistem u primjeni, a to nijesu oni krivi, nego upravo neradnici u parlamentu, i neradnici koji su na pozicijama vlasti - naveo je Savić.</p>
<p>Druga stvar je, dodaje on, da se sakrije, možda, otvoreni antagonizam prema uvođenju otvorenih listi, tako što će se ponuditi referendum.</p>
<p>- Da oni time zapravo prikrivaju svoje stvarno mišljenje o ovome. Vidio sam da su pominjani neki primjeri, kao što je primjer Luksemburga. Imam da porucim ne može Crna Gora biti Singapur, i ne možemo.se voditi primjerom Singapura, ne možemo biti Singapur na Balkanu, ne iz razloga što ne želim dobrobit i prosperitet svojoj državi, već iz razloga što je ta komparacija dio populističkog narativa u Crnoj Gori. Takva je i ova u vezi sa Luksemburgom - zaključio je Savić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8pMPe_dfhdA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Evropski parlamentarci vrlo vješto i precizno analiziraju sve što dešava u crnogorskoj politici

<p>Crna Gora je lider u procesu proširenja, a njena ambicija i ambicija Evropske unije jednako je da postane punopravni član u ovom parlamentarom periodu. Ne volim da pominjem datume, ali pred nama je mnogo posla - kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru <b>Marjan Šarec.</b></p>
<p>On je, predstavljajući danas pred članovima Odbora za vanjske poslove te institucije nacrt izvještaja o Crnoj Gori za 2023. i 2024. godinu, kazao da je politička situacija u Crnoj Gori veoma komplikovana.&nbsp;</p>
<p>- Nakon 2020. došlo je do političkih promjena i svjedočili smo nekoliko političkih turbulencija, ako mogu koristiti ovaj izraz. I sigurno je da je vodeća koalicija na vlasti trenutno prošle godine postigla veliki napredak, veliki korak naprijed. Zatvorena su tri poglavlja, ali nažalost poglavlje koje se odnosi na sigurnost i odnose sa susjedima nije zatvoreno. U ovoj oblasti će biti potrebno uložiti još mnogo truda i napora, ali moram reći da nijedna država članica ne bi željela da ovaj proces pristupanja vidi kao način rješavanja bilateralnih pitanja - naglasio je Šarec.</p>
<p>Naveo je da je dokument nacrt izvještaja, te da su ograničeni u njegovom obuhvatu i možda će biti onih koji će komentarisati da neki elementi nedostaju.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, u budućnosti ćemo imati više prilika da uključimo druge elemente. Radujem se dobroj saradnji sa svim sjenovitim izvještavaocima. Već su organizovani sastanci među nama i došli smo do zaključka da se slažemo u vezi sa Crnom Gorom - kazao je Šarec.</p>
<p>On je dodao da je neophodno učiniti sve što je u moći institucija EU da se zatvore sva poglavlja.</p>
<p>- Izvještaj dalje govori o posvećenosti pristupanju, demokratiji i vladavini prava, osnovnim slobodama i ljudskim pravima, pomirenju i dobrim odnosima sa susjedima, socijalno-ekonomskim reformama, energetici, klimi i povezanosti. I sigurno, kada sam posjetio Crnu Goru krajem januara, imao sam mnoge sastanke praktično sa predstavnicima svih, od predstavnika civilnog društva do predsjednika države, svi politički akteri izrazili su želju da Crna Gora postane članica Evropske unije, ali imaju različita shvatanja o tome kako doći do toga - rekao je Šarec.</p>
<p>Svi politički akteri u Crnoj Gori se, prema njegovim riječima, zalažu se za evropski put.</p>
<p>- Mogu realno reći da nisam primijetio nijednu političku frakciju koja je euroskeptična. Svi žele da Crna Gora postane članica Evropske unije i sigurno su svjesni da javna podrška stanovništva, postovi govore da je oko 80 odsto stanovništva za pristupanje. To je dobro, i Crna Gora treba da nastavi u pravcu u kojem je krenula. Međutim, postoje pitanja koja su otvorena. Ne možemo očekivati da sve ide lako, ili da sve ide glatko. Svjedoci smo blokada u parlamentu ili nefunkcionisanja nekih lokalnih vlasti, i ako ovo nije u funkciji, povlačenje EU fondova biće nemoguće, što će dovesti do problema sa izgradnjom infrastrukture i tako dalje - zaključio je Šarec.</p>
<p>Član Parlamenta <b>Rajnhold Lopatka </b>kazao je da je bio u posjeti našoj državi i da je čuo veoma ambiciozne ciljeve od nas, a to je da do 2026. godine završimo sa procesom pregovaranja pristupanju EU.</p>
<p>- Treba još konstruktivnog dijaloga među političkim strankama, a moramo ohrabriti Crnogorce da sprovedu reforme, a imaju veoma ambiciozne planove i dinamika se mora pojačati - naveo je Lopatka.</p>
<p>Politička elita, kako ističe, treba da vodi računa o poštovanju vladavine prava, preporuke oko penzionisanja sudija su prihvaćene, traženo je mišljenje Venecijanske komsije kao medijatora i traži se rješenje.</p>
<p>- To će približiti Crnu Goru Evropskoj uniji. Imate značajan napredak i zemlja je svakako predvodnica u postupku proširenja - ocijenio je Lopatka.</p>
<p>Specijalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju <b>Tonino Picula</b>, koji je u prethodnom sazivao bio izvjestilac za našu državu, kaže da je ovaj posao jako važan i da nas podržava na ovom putu.</p>
<p>- Crna Gora ima neka ograničenja vezano za tekst, ali podržavamao članstvo Crne Gore u EU. Međutim to podrazumijeva da postoji konstruktivan dijalog, oni žele da do 2028. postanu članica EU, ali imaju dosta izazova na tom putu. Podržavamo dinamiku rada koju Crna Gora ima - ističe Picula.</p>
<p>Ankete pokazuju podršku Crne Gore Evropskoj uniji, ali je izazov političko jedinstvo u praksi.</p>
<p>- Izražavamo žaljenje za podršku <b>Miloradu Dodiku</b> što se može shvatiti kao uplitanje u pitanja druge zemlje - ističe Picula.&nbsp;</p>

Šarec: Crna Gora lider u procesu proširenja, ali pred nama mnogo posla; Picula: Žalimo zbog podrške Dodiku

<p>Saradnik u Kabinetu predsjednika Crne Gore, <b>Drago Šundić</b>, reagovao je na izjavu poslanice Nove srpske demokratije <b>Jelene Božović</b>, koja je predsjednika <b>Jakova Milatovića</b> nazvala „usputnim predsjednikom“, poručivši da je riječ o neprimjerenom i ličnom napadu umjesto argumentovanog odgovora na zabrinutost zbog stanja u Ustavnom sudu.</p>
<p>- Umjesto argumentovanog odgovora na legitimnu i utemeljenu zabrinutost predsjednika države za funkcionisanje Ustavnog suda, odlučili ste se za lične diskvalifikacije i neprimjerene komentare koji ne priliče predsjednici jednog skupštinskog odbora, a naročito onog koji se bavi zaštitom ustavnosti - naveo je Šundić.</p>
<p>On je podsjetio da je Milatović došao na funkciju voljom građana, u, kako kaže, demokratskom i transparentnom procesu.</p>
<p>- Gospodin Jakov Milatović pobijedio je najprije kandidata Demokratskog fronta <b>Andriju Mandića</b> u prvom krugu, a zatim i tadašnjeg predsjednika <b>Mila Đukanovića </b>u drugom. Ta pobjeda nije rezultat nikakvih političkih aranžmana, već odraz odlučne želje građana da Crna Gora konačno krene putem dostojanstva, reformi i evropskih vrijednosti - poručio je.</p>
<p>Šundić ističe da Milatović nije nikoga imenovao niti vrijeđao, već je ukazao na opravdanu zabrinutost zbog neopravdano dugog neimenovanja sudija Ustavnog suda od strane Skupštine Crne Gore.</p>
<p>- To što ste njegovu institucionalnu kritiku doživjeli kao lični napad više govori o vašem pristupu politici nego o njegovom načinu komuniciranja - naveo je Šundić u reagovanju.</p>
<p>On je ocijenio da građani nijesu glasali za “etiketiranja, cinizam i podjele”, već za “konkretne promjene i drugačiju političku kulturu”.</p>
<p>- Kandidat koji je u jednoj izbornoj kampanji pobijedio i Mila Đukanovića i Andriju Mandića - teško da se takav čovjek može nazvati "usputnim predsjednikom" - naglasio je Šundić, dodajući da bi, da se izbori održe sjutra, ishod bio isti.</p>
<p>Šundić poručuje da se Milatović neće umoriti od pozivanja na odgovornost i poštovanje ustavnog poretka.</p>
<p>- &nbsp;A svi koji to doživljavaju kao napad – možda bi ipak trebalo da preispitaju sopstveni odnos prema gradjanima i institucijama koje predstavljaju - zaključio je Šundić.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbozovic-jedino-sto-je-trenutno-u-krizi-jeste-politicka-karijera-usputnog-predsjednika-jakova-milatovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šundić: Komentar poslanice Božović neprimjeren, lični napad umjesto argumentovanog odgovora

<p>Muzika na terasama lokala gasiće se u ponoć, a ne u 1 sat iza ponoći kako je do sada bilo, novina je koju donosi nacrt Odluke o radnom vremenu koji je na petnaestodnevnoj javnoj raspravi.</p>
<p>Odlukom je propisano da je radno vrijeme restorana, kafe barova, biefe, kafeterija, kafana, ćevabdžinica, burekdžinica, pekara, poslartičarnica koji se nalaze u okviru stambene ili stambeno-poslovne zgrade do 15 stambenih jedinica od 7 do 2 sata ujutro, a ukoliko se ovi ugostitetljski objekti nalaze u stambenim ili stambeno-poslovnim zgrada sa preko 15 stambenih jedinica njihovo radno vrijeme biće od 7 sati do ponoći.</p>
<p>Odlukom je propisano da će produženo radno vrijeme biti dozvoljeno samo ugostiteljskim objektima za pružanje usluga pripremanja hrane, pića i napitaka na teritoriji grada i to na 31. decembar, 1. i 2. januar. Njima će, kako je propisano odlukom, biti dozvoljeno da mogu raditi sat vremena duže od propisanog radnog vremena.</p>
<p>U obrazloženju odluke je naznačeno da su se na važeću odluku imali pritužbi od strane vlasnika ugostiteljskih objekata koji su se žalili na diskriminaciju jer djelatnost ne mogu obavljati po jednakim uslovima.</p>
<p>– Vlasnici ugostiteljskih objekata su se žalili da su pojedinim odredbama važeće odluke stavljeni u diskriminisan položaj u odnosu na vlasnike ugostiteljskih objekata na istoj lokaciji u gradu. Preduzimanje mjera i radnji od strane službenika Uprave policije, Službe komunalne policije i Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada, šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za radno vrijeme duže od propisanog je uslov na koji vlasnici ugostiteljskih objekata, objektivno ne mogu u potpunosti uticati, a jedna takva konkretna situacija može dovesti u pitanje solventnost privrednog subjekta i tako se narušavaju osnovna ljudska prava. To je rad pod jednakim uslovima koji važe za sve ugostiteljske objekte pa se stoga brišu odredbe kojima je regulisano odobravanje radnog vremena dužeg od propisanog i utvrđuje radno vrijem optimalno sa aspketa obezbjeđivanja komunalnog reda i interesa svih koji sue bave ugostiteljskom djelatnošću – navedeno je u obrazloženju odluke.</p>
<p>Nacrt odluke o radnom vremenu na javnoj raspravi je do 21. jula do kada se Sekretarijatu za preduzetništvo i investicije mogu dostavljati sugestije. Centralna javna rasprava zakazana je za 10. jul, u podne, u pres sali Skupštine Glavnog grada.</p>
<p>Zbog toga što „obavljanje ugostiteljske djelatnosti” kao pojam nije bilo decidno definisano prilikom pokretanja prekršajnih sporova sudije su često oslobađale okrivljene zbog nedorečnosti odluke. Obično bi se prekršioci branili da su „gosti bili usluženi pićem prije završetka ranog vremena i da konzumiraju ranije proučenu porudžbinu”. Sada u odluci piše da se u ugostoteljskom objektu obavlja ugostiteljska djelatnost ukoliko je omogućeno korišćenje unutrašnjeg dijela, terase ili bašte od strane gostiju u skladu sa odobrenjem. Dalje navode da su pravno lice, u čijem sastavu posluje objekat, i odgovorno lice u pravnom licu odgovorni da ukoliko svojim radnjama ili propuštanjem dužnog nadzora dozvole da se po završetku propisanog radnog vremena gost zatekne u ugostiteljskom objektu ili na terasi odnosno bašti.</p>
<p>Nacrtom odluke korigoban je i raspon novčanih kazni za prekršajne radnje. Kazna za pravna lica su od 2.000 do 10.000 eura, za preduzetnika od 1.000 do 3.000, odgovorno lice u pravnom licu od 800 do 10.000, a fizičko lice od 500 do 1.000 eura. U obrazloženju se konstatuje da komunalni policajci i inspektori mogu izricati najniže kazne u rasponu, a uz primjenu norme iz Zakona o prekršajima da se kazna smatra u cjelosti plaćena ako se plati dvije trećine u određenom roku to obesmišljava rad službenika na terenu.</p>
<p><br/>
&nbsp;</p>

Podgorica: Nacrt odluke o radnom vremenu propisao novine, muzika na terasama lokala samo do ponoći

<p>Istekao je rok koji je Sporazumom između premijera <b>Milojka Spajića</b> i više opozicionih partija bio određen kao krajnji datum do kog je trebalo postupiti u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije u vezi s izborom sudija Ustavnog suda i pojedinim odlukama parlamenta.</p>
<p>Taj rok, utvrđen kao 1. jul 2025. godine, istekao je bez javnog oglašavanja Vlade ili predstavnika opozicije o tome da li je mišljenje Komisije uvaženo i da li će biti osnov za eventualne političke ili institucionalne korake.</p>
<p>"Danu" je nezvanično potvrđeno u Delegaciji Evropske unije u Podgorici, da će ambasador <b>Johan Satler</b> naredne sedmice učestvovati u razgovorima predstavnika vlasti i opozicije u vezi s realizacijom preporuka Venecijanske komisije. Ta najava znači da je Johan Satler, koji je u martu posredovao u postizanju sporazuma između premijera Milojka Spajića i opozicionih partija, sada odlučio da se više ne oslanja na obećanja crnogorskih političara i da će na predstojećim sastancima zahtijevati hitnu primjenu preporuka Komisije.</p>
<p>Slučajno ili ne, ali juče je ambasador Satler, povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije strukovne organizacije crnogorskih pravnika, organizovao sastanak s delegacijom Udruženja.</p>
<p>Delegaciju su činili prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika, advokat Ana Stanković Mugoša, potpredsjednica Udruženja, prof. dr Gordana Pavić Jeknić, advokat Ibrahim Smailović i Ivan Medenica, predsjednik Komiteta mladih pravnika.</p>
<p>Na pitanje "Dana" da li je razgovarano o izvještaju Venecijanske komisije Branislav Radulović istakao je da je potpuno sprovođenje preporuka Venecijanske komisije pitanje suštinskog ostvarenja vladavine prava i ispunjenja međunarodnih obaveza, preuzetih potpisivanjem Sporazuma.</p>
<p>– Bila je to prilika da ukažemo da nije došlo do njihove realizacije i pored protoka dogovorenog vremena i hitnosti njihove implementacije. Udruženje pravnika Crne Gore, koje je u posljednjih 20 godina imalo više profesionalnih kontakata s predstavnicima Venecijanske komisije, posebno u oblasti ustavno-pravne materije, izrazilo je spremnost da u okvirima svojih stručnih i profesionalnih kompentencija pomogne procesu implementacije preporuka komisije – kazao je Radulović.</p>
<p>Prema nezvaničnim informacijama, Satler će, najvjerovatnije, od stranaka tražiti jasan vremenski okvir i konkretne korake koji će voditi ka primjeni mišljenja Venecijanske komisije, koje je zvanično dostavljeno institucijama Crne Gore 17. juna. Iako ta mišljenja formalno nemaju obavezujući karakter, u ovom slučaju dobijaju težinu jer su se potpisnici martovskog sporazuma – među kojima su premijer i više opozicionih partija – saglasili da će stavovi Venecijanske komisije biti osnov za rješavanje spornih ustavno-pravnih pitanja, uključujući izbor sudija Ustavnog suda.</p>

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: marjan-sarec

Crnogorske NVO sa Šarecom: Treba nam otvorena i nedvosmislena podrška EU

Andrija Mandić na evropskom putu

Šarec: Evropski put jedini ispravan za Crnu Goru, reforma izbornog zakonodavstva među prioritetima

Sokol: SPC nije instrument u rukama nekoga, već glavni izvor velikosrpske politike

Šarec: Crna Gora ostaje vodeći kandidat za EU

Mandić sa Šarecom o pregovorima: Očekuje se zatvaranje sedam poglavlja do kraja godine

Šarec: Evropska budućnost CG mora biti zajednički cilj svih političkih aktera; Zenović: Odlučni da u 2026. godini završimo pregovore

Šarec: Pred Crnom Gorom veliki broj pitanja i problema, želim da vjerujem da vladajuća većina zna što radi

Savić: Evropski parlamentarci vrlo vješto i precizno analiziraju sve što dešava u crnogorskoj politici

Šarec: Crna Gora lider u procesu proširenja, ali pred nama mnogo posla; Picula: Žalimo zbog podrške Dodiku

Šundić: Komentar poslanice Božović neprimjeren, lični napad umjesto argumentovanog odgovora

Podgorica: Nacrt odluke o radnom vremenu propisao novine, muzika na terasama lokala samo do ponoći

Crnogorske NVO sa Šarecom: Treba nam otvorena i nedvosmislena podrška EU

Satler vraća Spajića i opoziciju za pregovarački sto

PRATITE TVe UŽIVO