Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta osobe sa invaliditetom će imati jedno rješenje u kojem su navedena sva prava koja se mogu ostvariti i potrebna podrška za svaku osobu sa invaliditetom, te će tim jednim rješenjem dobiti priliku da se bore - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predsjednica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić.
Parlament je nedavno usvojio Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta &nbsp;koji predviđa ukidanje preko 40 komisija i uvođenje Centralnog zavoda za procjenu invaliditeta. Zakon bi trebalo da obezbjedi pravnu sigurnost, dosljednu primjenu normi i ravnopravniji pristup osobama &nbsp;sa invaliditetom, uključujući i djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.
Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, kaže Vujačić, mnogo znači za cjelokupno crnogorsko društvo, državu i sistem, a ponajviše za osobe sa invaliditetom kao, kako kaže, prve i krajnje korisnike zakona.
- Naglašavam da je ovaj zakon važan i za društvo i državu zbog toga što se mijenja perspektiva o invaliditetu i fenomenu invaliditeta upravo kroz ono što ovaj zakon osigurava za dalje, kad to kažem onda mislim na jedinstveno vještačenje invaliditeta, odnosno na način na koji će se invaliditet procjenjivati, uključujući stepen podrške koji &nbsp;će se procjenjivati za svaku osobu sa invaliditetom pojedinačno. Na neki &nbsp;način, ovim se uvodi model zasnovan na ljudskim pravima u zakonodavstvo, koji do sada nažalost nijesmo imali kada je u pitanju domaća regulativa, iako smo ratifikovali Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom još 2009. Tu obavezu imali smo još od tada, da sve zakone crnogorske uskladimo, da one koje su u suprotnosti sa Konvencijom EU poništimo i da primjenjujemo model zasnovan na ljudskim pravima. U kontekstu invaliditeta to ne znači samo oštećenje kao naše lično svojstvo, nego znači i prepreke u okruženju koje ograničavaju osobe sa invaliditetom za ravnopravno učešće u društvu- rekla je Vujačić.
Podsjeća da su se vještačenjem invaliditeta utvrđivale medicinske indikacije i dijagnoze, odnosno jedan segment oštećenja, pa tako brojne osobe sa invaliditetom u crnogorskim zakonima nijesu bile, kako tvrdi, prepoznate, odnosno različite kategorije osoba sa invaliditetom.
- Ovaj zakon ne samo da ukida komisije i formira jednu, što će biti sigurno jeftinije za državu, imajući u vidu i taj aspekt i naravno da smo zainteresovani i za to. Bilo je neracionalno imati toliko komisija koje su imale različitu metodologiju. Sada će postojati jedinstvena metodologija po kojoj će ta prvostepena i drugostepena komisija u Zavodu za jedinstveno vještačenje odlučivati u svakom konkretnom slučaju &nbsp;u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu, &nbsp;i prije nego što se stekne status lica sa invaliditetom za to dijete. Ipak, ono će svakako imati podršku baš zbog specifičnosti razvoja, promjenljivosti u odnosu na odrasle- istakla je Vujačić.&nbsp;
Dodaje da je bojazan mnogih osoba sa invaliditetom &nbsp;na koji način će se implementirati zakon, te je u tom cilju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji &nbsp;organizuje info dane, a do sada su održana dva, u kojima je i &nbsp;sama bila uključena.
- U Baru će 27,oktobra biti organizovan treći info dan u kome će se objašnjavati svrha i norme zakona. Bojazan te vrste postoji, jer iako je zakonodavstvo promijenjeno neće baš svijest tako lako da se promijeni. Komisije koje sam pomenula će morati da prođu detaljnu obuku, a nama je obećano da ćemo biti uključeni u kreiranju programa obuke, jer ako ne budu razumjeli duh Konvencije UN-a uzalud je sve - zaključila je Vujačić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujačić: Zakon omogućava jedinstveno vještačenje u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu

Pristupačnost nije luksuz već osnovno ljudsko pravo, poručila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Ona je istakla da bez pristupačnosti nema ni samostalnog života, ni uključenosti u zajednicu, ali ni mogućnosti da osobe s invaliditetom ostvaruju bilo koje drugo pravo.
- Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom, jedno od osnovnih prava. Bez pristupačnosti nema ni samostalnog života ni uključenosti u zajednicu, ali nema ni bilo kog drugog pojedinačnog prava osoba sa invaliditetom, jer ga definitivno ne mogu uživati, odnosno onda su izolovane i potpuno sagregisane od ostatka društva. Zbog toga je važno da je ovo zaista obaveza cijelog društva i države, odnosno sistema - poručila je Vujačić.
Ona je podsjetila da je još 2008. godine donijet prvi Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji sadrži jasne i obavezujuće norme o pristupačnosti. Ipak, kako tvrdi, 17 godina kasnije, stanje na terenu pokazuje da se zakon sistemski ignoriše.
- Zakon je sa vrlo imperativnom odredbom i dalje na snazi, a vidimo svakodnevno situaciju na terenu. Onda je i dalje jasno da 17 godina nije bilo dovoljno ovoj državi da primijeni adekvatno zakon i da sankcioniše one koji ga krše. To je dodatno neprihvatljivo - istakla je.
Komentarišući slučaj iz podgoričkog naselja Zabjelo, gdje je rampa za osobe s invaliditetom izvedena pod gotovo vertikalnim nagibom i fizički neupotrebljiva, Vujačić ističe da je riječ o drastičnom, ali ne i usamljenom primjeru.
- Nagib je svakako neadekvatan, jer on mora biti oko 6 stepeni, maksimalno 8, što nije slučaj sa konkretnim primjerom. Ali on nije jedini, nažalost – i kada su u pitanju novosagrađeni objekti, kao i oni građeni posljednjih godina, pa i od 2008. godine na ovamo, takvi objekti ne bi smjeli dobiti upotrebnu dozvolu - naglasila je.
Dodaje da je nedopustivo da se ovakvi propusti tolerišu prilikom tehničkog prijema objekata, te da je odgovornost jasno definisana – prvenstveno kod investitora, koji, ukoliko ne ispoštuju zakon, treba da budu sankcionisani.
- Ako to nije bilo projektovano, ako je investitor propustio svoju obavezu – onda mora da bude sankcionisan. U suprotnom, šalje se poruka da pristupačnost nije prioritet, i da su osobe s invaliditetom građani drugog reda - zaključila je Vujačić.

Vujačić: Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom

U Podgorici je počeo protest reprezentativnih organizacija koje zastupaju prava osoba s invaliditetom.&nbsp; Protest je organizovan pod sloganom “Mi smo stvarnost, vi ste mit” ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Povod je tekst nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, budući da resor na čijem je čelu ministarka Naida Nišić nije ispunio zahtjev organizatora da se predloženi nacrt povuče iz dalje procedure. <h2>Vujačić: Nišić ima dva i po sata da nas pozove na razgovor</h2> Marina Vujačić istakla je kako su se okupili kako bi pokazali snagu odgovornosti a ne sile. - Jer, silu demonstriraju oni koji su predložili sporni nacrt zakona - dodala je. Ona je istakla kako nikada Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga neće oprostiti to što su na društvenim mrežama vodili kampanju protiv direktora Saveza slijepih Gorana Macanovića. - Ministar finansija nas je tokom razgovora uporedio sa priređivačima igara na sreću. To nijedna kampanja neće popraviti - rekla je ona. Nišić je poručila kako ima rok od dva i po sata da ih pozove na razgovor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>"Ministarko, ušli ste u istoriju"</h2> Predstavnik jedne od organizacija Goran Macanović upitao je nadležne - "šalite li se vi sa nama?" On je ministarki Nišić poručio da se odluke ne mogu kreirati shodno ličnim stavovima, već analizom relevantnih podataka. - Predloženi nacrt zakona je nakaradan. Očekujemo da nas ministarka pozove i da prihvati naše zahtjeve. Ljudski je pogriješiti, ali i priznati grešku - dodao je Macanović. Kazao je kako neće odustati od protesta dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. - Ministarko, ušli ste u istoriju, jer ste prva koja je izvela OSI na ulice - zaključio je Macanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>"Dosta nam je lažnih obećanja"</h2> Blagoje Šturanović istakao je da traže pravo na dostojanstven život. - Dosta nam je lažnih obećanja, povucite nacrt i napravite novu radnu grupu, i to danas - kazao je on. Vlada želi da uštedi na OSI kako bi se pokrio deficit budžeta, smatra Milijana Ćirković. - Koliko je OSI još na birou rada, a mi smanjujemo obim njihovih prava - naglasila je, dodajući da ne traže povlastice već osnovna prava. <h2>"OSI više ne žele da budu statistički podatak"</h2> Osobe sa invaliditetom više ne žele da budu statistički podatak i sa tim nema pregovora niti kompromisa, poručila je sa današnjeg protesta Dragana Božović. Samir Guberinić naglasio je kako ministre nije briga što će se mnoge osobe sa invaliditetom vratiti da žive od socijalne pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Samo gledaju da zadovolje svoje posebne potrebe - naglasio je Guberinić. Radenko Lacmanović rekao je kako se Vlada "grdno prevarila jer je udarila na najodlučnije". - Zar se ovako poštuju potrebe osoba sa invaliditetom? Ne, ovako se to ne radi - istakao je on, Organizatori protesta su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, NVO Mozaik iz Nikšića, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“, kao i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

1084x550

Na protestu poručeno: Nišić ima rok od dva i po sata da nas primi na razgovor

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a krše brojne njene odredbe - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Okrugli sto je organizovan, kaže Vujačić, u okviru javne rasprave a u vezi izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i trajala je samo 20 dana.
- Javna rasprava je u skladu sa Uredbom mogla trajati do 40 dana. Organizovan je samo jedan okrugli sto, i to u centralnoj regiji, u Podgorici, nije ni na sjeveru, ni na jugu, pa smo i to zamjerili, jer su zbog toga mnoge osobe sa invaliditetom, i sva zainteresovana javnost, uključujući njihove poslodavce, i sve druge, nijesu bili u prilici da se za ovako kratko vrijeme informišu. Međutim, imajući u vidu da se udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore, prvenstveno naše dvije organizacije, tražile obustavljanje javne rasprave, i povlačenje ovog i ovakvog Nacrta Zakona, u izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Kasnije su se pridružile i druge NVO, uključujući i NVO Mozaik, takođe neke naše druge kolege i saradnici, a da je Ministarstvo odbilo da to učini do danas. Imali smo zamjerke, naravno, na sve ono što smo sugerisali u prethodnom periodu, kada su u pitanju prekrsene procedure, i reći ću prekršeni zakoni, Ustav i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, jer mi nijesmo protiv izmjena i dopuna ovoga Zakona, naprotiv, mi mislimo da se on treba unaprijediti, ali na način koji bi nas potpuno uključio u proces donošenja odluka, od samog planiranja tih izmjena i dopuna - rekla je Vujačić.
Tekst Nacrta zakona, tvrdi Vujačić, ne počiva na analizama - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, naglašava ona, čak nije koristilo ni postojeće analiz na kojima bi Zakon trebalo da počiva.
- Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu &nbsp;pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a i nju krše, kršeći brojne njene odredbe i na to smo ukazali, uključujući član 4 opšte obaveze, koji propisuje, na primjer, obavezu država članica, da socijalna ekonomska, i kulturna prava progresivno stvari unapređuje, ovim se dešava regresija, odnosno nazadovanje u odnosu na dostignuti standard - istakla je Vujačić.
Ukoliko bi se išlo u dalju proceduru, Vujačić smatra da se ne bi ostvarivala svrha Zakona, jer nije ni postugnuta prethodno puna zaposlenost OSI i, kako kaže, veća zapošljivost OSI. Na evidencije ZZZCG ima preko 8.600 OSI, dok je, naglašava ona, 4.550 zaposlenih.
<h2>Macanović: Novi Nacrt Zakona je u suprotnosti sa Konvencijom UN-a</h2>
Predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović kaže da je ovo drastičan primjer nepoštovanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, i odsustva konsultacija sa reprezentativnim organizacijama OSI. &nbsp;
- Proces izmjena ovog Zakona je započeo prije punih 10 godina, 2015.godine je formirana radna grupa koja je imala za cilj da izradi nacrt novog zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, kroz taj proces je 2017.godine, Vlada posredstvom UNDPI-ja angažovala ekspertkinje koje su uradile analizu opravdanosti izvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, bez okvira ZZZCG, i formiranje ovog Fonda kao posebne institucije, jer je to jedan od ključnih zahtjeva bio i tada, i danas se reprezentativne organizacije OSI zalažu za jedno takvo rješenje &nbsp;i ta radna grupa je radila do 2021.godine, da bi prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja tada naprasno formiralo novu radnu grupu, a da ona prethodna nije ni završila svoj rad - rekao je Macanović.
Rezultat rada nove radne grupe je Nacrt Zakona koji je, kaže Macanović, u potpunosti u suprotnosti sa Konvencijom prava OSI.
- Isključili su nas upravo zbog toga što su željeli da na mala vrata proguraju nešto što, &nbsp;nažalost, pojedinci iz institucija i ZZZCG, i dio nekih savjetnika u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već godinama pokušavaju da kroz neke negativne medijske kampanje da nametnu kao narativ da se ovaj Zakon dominantno zloupotrebljava od strane osoba sa invaliditetom, od strane poslodavaca, da osobe sa invaliditetom imaju neke bezobrazno visoke plate, i da zapravo osobe sa invaliditetom dovode u situaciju da javne finansije budu ugrožene zbog plata OSI, da bi eliminasali kontra argumente nas aktivista, su ovaj proces učinili dosta netransparentnim - zaključio je Macanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLTaAz6cG3Wk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Povući ovakav Nacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

Televizija E, iako komercijalni medij, izdvaja se od drugih po načinu izvještavanja i zastupljenosti tema vezanih za ranjive grupe - ocijenila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručila da je odgovornost i obaveza države da promoviše model pristupa koji je zasnovan na ljudskim pravima.
- Posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - kazala je Vujačić.
Zabrinjavajuće je, smatra ona, malo medijskog sadržaja koji je posvećen ranjivim grupama - kojeg je po analizi Agencije za audio i vizuelne medijske usluge svega dva posto u televizijskim programima nacionalnih emitera.
- Jako je značajno što je agencija uradila takvu vrstu analize, i dobro bi bilo da u narednom periodu makar ih imamo na godišnjem nivou, kako bi mogli porediti sa ovom trenutnom, jer nam je, zaista, nešto takvo dugo vremena falilo, posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - rekla je Vujačić.
U medijima su, konstatuje ona, najzastupljenija politika i političari, ali i nasilje. Zato se, dodaje Vujačić, postavlja pitanje koliko su i u okviru te teme obuhvaćene ranjive kategorije.
- U &nbsp;ovom izvještaju Agencije se spominju žene žrtve nasilja, pored osoba sa invaliditetom, Roma i Egipćana, LGBTIQ populacija, i one kategorije u socijalnom riziku, u riziku od siromaštva, što govori u prilog činjenici da, po mom dubokom uvjerenju, je država tu dosta odgovorna, ne samo mediji, koji ne izvještavaju dovoljno. Komercijalnim medijima ne mogu dati neku vrstu zamjerke, možda bih mogla, i voljela, da su i kod njih, kod pojedinih, zastupljene sve ove kategorije, uključujući osobe sa invaliditetom, tu se vi izdvajate, iako ste komercijalni medij, ja to moram zaista istaći, što vas odvaja na neki način, bez obzira na način finansiranja - istakla je Vujačić.
Država je, podvlači, odgovorna jer bi morala da stvori takav ambijent za medije - da afirmiše, da promoviše i da omogući medijima da u većoj mjeri izvještavaju o onome što su pitanja ljudskih prava svih ugroženih grupa.
- A kad su u pitanju osobe sa invaliditetom, javni i medijski emiteri koji se finansiraju iz budžeta su obavezni o njima da izvještavaju, a u tom izvještaju iz Agencije se vide procenti, i oni su u tom segmentu za mene neprihvatljivi i niski - poručila je Vujačić.
Po istraživanju Agencije za audio i vizuelne medijske usluge Televizija E je zauzela drugo mjesto. Vujačić cijeni da nije toliko važan procenat zastupljenosti koliko jeste zastupljenost tema.
- Kad su u pitanju osobe sa invaliditetom definitivno medijsko izvještavanje nije raznovrsno u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti, kad to kažem mislim da se mediji često fokusiraju na ono što je dominantan odnos javnosti prema određenim kategorijama ljudi, u ovom slučaju osobama sa invaliditetom, nama se generalno ne pripisuju sve oblasti interesovanja koji su pripisuju drugim građankama i građanima - navela je ona.
Za njih se, kaže, često misli da ih zanimaju neka socijalna pitanja, obrazovanje, eventualno zaposlenje.
- Ali sporadično, dok se vrlo rijetko izvještava o temama kao što je, na primjer, porodični život osoba sa invaliditetom, kao što je generalno osnaživanje osoba sa invaliditetom za samosvjesnost, aktivizam, za pitanja samoodređenja osoba sa invaliditetom, samoprihvatanja invalidnosti, i sva ona pitanja koja dovode do toga da li su osobe sa invaliditetom danas vidljive u crnogorskom društvu, ili ne, i zbog toga sam, na kraju krajeva rekla da je, takođe, odgovornost države da ona ono što je njena obaveza promoviše, model pristupa zasnovan na ljudskim pravima - zaključila je Vujačić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSgZ7oK_nKLw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Televizija E se izdvaja, rijetka koja među komercijalnim medijima izvještava o ranjivim kategorijama

Osobe sa oštećenim sluhom su populacija koja je, i u okviru samih osoba sa invaliditetom, &nbsp;jako izopštena, u mnogim segmentima života su diskriminisani &nbsp;i činjenica da, mimo uskog privatnog kruga, ne mogu komunicirati &nbsp;dovoljno govori &nbsp;kakav je njihov kvalitet života u Crnoj Gori - kazala je za Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - Marina Vujačić.
&nbsp;- Zaista je neprihvatljivo da se u Crnoj Gori, u 2024.godini, odnosno do 2024.godine, imajući u vidu da je Crna Gora konvenciju ratifikovala prije petnaest godina i da je bila u obavezi i da definiše i da reguliše znakovni jezik na adekvatan način i da ga sistemski uredi. Oni ne mogu ni dan danas na adekvatan način ostvarivati svoja prava, ne mogu zadovoljavati neke osnovne životne funkcije, i na taj način ostaju, definitivno, jedna od najmarginalizovanijih grupacija u Crnoj Gori, kojoj se ne priznaje ni lingvistički identitet, kojoj se ne priznaje ni kulturna raznolikost i koja je na neki potpuno zavisna od par ljudi na koje se može osloniti, koji su često, ako poznaju znakovni jezik, ili samouki ili su učili u regionu , ili u ograničenom obimu u Crnoj Gori. Vidimo da nemamo primjer osobe koja ima potpuno oštećenje sluha da radi u bilo kom sektoru koji se smatra javnim sektorom - rekla je Vujačić.
Zakon o Javnom servisu samo u određenoj mjeri prepoznaje znakovni jezik, podsjetila je Vujačić i napomenula da znakovnog jezika nema ni u drugim sistemima i sektorima, od sistema obrazovanja do sistema zdravstvene zaštite.
- Ukoliko oni nemaju nekoga ko je sa njima, kao njihov prijatelj, često, jer ne mogu angažovati, nemaju ni sredstava da angažuju tumača , niti je to njihov posao i obaveza, upravo zato što je država trebala to pitanje da odradi, onda je jasno zašto ih nemamo zastupljene u medijima. To je zaista šteta, to je ogromni problem, zato što onda ja ni sebe ne mogu smatrati kao nekoga ko na adekvatan način reprezentuje njihova pitanja i prava, upravo zato što ne provodim dvadeset četiri sata sa njima, na kraju krajeva ne poznajem na adekvatan i potpun način ono što su njihovi interesi, i ono što su problemi sa kojima se suočavaju svakog trenutka. Zato je važno da se ovo pitanje riješi i u medijima i u drugim oblastima - poručila je Vujačić.
Gošća Budilnika je napomenula da su upućivali Inicijativu za usvajanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, time bi se obaveze države definisale, i, &nbsp;dodaje ona, omogućilo bi se osobama sa oštećenjem sluha da nauče i koriste znakovni jezik, jer dosada je to bilo moguće samo djelimično u resursnom centru u Kotoru.
Skoro svakoj Vladi je upućivana inicijativa za usvajanje zakona o znakovnom jeziku, podsjetila je Vujačić, i prisjetila se da su te zahtjeve proslijeđivali određenim resorima u ministarstvima, a oni se, naglašava Vujačić, redom proglašavali nenadležnima.
&nbsp;Vujačić je poručila da neće odustati od daljih inicijativa, a, istakla je, zahtijevaće i stipendiranje učenja znakovnog jezika, ne samo za osobe sa oštećenim sluha i govora, već i za sve druge koji smatraju da je to što ne znamo taj jezik naš problem, kako kaže ona, a ne osoba sa oštećenjem sluha i govora.
&nbsp;- Jedina smo zemlja u regionu koja ovo pitanje nije uredila. Ako Crna Gora u toj oblasti toliko nazaduje, u odnosu na zemlje koje su to pitanje davno uredile, a možemo da pogledamo, na primjer, i regionalne medije koliko je znakovni jezik zastupljen kod njih, onda nam je jasno da je i u drugim oblastima života jednako tako zastupljen. Dovoljno govori, u prilog činjenici, da ovu državu ne interesuje diskriminacija koju ona vrši. Ja ću odgovor na ovo pitanje upravo završiti tim da je diskriminacija najskuplja i da nema tog novčanog ulaganja koje nije isplativo i koje neće dovesti do rezultata i efekata u odnosu na ono što je izopstavanje i neulaganje u ljude kao dio zajednice da bismo imali uključenu tu populaciju, da bi ona mogla nesmetano ostvarivati svoja prava , da bi se mogla obrazovati na adekvatan način u skladu sa svojim interesovanjima i kompetencijama, i da ne bi tako veliki dio populacije zapostavljali , sjećali ih se samo u toku izbornog procesa ili kampanje - zaključila je Vujačić.
<h2>Tmušić: Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje</h2>
&nbsp;Situacija kod osoba sa oštećenjem sluha i govora &nbsp;je veoma teška i njihov stepen inkluzije u društvu je veoma loš, oni žive na margini društvenih dešavanja, a razlozi za to su brojni - kazao je Budilnik predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić.
&nbsp;- U prethodnom periodu situacija je bila mnogo bolja, govoreći iz iskustva mojih roditelja, koji su u bivšoj Jugoslaviji pohađali nastavu u Resursnom centru za sluh i govor, u Kotoru. To je bio centar bivše Jugoslavije i tu je bio veliki broj učenika sa oštećenjem sluha i govora. Privreda je bila mnogo razvijenija, privredna društva su bila u ekspanziji i oni su mogli da biraju zanimanja - rekao je Tmušić.
&nbsp;Trenutna situacija u Crnoj Gori je loša po osobe sa oštećenim sluha i govora, smatra Tmušić, jer, kaže on, Resursni centar pohađa zanemarljiv broj osoba, dok je zapošljavanje u realnom sektoru veoma skučeno i , dodaje on, integracija u društvenu zajednicu tih osoba je loša.
&nbsp;- Posebno to pogađa u vremenu informaciono tehničke tehnologije, kada su informacije veoma važne, veome ključne za bilo koju oblast života, oni su tu uskraćeni i itekako diskrimisani. Posebni problem predstavlja, kad završe svoje obuke, oni se vrate u mjesto stanovanja i imaju veoma malo prostora za komunikaciju sa okruženjem, što kod njih stvara određenu frustraciju, nepoznavanje, te jezičke barijere i situacija je mnogo loša &nbsp;po inkluziju osoba sa oštećenjem sluha i govora - naglasio je Tmušić.
&nbsp;Sagovornik Budilnika je naveo lični, porodični primjer, jer su njegovi roditelji imali oštećenje sluha i govora, i podsjetio je da oni kao djeca tih osoba nijesu oskudijevali ni u čemu, da su, dodaje on, on i sestra postigli visoka obrazovanja i afirmisali se.
&nbsp;- Meni su roditelji bili velika podrska, obzirom da sam ja u jednom periodu postao osoba sa invaliditetom, oni su znali metode, načine, kako da se borim protiv diskriminacije, kako da sačuvam svoje samopoštovanje, kako budem ugledan član ovoga društva i kako da se nosim sa svojim invaliditetom. Iskreno, bez njih to ne bih mogao postići - istakao je Tmušić
&nbsp;Tmušić je apelovao da &nbsp;društvo da mnogo više povede računa na osobe sa oštećenjem sluha i govora, i, poručio je on, da uradi sve kako bi ovim licima olakšalo komunikaciju.
&nbsp;- Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje i da bude izjednačen sa ostalim jezicima, odnosno sa jezikom koji je zvanično crnogorski, i sa jezicima koji su u upotebi. Tako da se nadam da će se naći mjesta i za znakovni jezik - zaključio je Tmušić.

Vujačić: Osobe sa oštećenjem sluha i govora su najmarginalizovanija grupacija u Crnoj Gori

Iz Uprave policije oglasili su se saopštenjem u kojem navode da načelnik RCB Centa Goran Jokić u narednom periodu više neće obavljati tu funkciju.
Oni su kazali da to saopštavaju u cilju tačnog i objektivnog informisanja javnosti, a radi sprječavanja bilo kakvih manipulacija i zloupotrebe tekstova pojediniih medija nastalih iz nezvaničnih izvora.
Tekstovi se, kako navode, tiču radnog angažmana Glavnog policijskog inspektora Jokića.
- Goran Jokić iz objektivnih i opravdanih razloga u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ odnosno poslove i zadatke navedenog radnog mjesta. Uprava policije obavještava javnost da će, do raspoređivanja novog načelnika, koordinacija policijskih poslova biti vršena od strane rukovodilaca iz navedene organizacione jedinice - &nbsp;navode u saopštenju.

UP: Goran Jokić u narednom periodu neće obavljati poslove načelnika RCB „Centar“

Tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore biće objavljen narednog petka, nakon što svi poslanici budu upoznati sa sadržinom tog dokumenta, kako bi dobio podršku svih u parlamentu, rekao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
Vuković je, na konferenciji za novinare u Skupštini, rekao da su sjednicu Odbora započeli sa idejom da usaglase tekst Rezolucije o evropskoj integraciji Crne Gore.
Prema njegovim riječima, ideja je bila da danas, nakon sjednice, tekst Rezolucije predstave javnosti.
- Međutim, procijenili smo da nam je za taj posao potrebno još nedjelju dana, kako bismo predstavnike onih poslaničkih klubova koji nemaju članove u Odboru za evropske integracije upoznali sa sadržinom tog teksta - kazao je Vuković.
On je rekao da je njihova ideja da, kad Rezolucija dođe na plenum, dobije podršku 81 poslanika Skupštine.
- Tako da ono što smo ono imali namjeru da predstavimo danas, nadam se da ćemo predstaviti u naredni petak - kazao je Vuković.
On je dodao da je namjera da usaglase tekst tako da nema naknadnih intervencija i amandmanskog djelovanja.
- Koristim priliku da iskažem veliko zadovoljstvo što smo na postojeći predlog teksta danas postigli saglasnost na nivou Odbora. Nije bilo nikakvih ideja da se tekst mijenja, drago mi je zbog toga i ne iznenađuje me, zato što naš Odbor radi kao jedan tim - kazao je Vuković.
On je zahvalio kolegama na podršci.
- Da bismo bili korektni do kraja i postigli željeni cilj koji je da se u ovoj vrlo važnoj, možda i najvažnijoj fazi procesa evropskih integracija, iz Crne Gore pošalje snažna poruka jedinstva - dodao je Vuković.
On je kazao da bi do narednog petka trebalo da obavi konsultacije sa svim kolegama koji nijesu predstavljeni u Odboru.
- Računam da ćemo tu priču zaokružiti do narednog petka i onda ćemo biti u prilici da vam predstavimo sadržinu tog dokumenta. Dogovor je da svi članovi Odbora budu potpisnici Rezolucije, simoblički na taj način šaljemo poruku jedinstva kada je u pitanju evropska budućnost - &nbsp;zaključio je Vuković.

Vuković: Tekst Rezolucije o EU integraciji predstavićemo narednog petka

Sudije za istrage Višeg suda suda u Podgorici ukinule su pritvor biznismenima Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
Iz Višeg suda je saopšteno da je odlučujući po prijedlogu branilaca Ubovića i Ivanovića donijeto rješenje kojim se ukida pritvor.
 -V. I i R. U. je prethodno pritvor određen zbog opasnosti uticaja na svjedoke. Kako su svjedoci u toku istrage saslušani pred SDT-om, to su sudije za istragu našle da je pritvorski osnov prestao da postoji - saopšteno je Portalu ETV.

Ukinut pritvor Uboviću i Ivanoviću

Tunel Sozina trenutno je zatvoren za saobraćaj usljed saobraćajne nezgode u kojoj nije bilo povrijeđenih, potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije
Prema informacijama Monteputa, do obustave je došlo nakon što je kamion proklizao unutar tunela i udario u njegovu bočnu stranu, pri čemu je vozilo blokiralo kolovoz.
Saobraćaj će biti normalizovan nakon što policija završi uviđaj na licu mjesta.

Tunel Sozina zatvoren zbog saobraćajne nezgode

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: marina-vujacic