Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta osobe sa invaliditetom će imati jedno rješenje u kojem su navedena sva prava koja se mogu ostvariti i potrebna podrška za svaku osobu sa invaliditetom, te će tim jednim rješenjem dobiti priliku da se bore - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;predsjednica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić.
Parlament je nedavno usvojio Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta &nbsp;koji predviđa ukidanje preko 40 komisija i uvođenje Centralnog zavoda za procjenu invaliditeta. Zakon bi trebalo da obezbjedi pravnu sigurnost, dosljednu primjenu normi i ravnopravniji pristup osobama &nbsp;sa invaliditetom, uključujući i djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.
Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, kaže Vujačić, mnogo znači za cjelokupno crnogorsko društvo, državu i sistem, a ponajviše za osobe sa invaliditetom kao, kako kaže, prve i krajnje korisnike zakona.
- Naglašavam da je ovaj zakon važan i za društvo i državu zbog toga što se mijenja perspektiva o invaliditetu i fenomenu invaliditeta upravo kroz ono što ovaj zakon osigurava za dalje, kad to kažem onda mislim na jedinstveno vještačenje invaliditeta, odnosno na način na koji će se invaliditet procjenjivati, uključujući stepen podrške koji &nbsp;će se procjenjivati za svaku osobu sa invaliditetom pojedinačno. Na neki &nbsp;način, ovim se uvodi model zasnovan na ljudskim pravima u zakonodavstvo, koji do sada nažalost nijesmo imali kada je u pitanju domaća regulativa, iako smo ratifikovali Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom još 2009. Tu obavezu imali smo još od tada, da sve zakone crnogorske uskladimo, da one koje su u suprotnosti sa Konvencijom EU poništimo i da primjenjujemo model zasnovan na ljudskim pravima. U kontekstu invaliditeta to ne znači samo oštećenje kao naše lično svojstvo, nego znači i prepreke u okruženju koje ograničavaju osobe sa invaliditetom za ravnopravno učešće u društvu- rekla je Vujačić.
Podsjeća da su se vještačenjem invaliditeta utvrđivale medicinske indikacije i dijagnoze, odnosno jedan segment oštećenja, pa tako brojne osobe sa invaliditetom u crnogorskim zakonima nijesu bile, kako tvrdi, prepoznate, odnosno različite kategorije osoba sa invaliditetom.
- Ovaj zakon ne samo da ukida komisije i formira jednu, što će biti sigurno jeftinije za državu, imajući u vidu i taj aspekt i naravno da smo zainteresovani i za to. Bilo je neracionalno imati toliko komisija koje su imale različitu metodologiju. Sada će postojati jedinstvena metodologija po kojoj će ta prvostepena i drugostepena komisija u Zavodu za jedinstveno vještačenje odlučivati u svakom konkretnom slučaju &nbsp;u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu, &nbsp;i prije nego što se stekne status lica sa invaliditetom za to dijete. Ipak, ono će svakako imati podršku baš zbog specifičnosti razvoja, promjenljivosti u odnosu na odrasle- istakla je Vujačić.&nbsp;
Dodaje da je bojazan mnogih osoba sa invaliditetom &nbsp;na koji način će se implementirati zakon, te je u tom cilju Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji &nbsp;organizuje info dane, a do sada su održana dva, u kojima je i &nbsp;sama bila uključena.
- U Baru će 27,oktobra biti organizovan treći info dan u kome će se objašnjavati svrha i norme zakona. Bojazan te vrste postoji, jer iako je zakonodavstvo promijenjeno neće baš svijest tako lako da se promijeni. Komisije koje sam pomenula će morati da prođu detaljnu obuku, a nama je obećano da ćemo biti uključeni u kreiranju programa obuke, jer ako ne budu razumjeli duh Konvencije UN-a uzalud je sve - zaključila je Vujačić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vujačić: Zakon omogućava jedinstveno vještačenje u zavisnosti od zahtjeva osobe sa invaliditetom ili djeteta u ranom uzrastu

Pristupačnost nije luksuz već osnovno ljudsko pravo, poručila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Ona je istakla da bez pristupačnosti nema ni samostalnog života, ni uključenosti u zajednicu, ali ni mogućnosti da osobe s invaliditetom ostvaruju bilo koje drugo pravo.
- Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom, jedno od osnovnih prava. Bez pristupačnosti nema ni samostalnog života ni uključenosti u zajednicu, ali nema ni bilo kog drugog pojedinačnog prava osoba sa invaliditetom, jer ga definitivno ne mogu uživati, odnosno onda su izolovane i potpuno sagregisane od ostatka društva. Zbog toga je važno da je ovo zaista obaveza cijelog društva i države, odnosno sistema - poručila je Vujačić.
Ona je podsjetila da je još 2008. godine donijet prvi Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, koji sadrži jasne i obavezujuće norme o pristupačnosti. Ipak, kako tvrdi, 17 godina kasnije, stanje na terenu pokazuje da se zakon sistemski ignoriše.
- Zakon je sa vrlo imperativnom odredbom i dalje na snazi, a vidimo svakodnevno situaciju na terenu. Onda je i dalje jasno da 17 godina nije bilo dovoljno ovoj državi da primijeni adekvatno zakon i da sankcioniše one koji ga krše. To je dodatno neprihvatljivo - istakla je.
Komentarišući slučaj iz podgoričkog naselja Zabjelo, gdje je rampa za osobe s invaliditetom izvedena pod gotovo vertikalnim nagibom i fizički neupotrebljiva, Vujačić ističe da je riječ o drastičnom, ali ne i usamljenom primjeru.
- Nagib je svakako neadekvatan, jer on mora biti oko 6 stepeni, maksimalno 8, što nije slučaj sa konkretnim primjerom. Ali on nije jedini, nažalost – i kada su u pitanju novosagrađeni objekti, kao i oni građeni posljednjih godina, pa i od 2008. godine na ovamo, takvi objekti ne bi smjeli dobiti upotrebnu dozvolu - naglasila je.
Dodaje da je nedopustivo da se ovakvi propusti tolerišu prilikom tehničkog prijema objekata, te da je odgovornost jasno definisana – prvenstveno kod investitora, koji, ukoliko ne ispoštuju zakon, treba da budu sankcionisani.
- Ako to nije bilo projektovano, ako je investitor propustio svoju obavezu – onda mora da bude sankcionisan. U suprotnom, šalje se poruka da pristupačnost nije prioritet, i da su osobe s invaliditetom građani drugog reda - zaključila je Vujačić.

Vujačić: Pristupačnost je pravo osoba sa invaliditetom

U Podgorici je počeo protest reprezentativnih organizacija koje zastupaju prava osoba s invaliditetom.&nbsp; Protest je organizovan pod sloganom “Mi smo stvarnost, vi ste mit” ispred Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Povod je tekst nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, budući da resor na čijem je čelu ministarka Naida Nišić nije ispunio zahtjev organizatora da se predloženi nacrt povuče iz dalje procedure. <h2>Vujačić: Nišić ima dva i po sata da nas pozove na razgovor</h2> Marina Vujačić istakla je kako su se okupili kako bi pokazali snagu odgovornosti a ne sile. - Jer, silu demonstriraju oni koji su predložili sporni nacrt zakona - dodala je. Ona je istakla kako nikada Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga neće oprostiti to što su na društvenim mrežama vodili kampanju protiv direktora Saveza slijepih Gorana Macanovića. - Ministar finansija nas je tokom razgovora uporedio sa priređivačima igara na sreću. To nijedna kampanja neće popraviti - rekla je ona. Nišić je poručila kako ima rok od dva i po sata da ih pozove na razgovor.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031913038_cd189f62cc4d6cfa7e7f7ad2c0d9932326cfd882dd65d274d0e604fb621c0e68" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>"Ministarko, ušli ste u istoriju"</h2> Predstavnik jedne od organizacija Goran Macanović upitao je nadležne - "šalite li se vi sa nama?" On je ministarki Nišić poručio da se odluke ne mogu kreirati shodno ličnim stavovima, već analizom relevantnih podataka. - Predloženi nacrt zakona je nakaradan. Očekujemo da nas ministarka pozove i da prihvati naše zahtjeve. Ljudski je pogriješiti, ali i priznati grešku - dodao je Macanović. Kazao je kako neće odustati od protesta dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. - Ministarko, ušli ste u istoriju, jer ste prva koja je izvela OSI na ulice - zaključio je Macanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031913038_26d57471bb4c506818aa5eed986a0ae8d8c034e2da335a9c468713ae5f1f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  <h2>"Dosta nam je lažnih obećanja"</h2> Blagoje Šturanović istakao je da traže pravo na dostojanstven život. - Dosta nam je lažnih obećanja, povucite nacrt i napravite novu radnu grupu, i to danas - kazao je on. Vlada želi da uštedi na OSI kako bi se pokrio deficit budžeta, smatra Milijana Ćirković. - Koliko je OSI još na birou rada, a mi smanjujemo obim njihovih prava - naglasila je, dodajući da ne traže povlastice već osnovna prava. <h2>"OSI više ne žele da budu statistički podatak"</h2> Osobe sa invaliditetom više ne žele da budu statistički podatak i sa tim nema pregovora niti kompromisa, poručila je sa današnjeg protesta Dragana Božović. Samir Guberinić naglasio je kako ministre nije briga što će se mnoge osobe sa invaliditetom vratiti da žive od socijalne pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250319130312_70e47353b38e81e8bfb089f3e3289ff465326e1f0fc6a2aca73994507ab1cf57" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Sa protesta"> <figcaption>Sa protesta(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  - Samo gledaju da zadovolje svoje posebne potrebe - naglasio je Guberinić. Radenko Lacmanović rekao je kako se Vlada "grdno prevarila jer je udarila na najodlučnije". - Zar se ovako poštuju potrebe osoba sa invaliditetom? Ne, ovako se to ne radi - istakao je on, Organizatori protesta su Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, Savez slijepih Crne Gore, Savez udruženja paraplegičara, Savez gluvih i nagluvih, NVO Mozaik iz Nikšića, Udruženje za podršku osobama sa invaliditetom, Udruženje za afirmaciju i podršku ženama sa invaliditetom „Nova žena“, kao i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju „Zračak nade“, Nova šansa u Novom, NVO Brain i Paraolimpijski komitet Crne Gore.

1084x550

Na protestu poručeno: Nišić ima rok od dva i po sata da nas primi na razgovor

Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a krše brojne njene odredbe - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Okrugli sto je organizovan, kaže Vujačić, u okviru javne rasprave a u vezi izmjena Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom i trajala je samo 20 dana.
- Javna rasprava je u skladu sa Uredbom mogla trajati do 40 dana. Organizovan je samo jedan okrugli sto, i to u centralnoj regiji, u Podgorici, nije ni na sjeveru, ni na jugu, pa smo i to zamjerili, jer su zbog toga mnoge osobe sa invaliditetom, i sva zainteresovana javnost, uključujući njihove poslodavce, i sve druge, nijesu bili u prilici da se za ovako kratko vrijeme informišu. Međutim, imajući u vidu da se udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore i Savez slijepih Crne Gore, prvenstveno naše dvije organizacije, tražile obustavljanje javne rasprave, i povlačenje ovog i ovakvog Nacrta Zakona, u izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. Kasnije su se pridružile i druge NVO, uključujući i NVO Mozaik, takođe neke naše druge kolege i saradnici, a da je Ministarstvo odbilo da to učini do danas. Imali smo zamjerke, naravno, na sve ono što smo sugerisali u prethodnom periodu, kada su u pitanju prekrsene procedure, i reći ću prekršeni zakoni, Ustav i Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, jer mi nijesmo protiv izmjena i dopuna ovoga Zakona, naprotiv, mi mislimo da se on treba unaprijediti, ali na način koji bi nas potpuno uključio u proces donošenja odluka, od samog planiranja tih izmjena i dopuna - rekla je Vujačić.
Tekst Nacrta zakona, tvrdi Vujačić, ne počiva na analizama - Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, naglašava ona, čak nije koristilo ni postojeće analiz na kojima bi Zakon trebalo da počiva.
- Oni se u obrazloženju Zakona pozivaju na nešto što u samom nacrtu krše, i prave suprotnost, u odnosu na ta obrazloženja. Pozivaju se na Ustav Crne Gore da on jamči posebnu zaštitu lica sa invaliditetom, a ograničavaju dosadašnji obim prava, u programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji se u dijelu &nbsp;pravne tekovine pozivaju na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu osoba sa invaliditetom, a i nju krše, kršeći brojne njene odredbe i na to smo ukazali, uključujući član 4 opšte obaveze, koji propisuje, na primjer, obavezu država članica, da socijalna ekonomska, i kulturna prava progresivno stvari unapređuje, ovim se dešava regresija, odnosno nazadovanje u odnosu na dostignuti standard - istakla je Vujačić.
Ukoliko bi se išlo u dalju proceduru, Vujačić smatra da se ne bi ostvarivala svrha Zakona, jer nije ni postugnuta prethodno puna zaposlenost OSI i, kako kaže, veća zapošljivost OSI. Na evidencije ZZZCG ima preko 8.600 OSI, dok je, naglašava ona, 4.550 zaposlenih.
<h2>Macanović: Novi Nacrt Zakona je u suprotnosti sa Konvencijom UN-a</h2>
Predsjednik Saveza slijepih Goran Macanović kaže da je ovo drastičan primjer nepoštovanja Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom, i odsustva konsultacija sa reprezentativnim organizacijama OSI. &nbsp;
- Proces izmjena ovog Zakona je započeo prije punih 10 godina, 2015.godine je formirana radna grupa koja je imala za cilj da izradi nacrt novog zakona o zapošljavanju lica sa invaliditetom, kroz taj proces je 2017.godine, Vlada posredstvom UNDPI-ja angažovala ekspertkinje koje su uradile analizu opravdanosti izvajanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, bez okvira ZZZCG, i formiranje ovog Fonda kao posebne institucije, jer je to jedan od ključnih zahtjeva bio i tada, i danas se reprezentativne organizacije OSI zalažu za jedno takvo rješenje &nbsp;i ta radna grupa je radila do 2021.godine, da bi prošle godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja tada naprasno formiralo novu radnu grupu, a da ona prethodna nije ni završila svoj rad - rekao je Macanović.
Rezultat rada nove radne grupe je Nacrt Zakona koji je, kaže Macanović, u potpunosti u suprotnosti sa Konvencijom prava OSI.
- Isključili su nas upravo zbog toga što su željeli da na mala vrata proguraju nešto što, &nbsp;nažalost, pojedinci iz institucija i ZZZCG, i dio nekih savjetnika u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, već godinama pokušavaju da kroz neke negativne medijske kampanje da nametnu kao narativ da se ovaj Zakon dominantno zloupotrebljava od strane osoba sa invaliditetom, od strane poslodavaca, da osobe sa invaliditetom imaju neke bezobrazno visoke plate, i da zapravo osobe sa invaliditetom dovode u situaciju da javne finansije budu ugrožene zbog plata OSI, da bi eliminasali kontra argumente nas aktivista, su ovaj proces učinili dosta netransparentnim - zaključio je Macanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLTaAz6cG3Wk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Povući ovakav Nacrt Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI

Televizija E, iako komercijalni medij, izdvaja se od drugih po načinu izvještavanja i zastupljenosti tema vezanih za ranjive grupe - ocijenila je Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Ona je, gostujući u emisiji E uživo na Televiziji E, poručila da je odgovornost i obaveza države da promoviše model pristupa koji je zasnovan na ljudskim pravima.
- Posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - kazala je Vujačić.
Zabrinjavajuće je, smatra ona, malo medijskog sadržaja koji je posvećen ranjivim grupama - kojeg je po analizi Agencije za audio i vizuelne medijske usluge svega dva posto u televizijskim programima nacionalnih emitera.
- Jako je značajno što je agencija uradila takvu vrstu analize, i dobro bi bilo da u narednom periodu makar ih imamo na godišnjem nivou, kako bi mogli porediti sa ovom trenutnom, jer nam je, zaista, nešto takvo dugo vremena falilo, posebno imajući u vidu zakonske obaveze medija koji se finansiraju iz budžeta građanki i građana, da izvještavaju o takozvanim ranjivim kategorijama, pa među njima i o osobama sa invaliditetom - rekla je Vujačić.
U medijima su, konstatuje ona, najzastupljenija politika i političari, ali i nasilje. Zato se, dodaje Vujačić, postavlja pitanje koliko su i u okviru te teme obuhvaćene ranjive kategorije.
- U &nbsp;ovom izvještaju Agencije se spominju žene žrtve nasilja, pored osoba sa invaliditetom, Roma i Egipćana, LGBTIQ populacija, i one kategorije u socijalnom riziku, u riziku od siromaštva, što govori u prilog činjenici da, po mom dubokom uvjerenju, je država tu dosta odgovorna, ne samo mediji, koji ne izvještavaju dovoljno. Komercijalnim medijima ne mogu dati neku vrstu zamjerke, možda bih mogla, i voljela, da su i kod njih, kod pojedinih, zastupljene sve ove kategorije, uključujući osobe sa invaliditetom, tu se vi izdvajate, iako ste komercijalni medij, ja to moram zaista istaći, što vas odvaja na neki način, bez obzira na način finansiranja - istakla je Vujačić.
Država je, podvlači, odgovorna jer bi morala da stvori takav ambijent za medije - da afirmiše, da promoviše i da omogući medijima da u većoj mjeri izvještavaju o onome što su pitanja ljudskih prava svih ugroženih grupa.
- A kad su u pitanju osobe sa invaliditetom, javni i medijski emiteri koji se finansiraju iz budžeta su obavezni o njima da izvještavaju, a u tom izvještaju iz Agencije se vide procenti, i oni su u tom segmentu za mene neprihvatljivi i niski - poručila je Vujačić.
Po istraživanju Agencije za audio i vizuelne medijske usluge Televizija E je zauzela drugo mjesto. Vujačić cijeni da nije toliko važan procenat zastupljenosti koliko jeste zastupljenost tema.
- Kad su u pitanju osobe sa invaliditetom definitivno medijsko izvještavanje nije raznovrsno u onoj mjeri u kojoj bi trebalo biti, kad to kažem mislim da se mediji često fokusiraju na ono što je dominantan odnos javnosti prema određenim kategorijama ljudi, u ovom slučaju osobama sa invaliditetom, nama se generalno ne pripisuju sve oblasti interesovanja koji su pripisuju drugim građankama i građanima - navela je ona.
Za njih se, kaže, često misli da ih zanimaju neka socijalna pitanja, obrazovanje, eventualno zaposlenje.
- Ali sporadično, dok se vrlo rijetko izvještava o temama kao što je, na primjer, porodični život osoba sa invaliditetom, kao što je generalno osnaživanje osoba sa invaliditetom za samosvjesnost, aktivizam, za pitanja samoodređenja osoba sa invaliditetom, samoprihvatanja invalidnosti, i sva ona pitanja koja dovode do toga da li su osobe sa invaliditetom danas vidljive u crnogorskom društvu, ili ne, i zbog toga sam, na kraju krajeva rekla da je, takođe, odgovornost države da ona ono što je njena obaveza promoviše, model pristupa zasnovan na ljudskim pravima - zaključila je Vujačić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSgZ7oK_nKLw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujačić: Televizija E se izdvaja, rijetka koja među komercijalnim medijima izvještava o ranjivim kategorijama

Osobe sa oštećenim sluhom su populacija koja je, i u okviru samih osoba sa invaliditetom, &nbsp;jako izopštena, u mnogim segmentima života su diskriminisani &nbsp;i činjenica da, mimo uskog privatnog kruga, ne mogu komunicirati &nbsp;dovoljno govori &nbsp;kakav je njihov kvalitet života u Crnoj Gori - kazala je za Budilnik, na Televiziji E, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore - Marina Vujačić.
&nbsp;- Zaista je neprihvatljivo da se u Crnoj Gori, u 2024.godini, odnosno do 2024.godine, imajući u vidu da je Crna Gora konvenciju ratifikovala prije petnaest godina i da je bila u obavezi i da definiše i da reguliše znakovni jezik na adekvatan način i da ga sistemski uredi. Oni ne mogu ni dan danas na adekvatan način ostvarivati svoja prava, ne mogu zadovoljavati neke osnovne životne funkcije, i na taj način ostaju, definitivno, jedna od najmarginalizovanijih grupacija u Crnoj Gori, kojoj se ne priznaje ni lingvistički identitet, kojoj se ne priznaje ni kulturna raznolikost i koja je na neki potpuno zavisna od par ljudi na koje se može osloniti, koji su često, ako poznaju znakovni jezik, ili samouki ili su učili u regionu , ili u ograničenom obimu u Crnoj Gori. Vidimo da nemamo primjer osobe koja ima potpuno oštećenje sluha da radi u bilo kom sektoru koji se smatra javnim sektorom - rekla je Vujačić.
Zakon o Javnom servisu samo u određenoj mjeri prepoznaje znakovni jezik, podsjetila je Vujačić i napomenula da znakovnog jezika nema ni u drugim sistemima i sektorima, od sistema obrazovanja do sistema zdravstvene zaštite.
- Ukoliko oni nemaju nekoga ko je sa njima, kao njihov prijatelj, često, jer ne mogu angažovati, nemaju ni sredstava da angažuju tumača , niti je to njihov posao i obaveza, upravo zato što je država trebala to pitanje da odradi, onda je jasno zašto ih nemamo zastupljene u medijima. To je zaista šteta, to je ogromni problem, zato što onda ja ni sebe ne mogu smatrati kao nekoga ko na adekvatan način reprezentuje njihova pitanja i prava, upravo zato što ne provodim dvadeset četiri sata sa njima, na kraju krajeva ne poznajem na adekvatan i potpun način ono što su njihovi interesi, i ono što su problemi sa kojima se suočavaju svakog trenutka. Zato je važno da se ovo pitanje riješi i u medijima i u drugim oblastima - poručila je Vujačić.
Gošća Budilnika je napomenula da su upućivali Inicijativu za usvajanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, time bi se obaveze države definisale, i, &nbsp;dodaje ona, omogućilo bi se osobama sa oštećenjem sluha da nauče i koriste znakovni jezik, jer dosada je to bilo moguće samo djelimično u resursnom centru u Kotoru.
Skoro svakoj Vladi je upućivana inicijativa za usvajanje zakona o znakovnom jeziku, podsjetila je Vujačić, i prisjetila se da su te zahtjeve proslijeđivali određenim resorima u ministarstvima, a oni se, naglašava Vujačić, redom proglašavali nenadležnima.
&nbsp;Vujačić je poručila da neće odustati od daljih inicijativa, a, istakla je, zahtijevaće i stipendiranje učenja znakovnog jezika, ne samo za osobe sa oštećenim sluha i govora, već i za sve druge koji smatraju da je to što ne znamo taj jezik naš problem, kako kaže ona, a ne osoba sa oštećenjem sluha i govora.
&nbsp;- Jedina smo zemlja u regionu koja ovo pitanje nije uredila. Ako Crna Gora u toj oblasti toliko nazaduje, u odnosu na zemlje koje su to pitanje davno uredile, a možemo da pogledamo, na primjer, i regionalne medije koliko je znakovni jezik zastupljen kod njih, onda nam je jasno da je i u drugim oblastima života jednako tako zastupljen. Dovoljno govori, u prilog činjenici, da ovu državu ne interesuje diskriminacija koju ona vrši. Ja ću odgovor na ovo pitanje upravo završiti tim da je diskriminacija najskuplja i da nema tog novčanog ulaganja koje nije isplativo i koje neće dovesti do rezultata i efekata u odnosu na ono što je izopstavanje i neulaganje u ljude kao dio zajednice da bismo imali uključenu tu populaciju, da bi ona mogla nesmetano ostvarivati svoja prava , da bi se mogla obrazovati na adekvatan način u skladu sa svojim interesovanjima i kompetencijama, i da ne bi tako veliki dio populacije zapostavljali , sjećali ih se samo u toku izbornog procesa ili kampanje - zaključila je Vujačić.
<h2>Tmušić: Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje</h2>
&nbsp;Situacija kod osoba sa oštećenjem sluha i govora &nbsp;je veoma teška i njihov stepen inkluzije u društvu je veoma loš, oni žive na margini društvenih dešavanja, a razlozi za to su brojni - kazao je Budilnik predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinja Dejan Tmušić.
&nbsp;- U prethodnom periodu situacija je bila mnogo bolja, govoreći iz iskustva mojih roditelja, koji su u bivšoj Jugoslaviji pohađali nastavu u Resursnom centru za sluh i govor, u Kotoru. To je bio centar bivše Jugoslavije i tu je bio veliki broj učenika sa oštećenjem sluha i govora. Privreda je bila mnogo razvijenija, privredna društva su bila u ekspanziji i oni su mogli da biraju zanimanja - rekao je Tmušić.
&nbsp;Trenutna situacija u Crnoj Gori je loša po osobe sa oštećenim sluha i govora, smatra Tmušić, jer, kaže on, Resursni centar pohađa zanemarljiv broj osoba, dok je zapošljavanje u realnom sektoru veoma skučeno i , dodaje on, integracija u društvenu zajednicu tih osoba je loša.
&nbsp;- Posebno to pogađa u vremenu informaciono tehničke tehnologije, kada su informacije veoma važne, veome ključne za bilo koju oblast života, oni su tu uskraćeni i itekako diskrimisani. Posebni problem predstavlja, kad završe svoje obuke, oni se vrate u mjesto stanovanja i imaju veoma malo prostora za komunikaciju sa okruženjem, što kod njih stvara određenu frustraciju, nepoznavanje, te jezičke barijere i situacija je mnogo loša &nbsp;po inkluziju osoba sa oštećenjem sluha i govora - naglasio je Tmušić.
&nbsp;Sagovornik Budilnika je naveo lični, porodični primjer, jer su njegovi roditelji imali oštećenje sluha i govora, i podsjetio je da oni kao djeca tih osoba nijesu oskudijevali ni u čemu, da su, dodaje on, on i sestra postigli visoka obrazovanja i afirmisali se.
&nbsp;- Meni su roditelji bili velika podrska, obzirom da sam ja u jednom periodu postao osoba sa invaliditetom, oni su znali metode, načine, kako da se borim protiv diskriminacije, kako da sačuvam svoje samopoštovanje, kako budem ugledan član ovoga društva i kako da se nosim sa svojim invaliditetom. Iskreno, bez njih to ne bih mogao postići - istakao je Tmušić
&nbsp;Tmušić je apelovao da &nbsp;društvo da mnogo više povede računa na osobe sa oštećenjem sluha i govora, i, poručio je on, da uradi sve kako bi ovim licima olakšalo komunikaciju.
&nbsp;- Bilo bi značajno da se znakovni jezik standardizuje i da bude izjednačen sa ostalim jezicima, odnosno sa jezikom koji je zvanično crnogorski, i sa jezicima koji su u upotebi. Tako da se nadam da će se naći mjesta i za znakovni jezik - zaključio je Tmušić.

Vujačić: Osobe sa oštećenjem sluha i govora su najmarginalizovanija grupacija u Crnoj Gori

Kanal Mareze kod stadiona DG Arena u Donjoj Gorici ponovo je u funkciji, kazali su nadležni za RTV Podgorica.
- Mi smo završili čisćenje kanala koja je na ovoj dionici bio u potpunosti zatrpan i stigli smo do asfaltnog puta. Za dalje se čeka Uprava za saobraćaj i Komunalna inspekcija da donesu rješenje da se taj put prekine napravi neki most ili kako ce već rješenje dati. Iza puta takođe je kanal otvoren do samog ušće u Moraču - kazao je Emin Husović.
Naredna faza je, dodaje, sanacija betonskih ploča oštećenih na više mjesta.
- I to se može vidjeti ovdje gdje smo mi radili, gdje su sa lijeve i desne strane ploče oštećene – ko i kad je šta je radio mi ne možemo znati ali će biti potrebna sanacija i betonskog dijela na ovoj dionici - kazao je Husović.
Nakon toga slijedi čišćenje kanala u dužini od oko osam kilometara od izvorišta Mareze do ušćа u Moraču.
- Dosta je zahtjevan kompetan projekat čišćenja s obtirom da se duže vrijeme nije čistio i trebaće vremena da se on stavi u punu funkciju i po mom mišljenju druga faza će biti puno zahtjevnija – popravka polomljenih ploča, kosina, oštećenog dijela kanala itd. - kazao je Husović.
Međutim, čišćenje te dionice – od stadiona prema Komanskom mostu počeće kada nadležne gradske institucije izdaju odobrenje, poručio je Husović.

Završeno čišćenje kanala kod DG Arene: Naredna faza čeka odobrenje institucija

Agenti američke Imigracione i carinske službe (ICE) podržaće bezbjednosne operacije Sjedinjenih Američkih Država tokom Zimskih olimpijskih igara u Italiji u februaru, saopštila je ta institucija.
Ogranak američke Imigracione i carinske službe (ICE) pomoći će u obezbjeđenju Zimskih olimpijskih igara u Italiji, što je potvrđeno u utorak i izazvalo bijes javnosti, kao i upozorenja da njihovo prisustvo nije dobrodošlo.
Danima su kružile informacije da bi ova agencija, koja je u Sjedinjenim Američkim Državama često bila uključena u brutalne akcije protiv imigranata, mogla biti angažovana u bezbjednosnim mjerama tokom Igara koje će se održati od 6. do 22. februara u sjevernoj Italiji.
Iz ICE-a su naglasili da su njihove aktivnosti u Italiji odvojene od imigracionih akcija koje sprovodi odjeljenje za sprovođenje zakona i deportacije (Enforcement and Removal Operations – ERO).
- Naravno, ICE ne sprovodi imigracione operacije u stranim državama - naveli su.
Za zaštitu američkih državljana tokom Olimpijskih igara u inostranstvu nadležna je Diplomatska bezbjednosna služba (Diplomatic Security Service – DSS) Stejt departmenta.
Gradonačelnik Milana, grada domaćina više olimpijskih takmičenja, izjavio je da ICE „nije dobrodošao“.
- Ovo je milicija koja ubija. Jasno je da nisu dobrodošli u Milanu, u to nema sumnje. Zar ne možemo makar jednom reći ne američkom predsjedniku Donaldu Trampu - rekao je Đuzepe Sala.
Alesandro Zan, poslanik u Evropskom parlamentu iz redova centar-lijeve Demokratske stranke, ocijenio je ovo kao „neprihvatljivo“.
- U Italiji ne želimo one koji gaze ljudska prava i djeluju van svake demokratske kontrole - napisao je na mreži X.
Italijanske vlasti su u početku negirale prisustvo ICE-a, a zatim pokušale da umanje njihovu ulogu, sugerišući da će pružati pomoć isključivo u obezbjeđenju američke delegacije.
Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio prisustvovaće ceremoniji otvaranja Igara u Milanu 6. februara.
Predsjednik sjeverne italijanske regije Lombardije izjavio je u ponedjeljak da će njihovo angažovanje biti ograničeno na obezbjeđenje Vensa i Rubija.
- Imaće isključivo odbrambenu ulogu, ali sam uvjeren da se ništa neće dogoditi - kazao je Atilio Fontana novinarima.
Međutim, njegov kabinet je kasnije izdao saopštenje u kojem se navodi da ne raspolaže konkretnim informacijama o njihovom prisustvu, već da je odgovarao na hipotetičko pitanje.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedozi izjavio je da „ICE, kao takav, nikada neće djelovati na teritoriji Italije“.
Hiljade agenata ICE-a raspoređene su u brojnim američkim gradovima radi sprovođenja akcija protiv ilegalne imigracije.
Njihove aktivnosti izazvale su masovne proteste, a nedavna ubistva američkih državljana Rene Gud i Aleksa Pretija na ulicama Mineapolisa dodatno su izazvala ogorčenje javnosti.

Trampovi agenti dolaze u Evropu: Biće dio američkih operacija na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, sa padavinama u drugoj polovini dana i najvišom dnevnom temperaturom do 15 stepeni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u prvom dijelu dana uglavnom će biti suvo ili uz rijetku pojavu slabih padavina, dok se u popodnevnim satima i tokom noći, povremeno očekuje kiša, ponegdje pljuskovi i grmljavina, u planinama na sjeveru moguća i susnježica ili snijeg.
Ponegdje se očekuju i obilniji pljuskovi, moguće su umjerene do obilne količine padavina.
Vjetar će biti južni u pojačanju na umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak.
Jutarnja temperatura vazduha od minus pet do osam stepeni, najviša dnevna od tri do 15 stepeni.

Sjutra oblačno, popodne i tokom noći padavine

Na današnjoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet prihvaćene su tri inicijative predsjednika tog skupštinskog tijela, poslanika Borisa Mugoše.
Kako je rekao Mugoša, prva inicijativa se odnosi na organizovanje sjednice Odbora u vezi sa temom neradne nedjelje, budući da je iz Ustavnog suda najavljena odluka po tom pitanju. Na sjednicu će biti pozvani potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj, ministarka rada Naida Nišić, udruženja poslodavaca, sindikati.
Druga prihvaćena inicijativa odnosi se na jačanje nadzorne uloge Odbora koja bi se odnosila na praćenje realizacije projekta auto-puta, dionica Mateševo-Andrijevica. 
- To bi podrazumijevalo da Odbor dva puta u toku godine, sa nadležnim institucijama, na sjednicama razmatra dinamiku aktivnosti na ovom projektu - kazao je Mugoša.
Treći prihvaćeni prijedlog se odnosi na održavanje sjednice sa predstavnicima Vlade i Aerodroma, na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije za Aerodrome Crne Gore.
- Veoma je važno da se u Skupštini o svim važnim ekonomskim pitanjima vodi javna diskusija - zaključuje Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F2016188684723171361%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: marina-vujacic