Sindikat medija Crne Gore (SMCG) je, od 2021. do ove godine, registrovao 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke, dok je samo u 2024. zabilježeno 11 napada na medijske radnice.
Na konferenciji za novinare povodom predstavljanja istraživanje SMCG o bezbjednosti novinarki, saopšteno je da je u istom četvorogodišnjem periodu napadnuto 36 novinara - dok je još 28 napada bilo usmjereno na grupe medija, pa je ukupan broj napada iznosio 96.&nbsp;
Samo u 2024. žrtve napada u pet slučajeva bili su muškarci, u 11 žene a u osam grupe medija.
Autorka istraživanja i potpredsjednica SMCG Marijana Camović-Veličković rekla je da je riječ o prvom istraživanju ove vrste, dodajući da se analiza oslanja na statističke podatke iz baze napada SMCG - Safe Journalists.
Ona je kazala da su od 2021. do ove godine, novinarke u Crnoj Gori doživjele razne oblike napada.&nbsp;
- Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada, kao i prijetnji po život, ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji - rekla je Camović-Veličković.
Prema njenim riječima, napadnute su novinarke većih medija čije je sjedište u Glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija.&nbsp;
- Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare - rekla je Camović-Veličković.
Ona je navela da su tokom prošle godine u SafeJournalist bazi zabilježena ukupno 24 incidenta, od kojih su u pet slučajeva žrtve bili muškarci, a u 11 žene, dok su u preostalih osam slučajeva napadnute novinarske ekipe ili mediji.
- Opšte je mišljenje među intervjuisanim i novinarkama koje su učestvovale u fokus grupama da su najranjivija kategorija novinarke koje žive i rade u manjim sredinama i one koje se bave temama iz crne hronike - rekla je Camović-Veličković.&nbsp;
Kako je kazala, nakon njih isticane su mlađe novinarke, samohrane majke, a i generalno žene jer su „lakša meta“ u odnosu na muškarce i lakše ih je diskreditovati kroz mizogine i seksističke napade i omalovažavanje pomoću rodnih stereotipa.
Ona je kazala da su trenutno tri novinarke pod stalnom policijskom zaštitom, te da više od 60 odsto zaposlenih u medijima čine žene.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Za četiri godine 32 incidenta u kojima su žrtve bile novinarke

Predsjednik i potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković i Marijana Camović-Veličković danas su pred Osnovnim sudom u Podgorici podnijeli tužbu protiv izvršnog direktora Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica Vladimira Otaševića. Tužba je podnijeta radi povrede prava ličnosti zbog, kako su rekli u Sindikatu medija, netačnih navoda koje je Otašević tokom ljeta iznosio u svojim reagovanjima.
Tužbu su podnijeli u svoje lično ime, a ne u ime SMCG.
- Na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> je 18. juna 2025. godine objavljen je tekst sa naslovom „Otašević: Kračković i Camović tražili da prećutim nezakonito točenje goriva i pozive na fizičke obračune u prostorijama Gradske TV“, u kojem je preneseno reagovanje Otaševića. Kako se navodi u tužbi, u objavljenom reagovanju, iznijete su brojne netačne, lažne i tendenciozne činjenične konstatacije tuženog vezane za tužioce, uključujući u bitnom navodni nedopušteni pritisak koji su tužioci vršili na sud, kao i navode da su tužioci djelovali antisindikalno, na način što su tražili otkaze za zaposlene u medijima - navedeno je u saopštenju koje potpisuje Camović-Veličković.
Ističe da je Otašević u više navrata iznosio neistine na račun Kračković i Camović-Veličković, prije svega navodeći da su "antisindikalno " postupali tražeći otkaze za zaposlene u tom lokalnom javnom emiteru. Kao sindikalno aktivne osobe, oni su mišljenja da su ovakve izjave, plasirane preko javnog medija čiji je direktor Otašević, opasne i da mogu imati odvraćujuću ulogu za svo postojeće i buduće članstvo Sindikata medija Crne Gore. 
- Cilj nam je da se utvrdi istina, pa ako smo tražili otkaze za zaposlene u medijima - neka se to dokaže, a ako ipak to nismo radili - da sud odredi pravednu kaznu za onoga ko širi neistine bez straha za posljedice koje će uslijediti zbog takvog ponašanja. U svojim javnim reagovanjima smo od Otaševića tražili da dokaže te tvrdnje što on nije uradio već je nastavio sa iznošenjem neistina i razlog za tužbu je upravo to. Oboje smo javne ličnosti, svjesni svog položaja i uloga u društvu i samim tim spremni smo da trpimo kritiku ali ne i neistine - kazao je Kračković.
U tužbi je, između ostalog citiran dio teksta Otaševića u kojem se navodi da „čelnici Sindikata medija ne bi trebali da koriste svoje funkcije da preko njih traže, bez valjanog osnova, otkaze za zaposlene u medijima, pa i za izvršne direktore, koji nisu bliski njihovim poslodavcima, dok sa druge strane traže zaštitu za zaposlene, koji vrijeđaju i pozivaju na fizički obračun svoje kolege na radnom mjestu, a pri tom i nezakonito troše gorivo na račun građana Crne Gore.“
Objašnjeno je da se ova izjava Otaševića dijelom nadovezuje na kontinuirano iznošenje neistina na račun Kračkovića i Camović-Veličković.
„Kako bi kontekst reagovanja – izjave tuženog bio potpuno jasan, ističemo da se ono naslanja na niz novinarskih članaka, između ostalog i na navode sadržane u članku objavljenom na portalu <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a> pod naslovom: „Članovi Sindikata Gradske RTV ne žele Kračkovića i Camović na narednoj sjednici, zbog antisindikalnog djelovanja“ u kojem je, između ostalog, za tužioce navedeno da se „radi o sindikalnim predstavnicima, koji su za urednika i novinara Gradske RTV (Dejana Bogojevića i Radomira Tešanovića) u prethodnom periodu tražili izricanje drastičnih kazni (otkaz ugovora o radu)“...“, navodi se u tužbi uz napomenu da su „citirane činjenične konstatacije koje su objavljene dana 18.06.2025. godine, netačne, tendenciozne i neistinite“.
- Otašević, kao javni funkcioner, mora da bude svjestan težine izgovorene riječi i spreman da pruži dokaze za svaku iznešenu tvrdnju - poručeno je u saopštenju.
Tužbom nije obuhvaćen Lokalni javni emiter RTV Podgorica, već samo Otašević kao autor izjava koje su plasirane preko tog medija.

Camović-Veličković i Kračković tužili Otaševića: Iznio brojne netačne, lažne i tendenciozne konstatacije

Prve prijetnje stigle su urednici M portala Danici Nikolić na službeni mejl prije tri godine, septembra 2022. - U tom mejlu mi je prijećeno ubistvom, tačnije vješanjem... istog dana podnijela sam krivičnu prijavu u policiji - kaže Nikolić za Radio Slobodna Evropa. Prijetnje iste osobe su se nastavile. Sa njima i odlasci Nikolić u policiju i u tužilaštvo. - Nakon svake prijetnje sam davala izjave tužilaštvu. Uvijek je drugi tužilac bio u pitanju, a izjave iste. Prije par mjeseci sam rekla da više neću podnijeti ni jednu prijavu, te da će policija i tužilaštvo biti odgovorni za sve što se dalje bude dešavalo - kaže Nikolić. Crnogorska policija je potom, septembra 2025. godine, saopštila da je utvrdila identitet osumnjičenog i da će podgoričko tužilaštvo protiv njega podnijeti prijavu za ugrožavanje sigurnosti. Međutim, sagovornica RSE ističe da je identitet osumnjičenog, crnogorskim institucijama poznat još od 2022. Riječ je o srpsko-australijaskom državljaninu B.U. nastanjenom u Australiji. Iz Osnovnog tužilaštva u Podgorici nisu odgovorili na upit RSE šta je preduzeto povodom upućenih prijetnji. Iz Sindikata medija Crne Gore ističu da su institucije u slučaju Danice Nikolić "zakazale". Takođe, Indeks bezbjednosti novinara - istraživanje koje se od 2020. sprovodi u zemljama regiona - pokazuje da crnogorski novinari rade u sve nesigurnijim uslovima. <h2>Suđenje počelo sedam godina nakon napada</h2> Potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković za RSE pojašnjava da indikatori Indeksa bezbjednosti novinara precizno mjere sve - od onoga što se desilo (npr. napadi) do onoga što se nije desilo a moralo je - poput reakcija nadležnih. Crna Gora godinama, ističe ona, ostvaruje najlošije rezultate u oblasti koja se tiče stvarne bezbjednosti novinara. U prilog tome je podatak da je do sredine septembra ove godine zabilježeno 19 napada na novinare, više nego, na primjer, cijele 2020. ili 2023. Tako su prošlog mjeseca napadnuti fotoreporteri "Pobjede" i "Vijesti" dok su pratili premještanje spomenika ratnom zločincu iz Drugo svjetskog rata Pavlu Đurišiću u crkvu Srpske pravoslavne crkve u blizini Berana, na sjeveru zemlje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250930090916_4385149e5ada72ce00bc30f7c127628afa6b2c3aa0c45aba1d79f7b90cbad1af" data-rendition-name="original" width="853" height="436" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Jedna od oblasti koju obuhvata Indeks bezbjednosti novinara su pravosudni procesi. Tako je tek sredinom ove godine počelo suđenje u slučaju ranjavanja istraživačke novinarke Olivere Lakić, koja je napadnuta 2018. godine. Camović Veličković upozorava na česta odlaganja u ovom procesu. - Posebno nas zabrinjava što 2028. nastupa apsolutna zastara u tom slučaju, pa postoji realna opasnost da pravda neće biti zadovoljena... a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica - navodi ona. Kao najdrastičniji primjer neefikasnosti institucija ističe slučaj ubistva glavnog urednika lista "Dan" Duška Jovanovića 2004. Jedna osoba osuđena je za saučesništvo, dok direktni izvršioci i nalogodavci nisu utvrđeni. Ove godine donijeta je presuda kojom su tri osobe osuđene zbog prošlogodišnjeg fizičkog napada na urednicu "Pobjede" Anu Raičković i njenu porodicu. - I pored povremenih pozitivnih pomaka, Crna Gora i dalje nema sistem koji bi garantovao sigurnost novinara i brzu reakciju u slučajevima kada se napadi dese -- kaže potpredsjednica Sindikata medija, dodajući da je "sve to znak za alarm". Iz Ministarstva kulture i medija nisu odgovorili na upit RSE o Indeksu bezbjednosti novinara. <h2>Neriješeni napadi doprinijeli atmosferi zastrašivanja</h2> Na rješavanje, pogotovo starih slučajeva od Crne Gore pozivaju i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države. U tom kontekstu, Evropska komisija u godišnjem izvještaju konstatuje da je Vrhovno tužilaštvo prošle godine izdalo obavezujuće uputstvo svim tužilaštvima da hitno intenziviraju istrage slučajeva nasilja i napada na novinare i imovinu medija. U izvještaju se konstatuje "brz i efikasan institucionalni odgovor" institucija u slučaju novih napada. Predmeti napada na novinare predstavljaju jedan od prioriteta u radu tužilaštva, rečeno je Radiju Slobodna Evropa iz Vrhovnog državnog tužilaštva. A u prošlomjesečnom izvještaju američkog Stejt departmenta se ocjenjuju da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastrašivanja. Posebno ističu slučaj Olivere Lakić, koja je od američke administracije 2019. dobila nagradu za hrabrost. - Novinari su se suočavali sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući izvještavanje o kontroverznim političkim, etničkim i vjerskim pitanjima, kao i o korupciji i švercu - navodi se u izvještaju. U dokumentu se ocjenjuje da su osim neriješenih slučajeva, podrivanju slobode medija u Crnoj Gori doprinijeli i govor mržnje i targetiranje kritičkih medija od strane funkcionera. <h2>Podobni i nepodobni</h2> Urednica M portala Danica Nikolić smatra da je odnos političkih elita prema medijima doprinio sadašnjem stanju. - Kada jedan ministar otvoreno kaže da postoje podobni i nepodobni mediji i novinari, kada jedan poslanik optuži čitavu grupu medija da radi za dva najveća klana u regionu, kada bivši premijer zaprijeti gašenjem medija... Sve to ostavlja otvoren prostor raznim fanaticima da novinare smatraju legitimnim metama - ističe ona. Ministarstvo odbrane je sredinom ovog mjseca odbilo zahtjev redakcije Antena M za praćenje konferencije za novinare crnogorskog i slovenačkog ministra Dragana Krapovića i Boruta Sajovica u Podgorici. Naknadno je utvrđeno da više medija nije dobilo poziv Ministarstva da prati konferenciju - portal i televizija E i portal Analitika. Mediji kojima je uskraćeno prisustvo konferenciji su kritički izvještavali o čelnicima bezbjednosnog sektora. Ministar je tada odgovornost za uskraćivanje akreditacije prebacio na službu za informisanje Ministarstva odbrane, ali i optužio dio medija za neprofesionalnost. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori konstatovala da su mediji podijeljeni duž političkih linija. <h2>Ni novinari zemalja regiona nisu bezbjedni</h2> Situacija po pitanju bezbjednosti novinara nije se, međutim, pogoršala samo u Crnoj Gori. Indeks bezbjednosti novinara - koji je predstavljen prošle sedmice - pokazuje da se situacija od 2020. godine pogoršala u svim zemljama regiona. Najgora situacija je, prema Indeksu, u Bosni i Heregovini i na Kosovu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250930090920_28ced2055df16d56499483f46b22f73f56a70843e5566fe1120ef4d9788002b7" data-rendition-name="original" width="888" height="720" loading="lazy" alt="Bezbjednost novinara"> </figure>  Međutim, broj napada na novinare je najviši u Srbiji. U toj zemlji je zabilježeno gotovo 60 odsto od svih ovogodišnjih napada na novinare u zemljama regiona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250930090920_af3d0c7ea65b7a3f156b7a4e31b73efb69e8ddd270a34c7d1f6fff22e2e68c4d" data-rendition-name="original" width="836" height="585" loading="lazy" alt="Napadi na novinare"> </figure>  Samo prošlog mjeseca je, prema podacima Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), registrovan rekordan broj inicidenata za jedan mjesec ove godine - 46. U saopštenju udruženja se navodi da se najveći broj fizičkih napada dogodilo tokom građanskih protesta organizovanih širom zemlje. Protesti traju od novembra prošle godine, kad je u padu nadstrešnice glavne željezničke stanice u Novom Sadu poginulo 16 osoba. Učesnici protesta traže odgovornost za nesreću. Prema godišnjem istraživanju nevladine organizacije Reporteri bez granica, Crna Gora (37. mjesto) je najbolje rangirana zemlja regiona po pitanju medijskih sloboda, dok su na dnu Srbija (96.) i Kosovo (99.).

Pogoršana bezbjednost novinara u Crnoj Gori, 19 napada za devet mjeseci

Živimo u sistemu u kojem se normalizovao govor mržnje, metod posramljivanja i unižavanja određenih grupacija, prije svega žena i LGBTIQ populacije, a posljedice toga su sve izraženija netolerancija, konflikti i događaji kakve smo vidjeli na Džada film festu, poruka je sa drugog panela CDT-ove konferencije Dezinformacije i ljudska prava: Kome smeta jednakost?
Marijana Camović Veličković iz Sindikata medija, kako se navodi u saopštenju CDT ocijenila je da je najveći problem to što govor mržnje i zapaljivi govori često dolaze od ljudi koji su na nekoj državnoj funkciji, od političara, što se onda preliva na simpatizere političkih partija koji su aktivni na internetu.
- Vidjeli smo slučaj Tee Gorjanc Prelević, pominjao se njen suprug, porodica... Taj pokušaj ućutkivanja je trajao, partije su to prepustile svojim ženama da to one rade - rekla je Camović Veličković.
Ona je podsjetila i na kampanju koja se vodila protiv novinarke Dragane Šćepanović.
- Ona je bila meta portala Aktuelno, biznismena Zorana Bećirovića koji je toj ženi zagorčavao život, to je završeno tako što je Dragana tražila psihološku pomoć. Portal Aktuelno je obavezan da joj nadoknadi i izbriše 12 ili 13 tekstova od mora tekstova. Tih kampanja ima na društvenim mrežama, u stvarnom životu, preko medija, najčešće protiv žena koje su najlakša meta - kazala je ona.
Dodala je i da imamo dosta političara kojima, ako im se oduzme taj zapaljivi govor o vjeri i naciji, ništa im ne ostane.
- Imamo ministre koji nemaju šta da kažu osim takvih govora - kazala je Camović Veličković.
Danijel Kalezić iz ERA LGBTIQ istakao je da u Crnoj Gori ne postoji sistem podrške za ljude koji su mete govora mržnje i dezinformacija.
- O žrtvama govora mržnje ne govorimo dovoljno, mi koji radimo sa žrtvama nasilja znamo taj aspekt, ali kao društvo ne govorimo dovoljno o tome šta proživljava žrtva - rekao je on.
Regionalno, kako kaže, imamo jednak problem sa govorom mržnje u svim zemljama ali i situaciju da govor mržnje miri one strane koje su posvađane u nacionalnim narativima i vjerskim stvarima.
- Kada krenemo da analiziramo govor mržnje i povežemo vjerske organizacije i partije i metode koje one koriste, to je jedan način, oni jako dobro sarađuju kada je u pitanju govor mržnje. Cilj je urušavanje demokratije kako bi vjerske zajednice i partije mogle nesmetano da vrše vlast. To se dešava u Rusiji, pa sada i u Americi, mi u Crnoj Gori imamo najjači ruski uticaj preko Srbije i SPC, imamo sada i turski - naveo je Kalezić.
Anita Stjepčević iz Centra za ženska prava kazala je da su mediji platforma indoktrinacije plasmana distribucije svakodnevnih otpada koji dolazi do masovnog broja konzumenata.
- Živimo u sistemu koji normalizuje govor mržnje, koji normalizuje metod posramrljivanja, unižavanja određenih grupacija, prije svega žene i LGBTIQ. Kako se to odražava na stanje ljudskih prava vidi se i kroz slučaj Džada film festa, slučaj navijača u Zagrebu - navela je Stjepčević.
Camović Veličković je dodala da će se u medijima, bez podstreka, rijetko vidjeti teme o ugroženim grupama.
- Sada ide prajd pa će se pisati o tome, ali kada nema takvih dešavanja nećemo pokriti bilo koji aspekt marginalizovanih grup - dodala je ona.
Istakla je izvještavanje Javnog servisa i govora mržnje u njihovim emisijama.
- Na javnom servisu novinar ima pravo da postavi pitanje da li je Pavle Đurišić ratni zločinac. Ako na početku emisije postavite takvo pitanje već ste prekršili sva pravila, kako će da teče ostatak emisije? Tekao je katastrofalno, i na kraju ništa. Bilo je nekoliko reakcija, i na kraju se desila Džada. Ne preispitujemo teme koje treba nego se pitamo da li je Pavle Đurišić ratni zločinac sa nekim opskurnim likovima koje tu dovedemo i predstavljamo ih kao univerzitetske profesore -rekla je Camović Veličković.
Kalezić je istakao da su LGBTIQ aktivisti nekada učestvovali u emisijama u koje su dovođeni ljudi koji podržavaju diskriminaciju i nasilje a pod izgovorom objektivnosti i davanja prostora „drugoj strani“.
- Novinari su nas kontinuirano zvali da gostujemo sa njima i tu smo rekli – ne. Javni servis se ovim temama više ne bavi, bavili su se prve godine kada se desila ta promjena, na dan borbe protiv transfobije imali jedan prilog bez sagovornika iz Crne Gore - rekao je on.
Upitana gdje je granica između konstruktivne kritike na račun žena u javnom životu i mizoginije, Stjepčević je kazala da je to u društvu koje je ogrezlo u nedemokratiji jako teško.
- U momentu kada nemamo valjani argument mi „vadimo“ muževe, nelegalne objekte. Možete misliti koliko je bilo teško da se pozicioniramo na uvrede na račun Tee Gorjanc Prelević koje su dolazile od žene u politici koja je bila gošća na našim panelima, koja je karijeru gradila na priči o rodnoj ravnopravnosti, a ispostavilo se da je sve to spin. To je izvrtanje ruglu rodne ravnopravnosti. Glumiti žrtvu koju neko navodno napada je tolika neusluga rodnoj ravnopravnosti - zaključila je Stjepčević dodajući da se u Crnoj Gori ne napadaju više samo žene na pozicijama moći već sve koje su u javnom životu.

1250x600

CDT: Konflikti su posljedica normalizacije govora mržnje

Marijana Camović Veličković, kandidatkinja za članicu Savjeta RTCG, reagovala je na tekst koji je objavljen na Portalu Javnog servisa u kojem se navodi da je obmanula Administrativni odbor tvrdeći nijesu tačne informacije da je prijetila uskraćivanjem kvoruma na sjednicama Savjeta i podrobno objasnila o kakvim manipulacijama se radi.
- I kada me klevećete radite mi u korist. Zvuči nevjerovatno i možete se čuditi, i ja se svakodnevno čudim vašim „novinarskim“ uradcima koje, na njegovu sramotu, Javni servis objavljuje na svom portalu. Trebalo Vam je čak četiri sata da nađete zapisnik sa sjednice Savjeta u kojem se navodi da Savjet ne treba da radi na ivici kvoruma dok se odlučuje o bitnim stvarima i da ja neću da dajem kvorum takvim sjednicama. Nije Vam išlo u prilog da pojasnite i koja je to sjednica bila i koja je to bitna tema bila na dnevnom redu pa sam ja smatrala da je važno da Savjet bude u punom sastavu - navela je ona.
Zapisnik na koji se poziva RTCG kako bi dokazali da je „obmanula članove Administrativnog odbora“ je, ukazuje Camović Veličković, sa sjednice na kojoj je po četvrti put neslavno i nezakonito Boris Raonić izabran za generalnog direktora.
- I tada sam branila pravo javnosti da zna što se dešava na Savjetu jer su ostali članovi i članice htjeli sjednicu da zatvore za javnost. Sve to piše u zapisniku ali Vama nije bilo u interesu i to da kažete jer na taj način biste uradili ono što inače ne radite – dali cjelovitu i objektivnu informaciju ne zloupotrebljavajući Javni servis i njegove resurse koje ste podredili privatnom interesu. U tom slučaju bili bi ste profesionalci, a znamo jer nam svaki dan to pokazujete, da to ne umijete. Umjesto toga, Vi proizvoljno ocjenjujete da sam ja prijetila! - istakla je ona.
Da nijesu instruisani i zlonamjerni rekli bi, kako je ocijenila, i da je kasnije zaista i napustila tu sjednicu - ne da bi ona ostala bez kvoruma jer i nije, već jer je njen nastavak bio farsa tokom koje je „intervjuisan“ jedini kandidat koji nije nije ispunjavao konkursne uslove i koji je, naravno, i izabran.
- I u tome sam odbila da učestvujem i hvala Vam na prilici da posjetim i javnost ali i poslanike i poslanice kojima ste podmetnuli „informaciju“ o mojoj navodnoj nedosljednosti i neiskrenosti, da je istina zapravo skroz drugačija. Kada se ne izvlači iz konteksta, naravno. Ja sam se na sjednici Administrativnog odbora, odgovarajući na pitanja poslanika Velimira Đokovića osvrnula na jedinu sjednicu na kojoj je moje prisustvo bilo neophodno kako bi se donijele odluke - istakla je ona.
Sramota je, decidna je Camović Veličković, i za Portal - a naročito za informativnu emisiju TVCG „Dnevnik 2“ da dokument koji se nalazi na sajtu Javnog servisa označavaju sa „kako saznajemo“ i „prema nezvaničnim informacijama“ jer se to nalazi na sajtu koji upravo oni uređuju i to je javno dostupan dokument.
- Ne zavaravajte se da je to novinarstvo, iako možda mislite da je to čak istraživačko novinarstvo. Sramotna je i cijela kampanja koju godinama vodite protiv mene, svim silama se &nbsp;trudeći da me oblatite, ali i uzaludna jer niti osam presuda govori da sam ja uzurpirala poziciju, niti se protiv mene vodi krivični postupak zbog zloupotebe službenog položaja. U pitanju su, ipak, oni koje glorifikujete i to javnost vidi - zaključila je Camović Veličković.

Camović Veličković o manipulacijama RTCG: Sramotna je i cijela kampanja koju godinama vodite protiv mene

Nevladine organizacije koje su podržale Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Marijanu Camović Veličković za članicu Savjeta RTCG izražavaju ozbiljnu zabrinutost da većina u Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore priprema novu opstrukciju primjene medijskih zakona u pogledu konačnog potvrđivanja kandidata i kandidatkinja nevladinih organizacija, navodi se u saopštenju.&nbsp;
U tom kontekstu, posebno ukazuju na zakazivanje tzv. konsultativnog saslušanja za 24. jul, iako zakon takvu proceduru ne predviđa.
- Naglašavamo da se NVO, koje su aktivne u oblasti medija i zaštiti ljudskih prava, ne protive bilo kojem postupku koji povećava transparentnost. Međutim, konsultativno saslušanje nije dio procedure koju propisuju Zakon o nacionalnom javnom emiteru i Zakon o AVM uslugama, jer su NVO predložile po jednog svog predstavnika za oba tijela, koji bi morali biti potvrđeni s obzirom na to da nesporno ispunjavaju propisane zakonske uslove (crnogorsko državljanstvo, prebivalište, VII nivo kvalifikacije obrazovanja, pet godina radnog iskustva u odgovarajućoj oblasti, stručna afirmacija, a nisu ni u sukobu interesa) – kazali su u saopštenju.&nbsp;
Ističe se da zakonska procedura podrazumijeva da Administrativni odbor provjeri validnost dostavljene dokumentacije organizacija koje su ovlaštene da predlažu kandidate za članove savjeta RTCG i Agencije za AVM usluge (NVO iz oblasti medija i zaštite ljudskih prava, CANU, Crnogorskog PEN centra, sindikalnih organizacija), a koja sadrži i dokaze o tome da predloženi kandidati ispunjavaju zakonske uslove, kao i izjave kandidata da nema smetnji za njihovo imenovanje u pogledu sukoba interesa.
- Administrativni odbor je 10. jula utvrdio listu potpunih i blagovremenih predloga za članove ova dva savjeta i konstatovao da je kandidatura Dragoljuba Duška Vukovića ispravna, odnosno da ga je podržalo 9 NVO iz oblasti medija koje ispunjavaju zakonom propisane uslove (registrovane najmanje tri godine prije raspisivanja javnog poziva za predlaganje kandidata, imaju aktivnosti u oblasti medija i godišnji budžeti za realizaciju aktivnosti u oblasti medija su im bili iznad 3000 EUR), kao i da on lično ispunjava zakonske uslove. Vuković je jedini kandidat NVO za člana Savjeta Agencije za AVM usluge – navodi grupa NVO.&nbsp;
Istog dana, kako dodaju, Administrativni odbor utvrdio je listu potpunih i blagovremenih prijedloga za tri člana Savjeta RTCG i konstatovao 25 zakonski prihvatljivih podrški NVO za Marijanu Camović Veličković iz oblasti zaštite ljudskih prava, životne sredine i zaštite potrošača (registrovane najmanje tri godine prije raspisivanja konkursa, imaju aktivnosti u ovim oblastima i godišnje budžete za njihovu realizaciju iznad 3000 EUR), kao i da ona lično ispunjava zakonske uslove.&nbsp;
- Pri tom, Camović Veličković je jedina kandidatkinja NVO iz pomenute oblasti za članstvo u Savjetu RTCG – ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da je za članove Savjeta Agencije za AVM usluge poziv je bio upućen za dva člana, jednog kojeg predlažu NVO i drugog kojeg zajedno ili odvojeno predlažu CANU i Crnogorski PEN centar. Za kandidata za člana Savjeta Agencije za AVM ispred NVO stigla je jedna, a za drugog člana dvije prijave.
- Administrativni odbor, shodno zakonu, treba da utvrdi listu kandidata za članove Savjeta RTCG sa tri predložena kandidata i listu kandidata za članove Savjeta Agencije za AVM sa jednim predstavnikom NVO i jedan predstavnikom CANU ili PEN Centra. &nbsp;U slučaju imenovanja Savjeta RTCG zakon propisuje da tek nakon što utvrdi predlog liste kandidata za članove Savjeta RTCG po ovlašćenim predlagačima, koju se kasnije potvđuje na plenarnoj sjednici Skupštine, Administrativni odbor ima mogućnost da javno predstavi kandidate i objavi njihove biografije. Nikakvo konsultativno saslušanje nije predviđeno kao ni kod izbora članova Savjeta Agencije za AVM usluge – ističu u saopštenju.&nbsp;
Prema riječima CGO, administrativni odbor nema zakonska ovlaštenja da odlučuje o kandidatima koje su predložili zakonom definisane organizacije, a u slučaju izbora članova Savjeta Agencije za AVM usluge, komplikovanje i odugovlačenje jednostavne procedure konsultativnim saslušanjem budi sumnje u namjere većine u ovom Odboru.
- Ako dođe do kršenja zakona i odbijanja potvrđivanja ovih kandidata NVO za članove Savjeta RTCG i Agencije za AVM usluge, odgovornost za takav čin snosiće lideri većine: Milojko Spajić, Andrija Mandić, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Nik Đelošaj i Vladimir Joković – istakli su.&nbsp;
Takav ishod bi, poručuju, ugrozio i kredibilitet Crne Gore u procesu evropskih integracija i doveo u pitanje zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a moguće aktuelizovao i ponovno otvaranje poglavlja 10.
Podsjetili su i da je usvajanje medijskih zakona i njihova primjena bio jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
- Opstrukcija sprovođenja medijskih zakona u Skupštini Crne Gore traje već pola godine, od kada su dva puta protivzakonito poništeni javni pozivi za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za AVM usluge dok je javni poziv za imenovanje članova saveta RTCG umjesto u februaru objavljen u maju. Namjera skupštinske većine bila je i da izvrši brzu izmjenu medijskih zakona radi osiguranja kontrole nad savjetom RTCG i Agencije za AVM usluge. To im nije uspjelo zbog efikasne reakcije EU – ističe se u saopštenju.&nbsp;
Poručuju da očekuju od Vlade Crne Gore, a posebno od Ministarstva kulture i medija i Ministarstva evropskih poslova da se jasno odrede prema ovom pitanju i da osiguraju poštovanje zakona, integritet procesa integracija i nezavisnost ključnih institucija u medijskoj sferi.
- Naglašavamo da cilj ovakvih opstrukcija nije nikakva transparentnost, već sužavanje prostora za djelovanje nezavisnih regulatornih tijela i obesmišljavanje uloge civilnog društva u demokratizaciji medijskog sistema – zaključuje se u saopštenju.&nbsp;
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Slavica Striković, NVO Ženska akcija
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
Jovan Ulićević, Asocijacija SPEKTRA
Musluć Muamera, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Marija Kalezić, Centar za građanske slobode (CEGAS)
Staša Baštrica, Crnogorska LGBTIQ asocijacija – Kvir Montenegro

Zašto Skupština uporno sabotira izbor zakonitih kandidata za savjete RTCG i AVM?

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazao je danas da su stvoreni uslovi da Skupština Crne Gore kompletira sastav Savjeta Radio televiyije Crne Gore, nakon što je Administrativni odbor verifikovao kandidature, među kojima i onu Marijane Camović-Veličković za članicu Savjeta RTCG.
- Podsjećamo da su Camović-Veličković, na osnovu javnog poziva, kandidovali CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO koje djeluju u oblastima ljudskih prava, prava osoba s invaliditetom, radničkih prava, rodne ravnopravnosti, prava ranjivih grupa, inkluzije i socijalne pravde. Od 29 prijava, Administrativni odbor je prihvatio 25, čime je podrška njenoj kandidaturi nesporna – navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje saradnik na programima u toj NVO, Nikola Obradović.
CGO, međutim, izražava zabrinutost zbog načina komunikacije predsjednice Administrativnog odbora, Jelene Nedović, tokom sjednice i čitanja liste NVO koje su podržale Camović-Veličković.&nbsp;
- Komentari praćeni podsmijehom, čuđenjem i nipodaštavanjem šalju neprimjerenu poruku i dodatno potvrđuju netrpeljivu klimu prema NVO koje kritički djeluju prema vlasti, što nije svojestveno demokratskom društvu. Takav odnos može narušiti povjerenje u pravičnost postupka i obeshrabriti angažman kredibilnih aktera u važne društvene procese – navodi Obradović.
Marijana Camović Veličković je dugogodišnja novinarka i građanska aktivistkinja s iskustvom u medijima i javnom sektoru. U prethodnom mandatu u Savjetu RTCG, gdje je bila potpredsjednica, dosljedno je ukazivala na nepravilnosti i zloupotrebe u radu Javnog servisa. Posebno se isticala u suprotstavljanju nezakonitim procedurama izbora rukovodstva RTCG, što su kasnije potvrdile i sudske presude.&nbsp;
Iz CGO podjećaju da je danas i svjedokinja u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv više članova Savjeta RTCG.&nbsp;
- Njeno djelovanje zasnovano je na principima zakonitosti, profesionalizma i javnog interesa. Na brojne nepravilnosti koje je prepoznavala i javno problematizovala, ukazivale su i domaće i međunarodne organizacije, uključujući i institucije Evropske unije – navode iz CGO.
U viziji razvoja RTCG-a Camović-Veličković, koja je dostavljena Administrativnom odboru, ona je identifikovala ključne izazove Javnog servisa RTCG i predložila konkretna, izvodljiva rješenja.&nbsp;
Akcenat stavlja na vraćanje RTCG-a u zakonite i transparentne tokove rada, naročito u imenovanju ključnih rukovodilaca. Takođe, zalaže se za ukidanje političkih pritisaka i cenzure, te stvaranje sigurnog okruženja za novinare i novinarke, u kojem bi se bavili istraživačkim novinarstvom bez straha od posljedica, kao i za profesionalizaciju uredničkih pozicija, kroz imenovanja zasnovana na kompetencijama, a ne lojalnosti.&nbsp;
Njen fokus je i na stabilnosti zapošljenih koja je prečestim izmjenama akata o sistematizaciji opterećena demotivišućim elementima, ali i na redefinisanju prostora za kolumniste, uz davanje prednosti stručnim i društveno angažovanim pojedincima, uključujući i one iz regiona i dijaspore.&nbsp;
Konačno, veoma važan dio njene vizije odnosi se na integraciju ljudskih prava i inkluzivnosti u programsku politiku RTCG-a, uz jasan stav da se temama nasilja, diskriminacije, marginalizacije i prava radnika ne smije pristupati formalno, već ih je potrebno ugraditi u svakodnevni programski sadržaj.
- Vjerujemo da njena kandidatura predstavlja priliku da u Savjet RTCG-a bude imenovana osoba s rezultatima, integritetom, vizijom i posvećenošću javnom interesu. Nadamo se da će poslanici i poslanice uvažiti njen rad i volju civilnog sektora, a time i početi doprinositi razriješenju problema u RTCG-u koji se vidi i u Briselu – zaključuju iz CGO.

CGO: Stvoreni uslovi da Skupština potvrdi Camović-Veličković za Savjet RTCG

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) su, u skladu s javnim pozivom Skupštine Crne Gore za izbor članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), kandidovale su Marijanu Camović Veličković za članicu Savjeta RTCG iz reda organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda.
Ovo je pratila i podrška još dodatnih 26 organizacija čime je Camović Veličković postala kandidatkinja 29 NVO iz oblasti ljudskih prava.&nbsp;
Organizacije koje su podržale Camović Veličković aktivno djeluju u različitim oblastima ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, prava osoba s invaliditetom, radnička prava, LGBTIQ prava, zaštitu različitih ranjivih i marginalizovanih grupa, tranzicionu pravdu, medijske slobode, pravo na okupljanje, zaštitu životne sredine, prava mladih, itd.
- Camović Veličković već ima značajno iskustvo u radu Savjeta RTCG, u kojem je ranije obavljala funkciju potpredsjednice. Tokom svog ranijeg mandata, odgovorno je ukazivala na nepravilnosti i nezakonitosti u radu Javnog servisa, a posebno je važna bila njena uloga u insistiranju na poštovanju zakona u procesu izbora generalnog direktora RTCG-a. Ona je je odbila da učestvuje u nezakonitom izboru rukovodstva RTCG, što je kasnije potvrđeno i pravosnažnim sudskim presudama - poručili su oni.
Camović Veličković je, kako su ukazali, i svjedokinja u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici u kojem se sudi pojedinim članovima Savjeta RTCG-a zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.
- Njeno ranije djelovanje u Savjetu predstavljalo je važan glas u odbrani principa profesionalizma, etike i javne odgovornosti - istakli su u NVO sektoru.
Kandidatura je zvanično predata Skupštine Crne Gore u petak, 27. juna 2025. godine, uz kompletnu dokumentaciju 29 nevladinih organizacija, uključujući i pisanu viziju rada i razvoja RTCG-a koju je pripremila Camović Veličković, a kroz koju je ona jasno identifikovala ključne izazove s kojima se RTCG suočava uz konkretna i izvodljiva rješenja ili načine adresiranja tih izazova.
Pored inicijatora - CGO, HRA i CŽP, kandidaturu Marijane Camović Veličković podržale su i sljedeće NVO koje daju doprinos procesu izgradnje kulture ljudskih prava i demokratizacije Crne Gore: Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), NVO PRIMA, CAZAS, &nbsp;Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), NVO Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica Opštine Bijelo Polje, Institut Alternativa (IA), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Asocijacija SPEKTRA, Natura, Đakomo Adriatic, NVO „35mm“, Udruženje za razvoj pčelarstva, voćarstva, povrtlarstva i stočarstva “Vunov Lom” – Berane, Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju, Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša Inicijativa”, NVO Ženska akcija, Centar za građanske slobode (CEGAS), NVO „Novi Horizonti“, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), SOCEN, Juventas, Centar za romske inicijative (CRI), Crnogorska LGBTIQ asocijacija – Kvir Montenegro, NVO „E – roma Bijelo Polje“ i Bjelopoljski demokratski centar (BDC).
Ove organizacije, takođe, dolaze iz različitih opština u Crnoj Gori.
&nbsp;- Vjerujemo da ova kandidatura predstavlja priliku da se Savjet RTCG kadrovski osnaži osobom koja ima integritet, iskustvo i znanje da dosljedno zastupa javni interes i doprinese jačanju uloge Javnog servisa u demokratskom društvu - poručili su u NVO sektoru.

Zajednički stav 29 NVO: Marijana Camović Veličković kandidovana za članicu Savjeta RTCG

Sindikat medija Crne Gore saopštio je da nije iznenađen odlukom Savjeta RTV Podgorica da ignoriše zahtjev za smjenu izvršnog direktora Vladimira Otaševića, iako je Državna revizorska institucija (DRI) potvrdila brojne nezakonitosti u radu lokalnog javnog emitera tokom njegovog mandata.&nbsp;
Umjesto sankcija, kako navode, Savjet ga je nagradio stalnom varijabilom od 30 odsto, dok zaposleni rade za najniže plate u medijskom sektoru.
Izvještaj DRI, kako je saopšteno, jasno je ukazao na brojne nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica, upravo tokom mandata Otaševića, iako on pokušava da javnost ubijedi da se revizija odnosi na njegovog prethodnika.&nbsp;
- Spin da je revizija potvrdila zakonitost njegovog rada demantovan je direktno iz DRI i to na čak 63 strane izvještaja, a sam Otašević je pohvalio revizore ističući “da je RTV Podgorica imala konstruktivan pristup u saradnji sa državnim revizorima, koji su, takođe, imali vrlo korektan i profesionalan odnos u postupku sprovođenja revizije u našem Društvu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Isti Savjet, kako navode, koji je odbio zahtjev za smjenu Otaševića, nedavno ga je nagradio varijabilom od 30 odsto na neograničeno vrijeme, i to nakon što je vratio novac koji je nezakonito primao dok je bio na bolovanju. &nbsp;
- Otašević je “povišicu” dobio za dobro poslovanje, iako je izvještaj DRI pokazao da je situacija potpuno suprotna. Višemjesečno odsustvovanje sa posla bez ikakve dokumentacije, uz radno mjesto koje ga ipak čeka i punu zaradu, a koje se desilo na jesen 2024. godine Otašević je “refundirao” tek u maju ove godine, nakon obavljene revizije i ukazivanja na tu bahatost. Kako, ipak, ne bi osjetio da mu se nešto desilo u ličnom finansijskom smislu, Savjet mu je istog mjeseca dodijelo varijabilu i to, gle čuda, baš u iznosu od 30 odsto, koliko je trebalo da mu bude umanjena zarada tokom trajanja bolovanja. To što ih je više puta tokom godine molio za lične akontacije, DRI je dovoljno objasnila - kazali su iz SMCG.&nbsp;
Gradska TV je, kako dodaju, u svom poslovanju prošle godine, pod rukovodstvom Otaševića, prekršila sedam zakona i tri pravilnika a sam Otašević krije visinu svoje zarade i ugovor o radu, uzima sam od sebe akontaciju i koristi biznis karticu i službeno vozilo, te dijeli varijabile kako sam poželi.&nbsp;
- Stvari koje Otašević radi obično nikome ni ne padnu na pamet a to su: otkaz predsjedniku sindikalne organizacije, montirani disciplinski postupci, isplate javnog novca bez pokrića, skrivanje od DRI dokumentacije koja se tiče sopstvene zarade, i ugovor i konkursnu dokumentaciju (vjerovatno iz straha od ocjene zakonitosti imenovanja), žalopojke na bivše i sadašnje saradnike koje koristi kao izgovor za sopstvene nezakonite odluke, te izostanak elementarnog suočavanja sa odgovornošću… - ističu iz SMCG.&nbsp;
Istovremeno, ističu, zaposleni u njegovoj TV, koji svakodnevno proizvode program, primaju najniže plate u medijskom sektoru, a on ne želi da većini njih poveća koeficijente, uprkos tome što njegova medijska kuća sada ima još više novca, upravo zahvaljujući Sindikatu medija.&nbsp;
- Podsjećamo ga da, iako je razočaran djelovanjem SMCG, je upravo na naš predlog i višegodišnje insistiranje, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, povećano izdvajanje opština za rad lokalnih javnih emitera. Tako RTV Podgorica sada od Glavnog grada dobija 2,8 miliona eura umjesto 1,85 miliona, koliko je izdvojeno budžetom za 2024. Očigledno da je Otašević to shvatio kao priliku da sebi popravi standard pa predstavlja odličan primjer kako se nezakonito poslovanje u Crnoj Gori dobro isplati - navodi SMCG.
Umjesto što, kako kažu, pokušava da razbije Sindikat RTV Podgorica i odvoji ga od SMCG, nadamo se da će se u budućnosti posvetiti zakonitom poslovanju i poboljšanju standarda zaposlenih a ne djeliti nezakonite otkaze članovima sindikata za stvari za koje je on po Statutu RTV Podgorica odgovoran.

Sindikat medija: Otašević nagrađen uprkos teškim nepravilnostima u radu RTV Podgorica

Članica Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Marijana Camović Veličković svjedočila je pred Osnovnim sudom da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora ove medijske kuće sprovedeno uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa ili izbor među preostalim kandidatima.
Camović Veličković je navela da je sjednica Savjeta na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju održana uz prisustvo pravnih savjetnika i advokata, te da je više puta upozorila da bi imenovanje Raonića bilo suprotno zakonu. Prema njenim riječima, Savjet je imao jasnu informaciju o pravosnažnosti sudske odluke, ali je odlučio da je ignoriše.
- Rekla sam da je presuda obavezujuća, da se konkurs mora poništiti ili birati između preostalih kandidata. I pored toga, odlučili su da se glasa za Raonića - kazala je ona.&nbsp;
Dodala je da su pojedini članovi Savjeta i pravni savjetnici bili svjesni mogućih krivičnopravnih posljedica, ali da su ipak nastavili sa procedurom.
Ona je svjedočila da je na konsultativnom sastanku dan uoči sjednice sjednice na kojoj je reizabran u junu 2023. godine sugerisao članovima Savjeta da se, i pored presude, konkurs iz 2021. godine ne poništi, te &nbsp;da on može biti ponovo biran na čelnu poziciju Javnog servisa, ali i joj u jednom trenutku došapnuo "i sama znaš da će biti tako".
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv presjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, koji se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Camović-Veličković je kazala i da je Raonić na tom konsultativnom sastanku predsjedniku Savjeta Veselinu Drljeviću diktirao dnevni red za predstojeću sjednicu.
- Bilo je jasno da je proces unaprijed usmjeren ka njegovom izboru, bez obzira na zakonske prepreke - rekla je Camović Veličković.
Tokom sjednice Savjeta, kako je navela, bilo je pauza u više navrata, a pokušaji da se kandidati još jednom predstave ili da se dodatno konsultuje pravna služba nijesu uvaženi.
- Zamolila sam da se pročita ko su kandidati, što nije urađeno. Kad je došlo do glasanja, ja sam napustila sjednicu - istakla je Camović Veličković.
Drljević je prigovorio na njene tvrdnje da mu je Raonić diktirao dnevni red i kazao da je on sam &nbsp;"znao što treba da radi".
Kazao je i da su Savjet i RTCG uspješni baš zbog toga što sarađuju i dogovaraju se.
Advokati odbrane, osim branioca Predraga Miranovića, su u prigovorima na svjedočenje Camović-Veličković osporavili njen kredibiltitet kao svjedoka insistirajući na tezi da se protiv RTCG vodi hajka.
Svjedokinka Milica Špajak, takođe članica Savjeta, kazala je da nije učestvovala u glasanju Savjeta za reizbor Raonića, te da je njen stav bio da se mora raspisati novi konkurs.
- Na sjednici održanoj u junu 2023. godine iznijela sam mišljenje da treba raspisati novi konkurs i izabrati vršioca dužnosti, jer je to jedini ispravan način da Savjet postupi - kazala je Špajak.
Međutim, kako je kazala u odgovoru na pitanje tužioca Igora Šćekića, taj njen prijedlog nije usvojen.
Špajak je kazala da tokom glasanja nije preuzela glasački listić i da, iako je do kraja sjednice bila prisutna, u samom glasanju nije učestvovala.
U svjedočenju je navela i da je dan uoči sjednice održan konsultativni sastanak u prostorijama RTCG-a, kojem su prisustvovali svi članovi Savjeta koji su sada obuhvaćeni tužilačkom istragom, kao i pravna služba i advokatica Zorica Đukanović i advokat Danilo Mićović. Prema riječima Špajak, tada im je izložena presuda i moguće pravne opcije.
- Stav pravne službe bio je da nema prepreka da se glasa po listi iz 2021. godine, kao i da članovi Savjeta ne bi snosili odgovornost ukoliko odluče da glasaju po toj listi - rekla je ona.
Špajak je dodala da je na tom sastanku postavila pitanja u vezi sa eventualnom krivičnom odgovornošću članova Savjeta, te da joj je rečeno da takva odgovornost „nije izvjesna“.
Na samoj sjednici, podržala je prijedlog da ona bude zatvorena za javnost, ističući da je zbog malog prostora i velikog prisustva novinara postojao veliki pritisak.
Prema njenim riječima, tokom diskusije na sjednici ona je ponovila stav da treba raspisati novi konkurs i da je izbor vršioca dužnosti, na maksimalno šest mjeseci kako predviđa Statut RTCG-a, jedino ispravno rješenje.
Bojan Baća, bivši član Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), koji je ostavku na tu funkciju dao prije sporne sjednice, kazao je da je njegova odluka da podnese ostavku bila posljedica nesuglasica vezanih za pravne i proceduralne aspekte.
Baća je iznoseći detalje o toku sastanka kazao da je ključna tačka spora bila - kako interpretirati pravne smjernice u izboru kandidata za generalnog direktora.&nbsp;
- Postojala je zbunjenost oko tumačenja presude, a bilo je i različitih stavova među članovima Savjeta. Na kraju, pravna služba je dala mišljenje da nema osnovanih razloga za krivičnu odgovornost - rekao je Baća.
Suđenje će biti nastavljeno 6. juna provođenjem dokaza među kojima su tonski zapis sporne sjednice Savjeta i Poslovnik o radu tog tijela.

Duško Mihailović

Camović Veličković: Imenovanje Raonića sprovedeno uprkos pravosnažnoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa; Špajak: Tražila sam novi konkurs

Pas Sparta je bila ključna za pronalazak osumnjičenog za dvostruko ubistvo u Nikšiću. Takođe je učestvovala u mnogim uspješnim policijskim akcijama. U Centru za obuku službenih pasa u Zagoriču nalaze se oni koji, rame uz rame, sa policajcima svakodnevno učestvuju u najzahtjevnijim akcijama – među njima i petogodišnja Sparta, koja je pratila trag osumnjičenog dva kilometra kroz gustu šumu i rastinje. - Sparta je locirala jednan objekat, jednu kuću gdje je ona nama dala signal da se pronalazi to pomenuto lice. Mi smo odmah obavjestili načelnika OB Bar i posebne jedinice policije koji su bili za nama da nas prate i čuvaju naše živote. Ušli su u objekat i lice su stavili pod kontrolu- kazao je Zoran Prelević iz sektora granične policije. Tokom Godina, Sparta je učestvovala u brojnim rizičnim akcijama, kao što je bila i višesatna potraga za masovnim ubicom Aleksandrom Martinovićem, 1. januara ove godine u Prijestonici. - Izdvojila bih svakako situaciju na Cetinju koja se dogodila to je bilo najopasnije. Najneprijatnija situacija koja je mogla da nas zadesi- navodi Jovana Dačević. Osim potrage za osumnjičenima, Sparta je više puta bila ključna i u pronalasku nestalih lica. - 2023. godine kada smo pronašli senilno lice iznemoglo lutalo je šumom i pronašli smo je nadomak Cetinja, Proganovići selo, među brda Releze i Komana, uspješno je akcija urađena što se tiče Sparte. Imali smo jednu vježbu zajedno sa kolegama, nedavno na policijskoj akademiji, gdje je pas za nepuno 30 sekundi pronašao narkotik koji su ljudi tražili 20 minuta- zaključuje Dačević. U centru koji skoro sedam decenija ima tradiciju najpouzdanijih partnera crnogorske policije — Sparta nastavlja misiju zaštite i bezbjednosti građana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081236_a3d5150efa93d2b0065e35a20772ca1dbc5dbe6ac794c2b27ca85ee131e79a17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212081236_a3d5150efa93d2b0065e35a20772ca1dbc5dbe6ac794c2b27ca85ee131e79a17" data-rendition-name="original" width="1536" height="727" loading="lazy" alt="Policijski službenici sa Spartom"></figure>

Ovo je Sparta: Pas koji je je pomogao u hvatanju osumnjičenog za dvostruko ubistvo

Državljanin Srbije D.K (62) poginuo je jutros u saobraćajnoj nesreći na putu Podgorica - Bar.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da se nesreća dogodila kada je vozilo stetjelo sa puta. &nbsp; 

Nesreća se dogodila jutros u sedam sati i 40 minuta u mjestu Bistrice.
Uvidjaj &nbsp;je u toku.

Nesreća na putu Podgorica- Bar: Poginuo državljanin Srbije

Raspisan je tender za izvođenje radova na adaptaciji sistema grijanja u JU SSŠ ,,Vukadin Vukadinović” Berane i JU OŠ ,,Milija Nikčević” Nikšić, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
- Ukupna procijenjena vrijednost nabavke iznosi 339.108,89 eura bez PDV-a. Realizacijom ovog projekta obezbijediće se pouzdaniji, efikasniji i ekonomičniji sistem grijanja, čime se unapređuje kvalitet boravka i rada učenika i zaposlenih u ovim školama- navodi se u saopštenju.

MPNI: Raspisan tender za adaptaciju grijanja u dvije škole

Već pune tri godine vode se žučne rasprave o radu EPCG Solar Gradnje d.o.o. Nikšić (Solargradnja) kćerke kompanije Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić (Elektroprivreda). Kompanija Solargradnja je registrovana sa pretežnom djelatnošću 4321- postavljanje električnih instalacija, usko specijalizovana za projektovanje, ugradnju i održavanje fotonaponskih sistema. Krajem oktobra ove godine se navršilo četrdeset mjeseci od početka realizacije projekata izgradnje solarnih elektrana na krovovima objekata domaćinstava i fizičkih i pravnih lica u Crnoj Gori što je bio povod za brojne analize poslovanja ove firme. U ime i za račun budućih prozjumera, uz administrativno tehničku pomoć i posredovanje EPCG, male solarne elektrane instalira Solargradnja u okviru projekta Solari 3000+/500+ ukupne snage 30 megavata i projekta Solari 5000+ ukupne snage 70 megavata. Vrijednost ukupne investicije je oko 100 miliona Eura. Projekte podržava subvencijama u iznosu 20% predračunske vrijednosti u korist prozjumera “EKO FOND” za svaki završeni i u skladu sa propisima priključeni objekat na distributivni ili prenosni sistem. Uz to postoji jedan broj lokacija, na kojima je započeta realizacija drugih solarnih projekata gdje je izvođač radova ova sa kompanijom EPCG Željezara Nikšić. Do kraja oktobra ove godine nijedan objekat iz ove grupacije nije završen. Prema podacima EPCG i Ministastva energetike i rudarstva, završen je sa velikom zakašnjenjem prvi projekat 30 megavata i 50% drugog projekta ukupno oko 65 megavata. LOŠI POSLOVNI REZULTATI Resorna ministarstva u svim Vladama, Državna revizorska institucija, šira javnost, pojedinci analitičari, pa i oni koji to nijesu, ukazivali su na velike propuste u radu preduzeća i kašnjenja u realizaciji izgradnje solarnih elektrana prije svega zbog niske produktivnosti. Enormno zapošljavanje, sada je već jasno, imalo je za posljedicu žalosnu činjenicu da iskorišćenje radnog potencjala jedva doseže 20%. ANALIZE IZ PRETHODNOG PERIODA Podaci o realizaciji projekata Solari 3000+/500+ i Solari 5000+ koje je saopštio ministar energetike i rudarstva u Skupštini Crne Gore 11.11.2025. godine odgovarajući na pitanja poslanika (Tabela 1) u dovoljnoj su mjeri podudarni sa podacima koje je saopštio predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede ujedno i predsjednik Skupštine Solargradnje u promo tekstu 26.oktobra na osnovu kojih sam uradio prethodnu analizu i sa istom upoznao javnost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081228_190817dd06a988e2fff4decc8fc51c0211fabefd94fca2beb4934a84a001e191.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212081228_190817dd06a988e2fff4decc8fc51c0211fabefd94fca2beb4934a84a001e191" data-rendition-name="original" width="629" height="103" loading="lazy" alt="Solar gradnja"></figure>  Prije svega treba da znamo da je Solargradnja od početka realizacije Solari projekata imala dovoljan broj radnika, što joj je omogućavalo da prvi projekat 30 megavata završi za četri mjeseca (period jun – oktobar 2022), a drugi od 70 megavata za devet mjeseci, (period novembar 2022.-jul 2023. godine). Naravno, uz poštovanje kriterijuma Studije izvodljivosti koje je Elektroprivreda prihvatila kao osnov za ostvarenje ekonomske isplativosti projekata ove vrste (vidi tačku 4 Studije – Benefit za EPCG i Crnu Goru iz ugla zaposlenosti str.41 i 42).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081228_a5ad2657d3389e57edf20089c879cbb0d1971d99677b0579d1939ccb9091bd53.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251212081228_a5ad2657d3389e57edf20089c879cbb0d1971d99677b0579d1939ccb9091bd53" data-rendition-name="original" width="631" height="48" loading="lazy" alt="Solar gradnja"></figure>  Uslijedilo je međutim veliko kašnjenje u realizaciji projekata tako da je projekat Solari 3000+/500+ 30 megavata završen u decembru 2023., nastavljen je od januara 2024. projekat Solari 5000+ a izgrađeno sa oktobrom 2025. godine 33,906 megavata ili za 40 mjeseci samo 48,4% od projektovanih 70 megavata. U čitavom periodu Elektroprivreda i Solargradnja nijesu preduzimale bilo kakve mjere kadrovskog prilagođavanja stvarnim potrebama posla a svih 450 radnika prosječno, nastavili su da rade sa punim bruto primanjima. Zaključio sam: - 88 prosječno zaposlenih moglo je, uz dozvoljeno prekoračenje potrebnog vremena za 20 % (praznici i meteo uslovi) potrebnog vremena za instaliranje 1 kW solarnih elektrana na krovovima objekata, da za 40 mjeseci izgradi solarne elektrane ukupnog kapaciteta 63,906 megavata, ili  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081228_e55cdb54ac4890df9b51bb232727952b1a65480b19bd3718cd1e01efbf10e079.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251212081228_e55cdb54ac4890df9b51bb232727952b1a65480b19bd3718cd1e01efbf10e079" data-rendition-name="original" width="639" height="183" loading="lazy" alt="Solar gradnja"></figure>  - faktor iskorišćenja kadrovskog kapaciteta u periodu od 40 mjeseci je ostvaren na nivou 88/450=19,6%, - prema tome u ovom poslu 362 radnika prosječno nijesu imali radni angažman. U Tabeli T-4 su prikazana bruto primanja zaposlenih u Eurima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212081228_93c901b774b09ddfb369bd2475bafaad6ec7272e45e4ad8e330fbde12f6719ff.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251212081228_93c901b774b09ddfb369bd2475bafaad6ec7272e45e4ad8e330fbde12f6719ff" data-rendition-name="original" width="629" height="79" loading="lazy" alt="Solar gradnja"></figure>  1. Ostvaren je u Solar gradnji nepotrebno veći trošak bruto plata i ostalih ličnih primanja zbog neiskorišćenja kadrovskog potencijala a nepreduzimanja mjera sanacije stanja: a) 450-88 =362 (neangažovanih radnika u periodu 40 mjeseci), b) 362 (neangažovanih radnika u periodu)*1291 Eura (mjesečna bruto primanja po radniku)*40 (mjeseci) =18.693.680,00 EURA 2. Odstupanje od vremena izgradnje propisanog za realizaciju oba projekta pojedinačno i produženje vremena izgradnje drugog projekta, zbog kašnjenja u realizaciji prvog projekata, a nepreduzimanja potrebnih mjera za sanaciju stanja, imalo je sljedeće posljedice: - Ukupno manju proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana kupaca proizvođača za 270 milliona kWh i to: - 2022. godine za 20, 2023. godine za 100, 2024. godine za 90 i 2025. godine za 60 miliona kWh. Negativan efekat ovoga se posebno osjetio u 2024. i 2025. godini višemjesečnog remonta TE Pljevlja. Ukupno manje proizvedena električna energija od oko 270 milion kilovatčasova mogla se prodati domaćim kupcima po cijeni od 45 Eura/ MWh u slučaju deficita u Crnoj Gori i tako pokriti trošak otkupa od kupaca proizvođača u iznosu od oko 12 miliona Eura, ili prodati po većoj cijeni u izvoznim aranžmanima. Ovo je treća analiza po redu koja je urađena na osnovu ključnih ulaznih podataka koje su dali iz Elektroprivrede, Solagradnje i resornog ministarstva, a čiji su rezultati praktično identični. Svi drugi podaci koje sam koristio prošli su kontrolu nadležnih organa i institucija. Analiize prate proračuni uglavnom urađeni u EXCEL formatu, za čiju tačnost odgovaram lično! Postoji nepodudarnost podataka o stepenu realizacije projekata kod EKO FONDA i uključenih energetskih kompanija i državnih organa koja se mora proučiti i eliminisati. O tome iduće nedjelje.

Solar Gradnji novi stari minus

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: marijana-camovic-velickovic